Back to EUR-Lex homepage

EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Use quotation marks to search for an "exact phrase". Append an asterisk (*) to a search term to find variations of it (transp*, 32019R*). Use a question mark (?) instead of a single character in your search term to find variations of it (ca?e finds case, cane, care).
Search tips
Need more search options? Use the Advanced search
You are here

Document 52020AR1361

Mišljenje Europskog odbora regija – Europski propis o klimi: uspostavljanje okvira za postizanje klimatske neutralnosti

COR 2020/01361

OJ C 324, 1.10.2020, p. 58–73 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, GA, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

1.10.2020   

HR

Službeni list Europske unije

C 324/58

Mišljenje Europskog odbora regija – Europski propis o klimi: uspostavljanje okvira za postizanje klimatske neutralnosti

(2020/C 324/10)

Izvjestitelj:

Juan Manuel MORENO BONILLA (ES/EPP), predsjednik Vlade autonomne zajednice Andaluzije

Referentni dokument:

Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavljanju okvira za postizanje klimatske neutralnosti i o izmjeni Uredbe (EU) 2018/1999 (Europski propis o klimi)

COM(2020) 80 final

I.   PREPORUKE ZA IZMJENE

Amandman 1.

Uvodna izjava (5)

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

(5)

Djelovanja Unije i država članica u području klime usmjerena su na zaštitu ljudi i planeta, dobrobiti, prosperiteta, zdravlja, prehrane, integriteta ekosustava i biološke raznolikosti od rizika nastalih kao posljedica klimatskih promjena, a provode se u kontekstu plana održivog razvoja do 2030. i postizanja ciljeva Pariškog sporazuma, kao i najvećeg mogućeg prosperiteta unutar ograničenja planeta te povećanja otpornosti i smanjivanja ranjivosti društva klimatskim promjenama.

(5)

Djelovanja Unije, država članica te lokalnih i regionalnih vlasti u području klime usmjerena su na zaštitu ljudi i planeta, dobrobiti, prosperiteta, zdravlja, prehrane, integriteta ekosustava i biološke raznolikosti od rizika nastalih kao posljedica klimatskih promjena, a provode se u kontekstu plana održivog razvoja do 2030. i postizanja ciljeva Pariškog sporazuma, kao i najvećeg mogućeg prosperiteta unutar ograničenja planeta te povećanja otpornosti i smanjivanja ranjivosti društva klimatskim promjenama.

Obrazloženje

Djelovanje na lokalnoj i regionalnoj razini ključno je za postizanje cilja klimatske neutralnosti, kao što je priznato u Pariškom sporazumu, i potpuno u skladu s ciljevima navedenima u uvodnoj izjavi. Stoga bi bio propust ne uključiti lokalne i regionalne vlasti u tekst uvodne izjave.

Amandman 2.

Uvodna izjava 14.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

(14)

Prilagodba je ključna sastavnica dugoročnog globalnog odgovora na klimatske promjene. Stoga bi države članice i Unija trebale ojačati svoje kapacitete za prilagodbu, povećati otpornost i smanjiti ranjivost zbog klimatskih promjena, kako je predviđeno u članku 7. Pariškog sporazuma, te osigurati najveće moguće pogodnosti u okviru drugih politika i zakonodavstva u području okoliša. Države članice trebale bi donijeti sveobuhvatne nacionalne strategije i planove za prilagodbu.

(14)

Prilagodba je ključna sastavnica dugoročnog globalnog odgovora na klimatske promjene. Stoga bi države članice i Unija trebale ojačati svoje kapacitete za prilagodbu, povećati otpornost i smanjiti ranjivost zbog klimatskih promjena, kako je predviđeno u članku 7. Pariškog sporazuma, te osigurati najveće moguće pogodnosti u okviru drugih politika i zakonodavstva u području okoliša. Države članice trebale bi donijeti sveobuhvatne nacionalne strategije i planove za prilagodbu u kojima se uzima u obzir gospodarska, socijalna i geografska raznolikost europskih teritorija i specifična svojstva njezinih najudaljenijih regija .

Obrazloženje

Teritorijalni čimbenici igraju ključnu ulogu u određivanju ispravnog odabira politika za jačanje kapaciteta za oporavak i napora na području prilagodbe. Geografska, klimatska, socijalna i gospodarska razmatranja ključna su za procjenu i vrednovanje osjetljivosti, upravljanje rizicima i utvrđivanje budućih scenarija za klimatske varijable. Uspostava alata za predviđanje koji su namijenjeni prilagodbi i jačanju otpornosti i koji se mogu prilagoditi različitim regionalnim i lokalnim okolnostima bio bi važan korak naprijed u razvoju tih strategija.

Amandman 3.

Uvodna izjava (17)

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

(17)

Komisija je u svojoj Komunikaciji „Europski zeleni plan” iznijela namjeru da ocijeni i iznese prijedloge za povećanje cilja Unije u pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2030., kako bi se osigurala njegova usklađenost s ciljem klimatske neutralnosti do 2050. Komisija je u toj Komunikaciji istaknula da bi sve politike Unije trebale doprinositi postizanju klimatske neutralnosti i da bi trebali sudjelovati svi sektori. Do rujna 2020. Komisija bi trebala preispitati klimatski cilj Unije za 2030. i istražiti mogućnosti za novi cilj smanjenja emisija za 2030. od 50 do 55 % u odnosu na razine iz 1990., oslanjajući se na sveobuhvatnu procjenu učinka i uzimajući u obzir analizu integriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova podnesenih u skladu s Uredbom (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća (1). Ako Komisija smatra da su potrebne izmjene cilja Unije za 2030., trebala bi prema potrebi uputiti Europskom parlamentu i Vijeću prijedloge izmjene te Uredbe. Komisija bi do 30. lipnja 2021. trebala procijeniti na koji je način potrebno izmijeniti zakonodavstvo Unije kojim se provodi taj cilj kako bi se postigli ciljevi smanjenja emisija od 50 do 55 % u usporedbi s razinama iz 1990.

(17)

Komisija je u svojoj Komunikaciji „Europski zeleni plan” iznijela namjeru da ocijeni i iznese prijedloge za povećanje cilja Unije u pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2030., kako bi se osigurala njegova usklađenost s ciljem klimatske neutralnosti do 2050. Komisija je u toj Komunikaciji istaknula da bi sve politike Unije trebale doprinositi postizanju klimatske neutralnosti i da bi trebali sudjelovati svi sektori. Čim bude moguće, a najkasnije do početka rujna 2020. Komisija bi trebala preispitati klimatski cilj Unije za 2030. i istražiti mogućnosti za novi cilj smanjenja emisija za 2030. od najmanje 55 % u odnosu na razine iz 1990., oslanjajući se na sveobuhvatnu procjenu učinka i uzimajući u obzir analizu integriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova podnesenih u skladu s Uredbom (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća (1). Ako Komisija smatra da su potrebne izmjene cilja Unije za 2030., trebala bi prema potrebi uputiti Europskom parlamentu i Vijeću prijedloge izmjene te Uredbe. Komisija bi do 30. lipnja 2021. trebala procijeniti na koji je način potrebno izmijeniti zakonodavstvo Unije kojim se provodi taj cilj kako bi se postigli ciljevi smanjenja emisija od najmanje 55 % u usporedbi s razinama iz 1990.

Obrazloženje

Želimo li osigurati da europski plan oporavka bude zelen i da današnja ulaganja pomognu u postizanju ciljeva za 2030., pa i za 2050., treba što prije objaviti ambicioznu procjenu učinka zakonodavnog okvira za 2030.

Amandman 4.

Uvodna izjava (18)

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

(18)

Kako bi se osiguralo da Unija i države članice dobro napreduju u postizanju klimatske neutralnosti i prilagodbi, Komisija bi trebala redoviti pratiti njihov napredak. Ako bi zajednički napredak država članica u postizanju klimatske neutralnosti ili prilagodbe bio nedovoljan, ili ako bi mjere Unije bile nedosljedne cilju klimatske neutralnosti ili nesvrsishodne za jačanje kapaciteta prilagodbe, povećanje otpornosti ili smanjenje ranjivosti, Komisija bi trebala poduzeti potrebne mjere u skladu s Ugovorima. Komisija bi usto trebala redovito ocjenjivati relevantne nacionalne mjere i upućivati preporuke ako utvrdi da mjere država članica nisu dosljedne s ciljem klimatske neutralnosti ili nisu svrsishodne za jačanje kapaciteta prilagodbe, povećanje otpornosti ili smanjenje ranjivosti.

(18)

Kako bi se osiguralo da Unija i države članice dobro napreduju u postizanju klimatske neutralnosti i prilagodbi, Komisija bi trebala redovito mjeriti i pratiti njihov napredak i sve relevantne podatke stavljati na raspolaganje javnosti . Ako bi zajednički napredak država članica u postizanju klimatske neutralnosti ili prilagodbe bio nedovoljan (zbog neispunjavanja rokova ili kvantitativnih ciljeva) , ili ako bi mjere Unije bile nedosljedne cilju klimatske neutralnosti do 2050. ili nesvrsishodne za jačanje kapaciteta prilagodbe, povećanje otpornosti ili smanjenje ranjivosti, Komisija bi trebala poduzeti potrebne mjere u skladu s Ugovorima. Komisija bi usto trebala redovito ocjenjivati relevantne nacionalne mjere i upućivati preporuke ako utvrdi da mjere država članica nisu dosljedne s ciljem klimatske neutralnosti ili nisu svrsishodne za jačanje kapaciteta prilagodbe, povećanje otpornosti ili smanjenje ranjivosti.

Obrazloženje

Učinkovitim praćenjem napretka može se povećati vidljivost, transparentnost i preuzimanje odgovornosti u sklopu napora za postizanje klimatske neutralnosti. Stoga bi dobiveni podaci trebali biti dostupni u svakom trenutku, a ne samo u sklopu redovitih izvješća, pri čemu bi uvijek trebalo konkretno navesti i vremenski okvir.

Amandman 5.

Uvodna izjava (20)

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

(20)

Budući da građani i zajednice imaju važnu ulogu u napretku transformacije ka klimatskoj neutralnosti, trebalo bi poticati snažnu javnu i društvenu uključenost u pitanja klimatske politike. Komisija bi stoga trebala uključiti sve dijelove društva kako bi im omogućila da poduzmu djelovanja za ostvarivanje klimatski neutralnog društva otpornog na klimatske promjene, među ostalim pokretanjem europskog sporazuma o klimi.

(20)

Budući da građani i zajednice imaju važnu ulogu u napretku transformacije ka klimatskoj neutralnosti, trebalo bi poticati snažnu javnu i društvenu uključenost u pitanja klimatske politike. Komisija bi stoga trebala uključiti sve dijelove društva kako bi ojačala dvosmjernu suradnju, razmjenu informacija i poduzimanje zajedničkih napora za podizanje svijesti za ostvarivanje klimatski neutralnog društva otpornog na klimatske promjene, među ostalim pokretanjem europskog sporazuma o klimi kao inovativnog instrumenta upravljanja koji bi uključivao lokalne i regionalne vlasti te civilno društvo i građane općenito .

Obrazloženje

Postizanje klimatski neutralnog društva otpornog na klimatske promjene mora se temeljiti na razmjeni informacija i osviještenosti društva. Jačanje tih instrumenata zadaća je u kojoj Komisija može imati vodeću ulogu u okviru osmišljavanja i provedbe svojih javnih politika budući da su one međusektorske prirode, za razliku od predloženih mjera, koje su specifične za sektorske politike koje bi nacionalne, regionalne i lokalne uprave po potrebi mogle provoditi.

Amandman 6.

Uvodna izjava (21)

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

(21)

Kako bi se osigurala predvidivost i pouzdanost za sve gospodarske aktere, uključujući poduzeća, radnike, ulagače i potrošače, kao i nepovratnost tranzicije ka klimatskoj neutralnosti i postupno smanjenje emisija te pružila potpora ocjenjivanju dosljednosti mjera i napretka u pogledu klimatske neutralnosti, Komisiju bi trebalo ovlastiti za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije radi uspostavljanja putanj e napretka u postizanju nultih neto emisija stakleničkih plinova u Uniji do 2050. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka , te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016 . Konkretno, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u izradi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(21)

Kako bi se osigurala predvidivost i pouzdanost za sve gospodarske aktere, uključujući poduzeća, radnike, ulagače i potrošače, kao i nepovratnost tranzicije ka klimatskoj neutralnosti i postupno smanjenje emisija te pružila potpora ocjenjivanju dosljednosti mjera i napretka u pogledu klimatske neutralnosti, Europska komisija predložit će putanj u napretka u postizanju nultih neto emisija stakleničkih plinova u Uniji do 2050. Posebno je važno da Komisija prilikom izrade svojeg prijedloga provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka i uprava država članica, uključujući regionalne i lokalne vlasti .

Obrazloženje

Treba ukloniti svako upućivanje na to da se putanja napretka utvrđuje delegiranim aktima. Komisija bi se trebala ograničiti na predlaganje putanje i ocjenu napretka.

Amandman 7.

Članak 2. stavak 2.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Relevantne institucije Unije i države članice moraju poduzeti potrebne mjere na razini Unije i na razini država članica kako bi omogućile zajedničk o postizanje cilja klimatske neutralnosti iz stavka 1., uzimajući u obzir važnost promicanja pravednosti i solidarnosti među državama članicama.

Relevantne institucije Unije i države članice moraju poduzeti potrebne mjere na razini Unije i na razini država članica kako bi omogućile zajedničk u provedbu cilja klimatske neutralnosti u europskim gradovima i regijama iz stavka 1., uzimajući u obzir važnost promicanja pravednosti i solidarnosti među državama članicama.

Obrazloženje

Provedba klimatskog zakonodavstva uglavnom ovisi o europskim gradovima i regijama. Stoga smatramo potrebnim izmijeniti tekst.

Amandman 8.

članak 2. stavak 3.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Komisija će do rujna 2020. preispitati klimatski cilj Unije za 2030. iz članka 2. stavka 11. Uredbe (EU) 2018/1999 u kontekstu cilja klimatske neutralnosti iz članka 2. stavka 1. i istražiti mogućnosti za novi cilj za 2030. – smanjenje emisija od 50 do 55 % u odnosu na 1990. Ako Komisija bude smatrala da je neophodno izmijeniti taj cilj, podnijet će prema potrebi prijedloge Europskom parlamentu i Vijeću.

Čim bude moguće, a najkasnije do početka rujna 2020. Komisija će preispitati klimatski cilj Unije za 2030. iz članka 2. stavka 11. Uredbe (EU) 2018/1999 u kontekstu cilja klimatske neutralnosti iz članka 2. stavka 1. i istražiti mogućnosti za novi cilj za 2030. – smanjenje emisija od najmanje 55 % u odnosu na 1990. Ako Komisija bude smatrala da je neophodno izmijeniti taj cilj, podnijet će prema potrebi prijedloge Europskom parlamentu i Vijeću.

Obrazloženje

Amandman slijedi istu logiku kao i amandman na uvodnu izjavu (17).

Amandman 9.

Članak 3.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Putanja napretka prema klimatskoj neutralnosti

Putanja napretka prema klimatskoj neutralnosti

1.   Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 9. radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem na razini Unije putanje napretka kako bi se do 2050. na razini Unije postigao cilj klimatske neutralnosti iz članka 2. stavka 1. Komisija preispituje putanju napretka najkasnije u roku od šest mjeseci nakon svakog globalnog pregleda stanja iz članka 14. Pariškog sporazuma.

1.   Komisija je ovlaštena predlagati izmjene ove Uredbe predlaganjem na razini Unije putanje napretka kako bi se do 2050. na razini Unije postigao cilj klimatske neutralnosti iz članka 2. stavka 1. Komisija ocjenjuje napredak postignut u ostvarenju cilja klimatske neutralnosti najkasnije u roku od šest mjeseci nakon svakog globalnog pregleda stanja iz članka 14. Pariškog sporazuma.

2.   Putanja napretka započinje od Unijinog klimatskog cilja za 2030. iz članka 2. stavka 3.

2.   Putanja napretka započinje od Unijinog klimatskog cilja za 2030. iz članka 2. stavka 3.

3.   Pri utvrđivanju putanje napretka u skladu sa stavkom 1. Komisija uzima u obzir sljedeće:

3.   Pri predlaganju putanje napretka u skladu sa stavkom 1. Komisija uzima u obzir sljedeće:

Obrazloženje

Treba ukloniti svako upućivanje na to da se putanja napretka utvrđuje delegiranim aktima. Komisija bi se trebala ograničiti na predlaganje putanje i ocjenu napretka.

Amandman 10.

Članak 3. stavak 3. točka (e)

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

(e)

pravednost i solidarnost među državama članicama i unutar njih;

(e)

pravednost i solidarnost među državama članicama i unutar njih , u potpunosti uzimajući u obzir teritorijalnu koheziju EU-a ;

Obrazloženje

Pri izradi kriterija za uspostavu putanje napretka ka klimatskoj neutralnosti trebalo bi izričito uzeti u obzir regionalnu koheziju EU-a.

Amandman 11.

Članak 3. stavak 3. nove točke (k) i (l)

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

 

(k)

predanost globalnom vodstvu u području klimatske neutralnosti;

(l)

procjenu ugljičnog i vodnog otiska te otiska na bioraznolikost u trgovinskim odnosima s trećim zemljama, kao i obveza EU-a preuzetih u okviru relevantnih međunarodnih ugovora.

Obrazloženje

Europska unija želi zauzeti istaknut i utjecajan položaj na međunarodnoj razini i imati vodeću ulogu u području zelene, pravedne i solidarne tranzicije koju države i regije moraju provesti kako bi postigle cilj klimatske neutralnosti do 2050., a da pritom nikoga ne zapostave. S obzirom na prirodu i globalnu dimenziju utjecaja klime i njezine socioekonomske posljedice koje ne poznaju granice, smatra se da je ovo prilika da se istakne čvrsta namjera EU-a time što će se u zakonodavstvo uvesti obveza da se prilikom određivanja putanje napretka ka neutralnosti razmotri da sve politike i mjere EU-a uključuju obvezu da se u svim trećim zemljama i regijama s kojima EU održava odnose bilo koje vrste podupiru načela na kojima se temelji ova Uredba.

Osim toga, Europska unija trebala bi uzeti u obzir ugljični otisak i vodeni otisak proizvoda iz trećih zemalja jer bi se insistiranjem na globalnim standardima ne samo doprinijelo konkurentnosti našeg gospodarstva već i učvrstio vodeći položaj u području klimatske neutralnosti.

Amandman 12.

Članak 4. stavak 2.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

2.   Države članice razvijaju i provode planove i strategije za prilagodbu koji uključuju sveobuhvatne okvire za upravljanje rizicima, na temelju kvalitetnih referentnih vrijednosti u pogledu klime i osjetljivosti, te ocjene napretka.

2.   Države članice razvijaju i provode planove i strategije za prilagodbu koji uključuju sveobuhvatne okvire za upravljanje rizicima, na temelju kvalitetnih referentnih vrijednosti u pogledu klime i osjetljivosti, te ocjene napretka.

Države članice osiguravaju uključivanje lokalne i regionalne perspektive te perspektive najudaljenijih regija u razvoj i provedbu svojih planova i strategija za prilagodbu.

Obrazloženje

Utjecaj posljedica klimatskih promjena neujednačen je na različitim teritorijima i odražava se na različite načine ovisno o više čimbenika. Postoje nejednakosti u pogledu učinka klimatskih promjena zbog geografskog položaja, socioekonomskih okolnosti, ukratko, u razinama opasnosti, izloženosti i ranjivosti.

Zbog toga pri procjeni rizika od učinka klimatskih promjena treba na temelju geografskih i socioekonomskih čimbenika utvrditi razlike na regionalnoj ili čak lokalnoj razini. Stoga, usprkos globalnoj prirodi klimatskih promjena, prilagodbu treba uskladiti s obilježjima pojedinačnih teritorija, ovisno o vrsti utjecaja i njihovoj specifičnoj dimenziji. To ne sprječava da se razvoj tih politika strukturira na temelju zajedničkih strategija čije je područje primjene šire od strategija s kojima se trebaju uskladiti.

Amandman 13.

Članak 5. novi stavak 2.a

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

 

2.a     Ocjena iz stavka 1. i preispitivanje iz stavka 2. provode se na temelju zajedničkog sustava informacija EU-a dostupnog javnosti koji sadrži informacije zaprimljene od različitih aktera uključenih u postizanje cilja klimatske neutralnosti i ostvarivanje napretka u području prilagodbe. Utvrđuju se uvjeti kojima se jamči standardizacija i ujednačenost informacija, pri čemu se osigurava da se one sastoje od podataka koji se lako pronalaze, dostupni su, interoperabilni i ponovno upotrebljivi. Taj će sustav imati koristi od mogućnosti koje nude digitalizacija i nove tehnologije.

Obrazloženje

Kako bi se potaknulo sudjelovanje cjelokupnog društva u postizanju ciljeva europskog propisa o klimi, ključno je da on sadrži kvalitetne i provjerene informacije koje bi služile kao temelj za donošenje odluka i utvrđivanje odgovarajućih politika i mjera. Stoga je potrebno utvrditi dobre prakse za prikupljanje i prijenos informacija te standardizirati i ujednačiti njihovu obradu. Također je potrebno uspostaviti sustav za kontinuirano poboljšavanje tih informacija i iskoristiti potencijal novih tehnologija kako bi se olakšala razmjena podataka među uključenim akterima, iskoristile moguće sinergije i optimirali resursi.

Amandman 14.

članak 5. stavak 3.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

3.   Ako Komisija na temelju ocjene iz stavaka  1. i 2. utvrdi da mjere Unije nisu dosljedne s ciljem klimatske neutralnosti iz članka 2. stavka 1. ili da nisu dovoljne za osiguravanje napretka u prilagodbi iz članka 4. ili da je napredak u postizanju cilja klimatske neutralnosti ili u prilagodbi iz članka 4. nedovoljan, ona poduzima potrebne mjere u skladu s Ugovorima i preispituje putanju napretka iz članka 3. stavka 1.

3.   Ako Komisija na temelju ocjene iz stavka  1. i preispitivanja iz stavka  2. utvrdi da mjere Unije nisu dosljedne s ciljem klimatske neutralnosti iz članka 2. stavka 1. ili da nisu dovoljne za osiguravanje napretka u prilagodbi iz članka 4. ili da je napredak u postizanju cilja klimatske neutralnosti ili u prilagodbi iz članka 4. nedovoljan, ona poduzima potrebne mjere u skladu s Ugovorima i preispituje putanju napretka iz članka 3. stavka 1.

Obrazloženje

Veća dosljednost teksta zbog preciznog upućivanja na formulaciju u navedenim stavcima u predmetnom članku.

Amandman 15.

Članak 6. novi stavak 2.a

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

 

2.a     Sustav informacija naveden u članku 5. stavku 2. točki (a) sadržavat će odjeljak u kojem su popisane strategije, mjere i najbolje prakse s ciljem lakšeg usklađivanja mjera država članica s preporukama Komisije.

Obrazloženje

Kako bi usvajanje preporuka Komisije u državama članicama bilo što jednostavnije, smatra se potrebnim staviti na raspolaganje te kvalitetne i provjerene informacije koje će služiti kao temelj za donošenje odluka i utvrđivanje odgovarajućih politika i mjera. Potrebno je povećati bazu znanja, promicati komunikaciju o inovativnim inicijativama i strategijama te poticati razmjenu dobrih praksi na razini EU-a kako bi se promicala solidarnost među državama članicama, iskoristile sinergije i optimirali resursi.

Amandman 16.

Članak 7. stavak 1. nova točka (f)

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

 

(f)

dopunskim informacijama lokalnih i regionalnih vlasti o napretku i teritorijalnim učincima.

Obrazloženje

S obzirom na ključnu ulogu koju će europske regije i gradovi imati u provedbi različitih politika obuhvaćenih okvirom propisa o klimi, treba uzeti u obzir njihova stajališta pri preispitivanju putanje napretka ka klimatskoj neutralnosti.

Amandman 17.

Članak 7. stavak 1. točka (e)

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

(e)

svim dodatnim informacijama o okolišno održivim ulaganjima Unije i država članica, uključujući, ako su dostupne, o ulaganjima u skladu s Uredbom (EU) 2020/… [Uredba o taksonomiji].

(e)

svim dodatnim informacijama o okolišno održivim ulaganjima Unije i država članica te lokalnih i regionalnih vlasti , uključujući, ako su dostupne, o ulaganjima u skladu s Uredbom (EU) 2020/… [Uredba o taksonomiji].

Obrazloženje

Iako su njihova ulaganja manja od ulaganja Unije i država članica, uzimanjem u obzir ulaganja lokalnih i regionalnih vlasti osiguralo bi se potpuno poštovanje teritorijalne raznolikosti Europske unije u svakom preispitivanju putanje napretka ka klimatskoj neutralnosti. Osim toga, inovacije u području održivosti često su koncentrirane u europskim regijama i gradovima i stoga ih treba na odgovarajući način uvažiti pri postavljanju ambicioznih ciljeva u budućnosti.

Amandman 18.

Članak 8.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Komisija uključuje sve dijelove društva kako bi im omogućila da poduzmu djelovanja za ostvarivanje klimatski neutralnog društva otpornog na klimatske promjene. Komisija pospješuje uključiv i pristupačan proces na svim razinama, uključujući nacionalnu, regionalnu i lokalnu, sa socijalnim partnerima, građanima i civilnim društvom, radi razmjene najbolje prakse i utvrđivanja djelovanja kojima se pridonosi ostvarivanju ciljeva ove Uredbe. Uz to, Komisija može iskoristiti i rezultate višerazinskih dijaloga o klimi i energiji koje su uspostavile države članice u skladu s člankom 11. Uredbe (EU) 2018/1999.

Komisija uključuje sve dijelove društva kako bi im omogućila da usvajaju sveobuhvatne mjere za ostvarivanje klimatski neutralnog društva otpornog na klimatske promjene. Komisija pospješuje uključiv i pristupačan proces na svim razinama, uključujući nacionalnu, regionalnu i lokalnu, sa socijalnim partnerima, građanima i civilnim društvom, radi razmjene najbolje prakse i utvrđivanja djelovanja kojima se pridonosi ostvarivanju ciljeva ove Uredbe (EU) 2018/1999. U oporavku od krize izazvane COVID-om 19, Komisija bi se posebice trebala oslanjati na izravnu povezanost građana, lokalnih poduzeća i lokalnih i regionalnih vlasti i tu povezanost podupirati jer će o njoj ovisiti izgradnja društva otpornog na klimatske promjene i osiguravanje potpore zajednica. Uz to, Komisija može iskoristiti i rezultate višerazinskih dijaloga o klimi i energiji koje su uspostavile države članice u skladu s člankom 11. Uredbe (EU) 2018/1999. , kao i aktivnosti koje se poduzimaju u okviru europskog sporazuma o klimi.

Obrazloženje

Postizanje klimatski neutralnog društva otpornog na klimatske promjene mora se temeljiti na razmjeni informacija i osviještenosti društva. Jačanje tih instrumenata zadaća je u kojoj Komisija može imati vodeću ulogu u okviru osmišljavanja i provedbe svojih javnih politika budući da su oni međusektorske prirode, za razliku od predloženih mjera, koje su specifične za sektorske politike koje bi nacionalne, regionalne i lokalne uprave po potrebi mogle provoditi. Potreban je zeleni oporavak. Međutim, kako bi se on ostvario, europski građani i poduzeća moraju se pridržavati projekta. Stoga lokalne i regionalne vlasti imaju važnu ulogu.

Amandman 19.

Članak 9.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1.     Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 3. stavka 1. dodjeljuje se Komisiji u skladu s uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.     Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 3. stavka 1. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme počevši od…[Ured za publikacije: datum stupanja na snagu ove Uredbe].

3.     Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 3. stavka 1. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.     Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.

5.     Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6.     Delegirani akt donesen na temelju članka 3. stupa na snagu samo ako ni Europski parlament ni Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća taj se rok produljuje za dva mjeseca.

 

Obrazloženje

Komisijina upotreba delegiranih akata za preispitivanje ciljeva nije u skladu s člankom 290. UFEU-a.

II.   PREPORUKE O POLITIKAMA

EUROPSKI ODBOR REGIJA

1.

 napominje da je europski zeleni plan jedna od vodećih inicijativa EU-a, ali naglašava da nova strategija rasta europskog projekta i nedavno objavljena Komunikacija Europske komisije o proračunu EU-a, jačaju plan oporavka kako bi se osigurao brz i potpun oporavak od aktualne zdravstvene i gospodarske krize. Naglašava da glavni cilj zelenog plana mora biti tranzicija prema klimatskoj neutralnosti najkasnije do 2050., uz istovremeno poticanje brzog i održivog gospodarskog oporavka jer uviđa da ta tranzicija sa sobom donosi nove mogućnosti za Europu i njezine građane koje otvaraju put prema stvaranju otpornijeg društva i gospodarstva;

2.

 podupire uspostavu dugoročnog cilja klimatske neutralnosti EU-a s pomoću odgovarajućeg pravno obvezujućeg cilja kao nužnog koraka za usmjeravanje europskog projekta prema nepovratnoj klimatskoj neutralnosti do 2025. Ta je obveza potrebna kako bi EU učvrstio svoj položaj svjetskog predvodnika u djelovanju u području klime i ambasadora koji zagovara zadržavanje velikih ambicija u pogledu nulte neto stope emisija stakleničkih plinova i važnost povećanja obujma uklonjenih stakleničkih plinova, kao i za pridobivanje povjerenja naših građana, poduzeća i civilnog društva, čime bi se osiguralo ulaganje uključivih i usklađenih napora; u tom bi kontekstu bilo važno već sada razmotriti usmjerenost politika nakon 2050., jer će vjerojatno i nakon toga biti potreban održivi sustav negativnih emisija; u tom kontekstu važno je razviti i koncept međugeneracijske pravedne klimatske politike i uzeti ga u obzir u sadašnjim i budućim odlukama;

3.

 ističe da aktualna zdravstvena kriza samo naglašava potrebu za tranzicijom prema održivijem i otpornijem društvu i gospodarstvu jer bi nastavak ignoriranja klimatskih promjena mogao imati ozbiljnije posljedice na globalnoj razini; naglašava da ta tranzicija treba biti pravedna, postupna i trajna jer bi kratkoročno neodrživa rješenja mogla biti štetna, a ne korisna na putu ka ostvarivanju klimatske neutralnosti;

4.

 naglašava da bi se europskim propisom o klimi trebalo osigurati da mjere koje se provode za postizanje nulte neto stope emisija stakleničkih plinova ne ugrožavaju druge prioritetne ciljeve na području okoliša, poput zaštite bioraznolikosti ili upravljanja zaštićenim područjima, već da ih jačaju;

5.

 poziva Europsku komisiju da razmotri kako će izlazak Ujedinjene Kraljevine iz EU-a utjecati na postizanje cilja klimatske neutralnosti i svih drugih privremenih ciljeva; podsjeća na to da je UK trenutno drugi po veličini izvor CO2 u EU-u, s tekućim i planiranim smanjenjima daleko iznad prosjeka EU-a i zakonski obvezujućim nacionalnim klimatskim ciljem od oko 57 % do 2030. (1);

6.

 podsjeća na nedavno usvojenu deklaraciju „Lokalne i regionalne vlasti kao akteri europskog odgovora na krizu uzrokovanu COVID-om 19” i na potrebu da europski zeleni plan bude ključni aspekt plana oporavka EU-a kako bi se kriza pretvorila u priliku za hitno rješavanje problema klimatskih promjena i jačanje ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije EU-a;

7.

 smatra da sve relevantne podnacionalne vlasti treba uključiti u izradu nacionalnih energetskih i klimatskih planova i dugoročnih nacionalnih politika, i to putem istinskog participativnog višerazinskog dijaloga utemeljenog na regionalnim i lokalnim iskustvima. Slaže se s uključivanjem višerazinskih dijaloga o klimi i energiji u europsko zakonodavstvo o klimi; naglašava potrebu za sustavnijim pristupom uključivanju lokalnih i regionalnih vlasti u procese tranzicije prema klimatskoj neutralnosti, kako u europski postupak donošenja odluka tako i u međunarodne pregovore; iznova poziva države članice i Europsku komisiju da uspostave stalnu platformu za višerazinski dijalog o energiji (2) kako bi se podržalo aktivno sudjelovanje lokalnih i regionalnih vlasti, organizacija civilnog društva, poslovne zajednice i drugih relevantnih dionika u upravljanju energetskom tranzicijom;

8.

 s obzirom na to da je sudjelovanje građana ključno za postizanje znatnog napretka prema klimatskoj neutralnosti, naglašava da inicijative kojima se potiče prikupljanje povratnih informacija od baze prema vrhu i podupire razmjena informacija i edukacija na lokalnoj razini treba smatrati od neprocjenjive vrijednosti za uspjeh europskog zelenog plana; u tom pogledu predlaže da se europski propis o klimi integrira u Europski sporazum o klimi i ističe da bi taj sporazum trebalo razviti kao inovativni instrument upravljanja kako bi se omogućila dvosmjerna komunikacija, suradnja i razmjena informacija među svim razinama, sektorima i područjima i time poboljšala djelotvornost i legitimnost politike EU-a u području klime. Naglašava da se odgovarajućim uključivanjem civilnog društva i drugih dionika povećava vjerojatnost prihvaćanja politika, a istodobno potiče opsežno i transparentno mjerenje napretka, što bi građanima i organizacijama na terenu dalo konkretniji osjećaj o vlastitoj učinkovitosti u procesu transformacije;

9.

 podsjeća na to da univerzalni pristup nije prikladan za borbu protiv klimatskih promjena, ističući raznolikost europskih regija u pogledu klime, okoliša, krajolika, mobilnosti te ekonomske i socijalne strukture; podsjeća na to da je europski propis o klimi okvirna regulativa kojom će se pojedinačne politike usmjeravati prema klimatskom cilju i da njegov uspjeh u velikoj mjeri ovisi o lokalnim i regionalnim vlastima; jednako tako naglašava da lokalne i regionalne vlasti, kao razina vlasti najbliža građanima, imaju važnu ulogu u upravljanju decentraliziranom proizvodnjom energije na temelju vlastite potrošnje, distribuiranom proizvodnjom i pametnim mrežama, kao i u promicanju ulaganja i povezivanju energetskih i klimatskih politika s mjerama koje se poduzimaju u području stanovanja, energetskog siromaštva i prometa;

10.

 naglašava da europskim propisom o klimi, kao središnjim stupom europskog zelenog plana i okvirnim zakonom za postizanje klimatske neutralnosti, treba zajamčiti da se u okviru svih mjera EU-a poštuje načelo o „nenanošenju štete” te da se u skladu s načelom aktivne supsidijarnosti u potpunosti poštuju sve razine vlasti kao partneri, a ne kao dionici, u postupku donošenja odluka na europskoj razini;

11.

 poziva na to da se glavne odluke o provedbi klimatskih ciljeva ne donose u obliku delegiranih akata jer će inače mogućnosti za suodlučivanje regionalnih i lokalnih vlasti biti ograničene. U tom kontekstu OR smatra da se putanja koju je potrebno odrediti kako bi se postigla klimatska neutralnost ubraja u takve glavne odluke;

12.

 smatra da je za postizanje ciljeva europskog propisa o klimi ključno da on sadrži kvalitetne i provjerene informacije koje bi služile kao temelj za donošenje odluka i utvrđivanje odgovarajućih politika i mjera. Utjecaj klimatskih promjena osjetan je na lokalnoj razini i izravno pogađa regije i općine. Za sastavljanje i prijenos nacionalnih popisa zadužene su središnje državne uprave. U svrhu poboljšanja kvalitete mjerenja, važno je da se metode razvijaju u okviru suradnje između EU-a, država članica i lokalne i regionalne razine kako bi općine i regije mogle sastaviti vlastite inventare na temelju istih kriterija iz teritorijalnog pristupa. Te bi informacije omogućile utvrđivanje specifičnih scenarija za emisije stakleničkih plinova za koje se mogu izraditi akcijski planovi prilagođeni socioekonomskoj i okolišnoj stvarnosti svake regije, kao i posebnim sektorskim ciljevima. Osim toga, praćenje iz lokalne i regionalne perspektive omogućuje bolju analizu svih odstupanja od putanja utvrđenih u planovima, kao i mjera potrebnih za njihovo ispravljanje;

13.

 tvrdi da se učinkovitim praćenjem napretka može povećati vidljivost, transparentnost i preuzimanje odgovornosti u sklopu napora za postizanje klimatske neutralnosti te da bi se u tu svrhu podaci za praćenje napretka u okviru europskog propisa o klimi trebali, kad je to primjereno, prikupljati na regionalnoj, a ne na nacionalnoj razini. Predlaže da prikupljeni podaci budu stalno i lako dostupni javnosti, a ne samo u sklopu redovitih izvješća, s obzirom na to da bi se sudjelovanje dionika u postupku praćenja moglo pokazati ključnim u održavanju realnog i opće prihvatljivog puta prema ostvarivanju cilja klimatske neutralnosti do 2050.;

14.

 smatra da bi se Uredbom o upravljanju trebale utvrditi odredbe kojima bi se zajamčilo da nacionalno utvrđeni doprinosi uključuju razvrstane regionalno i lokalno utvrđene doprinose kako bi se prepoznala uloga podnacionalnih vlasti u ispunjavanju međunarodnih obveza u području klime: „Upravljanje u području klime nakon 2020., europska i globalna perspektiva – doprinos konferenciji COP24 UNFCCC-a”, izvjestitelj Andrew Varah Cooper;

15.

 naglašava da bi uključivanje lokalnih i regionalnih ciljeva ne samo povećalo transparentnost i poboljšalo kvalitetu i granularnost općih napora za praćenje napretka već bi i uvelike doprinijelo suradnji i izgradnji sinergija među svim razinama vlasti, kako u pogledu djelovanja tako i u raspodjeli proračunskih sredstava. Time bi se znatno smanjio rizik od toga da pojedinačne politike u okviru europskog propisa o klimi imaju potencijalno štetan učinak na regionalnu koheziju Europe;

16.

 naglašava da bi namjenska dodjela sredstava za regionalne i lokalne mjere prilagođene ciljevima specifičnima za određenu razinu imala ne samo snažan gospodarski učinak nego i učinak društvene aktivacije u strukturama sudjelovanja;

17.

 predlaže da se u zaključke ocjene nacionalnih mjera, zajedno s izvješćem o stanju energetske unije, uvrsti i poglavlje posvećeno lokalnoj i regionalnoj razini kako bi se osigurala veća transparentnost i granularnost napora za praćenje napretka diljem Europske unije. OR podržava izradu navedenog poglavlja;

18.

 ponovno poziva na uspostavu europskog opservatorija za klimatsku neutralnost kojim bi se doprinijelo ispunjavanju nacionalnih obveza izvješćivanja u okviru upravljanja energetskom unijom. Taj bi opservatorij na neovisan i javan način donositeljima odluka i općoj javnosti pružao aktualne informacije o znanstvenim spoznajama u vezi s klimatskim promjenama i scenarije za njihovo ograničavanje. Time bi se, zajedno s novom revizijom kompetencija u EU-u u okviru Panorame vještina EU-a, pomoglo u mapiranju i praćenju posebnosti i ranjivosti europskih teritorija kako bi se izbjeglo neprihvaćanje procesa tranzicije. Europski zeleni plan nova je razvojna strategija EU-a i mora biti središnji stup održive strategije oporavka EU-a nakon pandemije COVID-a 19 te je stoga usklađivanje provedbe politika s razvijanjem vještina ključno za izradu politika otpornih na promjene u budućnosti, pravedno društvo i održivo gospodarstvo;

19.

 naglašava da učinkovitost napora za sudjelovanje javnosti ne ovisi samo o prikupljanju informacija iz svih dijelova društva nego i o pružanju odgovarajućih informacija o utjecaju njihova doprinosa. Održiva rješenja zahtijevaju suradnju dionika, ne samo u funkcioniranju i održavanju sustava već i u postupku donošenja odluka. Stoga napori u pogledu sudjelovanja javnosti koji su usmjereni samo na jednosmjernu komunikaciju nisu dostatni za promicanje promjene ponašanja;

20.

 zalaže se za korištenje obnovljivih izvora energije radi postizanja klimatskih ciljeva. OR nuklearnu energiju ne smatra održivom tehnologijom za budućnost i odbacuje njezinu povećanu uporabu;

21.

 podsjeća na to da su europske lokalne i regionalne vlasti dio bogate i raznolike upravne i demokratske strukture EU-a te da se prema njima treba ophoditi u skladu s time. U tom pogledu ističe da se sudjelovanje lokalnih i regionalnih vlasti ne smije smatrati dijelom javnog sudjelovanja, niti ga treba ograničavati na posebne aktivnosti. Umjesto toga, treba omogućiti sustavni doprinos lokalnih i regionalnih vlasti tijekom cijelog ciklusa razvoja politike, kao i ocjenu i preispitivanje postojećih zakonodavnih tijela. U tom pogledu podsjeća da je Pariškim sporazumom prepoznata važna uloga višerazinskog upravljanja u klimatskoj politici i potreba za suradnjom s regijama i gradovima. U članku 2. Pariškog sporazuma stranke su se obvezale uskladiti javne i privatne financijske tokove s ciljevima Sporazuma i razvojem usmjerenim na otpornost na klimatske promjene. Cilj je propisa o klimi pružiti osnovu za sveobuhvatno usklađivanje financijskih tokova s ciljevima Pariškog sporazuma na razini EU-a i na nacionalnoj razini putem postojećih i novouspostavljenih postupaka izvješćivanja i preispitivanja;

22.

 podsjeća na znatne probleme povezane s održivošću nuklearne energije (u pogledu sirovina i neriješenog pitanja nuklearnog otpada) te stoga smatra da bi se, u skladu s člankom 194. UFEU-a, put prema postizanju klimatskih ciljeva trebao uglavnom temeljiti na obnovljivoj energiji, a ne na povećanoj upotrebi nuklearne energije.

Bruxelles, 2. srpanj 2020.

Predsjednik Europskog odbora regija

Apostolos TZITZIKOSTAS

(1)  Uredba (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime, izmjeni uredaba (EZ) br. 663/2009 i (EZ) br. 715/2009 Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva 94/22/EZ, 98/70/EZ, 2009/31/EZ, 2009/73/EZ, 2010/31/EU, 2012/27/EU i 2013/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva Vijeća 2009/119/EZ i (EU) 2015/652 te stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 328, 21.12.2018., str. 1.).

(1)  Uredba (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime, izmjeni uredaba (EZ) br. 663/2009 i (EZ) br. 715/2009 Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva 94/22/EZ, 98/70/EZ, 2009/31/EZ, 2009/73/EZ, 2010/31/EU, 2012/27/EU i 2013/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva Vijeća 2009/119/EZ i (EU) 2015/652 te stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 328, 21.12.2018., str. 1.).

(1)  Climate Neutrality as Long-term Strategy: The EU’s Net Zero Target and Its Consequences for Member States (Klimatska neutralnost kao dugoročna strategija: EU-ov cilj nulte stope emisija i njegove posljedice za države članice), O. Geden, F. Schenuit, kolovoz 2019.

(2)  OR je taj stav izrazio u više mišljenja: „Upravljanje energetskom unijom i čista energija”, Bruno Hranić; „Čist planet za sve – Europska strateška dugoročna vizija za prosperitetno, moderno, konkurentno i klimatski neutralno gospodarstvo”, Michele Emiliano; „Upravljanje u području klime nakon 2020., europska i globalna perspektiva – doprinos konferenciji COP24 UNFCCC-a”, Andrew Varah Cooper; i „Rezolucija OR-a o zelenom planu”, usvojena u prosincu 2019.

Top