This document is an excerpt from the EUR-Lex website
Document 52021DC0240
COMMUNICATION FROM THE COMMISSION TO THE EUROPEAN PARLIAMENT, THE COUNCIL, THE EUROPEAN ECONOMIC AND SOCIAL COMMITTEE AND THE COMMITTEE OF THE REGIONS on a new approach for a sustainable blue economy in the EU Transforming the EU's Blue Economy for a Sustainable Future
KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA o novom pristupu za održivo plavo gospodarstvo u EU-u Preobrazba plavog gospodarstva EU-a za održivu budućnost
KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA o novom pristupu za održivo plavo gospodarstvo u EU-u Preobrazba plavog gospodarstva EU-a za održivu budućnost
COM/2021/240 final
EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 17.5.2021.
COM(2021) 240 final
KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA
o novom pristupu za održivo plavo gospodarstvo u EU-u
Preobrazba plavog gospodarstva EU-a za održivu budućnost
KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA
o novom pristupu za održivo plavo gospodarstvo u EU-u
Preobrazba plavog gospodarstva EU-a za održivu budućnost
1.Prelazak s „plavog rasta” na „održivo plavo gospodarstvo”
Europski zeleni plan 1 poziva na preobrazbu našeg gospodarstva u moderno, resursno učinkovito i konkurentno gospodarstvo, uz postupno smanjenje emisija stakleničkih plinova i zaštitu prirodnog kapitala EU-a. Europski plan oporavka 2 ima za cilj potaknuti zelenu i digitalnu tranziciju te učiniti europsko gospodarstvo pravednijim, otpornijim i održivijim za buduće generacije. Plavo gospodarstvo Europske unije može pridonijeti odgovoru na taj dvostruki izazov: ako se usmjeri na održiviji put, postat će izvor djelovanja i ideja za poticanje inovacija, pokretanje brzog i trajnog oporavka te zaštitu našeg planeta.
Kad bi se veličina svjetskog „plavog gospodarstva”, usporedila s nacionalnim gospodarstvima, plavo gospodarstvo bilo bi sedmo po veličini na svijetu, a kao gospodarski subjekt bilo bi član skupine G7. Ono je dio najvećeg ekosustava na planetu: u oceanima se nalazi 97 % svjetske vode i 80 % svih oblika života. Ocean nas okružuje i održava, pruža količinu kisika koja zadovoljava 50 % naših potreba za disanje, hranu za gotovo pola čovječanstva i resurse ključne za ljudsko zdravlje, a da i ne spominjemo veliko mnoštvo gospodarskih interakcija.
Plavo gospodarstvo Europe osigurava 4,5 milijuna izravnih radnih mjesta 3 , od kojih su mnoga u regijama s malo alternativa. Ono obuhvaća sve industrije i sektore povezane s oceanima, morima i obalama, bez obzira na to djeluju li u morskom okolišu (npr. pomorski promet, ribarstvo, proizvodnja energije) ili na kopnu (npr. luke, brodogradilišta, kontinentalna akvakultura, proizvodnja algi i obalni turizam). Riječ je o širokom, dinamičnom segmentu gospodarstva, u kojem su u prošlom desetljeću poduzeti znatni koraci u cilju modernizacije i diversifikacije. Osim tradicionalnih sektora razvijaju se i rastu i inovativni sektori kao što su energija iz obnovljivih izvora (energija oceana), plavo biogospodarstvo, biotehnologija i desalinizacija, što pruža nove mogućnosti i pridonosi stvaranju radnih mjesta.
Te i druge gospodarske aktivnosti imaju kumulativan učinak na morski okoliš, od vidljivog onečišćenja kao što je plastični otpad i izljevi nafte do nevidljivog onečišćenja kao što je ono uzrokovano mikroplastikom, podvodnom bukom, kemikalijama i hranjivim tvarima. Klimatske promjene i emisije stakleničkih plinova imaju razorne učinke na naš ocean, na obale i ljude koji žive na tim prostorima, u rasponu od promjena temperature mora do zakiseljavanja, podizanja razine mora te češćih i intenzivnijih poplava i erozije. U kombinaciji s velikom prijetnjom gubitka biološke raznolikosti uzrokovanog klimatskim promjenama, onečišćenjem, prekomjernim iskorištavanjem resursa i uništavanjem prirodnih staništa ti će učinci biti izazov za otpornost plavog gospodarstva i društva u cjelini.
U ovoj Komunikaciji pomorska se politika na sustavan način uključuje u novu europsku gospodarsku politiku. Naš ocean, i „plavo gospodarstvo” koje se na njemu temelji, neizostavni su čimbenici za ostvarenje preobrazbe zacrtane u europskom zelenom planu. Očiti su primjeri važnosti oceanâ područja proizvodnje energije, ozelenjivanja prijevoza i održive proizvodnje hrane. Doprinos zdravog oceana ključan je za održivo gospodarstvo. Potrebno je bolje povezati zelenu i plavu politiku, a istovremeno proširiti naš pristup i izvan granica EU-a i predvoditi u međunarodnom upravljanju oceanima.
Održivo plavo gospodarstvo stvorit će konkretne mogućnosti za nova radna mjesta i poduzeća. Te će mogućnosti nastati kao rezultat rada na ublažavanju učinaka na oceane i obale kako bi se izgradio održiv gospodarski model koji se temelji na inovacijama, kružnom gospodarstvu i odnosu prema oceanu koji se temelji na poštovanju. To znači da će postojati poticaji za poduzeća koja upotrebljavaju ili stvaraju obnovljive izvore, čuvaju morske ekosustave, smanjuju onečišćenje i jačaju otpornost na klimatske promjene, dok će druga morati smanjiti svoj ekološki otisak. To je jednako važno za ljude kao i za planet. U Programu održivog razvoja do 2030. istaknuto je 4 da je bez zdravog oceana život na planetu Zemlji u opasnosti; bez oceanskih resursa ljudske zajednice na cijelom planetu ne bi se mogle održati na životu.
U ovoj je komunikaciji utvrđen detaljan i realističan program za plavo gospodarstvo, koje će imati veliku ulogu u ostvarivanju ciljeva europskog zelenog plana. Zahvaljujući svojoj dinamičnosti i inovacijskom potencijalu, taj sektor može biti pokretač zelene tranzicije, zamjenjujući nekontroliran rast čistim i održivim aktivnostima koje su otporne na klimatske promjene i ne ugrožavaju morski okoliš. Zastarjeli koncept da je zaštita okoliša u sukobu s gospodarstvom zamjenjuje se spoznajom da su, osobito u pomorskoj industriji, okoliš i gospodarstvo suštinski povezani. Trebamo prebaciti fokus s plavog rasta na održivo plavo gospodarstvo.
Europska mora i oceani naši su prirodni saveznici u borbi protiv kriza povezanih s klimatskim promjenama i biološkom raznolikošću. Postoje znatni nedostaci u provedbi koji se moraju nadoknaditi kako bi se do 2030. udio zaštićenih morskih područja povećao sa sadašnjih 11 % na 30 % površine 5 , ostvarili ambiciozni ciljevi u pogledu uklanjanja onečišćenja u našim morima i optimalno iskoristili prirodni i pomorski resursi Europe kako bismo ostvarili ciljeve do 2030. i cilj klimatske neutralnosti. U ovoj Komunikaciji i planiranoj misiji istraživanja oceana 6 zacrtat će se put prema ostvarenju tih ciljeva.
U ovoj se komunikaciji subjekti koji djeluju u području plavog gospodarstva pozivaju da podrže načela iz europskog zelenog plana. U posljednjih 15 godina EU je postavio čvrste temelje za integriranu i sinergijsku pomorsku politiku u Europi uključivanjem država članica, regija i lokalnih dionika te kopnenog zelenog gospodarstva. Prelazak na stvaranje održivog plavog gospodarstva oslanjat će se na sve užu suradnju s dionicima, od velikih i malih poduzeća do lokalnih skupina i mladih ljudi koji se strastveno zalažu za zdravlje oceana te šire javnosti. Pritom sve skupine i sektori moraju biti ujedinjeni oko zajedničke vizije. U ovoj komunikaciji, koja nadopunjuje ostale aktualne inicijative Komisije, predstavljen je (u 2. poglavlju) program za plavo gospodarstvo u pogledu dekarbonizacije, očuvanja prirodnog kapitala, kružnog gospodarstva i odgovorne proizvodnje hrane. Ova Komunikacija nije sveobuhvatna, ali u njoj su najavljene neke nove inicijative i opisani neki od alata (3. poglavlje) i odlučujućih čimbenika (4. poglavlje) koji su potrebni za ostvarivanje prelaska.
2. Preobrazba vrijednosnih lanaca plavog gospodarstva
2.1. Ostvarenje klimatske neutralnosti i nulte stope onečišćenja
Održivo plavo gospodarstvo nudi brojna rješenja za ostvarenje ciljeva iz europskog zelenog plana. Kod mnogih aktivnosti koje se trenutačno provode potrebno je smanjiti ugljični otisak, a središnju ulogu moraju preuzeti nove, ugljično neutralne aktivnosti. Plavo gospodarstvo može pridonijeti ugljičnoj neutralnosti razvojem energije iz obnovljivih izvora na moru i ozelenjivanjem pomorskog prijevoza i luka.
Europska unija ima ambiciju do 2030. smanjiti emisije stakleničkih plinova za najmanje 55 % u usporedbi s razinom iz 1990., a do 2050. i postati klimatski neutralna Energija iz obnovljivih izvora na moru može pomoći u ostvarenju tih ciljeva i 2050. činiti 25 % ukupne količine električne energije koja se troši u EU-u, i bi uglavnom bila (ali ne isključivo) energija vjetra na moru. Održiva energija oceana trebala bi obuhvaćati (dodatno uz odobalne vjetroelektrane pričvršćene za dno) energiju iz plutajućih vjetroelektrana, termalnu energiju, energiju valova te energiju plime i oseke – to su tehnologije u nastajanju koje bi trebale ući u komercijalnu fazu unutar razdoblja od deset godina. Kako bi se ubrzao njihov razvoj, Komisija je 2020. objavila novu strategiju EU-a za energiju iz obnovljivih izvora na moru 7 , koja ima za cilj do 2030. upeterostručiti kapacitete za energiju iz obnovljivih izvora na moru, a do 2050. ih utrideseterostručiti.
Europski zeleni plan poziva na smanjenje emisija stakleničkih plinova za 90 % za sve vrste prijevoza, uključujući pomorski prijevoz. Naši morski plovni putovi ključna su karika u globalnom trgovinskom sustavu. U usporedbi s cestovnim ili zračnim prijevozom pomorski prijevoz proizvodi manje emisija, ali on jest izvor emisija ugljika i drugih onečišćujućih emisija zbog velike ovisnosti o fosilnim gorivima i velikih količina goriva koje se za njega troši. Dekarbonizacijom pomorskog prijevoza (i ribolovnih operacija) smanjit će se ne samo emisije stakleničkih plinova nego i onečišćavanje zraka i vode te podvodna buka, a istovremeno stvoriti nove prilike za gospodarstvo.
U komunikaciji o Strategiji za održivu i pametnu mobilnost iz 2020. 8 naveden je cilj da se do 2030. na tržište stave prva plovila s nultom stopom emisija te da se s pomoću skupa ciljanih mjera dekarbonizira pomorski prijevoz. One uključuju moguće proširenje EU-ova sustava trgovanja emisijama na pomorski prijevoz te usklađivanje oporezivanje energenata s energetskom i klimatskom politikom EU-a pri reviziji Direktive o oporezivanju energije 9 . Komisija usto razmatra uključivanje novih pogonskih sustava u tekuće preispitivanje Direktive o rekreacijskim plovilima 10 te u reviziju Direktive o onečišćenju s brodova. U međuvremenu, inicijativa FuelEU 11 potaknut će proizvodnju i upotrebu obnovljivih i niskougljičnih goriva (kao što su vodik i goriva na bazi vodika, biogoriva, sintetička goriva, električna energija i druge vrste energije iz obnovljivih izvora kao što je vjetar) te upotrebu opskrbe električnom energijom s kopna za brodove na vezu. U tom će se pogledu revidirati i uskladiti Uredba o mreži TEN-T i Direktiva o infrastrukturi za alternativna goriva, a kako bi se osigurao odgovarajući razvoj adekvatne infrastrukture za opskrbu gorivom. Brodogradilišta u EU-u mogla bi iskoristiti prilike koje se nude na brzorastućim tržištima inovativnih energetski učinkovitih plovila za posebne usluge, zahvaljujući kojima bi se potrošnja goriva i emisije ugljikova dioksida trebale znatno smanjiti.
Kao dio akcijskog plana za osiguravanje nulte razine onečišćenja, Komisija na temelju uspjeha postojećih područja kontrole emisija u vodama EU-a planira predvoditi napore da se odrede nova područja na Sredozemnome moru (čime bi se emisije SO2 i Nox iz međunarodnog pomorskog prometa mogle smanjiti za do 80 % odnosno 20 % unutar deset godina) te započeti sa sličnim radom na Crnome moru.
Luke su ključne za povezanost i gospodarstvo regija i zemalja. Paralelno s promjenama industrijskog krajolika Europe (na primjer ekspanzijom energije iz obnovljivih izvora na moru) promijenit će se i uloga luka. Komisija smatra da će one, osim za prekrcaj i logistiku, u budućnosti imati ključnu ulogu kao energetska čvorišta (za integrirane sustave za električnu energiju, vodik 12 i druga obnovljiva i niskougljična goriva), za kružno gospodarstvo (za prikupljanje, prekrcaj i zbrinjavanje otpada s brodova i iz drugih lučkih sektora te za povlačenje brodova iz upotrebe), za komunikaciju (za podmorske kablove) i industriju (kao industrijski klasteri). Još jedan aspekt koji će pridonijeti postizanju dekarbonizacije i nulte stope onečišćenja jest upotreba pametnih digitalnih rješenja i autonomnih sustava jer oni optimiziraju protok prometa i rukovanje teretom u lukama i oko njih. Razvojem tih novih uloga poboljšat će se radni uvjeti gospodarskih subjekata i životni uvjeti okolnih zajednica. I specijalizirane marine i ribarske luke trebale bi raditi na ekološki prihvatljiviji način.
Kako bi pridonijela dekarbonizaciji i smanjenju onečišćenja u području proizvodnje energije, pomorskog prijevoza i luka, Komisija namjerava:
-uspostaviti Plavi forum za korisnike mora u cilju koordinacije dijaloga između operatora u odobalnim djelatnostima, dionika i znanstvenika koji se bave ribarstvom, akvakulturom, brodskim turizmom, energijom iz obnovljivih izvora i drugim aktivnostima. Time će se razviti sinergija između njihovih aktivnosti i međusobno pomiriti konkurentne upotrebe mora;
-promicati upotreba sredstava EU-a za ozelenjivanje pomorskog prijevoza i to:
a)povećanjem upotrebe pomorskog prijevoza na kraćim relacijama umjesto onih vrsta prijevoza koje uzrokuju veće onečišćenje;
b)obnovom EU-ove pomorske flote (npr. putničkih brodova i plovila za opskrbu odobalnih postrojenja) radi poboljšanja njihove energetske učinkovitosti; i
c)razvojem EU-ovih visoko naprednih proizvodnih i tehnoloških kapaciteta;
-nastojati koristiti novi Europski fond za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu za pružanje potpore ribarskim flotama pri uvođenju čišćih motora i tehnike, pod uvjetom da te mjere ne dovode do prekomjernih kapaciteta i prelova;
-slijediti cilj luka s nultom stopom emisija, kako je naglašeno u strategiji za održivu i pametnu mobilnost, među ostalim suradnjom s podskupinom za održive luke Europskog foruma luka, kako bi se raspravljalo s relevantnim dionicima, dijelilo i promicalo primjere najbolje prakse i inicijative s terena u pogledu ozelenjivanja lučkih usluga 13 ;
-podupirati države članice putem pojačanog Mehanizma Unije za civilnu zaštitu i s pomoću mjera protiv onečišćenja koje je osmislila Europska agencija za pomorsku sigurnost, u cilju pripreme za nesreće koje za posljedicu imaju onečišćenje mora i odgovora na njih.
2.2. Kružno gospodarstvo i sprečavanje nastanka otpada
Smanjenje učinaka ljudskih aktivnosti na more zajednička je odgovornost. Plavo gospodarstvo može imati važnu ulogu u mnogim aspektima rada na suzbijanju onečišćenja, a može imati i koristi od novih mogućnosti koje proizlaze iz tog rada.
Svake godine u europska mora dospije približno 27 000 tona makroplastike (većinom predmeti od plastike za jednokratnu upotrebu, izgubljeni ili odbačeni ribolovni alati i otpad ispušten s brodova) 14 . Nakon opsežnog djelovanja u okviru Okvirne direktive o pomorskoj strategiji 15 države članice EU-a složile su se da bi na plažama trebalo biti manje od 20 otpadaka na svakih 100 metara obale. Važna obveza očuvanja čistih mora u Europi bit će poduprta Direktivom o plastici za jednokratnu upotrebu 16 , koja se odnosi na plastične proizvode za jednokratnu upotrebu i ribolovne alate, koji trenutačno čine 70 % morskog otpada u EU-u. Trenutačno se radi na tome da se isto poduzme i u pogledu otpada na morskom dnu i mikroplastike. Komisija radi na razvoju normi za kružni dizajn ribolovnih alata kako bi se olakšala ponovna upotreba i mogućnost recikliranja tih alata na kraju njihova životnog vijeka. Komisijin prijedlog revidirane Uredbe o kontroli ribarstva 17 uključuje mjere za smanjenje štete koja nastaje zbog izgubljenih ili napuštenih ribolovnih alata. Na temelju nove Uredbe o Europskom fondu za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu 18 nastavit će se pružati financijska potpora ribarima za izvlačenje i prikupljanje otpada i izgubljenih ribolovnih alata 19 te će se financirati pravilna obrada otpada u lukama i na iskrcajnim mjestima, kako je utvrđeno Direktivom o lučkim uređajima za prihvat 20 . Europska unija smatra da su ribari imaju važnu ulogu kao čuvari mora i potiče dodatno promicanje te uloge na nacionalnoj razini i unutar sektora.
Međutim, najvažnije je spriječiti ispuštanje otpada u more. Akcijski plan EU-a za postizanje nulte stope onečišćenja jedinstvena je priliku da se pojača djelovanje u vezi s onečišćenjem hranjivim tvarima (koje uzrokuje eutrofikaciju), onečišćujućim tvarima, otpadom (koji se većinom sastoji od plastike) i podvodnom bukom.
Osim za smanjenje onečišćenja, plan će biti ključan i za razvoj kružnih modela i rješenja. U akcijskom planu EU-a za kružno gospodarstvo iz 2020. 21 predstavljen je ambiciozan plan za zadržavanje materijala i resursa u gospodarskom ciklusu što je dulje moguće te za smanjenje količine otpada na minimum, čime se jača kružnost gospodarstva. Za recikliranje velikih brodova EU ima jedinstven i ambiciozan skup standarda utvrđen Uredbom o recikliranju brodova 22 , koju Komisija do 2023. planira revidirati kako bi se eventualno proširilo njezino područje primjene i pojačao postojeći režim. Kad je riječ o ekološki prihvatljivom upravljanju i optimalnom postupanju s odobalnim naftnim i plinskim platformama stavljenima izvan upotrebe, EU prati rad u okviru Konvencije o zaštiti morskog okoliša sjeveroistočnog Atlantika i razmotrit će revidiranje mjerodavnog zakonodavstva EU-a.
U cilju borbe protiv glavnih izvora onečišćenja naših mora i promicanja rješenjâ za recikliranje, Komisija namjerava:
-poduzeti mjere kako bi se do 2030. količina plastičnog otpada u moru, unos hranjivih tvari u more i upotreba kemijskih pesticida te s tim povezani rizici smanjili za 50 %;
-poduzeti mjere za ograničavanje namjernog dodavanja mikroplastike i razviti označivanje, standardizaciju, certifikaciju i regulatorne mjere za nenamjerno ispuštanje mikroplastike, uključujući mjere za povećanje hvatanja mikroplastike u svim fazama životnog ciklusa proizvoda;
-osigurati da se otpad ulovljen tijekom ribolovnih operacija prijavljuje u luci te da se ribolovni alati izrađeni od plastike prikupljaju i recikliraju po završetku njihove upotrebe. Komisija će izraditi odgovarajuće provedbene akte i zatražila je od sektorskih tijela za standardizaciju da razviju standarde za recikliranje ribolovnih alata;
-predložiti reviziju Uredbe o recikliranju brodova 23 i zahtjevâ EU-a u pogledu stavljanja odobalnih platformi izvan pogona, kako bi se osigurala primjerena zaštita morskog okoliša.
2.3. Biološka raznolikost i ulaganje u prirodu
Očuvanje i zaštita biološke raznolikosti trebali bi se smatrati temeljnim načelima pomorskih gospodarskih aktivnosti. Morska biološka raznolikost nije samo preduvjet za gospodarske aktivnosti kao što su ribarstvo, biotehnologija i turizam. Očuvanje i obnova biološke raznolikosti pružaju i gospodarske mogućnosti.
Kako je istaknuto u Strategiji EU-a za biološku raznolikost do 2030., širenje zaštite na 30 % morskih područja EU-a i uspostava ekoloških koridora zaustavit će gubitak biološke raznolikosti, pridonijeti ublažavanju klimatskih promjena i jačanju otpornosti te istodobno donijeti velike financijske i društvene koristi. Pokazalo se da ulaganja u zaštićena morska područja, osobito u strogo zaštićena područja, donose znatnu gospodarsku dobit i višestruko povećavaju količinu ribe i morskih organizama tamo gdje je zaštita učinkovita.
Očuvanje i obnova sustavâ obalne vegetacije kao što su plimne močvare, šume mangrova i morske cvjetnice, koje akumuliraju „plavi ugljik” 24 u svojim biljkama, tlima i sedimentima, mogu znatno pridonijeti ostvarenju ciljeva dekarbonizacije iz europskog zelenog plana. Očuvanje sekvestracije plavog ugljika usko je povezano s očuvanjem obalne biološke raznolikosti. Slično tome, projektiranje umjetnih grebena, obnova važnih staništa na morskom dnu (koraljni grebeni, šume makroalgi i ostalo) i osmišljavanje rješenja za smanjenje onečišćenja na određenim područjima ili za suzbijanje eutrofikacije ključni su za obnovu biološke raznolikosti, a time i za jačanje otpornosti obalnih i morskih ekosustava. Sve te aktivnosti mogu biti dio zasebnog gospodarskog sektora. Naravno, da bi te aktivnosti bile uistinu održive svi mogući učinci moraju se razmotriti na holistički način. Plava biotehnologija nudi i rješenja za proizvodnju materijala, enzima, dodataka prehrani i farmaceutskih proizvoda.
Progresivnim pristupom upravljanju na bazi ekosustava u okviru zakonodavstva EU-a 25 smanjit će se negativni učinci ribolova, vađenja minerala i ostalih ljudskih aktivnosti na morske ekosustave, posebno na osjetljive vrste i staništa na morskom dnu. Kako bi se smanjio učinak ribolova na morska staništa, Komisija je donijela mjere kao što su specifikacije za ribolovni alat i veličine oka mrežnog tega, područja zabrane ribolova i razdoblja zabrane ribolova. Komisija trenutačno izrađuje izvješće o provedbi tih mjera i objavit će novi akcijski plan u cilju usklađivanja ribolova, uključujući pridneni ribolov, s ciljevima biološke raznolikosti. To uključuje mjere, ako je potrebno, za ograničavanje upotrebe ribolovnih alata koji su najštetniji za biološku raznolikost, uključujući upotrebu pridnenih ribolovnih alata, koji nanose najveću štetu na morskom dnu. Europski fond za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu podupirat će prelazak na selektivnije i manje štetne ribolovne tehnike.
U cilju očuvanja i obnove morske biološke raznolikosti Komisija namjerava:
-iznijeti prijedlog pravno obvezujućih ciljeva EU-a za obnovu narušenih ekosustava, osobito važnih područja mriješćenja i rasta ribe te područja s najvećim potencijalom za hvatanje i skladištenje ugljika te za sprečavanje i ublažavanje prirodnih katastrofa;
-do kraja 2021. predložiti novi akcijski plan za očuvanje ribolovnih resursa i zaštitu morskih ekosustava, u kojem će se posebna pozornost posvetiti mjerama potrebnima za zaštitu osjetljivih vrsta i staništa;
-surađivati s državama članicama, regijama i Europskom agencijom za okoliš kako bi se utvrdila i proglasila dodatna zaštićena morska područja te utvrdila stroga zaštita najkasnije do kraja 2021.;
-promicati i podupirati lokalne participativne inicijative (kao što su skupine za lokalni razvoj pod vodstvom zajednice, lokalne akcijske skupine u ribarstvu itd.) koje kombiniraju obnovu morskih resursa s očuvanjem izvora prihoda lokalnog stanovništva.
2.4. Otpornost obale
Radi očuvanja naših prirodnih i gospodarskih dobara i infrastrukture potrebno je prilagoditi se neizbježnim posljedicama klimatskih promjena. Kao alternativa izgradnji dodatne „sive” infrastrukture (brane, nasipi, betonske zapreke) prilagodba klimatskim promjenama trebala bi se temeljiti na prirodnim rješenjima i onima koja se temelje na prirodi – močvarnim područjima kao što su primjerice slane močvare, livade morskih cvjetnica, šume mangrova i pješčane dine. U obalnim regijama razvoj zelene infrastrukture pridonijet će očuvanju biološke raznolikosti, obalnih ekosustava i krajolika, jačanju održivog razvoja turizma i gospodarstva obalnih regija. Te aktivnosti prilagodbe postat će dio zasebnog novog sektora u okviru plavog gospodarstva.
Približno trećina stanovništva EU-a živi unutar 50 kilometara od obale. Više od 200 milijuna stanovnika živi u obalnim regijama ili na jednom od mnogobrojnih europskih otoka. Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC) iznio je 2018. da će razine mora do 2100. vjerojatno porasti između 0,4 m i 0,8 m i, ako se trend povećavanja emisija stakleničkih plinova nastavi, u vjerojatnom rasponu do 1,1 m 26 . Nakon 2100. razina mora nastavit će rasti stoljećima, i to zbog stalnog upijanja topline i otapanja arktičkog i antarktičkog leda. Osim toga, zbog klimatskih promjena znatno će se povećati vjerojatnost nastanka ekstremnih vremenskih uvjeta koje uzrokuju mora i oceani, a koji nanose ozbiljnu štetu stanovništvu, gospodarskim dobrima i infrastrukturi.
Javna potrošnja EU-a za zaštitu obala od rizika erozija i poplava u razdoblju 1990. – 2020. procjenjuje se na više od 5 milijardi EUR godišnje 27 . Međutim, cijena nedjelovanja iznosila bi 340 – 360 milijardi EUR godišnje zbog gubitka usluga ekosustava duž obala EU-a. Potreban je kvantni skok u razmatranju i planiranju zajedničkog odgovora. Novom strategijom EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama 28 utvrđen je okvir za odgovor koji uključuje pametniju, bržu i sustavniju prilagodbu u EU-u i odlučnije međunarodno djelovanje u cilju klimatske otpornosti. Primjenjujući smjernice iz te strategije Komisija namjerava:
-raditi na uklanjanju nedostataka u znanju i poticati inovacije za veću otpornost obalnih područja na klimatske promjene; među ostalim putem nove komparativne analize tradicionalnih rješenja i rješenja koja se temelje na prirodi;
-raditi na jačanju kapaciteta za promatranje, modeliranje i prognoziranje u okviru programa Copernicus i EMODNet kako bi se mogli bolje predvidjeti učinci ekstremnih vremenskih uvjeta (npr. poplave, olujni udari) i pratiti podizanje razine mora u pojedinim regijama;
-poticati suradnju među obalnim regijama i otocima koje imaju zajedničke potrebe u istom morskom bazenu kako bi razvile strategije prilagodbe i osmislile zajednički pristup upravljanju obalnim zonama 29 , uložile u održivu obranu obala i prilagodile gospodarske aktivnosti na obali;
-podupirati države članice u dugoročnom planiranju postupnog uvođenja ulaganja, uz potporu iz fondova EU-a.
2.5. Odgovorni prehrambeni sustavi
Boljim iskorištavanjem morskih resursa i odabirom alternativnih izvora hrane i hrane za životinje plavo gospodarstvo može pridonijeti smanjenju pritiska na klimu i na prirodne resurse za proizvodnju hrane.
Jedan od sektora odgovornih za emisije ugljika, onečišćenje i gubitak biološke raznolikosti jest trenutačni sustav proizvodnje i potrošnje hrane. Cilj je Komisijine strategije „od polja do stola” 30 učiniti sustav održivim primjenom sveobuhvatnog pristupa koji se odražava u mnogim aspektima plavog gospodarstva. Ti aspekti uključuju odgovorno ribarstvo kako bi se postigle održive razine ribljih stokova, održivu akvakulturu kao dopunu ribolovu divlje ribe koji je prirodno ograničen i proizvodnju algi kao alternativu poljoprivredi.
U području europskog ribarstva postignut je, osobito na sjeveroistočnom Atlantiku, znatan napredak prema vraćanju europskih ribljih stokova na održive razine i ispunjavanju standarda održivosti 31 iz zajedničke ribarstvene politike. Međutim još uvijek postoje važni izazovi, među ostalim smanjenje neželjenih i odbačenih ulova upotrebom selektivnijih ribolovnih tehnika. Odbačeni ulovi stvaraju velike količine otpada i narušavaju održivo iskorištavanje morskih bioloških resursa i održivost ribarstva. Revizija Uredbe o kontroli ribarstva EU-a koja je u tijeku, povezana rasprava o nedostatku kontrole obveze iskrcavanja i potreba za potpunim dokumentiranjem ulova i usputnog ulova osjetljivih vrsta potvrđuju koliko je važno prijeći s tradicionalnih metoda kontrole na nove digitalne sustave.
Digitalizacija i napredni alati za ribarstvo (kao što su sustavi daljinskog elektroničkog praćenja, izvješćivanja o ulovu putem mobilnih aplikacija, modeliranje ekosustava i alati na bazi umjetne inteligencije) mogu optimizirati ribolovne operacije i istodobno omogućiti prikupljanje i analizu podataka, poboljšati kontrolu i praćenje, smanjiti administrativno opterećenje i u konačnici poduprijeti održivo upravljanje morskim biološkim resursima bez potrebe za fizičkom prisutnošću. Ti visokotehnološki sustavi u budućnosti bi mogli postati standard u ribarstvu. Promicanje digitalnog znanja razvijenog u EU-u za ribarsku industriju stvorilo bi novu generaciju radnih mjesta.
Akvakultura kojom se upravlja na održiv način vrijedan je izvor hrane i hrane za životinje sa malim učinkom na okoliš. Akvakultura EU-a udovoljava visokim standardima kad je riječ o kvaliteti proizvoda i zdravlju životinja, ali još uvijek ima prostora za poboljšanje u pogledu diversifikacije 32 , konkurentnosti i okolišne učinkovitosti. Akvakultura sa slabim učinkom na okoliš (poput niskotrofičke, multitrofičke i organske akvakulture) i usluge zaštite okoliša koje ona osigurava mogu, ako se usavrše, uvelike pridonijeti europskom zelenom planu, strategiji „od polja do stola” i održivom plavom gospodarstvu. U novim strateškim smjernicama za akvakulturu 33 EU-a predstavljena je vizija i operativni put za postizanje te preobrazbe. Smjernice potiču najbolje prakse za osiguravanje dobre okolišne učinkovitosti i potiču provedbu praksi iz kružnog gospodarstva u akvakulturi, primjerice praćenjem stanja okoliša na lokalitetima i gospodarenja otpadom. Akcijski plan za razvoj sektora ekološke hrane 34 sadržava niz inicijativa posebno usmjerenih na poticanje ekološke proizvodnje u akvakulturi u EU-u.
Od algi se mogu dobivati ne samo proizvodi na biološkoj osnovi i biogoriva, nego i održiva alternativna hrana i krmiva. Hrana na bazi algi može ublažiti pritisak koji na okoliš vrše poljoprivreda, akvakultura i ribarstvo. Ulaganjem u mikroalge kao novi izvor hrane za životinje može se smanjiti količina ulova divlje ribe koja se upotrebljava za hranu za životinje. Iako je za suzbijanje eutrofikacije prvenstveno potrebno smanjiti onečišćenje na izvoru, proizvodnja algi u moru može pomoći u uklanjanju viška ugljika, dušika i fosfora iz vode. Uvođenje novih prehrambenih proizvoda i hrane za životinje na bazi algi i morske hrane na tržište Europske unije velika je prilika za razvoj održivog prehrambenog sektora. Nekoliko takvih proizvoda već je na tržištu, ali uvođenje nove hrane na bazi algi može podlijegati zahtjevima iz Uredbe o novoj hrani 35 , a prije njezina stavljanja na tržište može biti potrebno odobrenje. Komisija će ispitati i potencijal morske hrane uzgojene iz staničnih kultura kao inovativne i održive alternative.
Potražnja potrošača za proizvodima iz kratkih lanaca opskrbe i s niskim ekološkim otiskom u porastu je. Istodobno, sve veći napori koje ribari uzgajivači ribe ulažu u poboljšanje kvalitete proizvoda trebaju biti adekvatno nagrađeni na tržištu. Akcijski plan „od polja do stola” uključuje inicijative za održivo označivanje hrane koje će potrošačima omogućiti donošenje informiranih odluka. EU-ov kodeks ponašanja za odgovorno poslovanje i marketing u lancu opskrbe hranom zahtijevat će ambiciozne obveze od srednjeg dijela lanca, čime će se poduprijeti napori ribara i uzgajivača u cilju održivosti te u konačnici učiniti vrijednosne lance morskih prehrambenih proizvoda održivijima. Kako bi se ojačao položaj potrošača i osiguralo da na tržištu EU-a za proizvode ribarstva i akvakulture vladaju ravnopravni uvjeti tržišnog natjecanja, tržišni standardi EU-a za morske prehrambene proizvode bit će modernizirani.
U cilju izgradnje održivih prehrambenih sustava u okviru plavog gospodarstva Komisija namjerava:
-do 2023. podnijeti zakonodavni prijedlog za okvir koji će uključivati proizvode ribarstva i akvakulture, kako bi se ubrzao i olakšao prelazak na održiv prehrambeni sustav;
-2022. podnijeti zakonodavni prijedlog za moderne, održive tržišne standarde za morske prehrambene proizvode kako bi se potrošačima i subjektima u opskrbnom lancu pružile usporedive informacije o okolišnoj i društvenoj održivosti morskih prehrambenih proizvoda te o njihovu ugljičnom otisku;
-2022. donijeti posebnu inicijativu u pogledu algi 36 , kako bi se podržao razvoj EU-ove industrije algi. Zahvaljujući toj inicijativi olakšat će se odobravanje algi kao nove hrane tako što će se smanjiti troškovi podnošenja zahtjeva za odobrenje, olakšat će se pristup tržištu, povećati informiranost potrošača i prihvaćanje proizvoda od algi te će se popuniti praznine u znanju, istraživanjima i inovacijama;
-poduprijeti digitalnu tranziciju kontrole ribarstva i promicati provedbu pravila u području ribarstva revizijom sustava kontrole ribarstva u cilju postizanja napretka prema naprednim digitalnim kontrolnim mehanizmima za ribarstvo;
-procijeniti potencijal i potrebe za istraživanjima i ulaganjima u pogledu morske hrane uzgojene iz staničnih kultura;
-u okviru provedbe zajedničke ribarstvene politike ojačati upravljanje ribarstvom na Sredozemnom i Crnome moru, blisko surađivati sa svim dionicima na brzoj provedbi višegodišnjeg plana upravljanja ribarstvom za zapadno Sredozemno more.
3.Poticanje razvoja održivog plavog gospodarstva
3.1. Znanje o oceanima
Pouzdani, visokokvalitetni i usklađeni podaci o oceanu preduvjet su za održivu preobrazbu plavog gospodarstva. Bolje poznavanje oceana i njegovih ekosustava uz slobodan pristup podacima omogućit će sektoru, javnim tijelima i civilnom društvu donošenje informiranih odluka.
Zahvaljujući zajedničkim standardima i načelu slobodnog pristupa, Europska mreža za promatranje i prikupljanje podataka o moru (EMODnet) 37 prikuplja i uspoređuje mjerenja koja provode stotine institucija, što EU čini modelom najbolje prakse kad je riječ o razmjeni podataka o moru i promatranju oceana. Služba za praćenje morskog okoliša u okviru programa Copernicus pruža satelitske podatke i usluge predviđanja u pogledu morskih bazena u EU-u i u svijetu. Trenutačno se radi na poboljšanju digitalizacije oceana, razlučivosti i upotrebljivosti podataka te na pretvaranju tih podataka u znanje i alate koji će koristiti raznim vrstama dionika. U tom radu, a posebno u projektu „Digital Twin of the Ocean” („Digitalni blizanac oceana”) 38 , koji je dio inicijative „Destinacija Zemlja”, sudjeluje nekoliko međunarodnih institucija. Taj će rad, praćenjem i simulacijom razvoja situacije u oceanu, pomoći u nošenju s kompleksnim okolišnim promjenama i njihovim socioekonomskim posljedicama. To će biti i konkretan doprinos inicijativi Ujedinjenih naroda pod nazivom Desetljeće znanosti o oceanima za održivi razvoj 39 .
Socioekonomski podaci važni su za kreatore politika i poduzeća jer oni moraju brzo donositi odluke u okruženju koje se brzo mijenja, osobito u kriznim razdobljima. Od 2018. u Izvješću o plavom gospodarstvu prikazuje se stanje u području plavog gospodarstva EU-a. Korisniku prilagođen alat Pokazatelji plavog gospodarstva 40 prati gospodarski napredak. Europski tržišni opservatorij za proizvode ribarstva i akvakulture (EUMOFA) 41 prikuplja, odabire i dijeli podatke o tržištima ribarstva i akvakulture i inovativnim načinima upotrebe morskih bioloških resursa; osim toga takvi su podaci uključeni u Izvješće o plavom biogospodarstvu. Od početka pandemije novim i češćim analizama procijenjeni su učinci na sektor u stvarnom vremenu, što subjektima omogućuje da predvide promjene pravila i obrazaca potrošnje te se brže prilagode i oporave. Time se pridonosi cilju izgradnje otpornijeg lanca opskrbe hranom iz europskog zelenog plana.
U cilju stvaranja znanja koje je potrebno za prelazak na održivo plavo gospodarstvo, Komisija namjerava:
-do 2022. pripremiti inicijativu za promatranje oceana kako bi se strukturiralo i uskladilo prikupljanje podataka o oceanima za razne svrhe, kao što su praćenje stanja okoliša, upravljanje ribarstvom, istraživanje i sigurna plovidba;
-do kraja 2021. osnovati Opservatorij za plavo gospodarstvo zajedno s Zajedničkim istraživačkim centrom Komisije koji će objavljivati godišnja izvješća o plavom gospodarstvu i pružati ažurirane informacije o napretku u dekarbonizaiji plavog gospodarstva;
-objaviti stabilnu metodologiju kako bi se koncept „prirodnog kapitala” uzeo u obzir pri donošenju gospodarskih odluka. To podrazumijeva procjenu i utvrđivanje gospodarske vrijednosti usluga morskih ekosustava te socioekonomskih troškova i koristi koji nastaju kad se morski okoliš održava zdravim;
-proširiti službu za praćenje morskog okoliša programa Copernicus kako bi postala EU-ova referentna služba za oceanografske prognoze i centar za oceansku klimu za globalne, paneuropske obalne usluge;
-nastaviti ulagati u modeliranje radi boljeg praćenja živih ekosustava i ribolovnih resursa u vremenu i prostoru.
Sve navedene inicijative u skladu su s Komisijinom Europskom strategijom za podatke 42 jer podatke iz javnog sektora stavljaju na raspolaganje za ponovnu upotrebu te omogućuju slobodan protok podataka u EU-u i među sektorima, što je korisno poduzećima, znanstvenicima i javnim upravama.
3.2. Istraživanje i inovacije
Istraživanje i inovacije u području mora i pomorstva ključni su za zaštitu i obnovu morskih ekosustava te za ostvarivanje cilja Europske unije da do 2050. postigne klimatsku neutralnost, a plavo gospodarstvo učini izvorom ideja i mjera za poticanje održivih inovacija.
Inovativne tehnologije kao što su veliki podaci (big data), umjetna inteligencija, napredno modeliranje, sofisticirani senzori i autonomni sustavi vjerojatno će u bliskoj budućnosti dovesti do preobrazbe plavog gospodarstva. Nove tehnologije mogu omogućiti poboljšanje održivosti i kružnosti tradicionalnih sektora poput pomorskog prometa, ribarstva i turizma; novi sektori kao što su plave biotehnologije, energija iz obnovljivih izvora na moru i pomorska sigurnost potpuno ovise o inovacijama. Priobalne zajednice kroz inovacije mogu ponovno izgraditi ili preoblikovati svoja gospodarstva te postati lokalni pokretači održivosti. Lokalni razvoj kojim upravlja zajednica, a financira se putem Europskog fonda za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu, moćno je sredstvo za pokretanje tog postupka 43 .
Uloga istraživanja i inovacija u pokretanju preobrazbe potrebne da se ostvare ciljevi iz europskog zelenog plana ne može se previše naglasiti. Ulaganja u istraživanje i inovacije u okviru programa Obzor Europa poduprijet će proces preobrazbe kako bi se uspostavili vrijednosni lanci održivog plavog gospodarstva i omogućila dvostruka zelena i digitalna tranzicija. Nove misije i europska partnerstva u okviru programa Obzor Europa imat će ključnu ulogu u poticanju građana i praktičara (mala i srednja poduzeća, akademska zajednica, znanstvenici, javna tijela i ulagači) na to da zajedno osmisle i provedu rješenja.
Strategije pametne specijalizacije, usko povezane s programom Obzor Europa, pomažu potaknuti inovacije u kontekstu Europskog fonda za regionalni razvoj. U okviru nove inicijative za međuregionalna ulaganja u inovacije poduprijet će se međuregionalni projekti koji razvijaju europske vrijednosne lance, a fond EU-a za djelovanje i inovacije u području klime poduprijet će demonstracijske projekte u području niskougljičnih tehnologija u morskom okolišu.
Komisija će razviti paneuropski inovacijski ekosustav za održivo plavo gospodarstvo, putem sljedećih inicijativa:
-planirana misija „Zdravi oceani, mora, obalne i unutarnje vode” imat će za cilj smanjenje poremećaja u morskim ekosustavima, regeneraciju morskih i slatkovodnih ekosustava, rješavanje problemâ gubitka biološke raznolikosti i onečišćenja te promicanje rješenjâ plavog gospodarstva kako bi se postigla klimatska neutralnost;
-novo europsko partnerstvo za klimatski neutralno, održivo i produktivno plavo gospodarstvo, čije je pokretanje planirano za 2023., imat će oblik javne inicijative sufinancirane sredstvima EU-a, nacionalnih vlada i nacionalnih agencija za financiranje istraživanja.
3.3. Ulaganja
Za postizanje ciljeva europskog zelenog plana bit će potrebna velika ulaganja. Može biti da će 2030. trećina ulaganja u plavo gospodarstvo još uvijek biti neodrživa. Od ključne je važnosti da se prethodno opisana pitanja održivosti (2. poglavlje) uključe u sve odluke o ulaganjima, bez obzira na njihov izvor.
Kad je riječ o privatnom kapitalu, Komisija, Europska investicijska banka i Svjetski fond za prirodu (WWF) u suradnji s privatnim i javnim financijskim institucijama utvrdili su skup načela i standarda održivosti koji se odnose na oceane. Dosad se više od 50 financijskih institucija pridružilo dobrovoljnoj inicijativi Financiranje održivog plavog gospodarstva 44 . Važan alat za utvrđivanje održivih pomorskih gospodarskih aktivnosti bit će taksonomija EU-a za održiva ulaganja, na kojoj se trenutačno radi.
Javno financiranje EU-a ostat će ključno za slabije razvijene tehnologije i projekte za koje je potrebno privlačenje ulagača, smanjenje troškova i neizvjesnosti te ubrzavanje ulaska na tržište. Novi program InvestEU bit će jako važan za pomorski prijevoz, luke i energiju iz obnovljivih izvora na moru te za očuvanje i obnovu biološke raznolikosti, održivu akvakulturu i promatranje oceana. Na primjer, u području prijevoza, obnova brodova ili naknadna ugradnja tehnologija s niskim emisijama odnosno s nultom stopom emisija poduprla bi održavanje proizvodne industrije koja Europi daje stratešku prednost. Kad je riječ o novim projektima u području energije iz obnovljivih izvora na moru, uklanjanje rizika i smanjenje troškova kapitala mogu dovesti do pozitivne lančane reakcije, čime se potiče privatni kapital i nova ulaganja.
Sredstvima iz fondova kohezijske politike i dalje će se podupirati projekti koji zelenim rješenjima i rješenjima s nultom stopom emisija ugljika u pomorskom prometu pridonose tranziciji, projekti koji pridonose dekarbonizaciji lučke infrastrukture, projekti koji uključuju upotrebu energije iz obnovljivih izvora, kao i projekti kružnog gospodarstva i lokalne mjere za prilagodbu klimatskim promjenama. Osim toga, Mehanizam za oporavak i otpornost pružit će potporu državama članicama u njihovu prelasku na moderno, resursno učinkovito i konkurentno gospodarstvo. Očekuje se da će se odgovarajućim nacionalnim planovima podržati reforme i ulaganja u plave tehnologije i kapacitete, a Mehanizam će isključiti mjere kojima se nanosi znatna šteta okolišu ili ugrožava održiva upotreba morskih resursa.
Kako bi se pojačala javna i privatna ulaganja u ključne prioritete navedene u ovoj Komunikaciji, Komisija će surađivati s europskim financijskim institucijama:
-surađivat će s Europskom investicijskom bankom kako bi se uskladili napori za smanjenje onečišćenja europskih mora, a osobito Sredozemnoga mora. Obje institucije razmotrit će načine poticanja privatnih ulagača i javnih razvojnih banaka da se pridruže tim naporima;
-surađivat će s Europskim investicijskim fondom kako bi se istražio okvir koji bi olakšao korištenje financijskih instrumenata s podijeljenim upravljanjem za održivo plavo gospodarstvo;
-kako bi se pomoglo malim poduzećima koja imaju revolucionarne ideje, ali nemaju pristup privatnom kapitalu, putem Komisijine platforme BlueInvest 45 pružit će im se prilagođena podrška, osigurati vidljivost, pristup ulagačima i savjetovanje u cilju spremnosti za ulaganje. U tom kontekstu, s pomoću proračunskog jamstva u okviru fonda InvestEU u kombinaciji s financijskim doprinosima iz proračuna EU za sektorske programe, mobilizirat će se privatni kapital za financiranje poduzetničkog kapitala za novoosnovana „blue tech” poduzeća ili poduzeća u ranoj fazi postojanja;
-predstojećom revizijom pravila o državnim potporama i Direktive o energiji iz obnovljivih izvora utvrdit će se uvjeti kako bi se poduprlo uvođenje čiste energije, uključujući energiju iz obnovljivih izvora na moru, na ekološki prihvatljiv i troškovno učinkovit način.
3.4. Plave vještine i radna mjesta
Usprkos općem zastoju na tržištu rada zbog pandemije, dvostruka tranzicija ima veliki potencijal za zapošljavanje. Kako bi se taj potencijal ostvario, bitno je da poduzeća koja rade s najnovijim tehnologijama imaju na raspolaganju kvalificiranu radnu snagu. Potrebno je poboljšati i javnu percepciju karijerâ u plavom gospodarstvu.
Na tržištu rada plavog gospodarstva zbog tranzicije se već pojavljuju slobodna radna mjesta – do 30 % poduzeća u području energije iz obnovljivih izvora na moru, primjerice, žali se da radnika s određenim potrebnim vještinama uopće nema ili ih nema dovoljno (npr. tehničari). Samo u sektoru energije vjetra na moru broj radnih mjesta mogao bi se do 2030. utrostručiti.
Novi Program vještina za Europu 46 pomaže poduzećima i pojedincima da se prilagode digitaliziranim procesima i novim tehnologijama putem dokvalifikacije i prekvalifikacije. Kao dio Plana za sektorsku suradnju u području vještina 47 , morski savez za razvoj vještina za pomorsku tehnologiju 48 koji je pokrenut u okviru programa Erasmus+ pokazat će do kraja 2021. kako se može riješiti problem nedostatka vještina u sektorima energije iz obnovljivih izvora na moru i brodogradnje te predložiti strategije za vještine koje treba provesti na nacionalnoj i regionalnoj razini.
Program Plave karijere, koji od 2016. osigurava bespovratna sredstva za prekvalifikaciju radne snage u plavom gospodarstvu, sad će se proširiti i na potrebe za osposobljavanjem koje proizlaze iz europskog zelenog plana i zdravstvene krize. U cilju promicanja rodne ravnoteže u pomorskim zanimanjima, Komisija će uložiti sredstva u prikupljanje, konsolidaciju i analizu podataka o ženama koje rade u pomorskom sektoru.
Komisija je 2021. donijela ambiciozan akcijski plan za provedbu europskog stupa socijalnih prava i njegovih 20 načela u cijelom EU-u. Europski fond za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu posebno podupire osposobljavanje i usavršavanje za ribare te ostale inicijative za ulaganje u ljude, usavršavanje i socijalni dijalog. Nekoliko drugih fondova EU-a (npr. Europski socijalni fond plus i Instrument za tehničku potporu) također ulaže u ljude, radna mjesta i vještine. Europska unija se zalaže za poboljšanje zdravlja i sigurnosti na radu u pomorskom sektoru tako što podupire osposobljavanje radnika na plavim radnim mjestima i radi na poboljšanju radnih uvjeta pomoraca i ribara 49 .
Komisija namjerava:
-poticati i olakšati stvaranje partnerstava za vještine u okviru paktova za vještine u industrijskim ekosustavima relevantnima za plavo gospodarstvo kako je utvrđeno u industrijskoj strategiji EU-a (kao što su energija iz obnovljivih izvora na moru ili brodogradnja);
-2022. u okviru Europskog fonda za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu pokrenuti novi poziv na podnošenje prijedloga u pogledu plavih zanimanja te poseban poziv na podnošenje prijedloga u pogledu žena, u cilju povećanja njihove zastupljenosti u radnoj snazi u plavom gospodarstvu te jačanja njihove uloge u formalnom upravljanju njime;
-promicati prenošenje ili usvajanje konvencija Međunarodne organizacije rada i Međunarodne pomorske organizacije kako bi se poboljšali radni uvjeti i uskladili zahtjevi u pogledu osposobljavanja članova posade te tako poboljšao ugled tih zanimanja.
4.Stvaranje uvjeta za održivo upravljanje
Oceani i mora korisni su za sve, ali postoji rizik pretjeranog iskorištavanja bez razmišljanja o posljedicama. Zato je potrebno uvesti široko prihvaćena pravila i konvencije povezane s prostornim planiranjem, sudjelovanjem građana, regionalnom suradnjom, pomorskom sigurnosti i međunarodnom politikom.
4.1. Prostorno planiranje morskog područja
S porastom potražnje za upotrebom pomorskog područja raste i važnost prostornog planiranja. Prostorno planiranje morskog područja ključan je alat za sprečavanje sukoba između prioriteta politike i usklađivanje očuvanja prirode i gospodarskog razvoja. Javno savjetovanje u kojem sudjeluju građani i dionici temeljni je dio postupka prostornog planiranja morskog područja.
Prostorno planiranje morskog područja ima središnju ulogu u ostvarenju europskih ciljeva dekarbonizacije i zaštite biološke raznolikosti. U strategiji EU-a za biološku raznolikost jasno je navedeno da bi, kako bi se primijenilo upravljanje na temelju ekosustava, nacionalni prostorni planovi morskog područja trebali obuhvaćati sve pomorske sektore i djelatnosti, kao i mjere upravljanja očuvanjem za pojedina područja. Planiranjem se ujedno poboljšava razina sigurnosti i predvidljivosti privatnih ulaganja te se mogu promicati sinergije među gospodarskim sektorima. Direktivom o prostornom planiranju morskog područja 50 osigurava se da se mogući negativni učinci na prirodni okoliš utvrde i izbjegnu u vrlo ranoj fazi postupka planiranja te da nacionalni prostorni planovi morskog područja budu usklađeni s nacionalnim energetskim i klimatskim planovima i s dobrim stanjem okoliša kako je utvrđeno u Okvirnoj direktivi o pomorskoj strategiji.
Komisija namjerava:
-objaviti izvješće o provedbi Direktive EU-a o prostornom planiranju morskog područja u 2022. nakon donošenja nacionalnih prostornih planova morskog područja u ožujku 2021. i izraditi prijedloge o tome kako Komisija može olakšati prekograničnu suradnju i potaknuti države članice da integriraju ciljeve u području razvoja energije iz obnovljivih izvora na moru u svoje nacionalne prostorne planove;
-do kraja 2021. započeti preispitivanje Okvirne direktive o pomorskoj strategiji te je, ovisno o rezultatima, do 2023. eventualno revidirati;
-pripremiti smjernice za pristup prostornom planiranju morskog područja utemeljen na ekosustavu i promicati višenamjensko korištenje morskog prostora kombiniranjem različitih aktivnosti na istoj lokaciji (na primjer marikultura i sustavi za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora na moru).
4.2. Uključivanje građana i znanje o oceanima
Politika za održivo plavo gospodarstvo potaknut će uključivanje građana i biti poboljšana zahvaljujući njemu.
Europski građani, a osobito mladi, smatraju zdravlje morâ i oceanâ jako važnim i podržavaju održiv pristup upravljanju njima. Zabrinutost javnosti zbog plastičnog otpada u oceanima to jasno pokazuje. I dalje je međutim jako važno povećati informiranost o važnosti morâ i oceanâ za život na planetu. Zahvaljujući modernim mobilnim aplikacijama građani mogu pratiti nanošenje štete okolišu ili izvještavati o uočenoj šteti. Jedna je od zadaća predložene misije za oceane pronaći nove načine angažiranja i osnaživanja građana EU-a. To će pridonijeti osiguravanju okolišnog integriteta budućih pothvata i izravno podupirati europski zeleni plan.
-U okviru Koalicije EU4Ocean 51 , inicijative koju je nedavno pokrenula Komisija, stvorit će se mreže za europske škole, preko kojih će tematika oceana naći put do školskih učionica. Usto će se organizacijama koje rade na očuvanju oceana omogućiti vođenje zajedničkih projekata kako bi uključile građane i povećale njihov učinak i doseg.
-Komisija će surađivati s Međuvladinom oceanografskom komisijom UNESCO-a, državama članicama i međunarodnim partnerima kako bi pridonijela programu znanja o oceanima u okviru inicijative Desetljeće znanosti o oceanima za održivi razvoj 2021. – 2030.
4.3. Morski bazeni, regionalna suradnja i potpora obalnim regijama
Obalne regije i otoci ključni su čimbenici plavog gospodarstva. Budući da često dijele isti morski bazen, postoji jasna dodana vrijednost svladavanja zajedničkih izazova i zaštite zajedničkih dobara kroz regionalnu suradnju. EU će nastaviti podupirati suradnju i razvijati strategije prilagođene europskim morskim bazenima te će taj pristup utemeljen na suradnji proširiti i na susjedne zemlje koje s EU-om dijele bazen, morske žive resurse i geoekonomske značajke.
Strategije za morske bazene pokazuju se učinkovitima jer okupljaju širok raspon dionika (nacionalne vlade, obalne regije, gradove, istraživačke institute, mreže za obrazovanje i poduzeća) i omogućuju im da svoj rad usmjere na konkretne projekte i mjere koji pridonose održivom plavom gospodarstvu, kao što je primjerice održivi turizam. Komisija podupire okvire za suradnju na makroregionalnoj razini i razini morskih bazena, tj. Akcijski plan za područje Atlantika iz 2020. 52 , pomorsku strategiju za zapadno Sredozemlje 53 , zajednički pomorski program za Crno more 54 , Strategiju EU-a za Jadransku i Jonsku regiju 55 i Strategiju EU-a za regiju baltičkog mora 56 ,
Više od polovine turističkih smještajnih objekata u EU-u smješteno je na obalnim područjima, a 30 % noćenja bilježi se u ljetovalištima na moru. Pomorski i obalni turizam, stup plavog gospodarstva usko povezan s mnogim drugim njegovim sektorima, pretrpio je velike štete zbog pandemije. Ograničenja kretanja utjecala su na radna mjesta i egzistenciju građana te znatno smanjila sposobnost sektora da ulaže u razvoj otpornijih i održivijih usluga i lanaca opskrbe. Ulaganja su potrebna kako bi se postigla socijalna otpornost i potaknulo otvaranje radnih mjesta i gospodarske mogućnosti za obalne zajednice. U tom kontekstu, Komisija je uspostavila okvir kako bi se ponovo omogućio siguran turizam i otvorio put za otporniji i održiviji sektor 57 .
Zanimanje za održiva putovanja koja što manje pridonose klimatskim promjenama posljednjih je godina u porastu, ali pandemija je dodatno pojačala potražnju za „nježnim turizmom” i turističkim odredištima u prirodi. Očekuje se da će održivost postati još važnija pri odabiru turističkih odredišta i da će pokretači oporavka biti regionalna i lokalna odredišta 58 . Te ambicije i trendovi prema održivijem turizmu trebali bi biti vodilja za korištenje financijskih resursa i ulaganja na europskoj, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini.
U europskom zelenom planu navedeno je da će se posebna pozornost posvetiti ulozi najudaljenijih regija EU-a te da će se uzeti u obzir njihova osjetljivost na klimatske promjene i prirodne katastrofe te njihove jedinstvene značajke: biološka raznolikost i obnovljivi izvori energije.
Kako bi poduprla oporavak u obalnim regijama, Komisija namjerava:
-podupirati gradove i regije pri upravljanju zelenom i digitalnom tranzicijom na lokalnoj razini i pomoći im da u potpunosti iskoriste financijska sredstva i poticaje EU-a. Komisija će razviti paket potpore („Nacrt za lokalne zelene planove”) kao i strateške smjernice (npr. inicijativa „Izazov za inteligentne gradove”. Pozvat će države članice da u izradu programa za upotrebu sredstava iz fondova EU-a uključe makroregionalne strategije i strategije na razini morskih bazena 59 ;
-promicati i podupirati, putem fondova EU-a, razvoj morskog i obalnog ekoturizma. Cilj je potpore EU-a predstavljanje raznolike pomorske baštine europskog kontinenta, pametno upravljanje turističkim tokovima, diversifikacija ponude i produljenje turističke sezone;
-nastaviti podupirati najudaljenije regije, u skladu sa svojom komunikacijom iz 2017. 60 , u iskorištavanju mogućnosti koje nude njihovi veliki isključivi gospodarski pojasevi, zaštiti njihovih izuzetno raznolikih ekosustava, razvoju vlastitih strategija za održivo plavo gospodarstvo te u razmjeni najboljih praksi u nošenju s njihovim zajedničkim izazovima prilagodbe na klimatske promjene;
-nastaviti ulagati u poseban odnos sa zemljama u susjedstvu i zemljama kandidatkinjama kako bi se razvili lanci opskrbe plavog gospodarstva koji jačaju veze s EU-om (u skladu s Komunikacijom o reviziji trgovinske politike). Instrument za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju, Instrument pretpristupne pomoći i ostali fondovi EU-a pružat će stalnu potporu inicijativama za suradnju, osobito kako bi se provela druga ministarska deklaracija Unije za Mediteran o održivom plavom gospodarstvu 61 , obnovljeno partnerstvo s južnim susjedstvom 62 te gospodarski i investicijski plan za zapadni Balkan.
4.4. Pomorska sigurnost
Siguran i zaštićen pomorski prostor preduvjet je za zaštitu strateških interesa EU-a kao što su sloboda plovidbe, kontrola vanjskih granica ili opskrba osnovnim materijalima te za zaštitu gospodarskih aktivnosti i građana, i na moru i na obali.
Strategijom EU-a za pomorsku sigurnosti i povezanim akcijskim planom utvrđen je zajednički odgovor na aktualne izazove za unutarnju i vanjsku pomorsku sigurnost. Jedan od izazova odnosi se na sigurnost okoliša, a uključuje predviđanje klimatskih promjena i upravljanje njima te sprečavanje ilegalnog ispuštanja i odbacivanja otpada, nesreća i ostalih rizika za okoliš. Razmjena informacija, uključujući in situ podatke, podatke iz zraka i satelitske podatke, ključan je čimbenik u suočavanju sa sigurnosnim prijetnjama, sprečavanju ilegalnih aktivnosti na moru i provedbi zakona. Suradnjom u pogledu funkcija obalne straže među trima glavnim agencijama EU-a 63 stvara se znatna ekonomija razmjera, i to smanjenjem preklapanja, osmišljavanjem višenamjenskih operacija te dijeljenjem zrakoplova i plovila za operacije potrage i spašavanja, odgovor na onečišćenje naftom itd. Kako bi se poboljšala razmjena informacija, Europska komisija osmislila je zajedničko okruženje za razmjenu informacija o pomorskom nadzoru (CISE) 64 .
CISE će tijelima iz više civilnih i vojnih sektora (sigurnost pomorskog prijevoza, kontrola ribarstva, spremnost i reagiranje na morsko onečišćenje, zaštita morskog okoliša, carina, granična kontrola, opća provedba zakona i obrana) omogućiti razmjenu podataka u stvarnom vremenu o svim pojavama na moru, i prekogranično. CISE je dobrovoljan. U trenutačnoj prijelaznoj fazi, koja će trajati do 2023., njime upravlja Europska agencija za pomorsku sigurnost, u bliskoj suradnji s državama članicama i ostalim tijelima EU-a. Agenciji je ujedno povjerena zadaća dostave satelitskih proizvoda u okviru službe za praćenje morskog okoliša programa Copernicus.
Komisija namjerava:
-predložiti pokretanje operativne faze CISE-a 2024., ovisno o rezultatima prijelazne faze, kako bi se uspostavio potpuno razvijen sustav razmjene informacija među tijelima za pomorski nadzor u EU-u.
4.5. Promicanje održivog plavog gospodarstva u inozemstvu
Promicanje održivog plavog gospodarstva za Europsku uniju ne smije se zaustaviti na našim granicama. Mnogi su vrijednosni lanci plavog gospodarstva globalni i izloženi globalnoj konkurenciji, a gospodarski subjekti EU-a posluju u cijelom svijetu. Naša odgovornost stoga leži ne samo u obrani tržišta EU-a od neodrživih proizvoda i praksi, nego i u osiguravanju ravnopravnih uvjeta tržišnog natjecanja za poduzeća iz EU-a na globalnom tržištu i u promicanju našeg znanja, politike zaštite okoliša i vladavine prava.
U skladu s Planom za međunarodno upravljanje oceanima donesenim 2016. 65 i pravnim okvirom utvrđenim Konvencijom Ujedinjenih naroda o pravu mora Komisija će nastaviti osiguravati uvjete za održivo plavo gospodarstvo na međunarodnoj razini. Nastavit će se zalagati za znanstveno utemeljeno upravljanje prirodnim resursima oceana, uključujući ribarstvo, tako što će pružati potporu održivom pomorskom razvoju u okviru partnerstava i sporazuma EU-a i promicati održivi ribolov u regionalnim organizacijama za upravljanje ribarstvom. Komisija će se nastaviti boriti protiv nezakonitog ribolova i prijevara povezanih s morskim prehrambenim proizvodima u skladu s propisima EU-a. Svojim će sporazumima o partnerstvu u održivom ribarstvu nastaviti poboljšavati upravljanje ribarstvom u partnerskim zemljama i pomoći u razvoju lokalnih gospodarstava.
U međunarodnim pregovorima EU bi se trebao zalagati za to da se morski minerali na međunarodnom morskom dnu ne mogu iskorištavati dok se dovoljno ne istraže učinci dubokomorskog rudarstva na morski okoliš, biološku raznolikost i ljudske aktivnosti, dok se ne shvate rizici i ne dokaže da tehnologije i postupci koji se koriste ne nanose ozbiljnu štetu okolišu.
Komisija namjerava:
-založiti se, na 15. konferenciji stranaka Konvencije UN-a o biološkoj raznolikosti, za ambiciozan globalni okvir za biološku raznolikost za razdoblje nakon 2020. kojim se štite i obnavljaju morski ekosustavi i staništa te koji uključuje globalni sporazum o zaštiti barem 30 % svjetske morske površine;
-podržati sklapanje ambicioznog pravno obvezujućeg sporazuma o morskoj biološkoj raznolikosti u područjima izvan nacionalne jurisdikcije na 4. međuvladinoj konferenciji Konvencije UN-a o pravu mora, u cilju promicanja očuvanja i održive upotrebe resursa na otvorenom moru;
-predvoditi nastojanja da se postigne globalni sporazum u pogledu plastike i promicati uvođenje pristupa kružnog gospodarstva u pogledu plastike, što bi bio temelj za odlučniji i usklađeniji odgovor na onečišćenje plastičnim otpadom na globalnoj razini;
-nastaviti s radom u cilju dovršetka multilateralnih pregovora o subvencijama za ribarstvo u okviru Svjetske trgovinske organizacije (provedba cilja održivog razvoja 14.6) kako bi se zabranili određeni oblici subvencija za ribarstvo koji dovode do prekomjernih kapaciteta i prelova i eliminirale subvencije koje pridonose nezakonitom, neprijavljenom i nereguliranom ribolovu;
-upotrijebiti sav svoj diplomatski utjecaj i mogućnosti djelovanja kako bi posredovala u postizanju dogovora o proglašenju triju velikih zaštićenih morskih područja u Južnom oceanu (istočna Antartika, Wedellovo more i antarktički poluotok) u okviru Komisije za očuvanje antarktičkih morskih živih resursa;
-podupirati zemlje izvan EU-a u unapređivanju i diversifikaciji njihovih održivih, uključivih i pravednih plavih gospodarstava. Komisija će osigurati financijsku potporu iz više raspoloživih izvora financiranja kako bi se održiv pristup plavom gospodarstvu ugradio u suradnju u području upravljanja oceanima diljem svijeta. Razmotrit će uspostavu radne skupine EU-a i Afrike za plavo gospodarstvo;
-podržati multilateralne inicijative kao što su UN-ove inicijative Desetljeće obnove ekosustava i Desetljeće znanosti o oceanima za održivi razvoj 2021. – 2030., osobito u područjima promatranja oceana, oceanskog modeliranja i infrastrukture za dijeljenje podataka;
-promicati prostorno planiranje morskog područja na međunarodnoj razini putem suradnje s Međuvladinom oceanografskom komisijom UNESCO-a 66 ;
-ažurirati svoj plan za međunarodno upravljanje oceanima s obzirom na nedavna savjetovanja i preporuke Foruma dionika o međunarodnom upravljanju oceanima. Tim bi se planom trebalo osigurati da plavo gospodarstvo štiti morski ekosustav i da mu ne nanosi štetu te promicati transparentno i uključivo donošenje odluka i podići standarde socijalne održivosti.
5.Zaključak
U ovoj Komunikaciji iznose se prijedlozi Komisije za pomorsku politiku za ovo desetljeće kako bi tranzicija predviđena europskim zelenim planom postala stvarnost u gospodarstvu oceana. Taj će se plan nadopuniti planiranom misijom „Zdravi oceani, mora, obalne i unutarnje vode” . Komisija će prema potrebi surađivati s Europskim parlamentom, Vijećem i drugim institucijama EU-a na provedbi predloženog plana i mjera. Pozvat će sve dionike u pomorskom sektoru na suradnju kako bi se svi zajedno uključili u oblikovanje održivog plavog gospodarstva na pošten i pravedan način.
COM(2019) 640 final.
COM(2020) 442 final.
Europska komisija (2020.), Izvješće EU-a o plavom gospodarstvu, 2020.
Cilj održivog razvoja br. 14 – očuvanje i održivo korištenje oceana, mora i morskih resursa u cilju održivog razvoja.
COM(2020) 380 final.
Planirana misija „Zdravi oceani, mora, obalne i unutarnje vode”.
COM(2020) 741 final.
COM(2020) 789 final.
Direktiva Vijeća 2003/96/EZ od 27. listopada 2003. o restrukturiranju sustava Zajednice za oporezivanje energenata i električne energije.
Direktiva 2013/53/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013. o rekreacijskim plovilima i osobnim plovilima na vodomlazni pogon i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 94/25/EZ.
https://ec.europa.eu/info/law/better-regulation/have-your-say/initiatives/12312-FuelEU-Maritime- .
COM(2020) 301 final.
I u novom Akcijskom planu za područje Atlantika 2.0 luke su navedene kao pristupne točke i središta plavog gospodarstva, a inicijativom WestMED uspostavljena je tehnička skupina za održivi prijevoz i zeleni pomorski promet.
SWD(2018) 254 final.
Direktiva 2008/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. lipnja 2008. o uspostavljanju okvira za djelovanje Zajednice u području politike morskog okoliša (Okvirna direktiva o pomorskoj strategiji).
Direktiva (EU) 2019/904 od 5. lipnja 2019. o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš.
COM(2018) 368 (prijedlog revizije trenutačno je u prvom čitanju sa suzakonodavcima).
Prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o Europskom fondu za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 508/2014 Europskog parlamenta i Vijeća – politički dogovor od 3. prosinca 2020.
Uz moguću upotrebu povezanih alata opremljenih senzorima interneta stvari (Internet of Things).
Direktiva (EU) 2019/883 o izmjeni Direktive 2010/65/EU.
COM(2020) 98 final.
Uredba (EU) br. 1257/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013. o recikliranju brodova i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1013/2006 i Direktive 2009/16/EZ.
Uredba (EU) br. 1257/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013. o recikliranju brodova i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1013/2006 i Direktive 2009/16/EZ.
Ugljik pohranjen u obalnim i oceanskim ekosustavima.
U tom pogledu, od ključne je važnosti potpuna provedba sljedećih akata: Okvirna direktiva o pomorskoj strategiji (2008/56/EZ), Direktiva o pticama (2009/147/EZ), Direktiva o staništima (92/43/EEZ), Direktiva 2011/92/EU, Direktiva 2001/42/EZ, Uredba (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o zajedničkoj ribarstvenoj politici, Uredba (EU) 2019/1241 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o očuvanju ribolovnih resursa i zaštiti morskih ekosustava putem tehničkih mjera, Strategija EU-a za bioraznolikost (COM(2020) 380 final).
Međuvladin odbor za klimatske promjene, Posebno izvješće: Special Report on the Ocean and Cryosphere in a Changing Climate, Summary for Policy Makers, odjeljak B.3.1, dostupno na adresi https://www.ipcc.ch/srocc/chapter/summary-for-policymakers/ .
https://www.eea.europa.eu/themes/water/europes-seas-and-coasts .
Odluka Vijeća 2010/631/EU od 13. rujna 2010. o sklapanju, u ime Europske unije, Protokola o integriranom upravljanju obalnim zonama Sredozemlja uz Konvenciju o zaštiti morskog okoliša i obalnog područja Sredozemlja.
COM(2020) 381 final.
Uredba (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o zajedničkoj ribarstvenoj politici, izmjeni uredaba Vijeća (EZ) br. 1954/2003 i (EZ) br. 1224/2009 i stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 2371/2002 i (EZ) br. 639/2004 i Odluke Vijeća 2004/585/EZ.
EU još uvijek uvozi više od 70 % svoje potrošnje morskih prehrambenih proizvoda. Proizvodi akvakulture čine samo 25 % potrošnje morskih prehrambenih proizvoda u EU-u, a akvakultura EU-a čini manje od 2 % svjetske proizvodnje u akvakulturi. Proizvodnja u akvakulturi i dalje je usko ograničena s obzirom na države članice EU-a i vrste koje se uzgajaju, stoga postoji znatan potencijal za diversifikaciju.
COM(2021) 236 final.
https://ec.europa.eu/info/law/better-regulation/have-your-say/initiatives/12555-Ekoloska-poljoprivreda-akcijski-plan-za-razvoj-ekoloske-proizvodnje-u-EU-u_hr
Uredba (EU) 2015/2283 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o novoj hrani, o izmjeni Uredbe (EU) br. 1169/2011 Europskog parlamenta i Vijeća i o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 258/97 Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe Komisije (EZ) br. 1852/2001.
https://emodnet.eu/en EMODnet obuhvaća više od 120 organizacija koje pružaju podatke o morskom okolišu u sedam stručnih područja: batimetrija, geologija, staništa na morskom dnu, kemija, biologija, fizika i ljudske aktivnosti. Podaci se obrađuju kako bi odgovarali načelima „FAIR” (engl. „Findable, Accessible, Interoperable, Reusable”) tj. kako bi bili jednostavni za pronalaženje, pristup, sastavljanje i upotrebu, odnosno vidljivi, dostupni, interoperabilni i ponovno upotrebljivi.
Tematski projekt „Digitalni blizanac oceana” bit će dovršen i dodan u sustav „Destinacija Zemlja” 2023.
EUMOFA: https://www.eumofa.eu/ .
COM(2020) 66 final.
Njihova mreža uključuje nekoliko primjera: FARNET.
https://webgate.ec.europa.eu/maritimeforum/en/frontpage/1451 .
COM(2020) 274 final.
U tom planu ključnim se dionicima (poduzećima, sindikatima, istraživačkim institutima, institucijama za obrazovanje i osposobljavanje te javnim tijelima) predlaže da ovisno o potrebama sektora sklope partnerstva, razviju strategije za vještine te konkretne programe učenja i osposobljavanja kako bi se riješio problem nedostatka vještina u njihovim sektorima.
U skladu s međunarodno priznatim načelima i okvirima, uključujući UN-ove ciljeve održivog razvoja, Deklaraciju o temeljnim načelima i pravima na radu Međunarodne organizacije rada te Konvenciju o radu pomoraca.
Direktiva 2014/89/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o uspostavi okvira za prostorno planiranje morskog područja.
https://blackseablueconomy.eu/206/common-maritime-agenda-black-sea .
Poglavito Komunikacijom o turizmu i prometu od 2020. nadalje, Strategijom EU-a za cjepiva, komunikacijom o sigurnom ponovnom otvaranju, digitalnim zelenim certifikatom te platformom i aplikacijom Re-open EU.
UNWTO “Principles for the transition to a green travel and tourism economy” (Načela za prelazak na zeleno gospodarstvo putovanja i turizma).
SWD(2020) 206 final.
COM(2017) 623 final.
https://ufmsecretariat.org/wp-content/uploads/2021/02/Declaration-UfM-Blue-Economy-EN-1.pdf .
JOIN(2021) 2.
EMSA, EFCA i FRONTEX.
SWD(2016) 352 final.
“Joint roadmap to accelerate Maritime/Marine Spatial Planning processes worldwide” (Zajednički plan za ubrzavanje procesâ pomorskog prostornog planiranja u cijelom svijetu), ožujak 2017.
