EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 25.3.2020.

JOIN(2020) 5 final

ZAJEDNIČKA KOMUNIKACIJA EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU

Akcijski plan EU-a za ljudska prava i demokraciju za razdoblje 2020.–2024.

1.Uvod

Europska unija (EU) snažno se zalaže za promicanje i zaštitu ljudskih prava, demokracije i vladavine prava. Na tome se temelje njezine unutarnje aktivnosti, ali i odnosi s drugim zemljama i regijama. U skladu sa strateškim programom za razdoblje 2019.–2024., koji je donijelo Europsko vijeće, i političkim smjernicama za isto razdoblje za Europsku komisiju, strateški je interes EU-a da jača svoju ulogu globalnog predvodnika u području ljudskih prava i demokracije kako bi konkretno utjecao na živote ljudi diljem svijeta. Mnogo je toga već učinjeno. Od donošenja Strateškog okvira EU-a za ljudska prava i demokraciju 2012. 1 , prvih dvaju akcijskih planova EU-a za ljudska prava i demokraciju (2012.–2014. i 2015.–2019.) 2 , imenovanja prvog posebnog predstavnika EU-a za ljudska prava 2012. i zaključaka Vijeća o demokraciji iz 2019. 3 , EU je u trećim zemljama i suradnji s njima koordiniraniji, aktivniji, vidljiviji i učinkovitiji te se jače angažira na multilateralnoj razini.

U svijetu stalnih geopolitičkih promjena EU ne posustaje u obrani ljudskih prava i demokracije. Naprotiv, nova geopolitička suparništva jačaju njegovu ulogu pouzdanog i stabilnog partnera te predvodnika multilateralnog poretka utemeljenog na pravilima. Kad je riječ o ljudskim pravima i demokraciji, globalna slika nije jednoznačna. Iako je došlo do velikog napretka, treba se zaustaviti otpor prema univerzalnosti i nedjeljivosti ljudskih prava te nazadovanje demokracije. Na tehnološkom planu strojevi će sve više jačati ljudske sposobnosti. Nove tehnologije (primjerice umjetna inteligencija), koje s jedne strane nude mogućnosti, a s druge skrivaju prijetnje, sve su prisutnije. Istodobno ljudska prava postaju sve povezanija s globalnim ekološkim izazovima kao što su klimatske promjene. Vrijeme je da EU razradi novi geopolitički program za ljudska prava i demokraciju.

Nadovezujući se na akcijski plan EU-a za ljudska prava i demokraciju 2015.–2019., važno je da se dugogodišnji rad EU-a u tom području uključi u novi operativni program. Svrha je ove Komunikacije predstaviti novi akcijski plan za ljudska prava i demokraciju. U njemu se izlažu ambicije i prioriteti za sljedećih pet godina u tom području vanjskih odnosa, a pridonijet će i jačoj Europi u svijetu. Akcijski plan jedinstven je s obzirom na to da je on jedini instrument kojim se na svjetskoj razini promiče program koji se temelji na vrijednostima.

Uz ovu Komunikaciju Komisija i Visoki predstavnik u skladu s člankom 22. stavkom 2. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) podnose zajednički prijedlog Vijeću da ono uputi preporuku Europskom vijeću o odluci kojom bi se prihvatili Komunikacija i akcijski plan u obliku odluke Europskog vijeća o strateškim interesima i ciljevima Unije u smislu članka 22. stavka 1. UEU-a. Takva odluka Europskog vijeća omogućila bi Vijeću da donese posebne provedbene mjere za akcijski plan na temelju članka 31. stavka 2. UEU-a.

2.Sve veći izazovi u području ljudskih prava i demokracije: traži se vodstvo EU-a

Proteklih godina EU je djelovao više strateški te je iskoristio svoju političku moć i skup alata u području ljudskih prava za učinkovitiju borbu protiv kršenja ljudskih prava i promicanje demokratskih, otpornih i miroljubivih društava. Zahvaljujući inovativnom angažmanu i ulaganjima u ekonomska i socijalna prava te snažnoj političkoj i financijskoj potpori zaštiti i jačanju boraca za ljudska prava, civilnog društva i medijskih aktera, EU je pridonio znatnom napretku u zemljama i regijama u kojima su ljudska prava bila pod pritiskom. U forumima Ujedinjenih naroda za ljudska prava imao je vodeću ulogu u zauzimanju za rezolucije o pojedinim zemljama i tematske inicijative, a sklapao je i tematske, međuregionalne koalicije, primjerice s Organizacijom islamske suradnje. Zahvaljujući međuregionalnoj inicijativi „Dobri primjeri u području ljudskih prava” EU je dobio priliku skrenuti pozornost na temu ljudskih prava predstavljanjem priča o uspjehu.

Međutim, i dalje postoje brojni izazovi. Ljudska prava i demokracija pod velikim su pritiskom u mnogo zemalja diljem svijeta. Temeljne slobode kao što su sloboda govora ili okupljanja i medija također su ugrožene. Sustavno potkopavanje vladavine prava, ograničavanje građanskog i političkog prostora za djelovanje i slabljenje multilateralnog poretka utemeljenog na pravilima intenzivirali su se jer su neki od EU-ovih tradicionalnih partnera prestali aktivno promicati i braniti ljudska prava i demokratske vrijednosti. Tome u prilog govori nekoliko trendova:

·smanjivanje prostora za djelovanje civilnog društva,

·slabljenje vladavine prava,

·sve ozbiljnije prijetnje integritetu izbora i demokratskim procesima,

·sve veće zastrašivanje novinara i prijetnje neovisnim medijima,

·sve veće zastrašivanje boraca za ljudska prava i nasilje nad njima (više od 2 600 prijavljenih napada u posljednje tri godine),

·opće nekažnjavanje kršenja ljudskih prava i napadi na ulogu Međunarodnog kaznenog suda,

·kršenja međunarodnog humanitarnog prava u oružanim sukobima, među ostalim u Siriji, Jemenu i Južnom Sudanu,

·rastući otpor prema pravima žena i rodnoj ravnopravnosti te

·konstantno kršenje radnih prava, uključujući dječji rad.

Tranzicija u digitalno doba donosi nove prilike i izazove. Digitalne tehnologije mogu unaprijediti ljudska prava i demokratizaciju tako što će olakšati sudjelovanje javnosti, povećati odgovornost vlasti omogućivanjem praćenja i dokumentiranja kršenja i povreda, pridonijeti sve prisutnijem internetskom aktivizmu, senzibiliziranju javnosti i pristupu informacijama te pojednostavniti gospodarsko i društveno uključivanje i pristup kvalitetnim javnim uslugama. Međutim, one isto tako mogu omogućiti zlouporabu i nezakonita ograničenja kretanja i govora. Platforme društvenih mreža koriste se za širenje ciljanih dezinformacija i govora mržnje kojima se često narušava privatnost te ugrožavaju demokracija i ljudska prava. Zlouporaba novih tehnologija, uključujući umjetnu inteligenciju, skriva opasnost od pojačanog praćenja, kontrole i represije. U određenim je zemljama masovno nadziranje građana stvarnost. Podaci i algoritmi mogu se, svjesno ili nesvjesno, upotrebljavati za diskriminaciju pojedinaca i skupina te tako zaoštriti društvene predrasude.

Druga važna tranzicija posljedica je globalnih ekoloških problema kao što su uništavanje i onečišćenje okoliša te klimatske promjene. Sve je jasnije da su ti problemi i ljudska prava povezani. Mladi podižu svoj glas. Civilno društvo i branitelji ljudskih prava u području okoliša imaju ključnu ulogu u upozoravanju na kršenja ljudskih prava te zahtijevaju mjere za zaštitu planeta i klime. Glavni je cilj osigurati održivu ekološku budućnost koja nadilazi tradicionalne granice gospodarstva i sigurnosti te unutarnje i vanjske politike. Posljedice uništavanja okoliša i klimatskih promjena prijetnja su mnogim pravima, među ostalim na zdravlje, hranu, vodu, univerzalno obrazovanje pa čak i sam život, te ih mogu višestruko ugroziti.

Istodobno se produbljuju sukobi i pojavljuju nove opasnosti. Sukobi i nestabilnost ugrožavaju živote milijuna ljudi, a svijet se suočava s najvišim zabilježenim razinama raseljenih osoba. Ulaganje u ljudska prava, demokraciju i vladavinu prava najbolji je način sprečavanja društava da ne potonu u krizu. Ljudska prava i demokracija moraju biti najvažniji aspekt EU-ova angažmana na sprečavanju sukoba i rješavanju kriza. Krizne situacije posebno su problematične za učinkovito ostvarivanje i zaštitu ljudskih prava te stavljaju na kušnju funkcioniranje naših demokratskih društava. Situacije kao što je pandemija bolesti COVID-19 pokazuju da su nam usklađeno djelovanje na globalnoj razini i solidarnost prijeko potrebni.

To znači da treba rano reagirati u slučaju kršenja ljudskih prava i podupirati demokraciju, uključujući posredovanjem i sprečavanjem nasilja povezanog s izborima. Posvetimo li se iznova ljudskim pravima i demokraciji, države i društvo postat će otporniji. Sigurnost je lakše ostvariti ako su zajamčena ekonomska, socijalna i kulturna prava. Nema održive sigurnosti bez ljudskih prava za sve, a za to su ključne odgovornost i borba protiv nekažnjavanja.

UN-ov Program i ciljevi održivog razvoja do 2030. izvrsna su prilika da se inzistiranje na uključivosti ugradi u promicanje ljudskih prava i demokracije na svjetskoj razini. Obećanje da nitko neće biti zapostavljen poziv je za univerzalno poboljšanje ljudskih prava bez diskriminacije na bilo kojoj osnovi. U doba rastuće nejednakosti, u kojem politički sve prisutnije gospodarske razlike izazivaju društvene podjele, izazov je veći nego ikad prije.

3.Pogled u budućnost: novi akcijski plan EU-a za ljudska prava i demokraciju

U novom akcijskom planu utvrdit će se ambicije EU-a i prioriteti za pet međusobno povezanih područja djelovanja:

I.Zaštita i jačanje pojedinaca

II.Izgradnja otpornih, uključivih i demokratskih društava

III.Promicanje globalnog sustava za ljudska prava i demokraciju

IV.Nove tehnologije: iskorištavanje mogućnosti i svladavanje izazova

V.Ostvarivanje rezultata zajedničkim radom.

Tih će se pet područja razraditi u novom akcijskom planu kako bi se odredio opći strateški smjer djelovanja. U akcijskom planu razradit će se okvir za delegacije i urede EU-a, zajedno s veleposlanstvima država članica, kako bi se utvrdile posebne operativne mjere na nacionalnoj, regionalnoj i multilateralnoj razini uzimajući u obzir lokalne okolnosti i posebnosti.

Da bi ostvario rezultate u tih pet područja djelovanja, EU će iskoristiti širok raspon politika i alata koje ima na raspolaganju za promicanje i obranu ljudskih prava, demokracije i vladavine prava. Oni uključuju javnu diplomaciju i komunikacijske kampanje, izjave i deklaracije EU-a, tematske rezolucije i rezolucije o pojedinim zemljama u multilateralnim forumima za ljudska prava. Osim toga, u njih spadaju i diskretniji diplomatski alati kao što su demarševi, politički dijalozi i redoviti dijalozi o ljudskim pravima te dijalog o sektorskim politikama. Tijekom godina uspostavljeni su dijalozi o ljudskim pravima s brojnim zemljama što se pokazalo ključnim za unapređenje ljudskih prava u okviru EU-ovih širih političkih odnosa.

U tom novom svijetu komunikacija o ljudskim pravima od presudne je važnosti. Iako je i dalje potrebno ukazivati na kršenja ljudskih prava, vrlo je važan pozitivan diskurs o njima. U polariziranom informacijskom okruženju u kojem društvene mreže imaju sve veću ulogu to je zadaća za koju su potrebne udružene snage.

Novim akcijskim planom iskoristit će se mogućnosti koje nudi novi višegodišnji financijski okvir, a posebice veća fleksibilnost, kako bi se osigurala dobra suradnja među pojedinim zemljama te pružila potpora organizacijama za ljudska prava i organizacijama civilnog društva. EU bi trebao reagirati na nagla poboljšanja ili pogoršanja ljudskih prava i demokracije te prilagoditi opseg i raspoređenost svoje potpore vladinim institucijama i civilnom društvu.

Valja napomenuti da se akcijskim planom nastoji poboljšati usklađenost i ukloniti podjele između unutarnje i vanjske politike. EU će intenzivirati rad na integraciji zaštite ljudskih prava, demokracije i vladavine prava u sva područja vanjskog djelovanja. Primjerice, ojačat će se sinergije između trgovinske politike i politika u području ljudskih prava nadovezujući se na rad u okviru EU-ovih aranžmana za trgovinske povlastice. Ljudska prava integrirat će se u interne politike, posebice u prioritetna područja u okviru zelenog plana kao što je okoliš te u područje migracija i sigurnosti, a pristup razvoju koji se temelji na pravima proširit će se na ostala područja vanjske politike.

EU će se truditi biti brži i učinkovitiji akter za ljudska prava na nacionalnoj razini gdje je to najpotrebnije. Novim akcijskim planom nastojat će se ojačati položaj aktera na terenu. U tom kontekstu šefovi delegacija EU-a imaju važnu ulogu promotora i pokretača ljudskih prava i demokracije koja će se dodatno razvijati. Civilno društvo i dalje je ključan partner za održive promjene te za praćenje i preispitivanje napretka.

Za uspješnu provedbu akcijskog plana bit će potreban povezaniji pristup, među ostalim s državama članicama, kako bi se osiguralo usklađenije i učinkovitije djelovanje EU-a na svim razinama te u svim instrumentima i politikama. U skladu sa svojim mandatom posebni predstavnik EU-a za ljudska prava i dalje će ostati ključni politički akter te će imati glavnu ulogu u dinamičnoj provedbi akcijskog plana kako bi se ostvario održiv napredak. 

(1)

  https://www.consilium.europa.eu/uedocs/cms_data/docs/pressdata/EN/foraff/131181.pdf  

(2)

      https://eeas.europa.eu/sites/eeas/files/eu_action_plan_on_human_rights_and_democracy_en_0.pdf  

(3)

  https://data.consilium.europa.eu/doc/document/ST-12836-2019-INIT/hr/pdf .

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 25.3.2020.

JOIN(2020) 5 final

PRILOG

ZAJEDNIČKOJ KOMUNIKACIJI EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU

Akcijski plan EU-a za ljudska prava i demokraciju za razdoblje 2020.–2024.

I.Zaštita i jačanje pojedinaca

Zaštita i jačanje pojedinaca podrazumijeva da svi imaju puna građanska, politička, ekonomska, socijalna i kulturna prava. Jačanje položaja svih ljudi („nitko ne smije biti zapostavljen”) znači da im se omogućuje da potpuno ostvare svoj potencijal kao ravnopravni i aktivni članovi društva. Vladavina prava temelj je društvene kohezije, solidarnosti i povjerenja između države i građana te među građanima.

ØNačin provedbe: politički dijalog; dijalog o ljudskim pravima; dijalog o sektorskim politikama, promatračke misije u okviru sustava OSP+ / „sve osim oružja” (EBA); primjena relevantnih smjernica EU-a o ljudskim pravima s posebnim alatima za postizanje tematskih ciljeva; rezolucije Vijeća UN-a za ljudska prava i Trećeg odbora Opće skupštine UN-a; tematski i geografski financijski instrumenti (relevantni programi i projekti); izravna potpora braniteljima ljudskih prava; praćenje suđenja; zauzimanje za ratifikaciju i provedbu relevantnih konvencija i fakultativnih protokola UN-a i Međunarodne organizacije rada; izjave o kršenjima i povredama ljudskih prava; javna diplomacija i ciljane kampanje, konferencije i druga događanja; dijalog s civilnim društvom i drugim nedržavnim akterima. 

A.Zaštita ljudi, uklanjanje nejednakosti, diskriminacije i isključenosti

·Raditi na ukidanju smrtne kazne diljem svijeta. U zemljama u kojima smrtna kazna i dalje postoji inzistirati na poštovanju minimalnih standarda i raditi na moratoriju na pogubljenja kao prvom koraku prema njezinu ukidanju.

·Težiti iskorjenjivanju mučenja na globalnoj razini zabranom, sprečavanjem, odgovornošću i pravnom zaštitom za žrtve, među ostalim promicanjem Globalnog saveza za suzbijanje trgovine proizvodima koji služe za mučenje.

·Podupirati branitelje ljudskih prava i njihove pravne zastupnike te voditi računa o utjecaju njihova rada na njihove obitelji. Raditi na prepoznavanju važne uloge koju imaju branitelji ljudskih prava. Ukazivati na pojedinačne slučajeve, koji se među ostalim odnose na zemljišna prava, radnička prava, prirodne resurse, ekološka pitanja, klimatske promjene i povrede prava koje su počinile korporacije.

·Pojačati borbu protiv svih oblika diskriminacije, među ostalim na temelju spola, rase, etničke ili socijalne pripadnosti, vjeroispovijesti ili uvjerenja, političkih ili drugih mišljenja, invaliditeta, dobi, seksualne orijentacije i rodnog identiteta te nastaviti pozivati sve države na poštovanje, zaštitu i ostvarivanje ljudskih prava pripadnika manjina, uključujući nacionalne, etničke, vjerske i jezične manjine.

·Zauzimati se za uklanjanje, sprečavanje i zaštitu od seksualnog i rodno uvjetovanog nasilja, uključujući štetne norme i prakse kao što je genitalno sakaćenje žena, čedomorstvo djevojčica te dječji, rani i prisilni brak, kao i diskriminacije. Poticati brzu ratifikaciju i provedbu Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (Istanbulska konvencija).

·Raditi na punoj i učinkovitoj provedbi Pekinške platforme za djelovanje i programa djelovanja Međunarodne konferencije o stanovništvu i razvoju 2 te rezultata njihovih revizijskih konferencija i nastaviti se zalagati za seksualno i reproduktivno zdravlje i prava.

·Pojačati mjere za sprečavanje i suzbijanje svih oblika diskriminacije lezbijki, homoseksualaca, biseksualnih, transrodnih i interseksualnih osoba (LGBTI), uključujući nasilje i govor mržnje protiv LGBTI osoba.

·Promicati mjere za sprečavanje, suzbijanje i reagiranje na sve oblike nasilja nad djecom. Pomagati partnerskim zemljama u izgradnji i jačanju sustava za zaštitu djece. Podupirati razvoj kvalitetne alternativne skrbi i prelazak s institucijske skrbi na skrb u obitelji i zajednici za djecu bez roditeljske skrbi.

·Zauzimati se za posebnu zaštitu na koju imaju pravo migranti, izbjeglice, interno raseljene osobe i osobe bez državljanstva. Podupirati mjere za poboljšanje integracije, socijalne kohezije i pristupa kvalitetnim osnovnim uslugama.

·Promicati mjere za otklanjanje znatnog rizika od ozbiljnih posljedica klimatskih promjena i gubitka biološke raznolikosti na ostvarivanje ljudskih prava kao što su pravo na život, zdravlje, vodu, hranu, smještaj i odgovarajući životni standard, uključujući težak položaj raseljenih osoba zbog klimatskih promjena.

·Podupirati pristup upravljanju migracijama koji se temelji na ljudskim pravima i jačati kapacitete država, civilnog društva i UN-ovih partnera za primjenu tog pristupa.

B.Jačanje položaja ljudi

·Podupirati državna tijela u omogućivanju pravnog identiteta za sve, posebice univerzalnog upisa u matične knjige rođenih.

·Osigurati konstruktivno sudjelovanje djece i mladih u odlukama koje se odnose na njih na svim razinama, među ostalim u donošenju i provedbi odluka na razini EU-a.

·Zauzimati se da partnerske zemlje ratificiraju i provedu Konvenciju UN-a o pravima osoba s invaliditetom. Pomagati u sprečavanju i uklanjanju prepreka koje proizlaze iz stajališta njihove okoline te prepreka koje postoje u institucijama i okruženju. Osigurati pristup infrastrukturi, prijevozu te informacijskim i komunikacijskim tehnologijama i omogućiti uključive usluge poput obrazovanja, uključujući učenje na daljinu, zdravstva, pravosuđa i zapošljavanja.

·Podupirati autohtone narode zauzimanjem za njihovo sudjelovanje u relevantnim postupcima u području ljudskih prava i razvoja te zalaganjem za načelo slobodnog, prethodnog i promišljenog pristanka u svim odlukama koje na njih utječu. 

C.Promicanje temeljnih sloboda te jačanje građanskog i političkog prostora za djelovanje

·Promicati sigurnu i poticajnu okolinu za članove civilnog društva kao samostalne aktere, uključujući dugoročnu stratešku potporu izgradnji kapaciteta i konstruktivno sudjelovanje civilnog društva na nacionalnoj, regionalnoj i globalnoj razini.

·Razviti alate za otkrivanje i reagiranje na rane znakove smanjivanja prostora za djelovanje građana i civilnog društva, uključujući upotrebu digitalnih tehnologija i protuterorističkih mjera na temelju najbolje prakse i potpornih protumjera, te alate za praćenje mogućnosti proširivanja građanskog prostora za djelovanje.

·Štititi slobodu izražavanja, slobodu i pluralizam medija, na internetu i izvan njega. Senzibilizirati javnost i poticati javnu raspravu o mjerama za suzbijanje dezinformacija.

·Pridonijeti sigurnosti i zaštiti novinara osudom napada. Osigurati da žrtve zastrašivanja ili prijetnji dobiju pomoć preko EU-ovih mehanizama za zaštitu branitelja ljudskih prava. Podupirati medijske inicijative i apelirati na državna tijela da spriječe i osude takvo nasilje te poduzmu učinkovite mjere za okončanje prakse nekažnjavanja.

·Spriječiti i suzbijati kršenja slobode mirnog okupljanja i udruživanja, među ostalim i kad to utječe na organizacije civilnog društva te radnike i poslodavce.

·Poticati dijalog i mirno rješavanje političkih kriza i masovnih prosvjeda u skladu sa standardima ljudskih prava. Izgraditi kapacitete civilnog društva i političkih aktera kako bi mogli reagirati na nezadovoljstvo izraženo u spontanim građanskim pokretima.

·Povezati se s religijskim i vjerskim akterima i procijeniti na koji se način oni mogu uključiti u mirotvorne međuvjerske inicijative, pomirenje i medijaciju te pronaći sinergije s inicijativama UN-a u tijeku.

·Podupirati mjere za zaštitu akademske slobode, autonomije obrazovnih ustanova te njihovih kapaciteta da građanima omoguće učenje na internetu i na daljinu. 

D.Podupiranje vladavine prava i poštenog pravosuđa

·Unapređivati vladavinu prava u partnerskim zemljama i promicati pravo na pošteno suđenje kako bi se osiguralo poštovanje ljudskih prava u pravosuđu.

·Poboljšati pristup pravosuđu i pravnoj pomoći posebice za ljude u najranjivijim položajima, uključujući putem digitalnih tehnologija.

·Podupirati uspostavu mehanizama za alternativno rješavanje sporova kao načina za smanjenje pravnih, praktičnih i drugih prepreka pravdi za žrtve kršenja ljudskih prava.

·Podupirati razvoj pravosudnih sustava prilagođenih djeci za svu djecu u kontaktu sa zakonom i lišenu slobode.

·Podupirati napredak, u skladu s međunarodnim standardima, uvjeta pritvora i postupanja s osobama lišenim slobode.

E.Uklanjanje nedostataka u pogledu odgovornosti, borba protiv nekažnjavanja i podupiranje tranzicijskog pravosuđa

·Razviti novi horizontalni globalni režim sankcija EU-a u području ljudskih prava radi suzbijanja ozbiljnih kršenja i povreda ljudskih prava diljem svijeta.

·Razviti pristupe EU-a za osiguravanje odgovornosti, posebice kad je riječ o ozbiljnim kršenjima i povredama ljudskih prava, povezivanje nacionalnog i međunarodnog rada na temelju politika EU-a npr. o djeci i oružanim sukobima, preživjelim žrtvama seksualnog nasilja povezanog sa sukobima, tranzicijskom pravosuđu, borbi protiv mučenja i drugih oblika zlostavljanja te Međunarodnom kaznenom sudu.

·Podupirati inicijative unutar zemalja za borbu protiv nekažnjavanja kršenja i povreda ljudskih prava te podupirati postupke tranzicijskog pravosuđa, među ostalim jačanjem veza s UN-om.

·Promicati stalan politički rad i operacionalizaciju odgovornosti pružanja zaštite olakšavanjem dijaloga i angažmana u kontekstu UN-a i primjenom tog koncepta kao analitičkog alata za situacije u pojedinim zemljama 3 .

·Boriti se protiv nekažnjavanja svih počinitelja koji su uključeni u trgovinu ljudima radi njezina sprečavanja i potpunog iskorjenjivanja. Pomagati žrtvama i štititi ih, posebice žene i djecu.

F.Jačanje ekonomskih, socijalnih, kulturnih i radničkih prava

·Jačati povezanost ljudskih prava s okolišem, uključujući klimatske promjene, u vanjskom djelovanju EU-a. Podupirati informativne aktivnosti o utjecaju klimatskih promjena i uništavanja okoliša na ljudska prava.

·Učinkovito integrirati ekonomska, socijalna, kulturna i radnička prava u EU-ove dijaloge o ljudskim pravima s partnerskim zemljama te osigurati sinergije s drugim savjetovanjima i promatračkim misijama u okviru sustava OSP+ / „sve osim oružja” (EBA).

·Promicati politiku nulte tolerancije na dječji rad te iskorjenjivanje prisilnog rada, među ostalim potporom partnerstvima na svim razinama, radnička prava u trgovinskim odnosima EU-a, dužnu pažnju u pogledu ljudskih prava u globalnim lancima opskrbe i rad na ratifikaciji Protokola Međunarodne organizacije rada o prisilnom radu.

·Podupirati ulogu javnih tijela u prihvaćanju i osiguravanju usklađenosti s ekološkim propisima čiji je cilj siguran, čist, zdrav i održiv okoliš, među ostalim promicanjem dobrog upravljanja prirodnim resursima, vladavine prava, pristupa informacijama, sudjelovanja javnosti u odlučivanju i pristupa pravosuđu u pitanjima okoliša i klime.

·Pomagati državnim tijelima u izradi i provedbi zakona, propisa i politika o hrani, zemljištu, prirodnim resursima, stanovanju i vlasništvu kojima se poštuju ljudska prava.

·Podupirati univerzalni pristup sigurnoj vodi za piće i sanitarnim uslugama te naglašavati dimenziju ljudskih prava u tim područjima.

·Suzbijati nejednakosti promicanjem nediskriminirajućeg pristupa socijalnim uslugama, uključujući kvalitetnu i cjenovno pristupačnu zdravstvenu skrb i obrazovanje (i putem interneta), te izgrađivati kapacitete stručnjaka kako bi se odgovorilo na posebne potrebe žena, muškaraca, LGBTI osoba, djece, osoba s invaliditetom, migranata, izbjeglica i osoba u ranjivom položaju.

·Promicati jednaki pristup preventivnoj zdravstvenoj zaštiti i pravo na liječenje u svakom trenutku, posebice u vremenima krize.

·Promicati dostojanstven rad i budućnost rada koja je usmjerena na ljude s pomoću ažuriranog pristupa EU-a kojim se osigurava poštovanje temeljnih načela i prava na radnome mjestu, pravo na sigurne i zdrave radne uvjete te svijet rada u kojem nema nasilja i uznemiravanja. Promicati socijalni dijalog i ratifikaciju te učinkovitu provedbu relevantnih konvencija i protokola Međunarodne organizacije rada. Jačati odgovorno upravljanje u globalnim lancima opskrbe i pristup socijalnoj zaštiti.

·Poboljšati radne uvjete radnika migranata, među ostalim iskorjenjivanjem svih oblika prisilnog rada i iskorištavanja. Jačati položaj radnika migranata, posebice žena, i njihovih zajednica kako bi mogli braniti svoja prava, prijavljivati kršenja, tražiti pravdu i organizirati zastupanje svojih interesa. 

II.Izgradnja otpornih, uključivih i demokratskih društava

Poštovanje ljudskih prava ključan je element otpornih, uključivih i demokratskih društava. Takva društva temelje se na neovisnim medijima, odgovornim institucijama, izabranim parlamentima i angažiranim građanima te omogućuju sigurno i poticajno okruženje u kojem civilno društvo i neovisni mediji mogu izraziti zabrinutosti, utjecati na politike, pratiti donositelje odluka i pozvati ih na odgovornost.

ØNačin provedbe: politički dijalog; dijalog o ljudskim pravima; misije promatranja izbora i naknadne mjere; civilne i vojne misije zajedničke sigurnosne i obrambene politike (ZSOP); ciljano osposobljavanje osoblja EU-a u delegacijama; primjena relevantnih smjernica EU-a o ljudskim pravima s posebnim alatima za postizanje tematskih ciljeva; tematske rezolucije Vijeća UN-a za ljudska prava i Trećeg odbora Opće skupštine UN-a; tematski i geografski financijski instrumenti (relevantni programi i projekti); zauzimanje za ratifikaciju i provedbu relevantnih konvencija i fakultativnih protokola UN-a; izjave o kršenjima i povredama ljudskih prava; javna diplomacija i ciljane kampanje, konferencije i druga događanja; dijalog s civilnim društvom i drugim nedržavnim akterima. 

A.Jačanje demokratskih, odgovornih i transparentnih institucija

·Podupirati diobu vlasti, neovisnost i nepristranost pravosuđa, učinkovitost, kvalitetu i odgovornost pravosudnog sustava i ustavnih jamstava u partnerskim zemljama.

·Poboljšati integritet izbornih postupaka podupiranjem neovisnih domaćih promatrača izbora i njihovih regionalnih i međunarodnih mreža te jačanjem kapaciteta tijela za upravljanje izborima i javnih uprava.

·Pratiti provedbu preporuka misija za promatranje izbora EU-a i Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) s pomoću političkih alata i alata za suradnju. Poticati zajednički pristup za praćenje u međunarodnoj promatračkoj zajednici, posebice s Afričkom unijom i UN-om.

·Razraditi metode promatranja izbora za praćenje i procjenu upotrebe društvenih mreža i ostalih digitalnih tehnologija tijekom izbornih kampanja na temelju međunarodnih standarda kako bi se pripremom preduhitrilo pokušaje narušavanja izbora.

·Podupirati razvoj političkih okvira u kojima se na internetu primjenjuju pravila za izbore i demokratske procese koja vrijede izvan njega te pomagati u izgradnji kapaciteta za njihovu primjenu. Nadovezati se na rad EU-a u tom kontekstu, uključujući akcijski plan za borbu protiv dezinformiranja 4 , izborni paket Komisije 5 , kodeks prakse za borbu protiv dezinformiranja 6 i budući akcijski plan za europsku demokraciju.

·Omogućiti sveobuhvatnu pomoć za sprečavanje i suzbijanje korupcije podupiranjem reforme javne uprave, učinkovitih strategija i pravnih okvira za borbu protiv korupcije, uključujući zaštitu zviždača, specijaliziranih tijela, parlamenata, neovisnih medija i civilnog društva te razvojem smjernica za borbu protiv korupcije. Podupirati ratifikaciju i provedbu Konvencije UN-a protiv korupcije.

·Podupirati parlamentarne institucije da povećaju kapacitete za izvršavanje svojih nadzornih, zakonodavnih i proračunskih funkcija, među ostalim putem istorazinskih razmjena.

·Podupirati inicijative e-uprave da javni sektor postane transparentniji i odgovorniji i tako ojačati povjerenje javnosti u vlade.

B.Promicanje aktivnog, uključivog, participativnog i predstavničkog donošenja odluka

·Povećati konstruktivno sudjelovanje žena i mladih, bez obzira na njihove različitosti, u svim sferama javnog života, među ostalim zalaganjem za njihovo uključivanje u izborne liste političkih stranaka te radom na sposobnostima kandidata.

·Povećati kapacitete političkih stranaka i agencija za nadzor, posebice u konfliktnim i prijelaznim okruženjima. Podupirati međustranačke saveze i višestranački dijalog o političkim pitanjima od zajedničkog interesa.

·Razvijati pluralističke stranačke sustave i kapacitete stranaka na nepristran način te pomagati u primjeni međunarodnih standarda za transparentno stranačko financiranje, unutarnju demokraciju i uključivost pri odabiru kandidata i javnih dužnosnika. Podupirati razvoj međustranačkih kodeksa ponašanja u cilju sprečavanja izbornog nasilja te jačati kapacitete parlamenata da štite i brane ljudska prava i temeljne slobode.

·Podupirati ulogu civilnog društva u nadzoru i odgovornosti u javnom i privatnom sektoru poticanjem upotrebe internetskih tehnologija.

·Promicati aktivno građanstvo i sudjelovanje u javnom i političkom životu. Usmjeriti građansko obrazovanje, među ostalim putem učenja na daljinu, i mjere internetske medijske pismenosti ponajprije na žene, djecu, mlade, osobe s invaliditetom, pripadnike manjina, autohtono stanovništvo i ostale ljude u ranjivom položaju.

C.Potpora neovisnim i pluralističkim medijima, pristupu informacijama i borbi protiv dezinformiranja

·Podupirati zakonodavne inicijative za pristup informacijama, pravo na privatnost i zaštitu osobnih podataka u skladu s europskim i međunarodnim standardima i njihovu učinkovitu primjenu.

·Štititi slobodu medija i pluralizam potporom neovisnim medijima i promicanjem pristupa pouzdanim informacijama. Podupirati neovisne medije, istraživačko novinarstvo i civilno društvo u praćenju uspješnosti vlada u upravljanju i poštovanju obveza u pogledu ljudskih prava.

·Poticati rad na suzbijanju dezinformacija, govora mržnje, ekstremističkog i terorističkog sadržaja, uključujući internetsku medijsku pismenost i digitalne vještine. Podupirati neovisne provjere činjenica i istraživanje, istraživačko i kvalitetno novinarstvo, među ostalim na lokalnoj razini.

·Promicati načelo otvorenog, sigurnog, cjenovno pristupačnog, dostupnog i nediskriminirajućeg pristupa internetu za sve. Boriti se protiv blokiranja interneta, osobito u kontekstu izbora i kršenja ljudskih prava. 

D.Jačanje participativnog pristupa temeljenog na ljudskim pravima sprečavanju sukoba i rješavanju kriza

·Podupirati uključivanje mladih (posebno mladih žena) i njihovo sudjelovanje u radu na sprečavanju sukoba te izgradnji i održavanju mira.

·Izgraditi kapacitete lokalnih organizacija civilnog društva i građanskih pokreta za redovito praćenje i dokumentiranje kršenja i povreda ljudskih prava, među ostalim u sukobima.

·Nastaviti jačati vezu između ljudskih prava, sigurnosti i klimatskih promjena (koje su potencijalni multiplikator prijetnji) u dijalozima o politikama, sprečavanju sukoba, razvoju i humanitarnom djelovanju kao i strategijama smanjenja rizika od katastrofa.

·Učinkovito provoditi strateški pristup EU-a ženama, miru i sigurnosti.

·Nastaviti integrirati ljudska prava te pitanja povezana s djecom i oružanim sukobima u sve aspekte odgovora EU-a na sukobe i krize, posebice u misije i operacije ZSOP-a, medijaciju, reforme sigurnosnog sektora i sprečavanje sukoba.

·Intenzivirati rad na sprečavanju i okončanju teških povreda prava djece pogođene oružanim sukobima te podupirati demobilizaciju, dugoročnu rehabilitaciju i reintegraciju, među ostalim oslanjajući se na postojeće mehanizme UN-a.

·Dodatno jačati usklađenost između EU-ovih politika u pogledu ljudskih prava i odgovora na krize te djelovanja kao što su misije i operacije ZSOP-a, reforme sigurnosnog sektora, strategije EU-a o ljudskim pravima i demokraciji za pojedine zemlje.

·Razvijati EU-ovu politiku uvažavanja ljudskih prava kako bi se osiguralo da potpora EU-ovu sigurnosnom sektoru, uključujući u kontekstu misija i operacija ZSOP-a, bude u skladu s ljudskim pravima i međunarodnim humanitarnim pravom, kad je to moguće.

·Nastaviti nuditi ciljane module iz međunarodnog humanitarnog prava kao dio osposobljavanja oružanih snaga trećih zemalja u okviru misija EU-a za vojno osposobljavanje.

III.Promicanje globalnog sustava za ljudska prava i demokraciju

Promicanje globalnog sustava za ljudska prava i demokraciju glavni je dio EU-ova rada na jačanju multilateralizma. Strateški odgovor EU-a na promjenjivo međunarodno okruženje jest jačanje vlastite usklađenosti i jedinstva u multilateralnim forumima, širenje i produbljivanje bilateralnih partnerstva te sklapanje novih međuregionalnih koalicija.

ØNačin provedbe: politički dijalog; dijalog o ljudskim pravima; dijalog o sektorskim politikama, promatračke misije u okviru sustava OSP+ / „sve osim oružja” (EBA); tematske i geografske rezolucije Vijeća UN-a za ljudska prava i Trećeg odbora Opće skupštine UN-a; tematski i geografski financijski instrumenti (relevantni programi i projekti); zauzimanje za ratifikaciju i provedbu relevantnih konvencija i fakultativnih protokola UN-a i Međunarodne organizacije rada; zauzimanje za veću pozornost na posljedice uništavanja okoliša i klimatskih promjena te na ljudska prava; ciljano osposobljavanje osoblja EU-a u delegacijama; skup alata, tj. pristup razvojnoj suradnji EU-a temeljen na pravima kojim su obuhvaćena sva ljudska prava; izjave o kršenjima i povredama ljudskih prava; demarševi; javna diplomacija i ciljane kampanje, konferencije i druga događanja; dijalog s civilnim društvom, drugim nedržavnim akterima i poslovnim sektorom. 

A.Multilateralna suradnja

·Stvoriti fleksibilniju mrežu partnera, među ostalim selektivnim angažmanom na temelju pojedinačnih pitanja. Povezati se s novim partnerima, dati prednost sklapanju koalicija s regionalnim skupinama u pogledu odabranih rezolucija i jačati veze sa zemljama sličnih stajališta.

·Rano uspostaviti suradnju s novim članovima Vijeća UN-a za ljudska prava koji ne podupiru određene rezolucije o pojedinim zemljama ili tematske rezolucije.

·Poboljšati stratešku suradnju s Uredom visokog povjerenika za ljudska prava na središnjoj razini i s uredima na terenu.

·Podupirati učinkovitost i djelotvornost Vijeća UN-a za ljudska prava i osigurati bolju povezanost s radom Trećeg odbora Opće skupštine UN-a i sinergije s ostalim multilateralnim forumima za ljudska prava.

·Podupirati sudjelovanje organizacija civilnog društva u multilateralnim forumima za ljudska prava.

B.Regionalna partnerstva

·Jačati strateško partnerstvo s Vijećem Europe (uključujući Venecijansku komisiju) i OESS-om kako bi se odabranom i diversificiranom suradnjom poboljšale usklađenost i komplementarnost.

·Jačati regionalnu suradnju s Afričkom unijom, Organizacijom američkih država, Udruženjem država jugoistočne Azije, Azijsko-europskim sastankom, Ligom arapskih država i Organizacijom islamske suradnje.

·Podupirati i poticati uzajamno učenje za regionalne institucije za ljudska prava, uključujući sudove za ljudska prava i neovisne mreže institucija za ljudska prava. 

C.Bilateralna suradnja

·Uspostaviti veze i sinergije između bilateralnih odnosa EU-a (uključujući politički dijalog, dijalog o ljudskim pravima i dijalog o sektorskim politikama, praćenje ljudskih i radničkih prava u okviru OSP-a te zauzimanje za radnička prava u okviru sporazuma o slobodnoj trgovini) i njegovih multilateralnih odnosa. Zadržati fokus na daljnjem praćenju.

·Utvrditi i pratiti konkretne mjere za svaki krug dijaloga o ljudskim pravima i savjetovanja s partnerskim zemljama, osobito uzimajući u obzir ciljeve u okviru sustava OSP+ / „sve osim oružja” (EBA) pri dijalogu sa zemljama korisnicama OSP-a.

·Jačati provedbu odredbi o ljudskim pravima u trgovinskoj politici EU-a, među ostalim u okviru OSP-a i promicanjem radničkih prava u kontekstu sporazuma o slobodnoj trgovini. Potpuno iskoristiti potencijal mehanizama praćenja i dodatno promicati transparentnost, informiranost i angažman s dionicima.

·Potpuno iskoristiti sinergije između političkog dijaloga i dijaloga o sektorskim politikama, među ostalim o proračunskoj potpori, kako bi se promicala ljudska prava, demokracija i vladavina prava u partnerskim zemljama.

·Sustavno uključivati načela i standarde ljudskih prava u bilateralnu i regionalnu suradnju EU-a jačanjem i ažuriranjem metoda iz skupa alata, tj. pristupa razvojnoj suradnji EU-a temeljenog na pravima kojim su obuhvaćena sva ljudska prava 7 . 

D.Civilno društvo i nacionalne institucije za ljudska prava

·Jačati potporu pluralističkom civilnom društvu i suradnju s njim, uključujući branitelje ljudskih prava, socijalne partnere, neovisne medijske udruge i novinare, akademike, pravne stručnjake i organizacije za humanitarnu pomoć, kako bi se branilo njihovo pravo da slobodno obavljaju svoje uloge bez ikakvog zastrašivanja, diskriminacije ili nasilja.

·Podupirati neovisne nacionalne institucije i povjerenstva za ljudska prava, pravobranitelje i tijela za jednakost, u skladu s načelima iz Pariza i Venecije i surađivati s njima u okviru dijaloga o ljudskim pravima.

·Promicati strukturirane i redovite dijaloge državnih aktera, civilnog društva (uključujući socijalne partnere) i međunarodne zajednice.

·Podupirati i jačati dugoročna partnerstva s akterima civilnog društva i pokretima za ljudska prava / društvenim pokretima, među ostalim potpunim iskorištavanjem mogućnosti za financiranje lokalnih organizacija.

E.Poslovni sektor

·Surađivati s poslovnim sektorom na očuvanju i promicanju ljudskih prava, mjera protiv korupcije i najbolje prakse u pogledu društveno odgovornog poslovanja, dužne pažnje, odgovornosti i pristupa pravnim lijekovima na participativan način (npr. lanci opskrbe, nulta tolerancija na dječji rad).

·Jačati angažman, uključujući poboljšanu koordinaciju između relevantnih službi Komisije, Europske službe za vanjsko djelovanje, posebnog predstavnika EU-a za ljudska prava i država članica, na aktivnom promicanju i potpori provedbi vodećih načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima u partnerskim zemljama, među ostalim u okviru nacionalnih akcijskih planova i relevantnih smjernica za dužnu pažnju.

·Podupirati postupke s više dionika radi razvoja, provedbe i jačanja standarda u području poslovanja i ljudskih prava i dužne pažnje te surađivati s razvojnim bankama i međunarodnim financijskim institucijama. Promicati regionalne projekte, uzajamno učenje i razmjenu dobre prakse.

·Poticati angažman poslovnog sektora u otvaranju dostojanstvenih radnih mjesta, održivom razvoju i povezanim aktivnostima zagovaranja u lancu opskrbe.

·Razviti alate i materijale za osposobljavanje o poslovanju i ljudskim pravima, odgovornom poslovnom ponašanju, javno-privatnom sektorskom dijalogu i dužnoj pažnji u pogledu ljudskih prava kako bi se delegacije EU-a mogle dodatno angažirati u području poslovanja i ljudskih prava.

F.Usklađenost s međunarodnim ljudskim pravima i humanitarnim pravom

·Jačati učinkovitost sustava tijela UN-a za praćenje provedbe ugovora o ljudskim pravima i mehanizma za nadzor standarda Međunarodne organizacije rada. 

·Nastaviti zagovarati i podupirati inicijative za jače pridržavanje međunarodnog humanitarnog prava i zaštite humanitarnog prostora.

·Podupirati Međunarodni kazneni sud kao nositelja borbe protiv nekažnjavanja i uspostaviti mreže za promicanje univerzalnosti i integriteta Rimskog statuta i njegova načela komplementarnosti.

IV.Nove tehnologije: iskorištavanje mogućnosti i svladavanje izazova

Digitalne tehnologije moraju biti usmjerene na ljude. Nove tehnologije mogu znatno pridonijeti zaštiti i promicanju ljudskih prava i demokracije tako što će pojednostavniti sudjelovanje javnosti da ono postane učinkovitije, povećati pristup javnim uslugama, olakšati dokumentiranje kršenja i povreda te poduprijeti aktivizam na internetu. Međutim, valja uzeti u obzir da one mogu imati i negativan učinak, primjerice lakši pristup određenom nezakonitom sadržaju, a protiv toga se treba boriti.

ØNačin provedbe: politički dijalog; dijalog o ljudskim pravima; tematski i geografski financijski instrumenti (relevantni programi i projekti); multilateralni i regionalni angažman; ciljano osposobljavanje osoblja EU-a u delegacijama; javna diplomacija i ciljane kampanje, konferencije i druga događanja; dijalog s civilnim društvom, drugim nedržavnim akterima i poslovnim sektorom. 

A.Izgradnja kapaciteta i učinkovito praćenje

·Povezati se s vladama, civilnim društvom, poduzećima i agencijama UN-a kako bi se razmotrila provedba okvira za ljudska prava u digitalno doba.

·Pratiti pokretačke potencijale novih tehnologija, uključujući umjetnu inteligenciju, i izazove koje one mogu predstavljati ljudskim pravima i demokraciji na međunarodnoj razini i razini pojedinačnih država.

·Intenzivirati razmjene i pripremiti obuke za osoblje EU-a o upotrebi digitalnih tehnologija i umjetne inteligencije te njihovu utjecaju na ljudska prava i demokratske procese.

·Razmjenjivati najbolju praksu u suzbijanju dezinformacija, govora mržnje, ekstremističkog i terorističkog sadržaja, uključujući internetsku medijsku pismenost i digitalne vještine.

·Razmotriti regulatorne i neregulatorne pristupe IKT-u u pogledu promicanja ljudskih prava i demokracije. Poticati međunarodne razmjene najbolje prakse o reguliranju koje je u skladu s ljudskim pravima u području tehnologije.

B.Promicanje ljudskih prava i demokracije u upotrebi digitalnih tehnologija, uključujući umjetnu inteligenciju

·Podupirati razvoj, evaluaciju i primjenu relevantnih okvira i međunarodnih standarda kojima se štite ljudska prava i demokracija u digitalnom okruženju, te provoditi široka savjetovanja među ostalim s pružateljima platformi i civilnim društvom. Promicati primjerenu dubinsku analizu (uključujući planove za smanjenje rizika) i učinkovitu procjenu učinka na ljudska prava.

·Uključiti se u procese s više dionika koji su usmjereni na okvire ljudskih prava na internetu.

·Omogućiti izgradnju kapaciteta i druge oblike potpore kako bi se nacionalnim vlastima omogućilo da razrade i učinkovito primijene relevantne međunarodne standarde u internetskom okruženju (npr. zaštita djece). Angažirati znanstvenike koji se bave podacima i druge relevantne stručnjake u tu svrhu. Da bi se izbjegli nedostaci u zaštiti, u nacionalnim zakonima i propisima o digitalnim pitanjima trebali bi se uzimati u obzir međunarodni propisi o ljudskim pravima.

·Štititi pravo pojedinca na privatnost i zaštitu podataka, među ostalim u kontekstu digitalnog prostora i uzimajući u obzir nerazmjerni pristup i kontrolu vlade. Promicati približavanje visokoj razini zaštite uzimajući u obzir pozitivne primjere kao što je Opća uredba o zaštiti podataka. Promicati pristupanje Konvenciji Vijeća Europe o zaštiti podataka.

·Promicati djelovanje EU-a te podupirati globalni i regionalni rad na poštovanju ljudskih prava i demokratskih načela u razvoju umjetne inteligencije, nadovezujući se na vlastiti EU-ov pristup etičkom razvoju umjetne inteligencije 8 .

·Intenzivirati iskorištavanje prednosti novih tehnologija za civilno društvo, uključujući obrazovanje putem interneta i učenje na daljinu s posebnim naglaskom na ublažavanje rizika za branitelje ljudskih prava.

·Podupirati rad na zaštiti slobode izražavanja te slobode i pluralizma medija na internetu.

·Promicati dostupnost tehnologija za sve, uključujući osobe s invaliditetom, već u fazi razvoja novih tehnologija u svim sektorima, među ostalim obrazovanju.

·Osigurati odgovornost u upotrebi tehnologije uključujući zakonitim pristupom elektroničkim materijalima koji predstavljaju dokaze.

V.Ostvarivanje rezultata zajedničkim radom

Akcijski plan omogućuje EU-u da odgovori na nove izazove usmjerenim i koordiniranim djelovanjem, a o njegovoj bi provedbi i praćenju trebalo provesti opsežan dijalog s dionicima. Institucije EU-a i države članice surađivat će kako bi ga dosljedno provele u skladu sa svojim nadležnostima iz Ugovorâ te uz razmjenu dobre prakse i znanja. Posebni predstavnik EU-a za ljudska prava ključni je politički akter te će imati glavnu ulogu u provedbi akcijskog plana kako bi se ostvario održiv napredak. Europski parlament ima posebnu ulogu i važnost u promicanju ljudskih prava i demokracije. Delegacije i uredi EU-a i veleposlanstva država članica dat će važan doprinos zaštiti ljudskih prava i provedbi akcijskog plana na razini zemalja. Globalne i nacionalne organizacije civilnog društva te one koje imaju sjedište u EU-a također su bitni partneri.

A.Provedba i evaluacija

·Pratiti napredak u ostvarivanju ciljeva ovog akcijskog plana, potpuno uzimajući u obzir ciljeve održivog razvoja, posebice u okviru tematskog dijela godišnjeg izvješća EU-a o ljudskim pravima i demokraciji u svijetu. Prilagoditi strukturu izvješća kako bi se uzela u obzir provedba prioritetnih mjera.

·Provesti preispitivanje provedbe akcijskog plana u sredini programskog razdoblja.

·Organizirati redovite razmjene mišljenja u Vijeću o najboljoj praksi i napretku institucija EU-a i država članica u provedbi akcijskog plana, među ostalim u kontekstu rasprava o provedbi smjernica EU-a za ljudska prava.

·Osigurati da se u strategijama država za ljudska prava i demokraciju uzimaju u obzir prioritetne mjere akcijskog plana, vodeći računa o posebnom kontekstu pojedinačnih zemalja.

·Pratiti rezolucije i rasprave Europskog parlamenta koje su relevantne za provedbu akcijskog plana.

·Redovito surađivati s civilnim društvom na cjelokupnoj provedbi akcijskog plana i organizirati ciljano godišnje savjetovanje.

·Proširiti područje primjene ažuriranog skupa alata, tj. pristupa razvojnoj suradnji EU-a temeljenog na pravima kojim su obuhvaćena sva ljudska prava, na sve vanjskopolitičke programe EU-a i daljnji razvoj zajedničkih inicijativa za pristup temeljen na pravima s državama članica, među ostalim u okviru zajedničke izrade programa.

B.Javna diplomacija i strateška komunikacija

·Uspostaviti korisne kontakte na društvenim mrežama radi intenzivnije suradnje, razmjene sadržaja i potpore utjecajnih osoba kako bi se senzibilizirala javnost i potaknula promjena mišljenja.

·Komunicirati o relevantnim politikama i inicijativama, vodeći računa o percepciji javnosti i lokalnim jezicima te koristeći se tematskim pristupom u obliku kampanja.

·Odrediti način za mjerenje uspješnosti javne diplomacije i kampanja te razraditi sadržaj i kanale za interakciju s javnošću koji su se pokazali najučinkovitijima.

·Pronaći i širiti uspješne priče o ljudskim pravima te iskoristiti njihov potencijal za nove pozitivne promjene na terenu. 

(1)

  https://eeas.europa.eu/generic-warning-system-taxonomy/404_en/8441/Human%20Rights%20Guidelines .

(2)

https://www.un.org/en/development/desa/population/migration/generalassembly/docs/globalcompact/A_CONF.177_20.pdf .

(3)

  https://www.un.org/en/genocideprevention/about-responsibility-to-protect.shtml .

(4)

  https://eeas.europa.eu/sites/eeas/files/action_plan_against_disinformation.pdf .

(5)

  https://ec.europa.eu/info/policies/justice-and-fundamental-rights/eu-citizenship/electoral-rights_en#electionsnetwork .

(6)

  https://ec.europa.eu/digital-single-market/en/news/code-practice-disinformation .

(7)

  http://register.consilium.europa.eu/doc/srv?l=EN&f=ST%209489%202014%20INIT .

(8)

Vidjeti Komisijinu Bijelu knjigu o umjetnoj inteligenciji – Europski pristup izvrsnosti i izgradnji povjerenja, COM(2020) 65 final od 19.2.2020.