EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 26.11.2019.

COM(2019) 604 final

IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU

Godišnje izvješće iz 2019.
o provedbi instrumenata Europske unije za financiranje vanjskog djelovanja 2018.

{SWD(2019) 409 final}

Globalne obveze

U kontekstu dugotrajnih sukoba u cijelom svijetu, strateških sporova među svjetskim silama, klimatskih promjena i digitalne transformacije u našim društvima EU je nastojao pronaći multilateralna rješenja za zajedničke probleme. Kako bi osigurao mirniju, održiviju i uspješniju budućnost, EU se tijekom 2018. koristio svim instrumentima i alatima politike koji su mu bili na raspolaganju, uključujući diplomatske, sigurnosne i trgovinske mjere te mjere razvoja i humanitarne pomoći.

EU promiče dijalog s ključnim partnerima iz svih krajeva svijeta o vrijednostima i globalnim problemima. Okosnicu svih politika EU-a čine mir i sigurnost, ljudska prava, ravnopravnost spolova i potpora ženama. U ovom se izvješću iznose podaci o potrošnji EU-a 2018. u području međunarodnog razvoja, humanitarne pomoći, vanjske politike i proširenja 1 te se pokazuje kako je EU kao najveći svjetski trgovinski blok i donator pomoći poboljšao živote milijuna ljudi u više od 120 zemalja.

EU je 2018. uložio 74,4 milijarde EUR u službenu razvojnu pomoć, a Europska komisija upravljala je sredstvima u iznosu od 13,2 milijarde EUR. To je više nego što ostatak svijeta zajedno osigurava i čini više od polovine iznosa za takvu pomoć na svjetskoj razini.

EU kao jak globalni čimbenik

EU je nastavio provoditi svoju Globalnu strategiju za vanjsku i sigurnosnu politiku jačanjem obrane i sigurnosti Unije i njezinih država članica.

U svojoj misiji koju provodi u cijelom svijetu EU pod okriljem izgradnje kapaciteta sada više pridaje važnost osposobljavanju i stručnom znanju. U okviru tog pristupa prva izgradnja kapaciteta za inicijative u području sigurnosti i razvoja odvijala se tijekom misija EU-a u Srednjoafričkoj Republici, Maliju i Somaliji. Iznos od 8 milijardi EUR bio je izdvojen za promicanje stabilnosti u Sahelu. EU i predsjedništvo skupine zemalja G5 Sahel kojom predsjeda Niger organizirali su u veljači konferenciju zemalja te skupine koja je važan događaj u pripremanju zajedničkih snaga za hvatanje ukoštac s problemima kao što su terorizam, organizirani kriminal, klimatske promjene i demografski rast.

EU je promicao kibersigurnost i povezivost tako što je osnovao skupinu „Global Tech Panel” 2 koja pomaže u postizanju zajedničkih rješenja za probleme koji nastaju zbog tehnologije.

Komisijina strategija za zapadni Balkan iz 2018. 3 , koja je objavljena u veljači, bila je snažan poticaj europskom putu te regije.

Postignut je znatan napredak u ostvarivanju ključnih koraka iz Pariškog sporazuma, UN-ova Programa održivog razvoja do 2030., nuklearnog sporazuma s Iranom i Globalnog kompakta UN-a o migracijama. EU je ujedno preuzeo vodeću ulogu u promicanju slobodne i poštene trgovine i podupiranju reforme Svjetske trgovinske organizacije.

Sudjelovanje u Političkom forumu UN-a na visokoj razini i Forumu za financiranje razvoja bilo je iznimno važno i EU je priopćio vijest o obnovljenom partnerstvu EU-a i UN-a u području razvoja. EU je ujedno snažno podupirao reforme UN-ova sustava razvoja.

Provedba Programa održivog razvoja do 2030. i Europskog konsenzusa o razvoju

UN-ov Program održivog razvoja do 2030. u središtu je politike EU-a za međunarodnu suradnju i razvoj te su ga 2015. prihvatile sve države članice UN-a. Taj je program smjernica za postizanje mira i blagostanja za ljude i planet te sadržava 17 ciljeva održivog razvoja.

Europski konsenzus o razvoju iz 2017. zajednička je vizija i okvir za djelovanje u području razvojne suradnje namijenjen EU-u i njegovim državama članicama. Njime se razvojna politika EU-a usklađuje s Programom održivog razvoja do 2030. Konsenzusom se pridonosi ciljevima i načelima vanjskog djelovanja EU-a kako su utvrđeni u Ugovoru iz Lisabona te se podržava Globalna strategija za vanjsku i sigurnosnu politiku.

Savez Afrike i Europe

EU je 2018. osnovao Savez Afrike i Europe za održiva ulaganja i radna mjesta. Kad je riječ o partnerstvu EU-a i Afrike, taj je pristup veliki iskorak. Taj se savez temelji na obvezama preuzetima na sastanku na vrhu održanom 2017. između Afričke unije (AU) i EU-a tako što se u okviru njega potiču ulaganja, privlači veći broj privatnih ulagača, proširuje trgovina, poboljšava poslovno ozračje te podupiru obrazovanje i vještine za zapošljavanje. Savez je radikalan prijelaz s odnosa donator-primatelj na partnerstvo dviju ravnopravnih strana 4 .

Višegodišnji financijski okvir

Komisija je u okviru priprema za sljedeći višegodišnji financijski okvir u lipnju 2018. donijela prijedlog Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju. Tim će se instrumentom pojednostavniti struktura vanjskog djelovanja EU-a, a financijski će instrumenti postati fleksibilniji, usklađeniji i učinkovitiji. Njime će se isto tako usmjeriti najveći udio financijskih sredstava EU-a za vanjsko djelovanje, u iznosu od 89,2 milijarde EUR za razdoblje 2021.–2027. U tijeku su pregovori s Vijećem i Europskim parlamentom 5 .

Bolja suradnja s državama članicama EU-a

EU i njegove države članice surađuju kako bi primijenili europski pristup razvojnoj suradnji u okviru Europskog konsenzusa o razvoju i ciljeva održivog razvoja. Osnovne su značajke zajednička izrada programa, zajednički okviri za rezultate te zajednička provedba. Do 2018. postojala su 23 zajednička programska dokumenta, a u ostalih 17 partnerskih zemalja odvijala se zajednička izrada programa.

Plan za vanjska ulaganja

Plan za vanjska ulaganja ambiciozna je inicijativa za poticanje ulaganja u cijeloj Africi i susjednoj regiji koji koristi podjednako Europi i partnerskim zemljama. Nadalje, njime se nastoji pridonijeti ciljevima održivog razvoja te se povećavaju održiva javna i privatna ulaganja u gospodarski i društveni razvoj, a poseban se naglasak stavlja na dostojanstven rad. Budući da EU daje doprinos u iznosu od 4,5 milijarde EUR, očekuje se da će se u okviru tog plana do 2020. ostvariti ulaganja u iznosu do 44 milijarde EUR.

Usklađenost politika radi razvoja

EU o ciljevima razvojne suradnje u svim politikama, uključujući Program održivog razvoja do 2030., promišlja u okviru postupka „usklađenost politika radi razvoja”. Time se umanjuju proturječnosti i preklapanja među politikama te se istodobno povećava razina djelotvornosti razvojne suradnje. Posebnu pozornost trebat će posvetiti usklađenosti vanjskih razvojnih politika EU-a s jedne strane te politika EU-a u području industrije i MSP-ova s druge strane.

Globalni utjecaj

EU odgovara na globalne izazove slijedeći Globalnu strategiju za vanjsku i sigurnosnu politiku. U ovom se odjeljku prikazuje kako je EU učvrstio svoj položaj ujedinjenog i pouzdanog partnera. U njemu se ujedno sažeto opisuje kako je EU radio na smanjenju siromaštva i osiguravanju održivog razvoja i pritom poticao demokraciju, mir i sigurnost.

Afrika

EU i Afrika usmjerili su se na provedbu ishoda sastanka na vrhu između AU-a i EU-a održanog 2017., pri čemu EU podupire Program AU-a za razdoblje do 2063. te gospodarsku integraciju kontinenta u okviru kontinentalnog područja slobodne trgovine u Africi (ACFTA). Sve je to objedinjeno osnivanjem Saveza Afrike i Europe. Ostvaren je i napredak u promicanju međunarodnog upravljanja oceanima te u pogledu globalnog pakta za okoliš u okviru kojeg će se utvrditi manjkavosti u međunarodnom zakonodavstvu o okolišu i instrumentima povezanima s okolišem. Brojne inicijative provodile su se na kontinentalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini (npr. konferencija donatora radi podupiranja prijelaza na stabilnu demokratsku vladavinu).

Nastavilo se pregovarati o obnovljenom partnerstvu sa skupinom afričkih, karipskih i pacifičkih zemalja (AKP) u nastojanju da se 2020. zamijeni Sporazum iz Cotonoua.

Regija proširenja

Komisijina strategija za zapadni Balkan iz veljače 2018. bila je snažan poticaj europskom putu te regije i u njoj se opet potvrdila budućnost zapadnog Balkana kao sastavnog dijela EU-a. Na sastanku na vrhu održanom u Sofiji u svibnju 2018. između zemalja zapadnog Balkana i EU-a čelnici EU-a ponovno su potvrdili svoju neupitnu potporu europskoj perspektivi te regije, a partneri iz zemalja zapadnog Balkana čvrsto su odlučili ponovno se obvezati na tu perspektivu i odabrati je kao svoj strateški cilj. Komisija je godišnji paket proširenja donijela u travnju 2018. i preporučila otvaranje pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom o njihovu pristupanju.

U okviru instrumenta EU-a za izbjeglice u Turskoj 6 i dalje se pruža potpora izbjeglicama i zajednicama domaćinima. Prvi obrok od 3 milijarde EUR sredstava troši se na 72 projekta. Komisija je 2018. počela osiguravati dodatna sredstva u iznosu od 3 milijarde EUR za razdoblje 2018.–2019.

Europsko susjedstvo

U okviru EU-ove europske politike susjedstva (EPS) nastavili su se podupirati i poticati stabilnost, sigurnost i blagostanje u njegovu susjedstvu i razvijati snažna partnerstva sa zemljama na istoku i jugu.

Na istoku je 2018. ostvaren dobar napredak u provedbi 20 rezultata za 2020. Nastavlja se raditi sa šest partnerskih zemalja 7 , posebno na pravosudnoj reformi i osiguravanju poticajnog okruženja za civilno društvo. Gruzija, Moldova i Ukrajina radile su na provedbi svojih sporazuma o pridruživanju, a Komisija je donijela Jedinstveni okvir za potporu Azerbajdžanu (2018.–2020.) i paket posebnih mjera za Bjelarus. Nastavila se pružati humanitarna pomoć Ukrajini. Komisija je ujedno u studenome 2017. počela provoditi Sveobuhvatni i pojačani sporazum o partnerstvu između EU-a i Armenije (CEPA).

Na jugu je EU nastavio promicati društveno-gospodarski program i program vladavine prava diljem regije sa svim partnerskim zemljama te istodobno provoditi regionalnu integraciju u mediteranskoj regiji. EU je rješavao i humanitarne i političke probleme povezane s raznim krizama, posebno u Siriji i Libiji. To je uključivalo podupiranje sirijskih izbjeglica i zajednica domaćina (posebno u Libanonu, Jordanu i Turskoj) u okviru Regionalnog uzajamnog fonda EU-a za odgovor na krizu u Siriji. EU je putem programskog dijela za sjevernu Afriku Kriznog uzajamnog fonda EU-a za Afriku pridonio tisućama potpomognutih dobrovoljnih povrataka i evakuacija iz Libije, kao i konkretnim mjerama zaštite ranjivih osoba pogođenih sukobom te istodobno pridonio mjerama za suzbijanje nezakonitih migracija. EU i Tunis dogovorili su strateške prioritete za razdoblje 2018.–2020. te je EU donio Jedinstveni okvir za potporu Alžiru (2018.–2020.). Pripremljeni su prvi nacrti prioriteta partnerstva za Palestinu i Izrael, a akcijski su planovi produljeni za tri godine.

Azija, središnja Azija i Pacifik

Na sastanku Azije i Europe održanom 2018. čelnici su se dogovorili da će poboljšati suradnju u području trgovine, sigurnosti i okoliša. Ponovno su poduprli međunarodni poredak koji se temelji na pravilima i otvoreno svjetsko gospodarstvo.

Središnja Azija loše je povezana s glavnim naseljenim središtima u Europi i Aziji te je ograničen slobodan protok ljudi, robe, usluga i ideja. Fizička infrastruktura općenito je loše kvalitete, a digitalna povezivost slaba. Strategijom EU-a iz 2018. za povezivanje Europe i Azije nastoji se poboljšati povezivost u cijeloj središnjoj Aziji. Strategija se ne odnosi samo na infrastrukturu te uključuje korake za uklanjanje regulatornih prepreka kretanju.

EU se obvezao na aktivno sudjelovanje u području sigurnosti i suradnju s Azijom na bilateralnoj, regionalnoj i globalnoj razini te je i dalje posvećen aktualnim diplomatskim aktivnostima denuklearizacije Demokratske Narodne Republike Koreje koje se provode vođenjem razgovara s partnerima i određivanjem sankcija. EU je u Mjanmaru nastavio pomagati izbjeglicama iz etničke skupine Rohingya. EU je isto tako podržao nastojanja da se postigne mir u Afganistanu.

Podržao je aktivnosti za promicanje plavoga gospodarstva i očuvanja u okviru pomorskog partnerstva između Pacifika i EU-a čiji je cilj ojačati otpornost pacifičkih otoka na klimatske promjene.

Latinska Amerika i Karibi

EU, Latinska Amerika i Karibi održali su sastanak ministara u srpnju 2018. i nastavili su raditi na tome da model budućeg partnerstva bude raznolik, s naglaskom na trgovini, ulaganjima, istraživanju, inovacijama, obrazovanju, digitalnom programu i zajedničkim vrijednostima. EU-ov regionalni instrument za razvoj u tranziciji odgovor je na poteškoće u razvoju koje imaju zemlje koje prelaze na više razine dohotka.

EU je nastavio podupirati provedbu mirovnog sporazuma u Kolumbiji te je istodobno nadzirao socijalno-ekonomsko i političko ozračje u Venezueli i naporno radio na modernizaciji sporazuma o pridruživanju Čilea i Meksika. EU je ujedno radio na sklapanju sporazuma o pridruživanju s Mercosurom.

U središtu rada u području okoliša u okviru zajedničkog istraživačkog prostora EU-a i CELAC-a (Zajednice latinoameričkih i karipskih država) bila je suradnja radi pretvorbe biootpada, promicanja istraživanja održivih gradova i dogovaranja mogućnosti za mobilnost znanstvenika.

Ciljevi održivog razvoja

EU je tijekom 2018. podupirao provedbu Programa održivog razvoja do 2030. i njegove ciljeve koji sadržavaju zajednički pristup razvojnoj politici. Na sljedećim se stranicama sažeto prikazuje doprinos EU-a u postizanju ciljeva održivog razvoja, uključujući neke velike rezultate mjera koje financira EU i partnerstava 8 .

Cilj br. 1: Iskorjenjivanje siromaštva

Ekstremno se siromaštvo smanjuje, no ne dovoljno brzo. Ne dođe li do sveopće izmjene politike, 480 milijuna ljudi nastavit će do 2030. živjeti u ekstremnom siromaštvu.

EU je nastavio svoj rad na iskorjenjivanju brojnih osnovnih uzroka siromaštva, uključujući nejednakost i neodgovarajuće obrazovanje, zdravstvo i socijalnu zaštitu. Konkretno, EU je pomogao oslabiti povezanost siromaštva, sukoba, nestabilnosti i prisilnog raseljavanja. Više od 68 milijuna ljudi raseljeno je 2018. te je EU nastojao pomoći u sprječavanju dugotrajnog prisilnog raseljavanja, pritom pomažući raseljenim osobama da smanje svoju ovisnost o pomoći.

EU na 90 državnih područja provodi 270 programa proračunske potpore kako bi pomogao u iskorjenjivanju siromaštva. Ti su programi u potpunosti usklađeni s vlastitim razvojnim politikama, prioritetima, ciljevima i sustavima partnerskih zemalja u kontekstu provedbe ciljeva održivog razvoja. Proračunska potpora EU-a sve se više namjenjuje zemljama s niskim dohotkom. To uključuje pomoć nestabilnim državama u obnavljanju osnovnih državnih funkcija i povećanju otpornosti.

EU je kao glavni čimbenik doprinosa dvama novim globalnim kompaktima UN-a o izbjeglicama i o migraciji odigrao ključnu ulogu u mobilizaciji međunarodne zajednice radi otklanjanja osnovnih uzroka siromaštva.

Cilj br. 2: Iskorjenjivanje gladi

Nakon višegodišnjeg pada, teška je glad u porastu, najviše zbog sukoba, prirodnih katastrofa i klimatskih promjena. EU je za 14,7 % (2014.–2018.) povećao financijsku pomoć za sigurnu opskrbu hranom te je na putu da ispuni svoje obveze povezane s prehranom tako što je od ciljnog iznosa od 3,5 milijardi EUR 71 % već dodijeljeno, zbog čega će do 2025. biti spriječeno zaostajanje u razvoju 4,7 milijuna djece.

EU i njegove države članice surađuju s partnerima kako bi otklonili sve oblike gladi, djelomično promicanjem održive i otporne poljoprivrede koja može biti snažan pokretač rasta, otvaranja radnih mjesta i smanjenja siromaštva. EU je 2018. mobilizirao 140 milijuna EUR kako bi poticao održivu poljoprivredu.

Cilj br. 3: Dobro zdravlje i dobrobit

Zdravija su društva sretnija, produktivnija i uspješnija.

To je razlog zbog kojeg EU i njegove države članice zagovaraju zdravlje u svim politikama i djeluju u različitim sektorima kako bi poboljšali kvalitetu zdravstvene zaštite, obuhvaćenost tom zaštitom i njezinu pristupačnost. EU je nastavio iskorištavati 2,6 milijarde EUR dodijeljenih za zdravstvene mjere za razdoblje 2014.–2020. Komisija se obvezala osigurati 475 milijuna EUR za Globalni fond za borbu protiv AIDS-a, tuberkuloze i malarije za razdoblje 2017.–2020. Zahvaljujući tom iznosu do 2018. spasonosni lijek protiv HIV-a primilo je 11,5 milijuna osoba, otkriveno je i liječeno pet milijuna slučajeva oboljenja od tuberkuloze, podijeljeno je 197 milijuna mreža protiv komaraca te je liječeno 108 milijuna slučajeva oboljenja od malarije 9 . Nadalje, Komisija je Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji odobrila bespovratna sredstva u iznosu od 28 milijuna EUR za razdoblje 2016.–2018. kako bi poduprla program partnerstva za univerzalno zdravstveno osiguranje kojim se nastoje poboljšati koordinacija donatora, djelotvornost pomoći i zdravstveni sustavi u 28 partnerskih zemalja.

Cilj br. 4: Kvalitetno obrazovanje

Obrazovanje je ključno za samostalan, zdrav i održiv život.

EU i njegove države članice najviše pridonose globalnom partnerstvu za obrazovanje zbog kojeg u siromašnim zemljama i zemljama pogođenima krizom dostupnost osnovnog obrazovanja postaje veća. EU je osigurao dodatna sredstva u iznosu od 100 milijuna EUR uz postojeću obvezu od 375 milijuna EUR za razdoblje 2014.–2020. Komisija je u svibnju 2018. objavila Komunikaciju o obrazovanju u izvanrednim situacijama i dugotrajnim krizama u kojoj je pozvala na koordinirani pristup pružanju humanitarne i razvojne pomoći 10 . Obrazovanje u izvanrednim situacijama i obveza da se nikoga ne zapostavi i dalje su politički prioriteti. EU je 2018. povećao svoj proračun za obrazovanje u izvanrednim situacijama na 8 % humanitarne pomoći (više od 90 milijuna EUR).

EU nastavlja pomagati partnerskim zemljama u poboljšanju mogućnosti obrazovanja i zapošljavanja pojedinaca u okviru programa Erasmus+. U razdoblju od 2015. do 2017. više od 120 000 studenata u visokom obrazovanju i članova sveučilišnog osoblja u okviru tog je programa iz Europe odlazilo na razmjenu u partnerske zemlje i obratno. Prva europska škola Istočnog partnerstva osnovana je u Tbilisiju 2018. u okviru općih nastojanja da se zadovolje obrazovne potrebe mladih u europskom susjedstvu.

Cilj br. 5: Ravnopravnost spolova

Žene i djevojčice i dalje trpe diskriminaciju i nasilje u svakom dijelu svijeta.

Komisija se 2018. približila svojem cilju promicanja ravnopravnosti spolova u 85 % svojih projekata do 2020. Postignuća uključuju inicijativu EU-a i UN-a „Spotlight” za iskorjenjivanje rodno uvjetovanog nasilja, sa sredstvima u iznosu od 500 milijuna EUR (2017.–2019.), te osam novih programa za borbu protiv rodno uvjetovanog nasilja u Africi (220 milijuna EUR). EU je u okviru Unije za Mediteran uspostavio sustav za praćenje napretka u području ravnopravnosti spolova u južnom susjedstvu.

Poboljšanje ravnopravnosti spolova globalnom bi gospodarstvu moglo do 2025. donijeti dodatnih 10,6 bilijuna EUR 11 . Kako bi osigurao da svi građani mogu ostvariti svoj puni potencijal bez obzira na spol, EU je podupirao nove projekte za promicanje zapošljavanja žena, zaštitu žena izbjeglica i potporu žena i djevojčica u regijama zahvaćenima sukobima. Isto tako, zahvaljujući trima mjerama u okviru Instrumenta za partnerstvo poslodavci su se čvršće obvezali na ravnopravnost spolova. Uloga žena u nastojanjima da se postigne mir isto se tako promicala poduzimanjem novih aktivnosti u zemljama koje nisu članice EU-a uz potporu Instrumenta za doprinos stabilnosti i miru.

Cilj br. 6: Čista voda i sanitarni uvjeti

Na planetu nestaje čiste vode.

Već se desetljećima zbog demografskog rasta, industrijalizacije i drugih čimbenika povećava pritisak na izvore vode.

Kad je riječ o humanitarnom djelovanju, EU je najveći donator u sektoru vode, sanitarnih uvjeta i higijene te dodjeljuje oko 200 milijuna EUR godišnje kako bi se poboljšao pristup sigurnoj vodi tijekom humanitarnih kriza.

U zaključcima Vijeća iz 2018. o diplomaciji u području voda poziva se institucije EU-a i države članice da tom pitanju daju prednost. EU je reagirao ulaganjem u infrastrukturu za najranjivije, promicanjem održivog gospodarenja vodama, uključivanjem korisnikâ vode u donošenje odluka i podupiranjem razmjene stručnog znanja.

Cilj br. 7: Pristupačna i čista energija

Energija je od presudne važnosti za većinu pitanja s kojima se svijet suočava, uključujući radna mjesta, sigurnost, klimatske promjene i proizvodnju hrane.

Afrička unija i EU pokrenuli su 2018. platformu na visokoj razini za ulaganja u održivu energiju kako bi se taj sektor razvijao, a EU je nastavio podupirati Inicijativu za obnovljivu energiju u Africi osiguravanjem doprinosa u iznosu od 1,5 milijarde EUR. Plan je da se u okviru te inicijative dobije najmanje 10 gigavata novih i dodatnih kapaciteta za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora do 2020. te najmanje 300 gigavata takvih kapaciteta do 2030.

Sigurna opskrba energijom i energetska učinkovitost i dalje su prioriteti Istočnog partnerstva, a u okviru programa „EU4Energy” osiguran je iznos od 16,7 milijuna EUR za njegov program održivog investicijskog ozračja i održivih vrijednosnih lanaca. Inicijativom za energetsku učinkovitost na visokoj razini nastavio se povećavati i broj reformi energetske učinkovitosti i ulaganja u susjedne regije i regije proširenja, a Instrumentom EU-a za partnerstvo podupirao se cilj održivog razvoja br. 7 tako što su se poduzimale mjere u pogledu pristupačne i čiste energije.

Cilj br. 8: Dostojanstven rad i gospodarski rast

Mogućnosti dostojanstvenog rada i održiv gospodarski rast ključni su za blagostanje u svijetu.

EU je 2018. osigurao 16,7 milijuna EUR za program održive ulagačke klime i održivih vrijednosnih lanaca kojim se potiču financijska uključenost i bolje okruženje za ulaganja u partnerskim zemljama. Dodatnih 19,2 milijuna EUR izdvojilo se za bolje uvjete rada i ekološke standarde u industriji odjeće.

EU je na zapadnom Balkanu donio novu regionalnu mjeru osiguravši 19,8 milijuna EUR za pomoć svojim partnerima u provedbi njihovih programa gospodarskih reformi, razvoj konkurentnog privatnog sektora i uvođenje regionalnog gospodarskog područja.

EU je 2018. uveo „alate za strukovno obrazovanje i osposobljavanje” koji služe jačem povezivanju strukovnog obrazovanja i osposobljavanja i privatnog sektora u zemljama u razvoju. Pokrenuo je i inicijativu za poticanje poduzetništva žena i njihova ekonomskog osnaživanja.

Cilj br. 9: Industrija, inovacije i infrastruktura

S obzirom na to da više od polovine čovječanstva sada živi u gradovima, masovni prijevoz, obnovljivi izvori energije i digitalne tehnologije važniji su nego ikad.

EU je nastavio dodjeljivati financijska sredstva za multimodalne prometne koridore (tranzitni pravci po kojima se može kretati nekoliko vrsta prijevoznih sredstava i omogućen je pristup pješacima). EU je 2018. dao i doprinos od 91 milijun EUR za poboljšanje prijevoza za ruralno stanovništvo. Zahvaljujući tim sredstvima privučena su ulaganja u iznosu od 688 milijuna EUR za povezivanje Afrike i poboljšanje prometnih veza za ljude u ruralnim područjima.

Više od 350 istraživačkih centara, ustanova visokog obrazovanja i partnera za inovacije dobilo je potporu u okviru partnerstva afričkih, karipskih i pacifičkih država (AKP) i EU-a. Na zapadnom je Balkanu ostvaren paket za povezivanje koji obuhvaća 11 projekata u području prometa, za koje je osiguran iznos od ukupno 190 milijuna EUR u bespovratnim sredstvima te su osigurana ulaganja od 1 milijarde EUR od partnerskih međunarodnih financijskih institucija iz Okvirnog sporazuma o ulaganju za zapadni Balkan.

Cilj br. 10: Smanjenje nejednakosti

Razina siromaštva u svijetu smanjuje se, no i dalje postoje velike nejednakosti, uključujući razlike u plaćama i nejednak pristup uslugama.

Dohodovna nejednakost i dalje je visoka u mnogo zemalja, posebno u zemljama u razvoju. Zemlje u kojima je dohodovna nejednakost najveća, kako je izmjereno s pomoću Ginijeva indeksa, nalaze se u Latinskoj Americi i supsaharskoj Africi. Aktivnosti su bile usmjerene na smanjenje dohodovne nejednakosti, povećanje nulte carinske stope za izvoz iz najmanje razvijenih zemalja i zemalja u razvoju te na pomoć najmanje razvijenim zemljama i malim otočnim državama u razvoju. Međutim, bit će potrebno ubrzati napredak kako bi se otklonile sve veće nejednakosti unutar zemalja i među zemljama 12 .

EU je 2018. nastavio surađivati s partnerskim zemljama na mjerama za otklanjanje svih oblika nejednakosti. U središtu su bili poboljšanje sustavâ socijalne zaštite, podupiranje pristupa kvalitetnim javnim uslugama za sve te provedba politika za borbu protiv diskriminacije i progresivnih fiskalnih reformi. Na primjer, krajem 2018. u regijama Rog Afrike, jezero Čad, Sjeverna Afrika i Sahel u okviru Uzajamnog fonda EU-a za Afriku odobreno je 187 projekata (u vrijednosti od 3,6 milijarde EUR) za poboljšanje upravljanja migracijama i socijalno-ekonomskog razvoja.

Cilj br. 11: Održivi gradovi i održive zajednice

Doprinos gradova svjetskom bruto domaćem proizvodu iznosi 80 %, a emisijama ugljika 70 %.

Taj je cilj usmjeren na, primjerice, održivo i pristupačno stanovanje i prijevoz, smanjenje utjecaja gradova na okoliš i povezivanje gradova s ruralnim područjima.

Program sudjelovanja u unaprjeđenju sirotinjskih četvrti zajednička je aktivnost EU-a, država AKP-a i Programa Ujedinjenih naroda za ljudska naselja (UN-Habitat). Tim će se programom koji uključuje 160 gradova pridonijeti poboljšanju života dva milijuna ljudi. EU i njegovi partneri pomogli su da se u Tunisu u okviru tri uzastopna programa obnovi 180 gradskih neformalnih naselja. Komisija je isto tako osnivački partner u Globalnom sporazumu gradonačelnikâ, a predviđa se da će njegova primjena do 2030. dovesti do smanjenja godišnjih emisija CO2 za 1,3 milijarde tona.

Komisija je u izvješću iz 2018. istaknula da je nužno pozabaviti se problemima i mogućnostima urbanizacije. Komisija je objavila i poziv na podnošenje prijedlogâ kako bi se poduprlo otprilike 20 partnerstava između gradova koja se odnose na održivu urbanizaciju u partnerskim zemljama. Nadalje, EU-ovim programom međunarodne urbane suradnje, kao dijelom plana za gradove i Pariškog sporazuma, osnažit će se klimatska i urbana diplomacija.

Cilj br. 12: Odgovorna potrošnja i proizvodnja

Građani žele znati da su roba i usluge koje kupuju odgovorno proizvedeni.

Kad je riječ o njihovoj suradnji s poduzećima, EU podupire djelovanje trećih zemalja u pogledu praksi održive potrošnje i kružnog gospodarstva te potiče aktivnosti privatnog sektora. Potporom EU-a obuhvaćeni su brojni sektori i vrijednosni lanci kao što su sektor tekstila, minerala, poljoprivrednih proizvoda, otpada i turizma.

Promicanje održive potrošnje sastavni je dio svih relevantnih instrumenata EU-a za financiranje vanjskog djelovanja. Godine 2018. uz potporu EU-a 6 500 mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća uvelo je praksu održive potrošnje i proizvodnje. Ona uključuje Instrument za razvojnu suradnju u okviru kojeg se financiraju inicijative kao što su „SWITCH to Green” (Prijelaz na zeleno), Europski razvojni fond, Instrument za partnerstvo i Instrument za doprinos stabilnosti i miru.

Cilj br. 13: Mjere u području klime

Klimatske promjene odlučujuće su pitanje našeg doba.

EU se obvezao tijekom razdoblja 2014.–2020. dodijeliti 20 % svojih sredstava za potporu mjerama koje se odnose na klimu. Taj se cilj primjenjuje i na njegovo vanjsko djelovanje. U tom je pogledu EU pomogao partnerskim zemljama u razvoju da ispune svoje obveze iz Pariškog sporazuma isticanjem važnosti ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe na njih.

EU sustavno integrira pitanja klimatskih promjena u različite sektore iz svojeg portfelja suradnje. Otprilike 55 % doprinosa EU-a mjerama u području klime tijekom razdoblja 2014.–2017. proizašlo je iz uvrštavanja tih mjera u njegovu poljoprivrednu i energetsku politiku te politiku sigurne opskrbe hranom.

Kad je riječ o istočnom susjedstvu, u okviru programa „EU4Climate” nastavila se pružati potpora zemljama Istočnog partnerstva u pogledu razvoja i provedbe politika povezanih s klimom, čime se podupiralo smanjenje emisija, poboljšanje otpornosti na klimatske promjene i ispunjavanje obveza iz Pariškog sporazuma. U okviru Zelenog klimatskog fonda osnovanog na temelju Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime, čija je svrha zemljama u razvoju pomoći u postupcima prilagodbe i ublažavanja radi borbe protiv klimatskih promjena, provedeno je 111 projekata te je u kolovozu 2019. dosegnuta brojka od 310 milijuna korisnika tog fonda.

Cilj br. 14: Život pod vodom

Zbog ljudskih aktivnosti i njihova utjecaja na brzinu klimatskih promjena smanjuje se bioraznolikost, ugrožavaju uobičajeni vremenski uvjeti i podiže razina mora.

EU je 2018. osigurao 10 milijuna EUR za regiju Koraljnog trokuta u jugoistočnoj Aziji. Projektom će se poduprijeti upravljanje ekosustavom, prilagodba na klimatske promjene te proširenje i jačanje mreže zaštićenih morskih područja i malih održivih lovišta, kao i upravljanje njima. Cilj je novog programa potpore vrijednog 35 milijuna EUR, u kojemu sudjeluju zemlje AKP-a, zaštititi bioraznolikost u zemljama u razvoju i upravljati njome. Iznos od 17 milijuna EUR izdvojit će se za pomoć pacifičkim zemljama u izradi programa za gospodarenje otpadom i bavljenju pitanjima u području zdravlja, morskog otpada i bioraznolikosti. Kad je riječ o Mediteranu, donesen je program „GreenMed III” (48 milijuna EUR) za promicanje učinkovitosti resursa i održive potrošnje i proizvodnje te operacija čišćenja.

Cilj br. 15: Život na kopnu

Uznemirujući gubitak bioraznolikosti i znatno propadanje kopnenih ekosustava imaju velike posljedice za čovječanstvo 13 .

EU je 2018. nastavio ispunjavati svoje obveze u pogledu održivog upravljanja prirodnim resursima i njihove upotrebe. EU je u okviru Akcijskog plana za izvršavanje zakonodavstva, upravljanje i trgovinu u području šuma pomogao 24 zemljama da poboljšaju održivo upravljanje šumama, unaprijede pravne sustave, izgrade nacionalne i lokalne kapacitete, ojačaju organizacije civilnog društva (posebno one koje štite autohtone narode) i potiču usklađenost privatnog sektora s nacionalnim propisima. Uz nastavak rada na zaštiti biološke raznolikosti EU je osigurao 43,5 milijuna EUR za borbu protiv kriminala povezanog s divljom faunom i florom te šumama.

Cilj br. 16: Mir, pravda i snažne institucije

Mir, pravda i snažne institucije ključni su za očuvanje prava i sigurnosti građana na području EU-a i izvan tog područja.

EU je 2018. pokrenuo nekoliko reformi za očuvanje načela dobrog upravljanja, demokracije, vladavine prava i ljudskih prava u istočnim i južnim susjednim zemljama. Na zapadnom Balkanu uvedene su mjere za jačanje neovisnosti i učinkovitosti pravosuđa i osnaživanje institucija kako bi se pridonijelo društvenim promjenama i potaknula regionalna suradnja.

EU lokalnim vlastima omogućuje da postanu partneri u upravljanju i razvoju na sljedeće načine: demokratskim sudjelovanjem, promicanjem ljudskih prava, sudjelovanjem žena i mladih u javnom životu i preuzimanjem odgovornosti na više razina. Zahvaljujući zajedničkoj sigurnosnoj i obrambenoj politici, čiji je proračun za 2018. iznosio 334,86 milijuna EUR, EU može preuzeti vodeću ulogu u održavanju mira, sprječavanju sukoba i jačanju međunarodne sigurnosti. Ta je politika sastavni dio njegova sveobuhvatnog pristupa upravljanju krizom.

U trećim se zemljama nastavila provedba strateškog okvira za reformu sigurnosnog sektora iz 2016. EU je još više ojačao povezanost rada na reformi javne uprave i uključivih i djelotvornih pravnih postupaka i postupaka oblikovanja politika te je u pet pilot-zemalja primijenio „integrirani dijagnostički okvir za decentralizaciju”. Okvir će biti temelj planova na razini zemalja koji će biti namijenjeni lokalnim vlastima.

U okviru Instrumenta za doprinos stabilnosti i miru financiraju se aktivnosti povezane s odgovorom na krizu, sprječavanjem sukoba, izgradnjom mira i pripravnošću za krizu. On služi otklanjanju globalnih, regionalnih i novih prijetnji. Aktivnosti u okviru tog instrumenta nastavile su se provoditi u partnerskim zemljama posvuda u svijetu, u zonama sukoba, u okruženjima koja se oporavljaju od sukoba te u uvjetima krize u nastajanju.

Cilj br. 17: Partnerstva za ciljeve održivog razvoja

EU i njegovi partneri surađuju na ispunjenju ciljeva održivog razvoja.

Da bi se ispunili ciljevi, potrebno je uspostaviti partnerstvo među vladama (na svim razinama), privatnim sektorom i civilnim društvom. Ako se ne uključe lokalne vlasti, neće se ostvariti 60 % od 169 ciljeva održivog razvoja. Komisija, u skladu sa svim globalnim programima među kojima su Načela iz Busana, Akcijski program iz Adis Abebe i Pariški sporazum, prepoznaje važnost partnerstava s lokalnim vlastima.

U središtu cilja br. 17 jačanje je tih partnerstava. EU i UN obnovili su 2018. svoje partnerstvo za razvojnu pomoć te je Komisija nastavila osmišljati prilagođena partnerstva za djelotvornu razvojnu suradnju. Nadalje, EU i zemlje AKP-a počele su planirati svoju suradnju za razdoblje nakon 2020. u namjeri da do kraja 2019. sklope sporazum.

Inicijativom „Spotlight” pruža se potpora jačanju lokalnih organizacija koje rade na suzbijanju rodno uvjetovanog nasilja. EU je ujedno nastojao poboljšati suradnju u području istraživanja i inovacija kojom će se potaknuti socijalno-ekonomski razvoj i poduprijeti vanjska politika EU-a. Godine 2018. velike partnerske regije u razvoju sudjelovale su približno 225 puta u suradničkim projektima programa Obzor 2020. 14 koje je EU podupirao doprinosom u iznosu od 33 milijuna EUR.

(1)

Glavni su instrumenti obuhvaćeni ovim izvješćem sljedeći: Europski razvojni fond (ERF), Instrument za razvojnu suradnju (IRS), Europski instrument za susjedstvo (ENI), Instrument pretpristupne pomoći (IPA II), Instrument za doprinos stabilnosti i miru (IcSP), Europski instrument za demokraciju i ljudska prava (EIDHR), Instrument za partnerstvo (PI), Instrument za suradnju u području nuklearne sigurnosti (INSC), Odluka o Grenlandu, humanitarna pomoć, zajednička vanjska i sigurnosna politika (ZVSP), makrofinancijska pomoć (MFA), Jamstveni fond za vanjska djelovanja (tj. mandat EIB-a za vanjsko kreditiranje i kreditna linija Euratoma), Europski fond za održivi razvoj, civilna zaštita EU-a, Volonteri za humanitarnu pomoć EU-a.

(2)

  https://eeas.europa.eu/headquarters/headquarters-homepage/62657/global-tech-panel_en  

(3)

Vjerodostojna perspektiva proširenja i pojačana suradnja EU-a sa zapadnim Balkanom (COM(2018) 65 final).

(4)

  https://ec.europa.eu/commission/sites/beta-political/files/factsheet-africaeuropeallianceprogress-18122018_en.pdf  

(5)

  https://ec.europa.eu/europeaid/sites/devco/files/european-consensus-on-development-final-20170626_en.pdf

(6)

  https://ec.europa.eu/neighbourhood-enlargement/news_corner/migration_en  

(7)

Armenija, Azerbajdžan, Bjelarus, Gruzija, Moldova i Ukrajina.

(8)

Rezultati se uglavnom bilježe u skladu s okvirom EU-a za rezultate međunarodne suradnje i razvoja i odnose se na odabir intervencija koje financira EU koje su bile u tijeku 2018. ili su tada dovršene.

(9)

  https://www.theglobalfund.org/media/7741/corporate_2018resultsreport_report_en.pdf .

(10)

  http://ec.europa.eu/echo/files/news/Communication_on_Education_in_Emergencies_and_Protracted_Crises.pdf  

(11)

  https://www.mckinsey.com/featured-insights/employment-and-growth/how-advancing-womens-equality-can-add-12-trillion-to-global-growth

(12)

  https://sustainabledevelopment.un.org/sdg10  

(13)

Izvješće Međuvladine platforme za biološku raznolikost i usluge ekosustava, 2018.

(14)

Brojčanim podacima obuhvaćeni su Afrika, Srednja i Latinska Amerika te Udruženje država jugoistočne Azije (ASEAN).