EUROPSKA KOMISIJA

Strasbourg, 12.6.2018.

COM(2018) 473 final

2018/0249(COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o uspostavi, u okviru Fonda za integrirano upravljanje granicama, instrumenta za financijsku potporu u području upravljanja granicama i viza

{SEC(2018) 315 final}
{SWD(2018) 347 final}
{SWD(2018) 348 final}

OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

•Razlozi i ciljevi prijedloga

Učinkovita zaštita naših vanjskih granica preduvjet je za jamstvo sigurnog područja za slobodno kretanje osoba i robe u Uniji. To je i jedan od glavnih ciljeva odgovora Unije na izazove u području migracija i sigurnosti, kako je navedeno u Komunikaciji Komisije o Europskom migracijskom programu 1 . Cilj Unije (u skladu s člankom 67. stavkom 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU)) da osigura visoku razinu sigurnosti u području slobode, sigurnosti i pravde trebalo bi ostvariti, među ostalim, zajedničkim mjerama o prelasku osoba preko unutarnjih granica, nadzoru vanjskih granica i zajedničkoj viznoj politici. Ostvarenje unutarnjeg područja bez granica, na kojem se osobe i roba mogu slobodno kretati, donosi važne koristi europskim građanima i poduzećima. Schengensko područje jedan je od ključnih instrumenata putem kojeg europski građani mogu ostvariti svoje slobode, a unutarnje tržište može napredovati i razvijati se. To je jedno od najopipljivijih postignuća Unije, zbog čega je još potrebnije pojačati nastojanja da se zaštiti njegov integritet, posebno u vremenima izazova u obliku migracijskog pritiska.

Proračun Unije bio je ključan za financiranje zajedničkog odgovora na različite dimenzije migracijske krize i očuvanje schengenskog područja. Komisija predlaže povećanje potpore za osiguranje naših vanjskih granica. To uključuje pravilno upravljanje tokovima robe i osoba s pomoću pojačanog nadzora vanjskih granica te osiguravanje da države članice raspolažu odgovarajućom opremom za provedbu carinskih provjera.

U tom je kontekstu Komisija 2. svibnja 2018. donijela prijedlog za višegodišnji financijski okvir, za razdoblje 2021.–2027. u kojem se predlaže uspostava novog Fonda za integrirano upravljanje granicama koji će osigurati neophodnu i pojačanu potporu nastojanjima država članica u osiguravanju zajedničkih vanjskih granica Unije omotnicom u iznosu od 9 318 000 000 EUR (u tekućim cijenama). Za sljedeće se razdoblje predviđa peterostruko povećanje u usporedbi s trenutačnim višegodišnjim financijskim okvirom za cjelokupnu omotnicu za upravljanje granicama. Fond za integrirano upravljanje granicama pridonijet će daljnjem razvoju zajedničke vizne politike i osigurati europsko integrirano upravljanje granicama na vanjskim granicama radi upravljanja učinkovitim prelaženjem vanjskih granica. To podrazumijeva rješavanje izazova povezanih s migracijama i potencijalnih budućih prijetnji na tim granicama, doprinoseći tako borbi protiv teških kaznenih djela s prekograničnim obilježjem, kako bi se osigurala visoka razina unutarnje sigurnosti u Uniji uz puno poštovanje temeljnih prava i uz istodobnu zaštitu slobodnog kretanja osoba u Uniji. Financijskom potporom trebalo bi se nastaviti podupirati države članice u izgradnji i jačanju njihovih kapaciteta u tim područjima te pojačati suradnju, uključujući suradnju s relevantnim agencijama Unije. Fond će imati ulogu u osiguravanju veće ujednačenosti u provedbi carinskih provjera na vanjskim granicama, i to tako što će se njime riješiti postojeće razlike koje među državama članicama uzrokuju geografski položaj te razlike u dostupnim kapacitetima i resursima. U tom će se okviru predloženi Fond za integrirano upravljanje granicama (IBMF) sastojati od dvaju instrumenata: instrumenta za financijsku potporu u području upravljanja granicama i viza te instrumenta za financijsku potporu namijenjenu opremi za carinske provjere 2 . Ovaj se prijedlog odnosi samo na instrument za upravljanje granicama i vize. Komisija usporedo predstavlja i prijedlog kojim je obuhvaćen instrument za opremu za carinske provjere.

Jačanje europskog integriranog upravljanja granicama na vanjskim granicama, kako je definirano u Uredbi (EU) 2016/1624 o uspostavi europske granične i obalne straže 3 , ključan je stup djelovanja EU-a i preduvjet za normalno funkcioniranje schengenskog sustava. Konceptom europskog integriranog upravljanja granicama obuhvaća se niz elemenata kojima je potrebno pristupiti na sveobuhvatan i koordiniran način, od područja nadzora granica, uključujući upućivanje državljana trećih zemalja kojima je potrebna zaštita, sprečavanja i otkrivanja prekograničnog kriminala, operacija traganja i spašavanja do analiza rizika. Međuagencijska suradnja također je važan element europskog integriranog upravljanja granicama, kao i mehanizmi solidarnosti, uključujući financiranje sredstvima Unije, npr. novi Fond za integrirano upravljanje granicama, a posebno instrument za upravljanje granicama i vize.

Vanjske granice EU-a zajedničke su granice koje zahtijevaju zajednička i suradnička djelovanja nadležnih nacionalnih tijela, dionika iz EU-a i Unije u cjelini. Upravljanje tim zajedničkim vanjskim granicama stoga je zajednička odgovornost država članica i Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu, koje čine dva stupa europske granične i obalne straže. Kako bi europska granična i obalna straža djelotvorno provodila europsko integrirano upravljanje granicama, od presudne je važnosti bliska suradnja njezinih sastavnica. Potrebna je odgovarajuća raspodjela namjenskih financijskih sredstava EU-a kako bi se osiguralo da izložene države članice imaju dostatne kapacitete za rješavanje izazova s kojima su suočene, na korist Unije u cjelini. Tome će pridonijeti Instrument za upravljanje granicama i vize.

Nastojanja nacionalnih službenika graničnog nadzora i tijela za carinske provjere koja će se podupirati iz Instrumenta trebaju se dopuniti snažnom i potpuno operativnom Agencijom za europsku graničnu i obalnu stražu u srži potpuno integriranog sustava EU-a za upravljanje granicama. Zato Komisija namjerava predložiti veliko proširenje Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu stalnim snagama od oko 10 000 službenika graničnog nadzora 4 . Za to je potrebno i dobro funkcioniranje Europske agencije za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde (eu-LISA).

U sljedećem višegodišnjem financijskom okviru financiranje sredstvima Unije u okviru instrumenata za vanjsko djelovanje dodatno će pojačati potporu suradnji s trećim zemljama koja je usmjerena na poboljšanje upravljanja njihovim granicama, sprječavanje nezakonitih migracija i bolje upravljanje migracijskim tokovima.

Glavni izazov koji se ovim prijedlogom nastoji riješiti potreba je za većom fleksibilnošću u upravljanju budućim Instrumentom, u usporedbi s tekućim programskim razdobljem, ali i za alatima kojima bi se osiguralo da se financijska sredstva usmjeravaju prema prioritetima i djelovanjima EU-a sa znatnom dodanom vrijednošću za Uniju. Kako bi se pristupilo novim izazovima i prioritetima, potrebni su novi mehanizmi za dodjelu financiranja između podijeljenog, izravnog i neizravnog upravljanja.

–potporu za posebna djelovanja pružanjem dodatnog financiranja za posebne aktivnosti visoke dodane vrijednosti EU-a kroz nacionalne programe država članica;

–potporu za djelovanja Unije kojima se upravlja kroz izravno i neizravno upravljanje i i

–hitnu pomoć.

Osigurat će se daljnje pojednostavnjenje u provedbi instrumenta, osobito osiguravanjem dosljednog pristupa s pravilima koja će se primjenjivati na upravljanje drugim fondovima Unije („jedinstvena pravila”), pružanjem boljih smjernica o sustavima upravljanja i kontrole te zahtjevima u pogledu revizije te osiguravanjem da se pravilima o prihvatljivosti u okviru podijeljenog upravljanja u potpunosti iskorištavaju pojednostavnjene mogućnosti obračuna troškova. Važno je i maksimalno uvećati dodanu vrijednost djelovanja EU-a koja se podupiru iz Instrumenta te uvesti poboljšani okvir za praćenje i evaluaciju kako bi se ojačalo upravljanje fondovima na temelju rezultata.

Ovim se prijedlogom predviđa da se on počinje primjenjivati od 1. siječnja 2021. te je on upućen Uniji od 27 država članica u skladu s obavijesti Ujedinjene Kraljevine o njezinoj namjeri da se povuče iz Europske unije i Euratoma na temelju članka 50. Ugovora o Europskoj uniji koju je Europsko vijeće primilo 29. ožujka 2017.

•Dosljednost s postojećim odredbama politike u određenom području

Instrument za upravljanje granicama i vize temelji se na ulaganjima i postignućima ostvarenima uz potporu njegovih prethodnika: Fonda za vanjske granice u razdoblju 2007. – 2013., osnovanog Odlukom br. 574/2007/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 5 , te instrumenta za vanjske granice i vize u okviru Fonda za unutarnju sigurnost u razdoblju 2014. – 2020., osnovanog Uredbom (EU) br. 515/2014 Europskog parlamenta i Vijeća 6 .

Instrumentom za upravljanje granicama i vize nastavit će se podupirati općenite politike EU-a u području upravljanja vanjskim granicama i viza, kao što su jačanje europskog integriranog upravljanja granicama, kupnja opreme kojom će se služiti Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu, zajednička vizna politika i relevantni informacijski sustavi.

Agencije Unije aktivne u području upravljanja granicama, posebno Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu, eu-LISA, ali i Agencija Europske unije za azil (EUAA) presudne su za jamčenje sigurnosti granica i slobodnog kretanja osoba u Uniji, u bliskoj suradnji s tijelima država članica. Naprimjer, države članice osiguravaju da su informacijski sustavi na nacionalnoj razini interoperabilni i time omogućuju razmjenu informacija među različitim tijelima, a agencija za opsežne sustave (eu-LISA) osigurava funkcioniranje razmjene informacija među svim informacijskim sustavima u Uniji. Potpuna dosljednost i komplementarnost stoga će se osigurati potporom tim agencijama i državama članicama iz proračuna Unije putem Instrumenta za upravljanje granicama i vize. Važno je osigurati i komplementarnost s djelovanjima koja provode Europska agencija za pomorsku sigurnost (EMSA) i Europska agencija za kontrolu ribarstva (EFCA), npr. dijeljenjem opreme koja se upotrebljava za pomorski nadzor i nadzor granica kako bi se omogućila optimalna upotreba resursa za jačanje pomorske sigurnosti.

Odgovor na ključne izazove u području upravljanja granicama zahtijeva odlučno djelovanje dotičnih država članica i agencija. Zato Komisija predlaže da se znatno povećaju proračunska sredstva namijenjena posebice Agenciji za europsku graničnu i obalnu stražu. Uz proračun predviđen za agenciju eu-LISA proračunski doprinosi iznosit će 12 013 000 000 EUR (u tekućim cijenama) za sljedeći višegodišnji financijski okvir. Time će se omogućiti veliko povećanje uloge i dosega, posebice Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu, konkretno stalnim snagama od otprilike 10 000 službenika graničnog nadzora 7 . Međutim, dva instrumenta koja čine Fond za integrirano upravljanje granicama ne pokrivaju financiranje dodijeljeno agencijama. Stoga se ovim prijedlogom uređuje samo Instrument za upravljanje granicama i vize, koji će podupirati države članice u provedbi europskog integriranog upravljanja granicama na vanjskim granicama, u punoj sinergiji s radom agencija Unije u tom području.

 •    Dosljednost u odnosu na druge politike Unije

Cilj politike Unije da se približi europskom integriranom upravljanju granicama odnosi se na područje u kojem se razna druga područja politike EU-a uzajamno dopunjuju i jačaju. Budući da se upravljanje granicama odvija na vanjskim granicama, neophodne su suradnja i koordinacija nadležnih tijela za upravljanje granicama i drugih relevantnih tijela, posebice carinskih tijela. U novom višegodišnjem financijskom okviru osigurat će se snažne sinergije između instrumenata financiranja iz kojih se podupiru ta tijela kako bi se maksimalno povećao učinak proračuna EU-a u području migracija i granica.

Osiguravanjem da tijela odgovorna za upravljanje granicama i carinske provjere raspolažu potrebnom opremom i stručnim znanjem te da neometano surađuju možemo osigurati smanjenje nezakonitih migracija i priljeva opasne ili neželjene robe u Uniju. Tome će pridonijeti dvije sastavnice Fonda za integrirano upravljanje granicama – Instrument za upravljanje granicama i vize te novouspostavljeni instrument za opremu za carinske provjere. Prethodni Instrument osigurat će snažno i djelotvorno upravljanje granicama uz istodobnu zaštitu slobodnog kretanja osoba, a potonji će podupirati dobro funkcioniranje carinske unije. Prethodno Instrument bit će usmjeren isključivo na djelovanja povezana s kontrolama osoba u kontekstu nadzora granica, a potonji će biti usmjeren na djelovanja povezana s kupnjom, održavanjem i modernizacijom opreme za carinske provjere. On će obuhvatiti opremu koja se može upotrebljavati za provjere robe i osoba. Tako će se osigurati potpuna sinergija tih dvaju instrumenata koji čine dio Fonda za integrirano upravljanje granicama.

Suradnja i koordinacija s drugim tijelima u području migracija i sigurnosti važna je za uspješnost integriranog upravljanja granicama. To su tijela nadležna za azil, upravljanje migracijama, vraćanje i prekogranični kriminal te dionici u području pomorske sigurnosti i nadzora.

Fond za azil i migracije (AMIF) predloženi je budući instrument koji bi trebao podupirati nacionalna tijela u osiguravanju prihvata za tražitelje azila i migrante nakon što stignu na područje EU-a te u vraćanju onih koji nemaju pravo boravka u EU-u. AMIF i Instrument za upravljanje granicama i vize djelovat će u punoj sinergiji kako bi se ostvario znatniji učinak obaju tih fondova u području migracija i upravljanja granicama. To je važno npr. za smanjenje broja nezakonitih migranata koji pristižu u Uniju kao i za osiguravanje vraćanja u zemlje podrijetla onih koji nemaju pravo boravka u EU-u.

Novi fond za unutarnju sigurnost (FUS) budući je financijski instrument koji je bi trebao pridonijeti osiguranju visoke razine sigurnosti u Uniji, posebice suzbijanjem terorizma i radikalizacije, organiziranog kriminala i kiberkriminaliteta te pomaganjem žrtvama kriminala i njihovom zaštitom, uz potpunu usklađenost s djelovanjima koje podupire budući instrument za upravljanje granicama.

Instrument za upravljanje granicama i vize omogućit će i kupnju višenamjenske opreme za pomorski nadzor kako bi se maksimalno iskoristile i sinergije u području pomorskog nadzora.

Mjere u trećim zemljama i mjere povezane s trećim zemljama koje se podupiru sredstvima iz Instrumenta provodit će se u potpunoj sinergiji i u skladu s ostalim djelovanjima izvan Unije koja se podupiru s pomoću instrumenata Unije za vanjsko financiranje i dopunjavati ih. Pri provedbi takvih djelovanja posebno će se težiti potpunoj usklađenosti s načelima i općim ciljevima vanjskog djelovanja i vanjske politike Unije povezanih s dotičnom zemljom ili regijom. Kad je riječ o vanjskoj dimenziji, Instrument za upravljanje granicama i vize trebao bi usmjeriti potporu na poboljšanje suradnje s trećim zemljama i na jačanje ključnih aspekata njihovih kapaciteta za granični nadzor i upravljanje granicama u područjima od interesa za Unijinu migracijsku politiku i Unijine ciljeve povezane sa sigurnošću.

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

•Pravna osnova

U članku 3. stavku 2. Ugovora o Europskoj uniji propisano je da „Unija svojim građanima nudi područje slobode, sigurnosti i pravde bez unutarnjih granica, na kojem je osigurano slobodno kretanje osoba zajedno s odgovarajućim mjerama u pogledu nadzora vanjskih granica, azila, useljavanja te sprečavanja i suzbijanja kriminala”.

Pravna osnova za predloženo djelovanje Unije nalazi se na popisu mjera iz članka 77. stavka 2. i članka 79. stavka 2. točke (d) Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), kao što su zajednička politika o vizama, provjere osoba na vanjskim granicama, mjere za postupno uspostavljanje integriranog sustava upravljanja vanjskim granicama i suzbijanje trgovanja ljudima.

Upućuje se i na članak 80. UFEU-a u kojem se ističe da te politike Unije iz glave V. poglavlja 2. Trećeg dijela UFEU-a i njihovu provedbu uređuje načelo solidarnosti i pravedne podjele odgovornosti među državama članicama, uključujući i njegove financijske implikacije.

Nadalje, Komisija je 29. svibnja 2018. donijela prijedlog Uredbe o zajedničkim odredbama 8 kako bi poboljšala koordinaciju i uskladila provedbu potpore u okviru podijeljenog upravljanja, s glavnim ciljem pojednostavnjenja provedbe politike 9 . Instrument za upravljanje granicama i vizne obuhvatit će se ovom Uredbom i u pogledu okvira podijeljenog upravljanja.

Različiti fondovi Unije koji se provode u okviru podijeljenog upravljanja ostvaruju komplementarne ciljeve i dijele isti način upravljanja pa se stoga Uredbom (EU) …/… [Uredba o zajedničkim odredbama] uspostavlja niz zajedničkih načela, kao što je partnerstvo. Ta Uredba sadržava i zajedničke elemente strateškog planiranja i programiranja, uključujući odredbe o sporazumu o partnerstvu koji treba sklopiti sa svakom državom članicom, i njome se uspostavlja zajednički pristup usmjerenosti fondova na uspješnost. U skladu s time, ona uključuje i povoljne uvjete i mehanizme za praćenje, izvješćivanje i evaluaciju. Zajedničke odredbe utvrđene su i u pogledu pravila prihvatljivosti, financijskog upravljanja i mehanizama za upravljanje i kontrolu.

•Varijabilna geometrija

Mjere predložene na temelju članka 77. stavka 2. UFEU-a čine razvoj schengenske pravne stečevine. Posljedično se članak 4. Protokola (br. 22) o stajalištu Danske primjenjuje u pogledu te države članice, kao i članak 4. Protokola (br. 19) o schengenskoj pravnoj stečevini uključenoj u okvir Europske unije u odnosu na Irsku.

Predložene mjere predstavljaju razvoj schengenske pravne stečevine o granicama i vizama s kojom su četiri zemlje koje nisu države članice povezane na temelju sporazuma s Unijom. Nakon donošenja, priopćenja i odobrenja predložene će se mjere posljedično primjenjivati i na te četiri zemlje.

•Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)

Općenito, upravljanje vanjskim granicama područje je u kojem postoji jasna dodana vrijednost intervencija Unije u usporedbi sa samostalnim djelovanjem država članica. Unija je u boljem položaju od država članica za pružanje okvira kojim će se iskazati solidarnost Unije u područjima nadzora granica, vizne politike i upravljanja migracijskim tokovima te za osiguranje platforme za razvoj zajedničkih informatičkih sustava koji podupiru provedbu tih politika.

U tom kontekstu, financijska potpora koja je predviđena ovom Uredbom stoga posebice pridonosi jačanju nacionalnih i europskih sposobnosti na tim područjima. U tu svrhu, Uredbom se nastoji, među ostalim:

–sustavnije poduprijeti usluge koje pružaju pojedine države članice u osiguranju područja bez unutarnjih granica;

–poboljšati međuagencijsku suradnju među tijelima nadležnima za granice i ostalim tijelima za izvršavanje zakonodavstva; i

–osigurati da države članice imaju više specijalizirane opreme koju mogu staviti na raspolaganje Agenciji za europsku graničnu i obalnu stražu za zajedničke operacije u interesu zaštite područja bez unutarnjih granica.

U potpunosti se potvrđuje da bi se intervencije trebale odvijati na prikladnoj razini i uloga Unije ne bi trebala prelaziti što je nužno.

•Proporcionalnost

Prijedlog je u skladu s načelom proporcionalnosti i obuhvaćen je područjem primjene mjera u području slobode, sigurnosti i pravde, kako je definirano u glavi V. UFEU-a. Ciljevi i odgovarajuće razine financiranja proporcionalni su onome što se instrumentom nastoji postići. Djelovanja predviđena ovim prijedlogom odnose se na europsku dimenziju upravljanja granicama i zajedničke vizne politike.

•Odabir instrumenta

Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi, u okviru Fonda za integrirano upravljanje granicama, instrumenta za financijsku potporu u području upravljanja granicama i viza.

3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENA UČINAKA

•Ex post evaluacija/provjera primjerenosti postojećeg zakonodavstva

Prijedlogom se uzimaju u obzir rezultati evaluacija prethodnog instrumenta za financiranje u području upravljanja granicama i viza. Temelji se na ex post evaluaciji Fonda za vanjske granice, koji je bio Fond u programskom razdoblju 2007. – 2013., i privremenoj evaluaciji Fonda za unutarnju sigurnost, instrumenta za vanjske granice i vize (FUS granice i vize), koji je Fond u trenutačnom razdoblju 2014. – 2020.

U pogledu djelotvornosti FUS granice i vize smatra se djelotvornim u područjima njegove intervencije, zajedničkoj viznoj politici i upravljanju granicama. Fond je pridonio olakšavanju zakonitog putovanja i jačanju nacionalnih kapaciteta država članica u izdavanju viza. Njegov doprinos konzularnoj suradnji i jačanju suradnje s trećim zemljama dosad je bio ograničen u mnogim državama članicama. Razvoju zajedničke vizne politike potpora je pružena i uspostavom i djelovanjem informatičkih sustava, posebno u pogledu nacionalnih viznih informacijskih sustava. Jačanjem kapaciteta za upravljanje granicama na vanjskim granicama Unije Fond je pridonio zaštiti slobodnog kretanja osoba na schengenskom području. Fond je pridonio djelotvornosti nadzora vanjskih granica podupiranjem mjera usredotočenih na kupnju, modernizaciju, poboljšanje i zamjenu opreme za nadzor i zaštitu granica. Uglavnom zbog vanjskih čimbenika napredak je bio ograničen u promicanju razvoja, provedbe i izvršenja politika kojima se osigurava ukidanje kontrole osoba. Fond je olakšao suradnju među državama članicama, dok je suradnja između država članica i Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu, uključujući kupnju opreme koja će se upotrebljavati u zajedničkim operacijama uz pomoć iz Fonda, pridonijela solidarnosti i podjeli odgovornosti.

Općenito, unutar ograničenja dostupnih podataka, evaluacijom je utvrđeno da su rezultati intervencija ostvareni uz razumne troškove u pogledu ljudskih resursa i financijskih resursa. Međutim, većina država članica ističe potrebu za dodatnim smjernicama Komisije o provedbi Fonda. Može se smatrati da je percipirano administrativno opterećenje čimbenik koji utječe na učinkovitost. Unatoč nizu mjera za pojednostavnjenje i smanjenje administrativnog opterećenja, države članice i dalje doživljavaju administrativno opterećenje visokim, a provedbu pojednostavnjenih mogućnosti financiranja problematičnom. Povećano pojednostavnjenje uočeno je u okviru izravnog upravljanja.

Izvorno objašnjenje i ciljevi Fonda još su uvijek relevantni u razdoblju nakon migracijske krize. Odgovarajući mehanizmi kojima će se rješavati promjenjive potrebe uspostavljeni su u fazi programiranja i u fazi provedbe. Fleksibilnost koju nudi FUS – granice i vize, koji se sastoji od prijenosa novca između različitih ciljeva, pomogla je u rješavanju promjenjivih potreba; Međutim, države članice bile bi zahvalne na povećanju fleksibilnosti koje bi se postiglo ukidanjem minimalnih razina za dodjele iznosa po cilju i smanjenjem broja nacionalnih ciljeva.

Smatra se da je Fond usklađen s drugim intervencijama EU-a i nacionalnim intervencijama. Usklađenost s drugim financijskim instrumentima EU-a osigurana je u fazi programiranja. Mehanizmi koordiniranja uspostavljeni su radi osiguranja stalne usklađenosti u fazi provedbe. Odbori za praćenje i nadležna tijela imaju ključne uloge u osiguranju usklađenosti. Ciljevi Fonda komplementarni su s drugim nacionalnim politikama. Komplementarnost s drugim financijskim instrumentima EU-a isplanirana je u fazi programiranja. Mehanizmi koordiniranja uspostavljeni su radi osiguranja komplementarnosti u fazi provedbe, ali mogli bi se dodatno poboljšati. Različiti načini provedbe međusobno se dopunjuju.

Fond je osigurao dodanu vrijednost EU-a kroz inovativna ulaganja u infrastrukturu i opremu. Podupro je suradnju između država članica. Aktivnosti osposobljavanja koje je omogućio Fond pridonijele su usklađivanju praksi između država članica. Mogla se očekivati veća dodana vrijednost EU-a u područjima konzularne suradnje, suradnje sa zemljama izvan EU-a i informacijskih sustava.

•Savjetovanja s dionicima

•Prikupljanje i primjena stručnog znanja

•Procjena učinka

Izvješće o procjeni učinka uključuje preporuke Odbora za regulatorni nadzor. U tablici u nastavku opisana su glavna razmatranja i preporuke za poboljšanje koji su zaprimljeni u pogledu Fonda za azil i migracije, Instrumenta za upravljanje granicama i vize (kao dijela Fonda za integrirano upravljanje granicama) i Fonda za unutarnju sigurnost i kako je procjena učinka izmijenjena kako bi se to uzelo u obzir.

•Primjerenost propisa i pojednostavnjivanje

•Temeljna prava

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

5.OSTALI ELEMENTI

•Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja

•Detaljno obrazloženje pojedinih odredaba prijedloga

2018/0249 (COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o uspostavi, u okviru Fonda za integrirano upravljanje granicama, instrumenta za financijsku potporu u području upravljanja granicama i viza

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 77. stavak 2. i članak 79. stavak 2. točku (d),

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora 11 ,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija 12 ,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)U kontekstu razvoja migracijskih izazova u Europskoj uniji te sigurnosnih pitanja očuvanje pravilne ravnoteže između slobodnog kretanja osoba s jedne strane i sigurnosti s druge strane od iznimne je važnosti. Cilj Unije da osigura visoku razinu sigurnosti u području slobode, sigurnosti i pravde u skladu s člankom 67. stavkom 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) trebao bi se postići, među ostalim, zajedničkim mjerama o prelasku osoba preko unutarnjih granica, nadzoru vanjskih granica i zajedničkoj viznoj politici.

(2)U skladu s člankom 80. UFEU-a navedene politike i njihova provedba trebale bi biti uređene načelom solidarnosti i pravedne podjele odgovornosti među državama članicama, uključujući njegove financijske implikacije.

(3)U Rimskoj deklaraciji, koja je potpisana 25. rujna 2017., čelnici 27 država članica potvrdili su svoju odlučnost da osiguraju zaštićenu i sigurnu Europu i izgrade Uniju u kojoj se svi građani osjećaju sigurnima i mogu se slobodno kretati, u kojoj su vanjske granice zaštićene, koja ima učinkovitu, odgovornu i održivu migracijsku politiku, u kojoj se poštuju međunarodne norme i Europu koja je odlučna boriti se protiv terorizma i teškog i organiziranog kriminala.

(4)Cilj je politike Unije u području upravljanja vanjskim granicama razvoj i provedba europskog integriranog upravljanja granicama na nacionalnoj razini i razini Unije, što je preduvjet za slobodno kretanje osoba unutar Unije i temeljna sastavnica područja slobode, sigurnosti i pravde.

(5)Europsko integrirano upravljanje granicama, koje provodi europska granična i obalna straža, koja je uspostavljena Uredbom (EU) 2016/1624 Europskog parlamenta i Vijeća 13 te koju čine Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu i nacionalna tijela odgovorna za upravljanje granicama, uključujući obalne straže u mjeri u kojoj provode zadaće nadzora državne granice, nužno je za poboljšanje upravljanja migracijama i sigurnosti.

(6)U Komunikaciji Komisije o Europskom migracijskom programu 14 olakšavanje zakonitih putovanja uz istodobno sprječavanje nezakonitih migracija i sigurnosnih rizika utvrđeno je kao jedan od glavnih ciljeva odgovora Unije na izazove u tim područjima.

(7)Europsko vijeće na sastanku 15. prosinca 2016. 15 pozvalo je na provođenje daljnjih aktivnosti usmjerenih na postizanje interoperabilnosti informacijskih sustava i baza podataka EU-a. Europsko vijeće od 23. lipnja 2017. 16 istaknulo je potrebu za poboljšanjem interoperabilnosti baza podataka, a Komisija je 12. prosinca 2017. donijela prijedlog Uredbe o uspostavi okvira za interoperabilnost informacijskih sustava EU-a 17 .

(8)U cilju očuvanja schengenskog područja i jačanja njegovog funkcioniranja, države članice od 6. travnja 2017. moraju obavljati sustavne provjere građana EU-a koji prelaze vanjske granice EU-a u odgovarajućim bazama podataka. Nadalje, Komisija je izdala preporuku državama članicama da bolje iskoriste policijske provjere i prekograničnu suradnju.

(9)Financijska je potpora iz proračuna Unije neophodna za provedbu europskog integriranog upravljanja granicama kojim će se državama članicama pružiti potpora u učinkovitom upravljanju prelascima vanjskih granica te rješavanju izazova povezanih s migracijama i mogućim budućim prijetnjama na tim granicama, čime će se doprinijeti borbi protiv teških kaznenih djela s prekograničnom dimenzijom uz istodobno potpuno poštovanje temeljnih prava.

(10)Radi promicanja provedbe europskog integriranog upravljanja granicama, definiranog elementima u skladu s člankom 4. Uredbe (EU) 2016/1624: granične kontrole, traganje i spašavanje tijekom nadzora granice, analiza rizika, suradnja država članica koju podupire i koordinira Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu, međuagencijska suradnja koja uključuje redovitu razmjenu informacija, suradnja s trećim zemljama, tehničke i operativne mjere unutar schengenskog područja koje se odnose na nadzor granica i koje su oblikovane tako da se njima bolje rješava pitanje nezakonitog useljavanja i suzbija prekogranični kriminal, upotreba najsuvremenije tehnologije, mehanizmi kontrole kvalitete i mehanizmi solidarnosti te u svrhu njegove stvarne primjene, Unija bi državama članicama trebala pružiti odgovarajuću financijsku potporu.

(11)Budući da carinske službe država članica preuzimaju sve veći broj zadaća koje često obuhvaćaju i područje sigurnosti te se odvijaju na vanjskim granicama, osiguravanje ujednačene provedbe nadzora granica i carinskih provjera na vanjskim granicama pitanje je koje treba riješiti osiguravanjem odgovarajuće financijske potpore Unije državama članicama. Time se neće samo postrožiti carinske provjere, nego će se i pojednostavniti zakonito trgovanje i time pridonijeti sigurnosti i učinkovitosti carinske unije.

(12)Stoga je potrebno uspostaviti fond koji će biti sljednik Fonda za unutarnju sigurnost za razdoblje 2014.–2020. uspostavljenog Uredbom (EU) br. 515/2014 Europskog parlamenta i Vijeća 18 uspostavom Fonda za integrirano upravljanje granicama (dalje u tekstu „Fond”).

(13)S obzirom na pravne posebnosti primjenjive na glavu V. UFEU-a te na različite pravne osnove koje se primjenjuju na politike o vanjskim granicama i o carinskim provjerama, iz pravnih razloga Fond nije moguće uspostaviti kao jedinstveni instrument.

(14)Stoga bi Fond trebalo osnovati kao sveobuhvatan okvir za financijsku potporu Unije u području upravljanja granicama i viza koji bi obuhvaćao instrument za financijsku potporu u području upravljanja granicama i viza („Instrument”) koji se uspostavlja ovom Uredbom te instrument za financijsku potporu namijenjenu opremi za carinske provjere iz Uredbe (EU) br. …/… 19 Europskog parlamenta i Vijeća. Taj bi se okvir trebao dopuniti Uredbom (EU) …/… [Uredba o zajedničkim odredbama] Europskog parlamenta i Vijeća 20 , na koju bi ova Uredba trebala upućivati u pogledu pravila o podijeljenom upravljanju.

(15)Taj instrument trebao bi se provoditi potpuno u skladu s pravima i načelima iz Povelje Europske unije o temeljnim pravima i međunarodnim obvezama Unije u pogledu temeljnih prava.

(16)Instrument bi se trebao temeljiti na rezultatima i ulaganjima ostvarenima uz potporu njegovih prethodnika: Fonda za vanjske granice za razdoblje od 2007. do 2013., osnovanog Odlukom br. 574/2007/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 21 i instrumenta za financijsku potporu u području vanjskih granica i viza uspostavljenog u okviru Fonda za unutarnju sigurnost za razdoblje 2014. – 2020. Uredbom (EU) br. 515/2014 22 te bi ga trebalo proširiti kako bi se uzeo u obzir novi razvoj događaja.

(17)U svrhu osiguravanja ujednačenog i visokokvalitetnog nadzora vanjskih granica te olakšavanja zakonitih putovanja preko vanjskih granica Instrument bi trebao pridonijeti razvoju europskog integriranog upravljanja granicama, koje obuhvaća sve mjere povezane s politikama, zakonodavstvom, sustavnom suradnjom, podjelom tereta, ocjenom situacije i promjenjivih okolnosti u pogledu graničnih prijelaza u odnosu na nezakonite migrante, osoblje, opremu i tehnologiju koje nadležna tijela država članica i Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu upotrebljavaju na različitim razinama u suradnji s ostalim akterima poput trećih zemalja ili drugih tijela EU-a, posebno s Europskom agencijom za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde (eu-LISA), Europolom i međunarodnim organizacijama.

(18)Instrument bi trebao pridonijeti većoj učinkovitosti obrade viza u smislu otkrivanja i ocjene sigurnosnih rizika i rizika povezanih s nezakonitim migracijama te pojednostavniti postupak izdavanja viza za osobe koje putuju u dobroj vjeri. Konkretno, Instrumentom bi se trebala pružati financijska pomoć za potporu digitalizaciji obrade viza kako bi se osigurao brz i siguran vizni postupak prilagođen klijentima od kojeg će imati koristi i podnositelji zahtjeva i konzulati. Instrumentom bi se trebala nastojati osigurati i široka konzularna pokrivenost diljem svijeta. Instrumentom bi se trebala obuhvatiti i ujednačena provedba i modernizacija zajedničke vizne politike.

(19)Instrument bi trebao podupirati mjere na državnom području zemalja schengenskog područja koje sudjeluju u nadzoru granica kao dio razvoja zajedničkog integriranog sustava upravljanja granicama, kojim se osnažuje cjelokupno funkcioniranje schengenskog područja.

(20)Radi boljeg upravljanja vanjskim granicama kako bi se doprinijelo sprječavanju i suzbijanju nezakonitih migracija i visokoj razini sigurnosti u području slobode, sigurnosti i pravde Europske unije Instrument bi trebao podupirati razvoj opsežnih informacijskih sustava koji se temelje na postojećim ili novim informacijskim sustavima. Također bi trebao podupirati uspostavu interoperabilnosti među tim informacijskim sustavima EU-a (Sustav ulaska/izlaska (EES) 23 , Vizni informacijski sustav (VIS) 24 , Europski sustav za informacije o putovanjima i njihovu odobrenju (ETIAS) 25 , Eurodac 26 , Schengenski informacijski sustav (SIS) 27 i Europski informacijski sustav kaznene evidencije za državljane trećih zemalja (ECRIS-TCN)) 28 u državama članicama kako bi se navedeni sustavi i u njima pohranjeni podaci međusobno nadopunjavali. Instrument bi trebao doprinijeti i potrebnom razvoju na nacionalnoj razini nakon provedbe komponenata interoperabilnosti na središnjoj razini (Europski portal za pretraživanje (ESP), zajednička usluga uspoređivanja biometrijskih uzoraka (zajednički BMS), zajednički repozitorij podataka o identitetu (CIR) i sustav za otkrivanje višestrukih identiteta (MID)) 29 .

(21)Instrumentom bi se trebale nadopuniti i osnažiti aktivnosti usmjerene na provedbu europskog integriranog upravljanja granicama u skladu s načelima zajedničke odgovornosti i solidarnosti između država članica i Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu, koje čine dva stupa europske granične i obalne straže. To konkretno znači da bi države članice pri sastavljanju nacionalnih programa trebale uzeti u obzir analitička sredstva, operativne i tehničke smjernice i izvedbeni program osposobljavanja koji je razradila Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu, kao što je zajednički ključni izvedbeni program za osposobljavanje službenika graničnog nadzora, uključujući njegove komponente koje se odnose na temeljna prava i pristup međunarodnoj zaštiti. Komisija bi se, u svrhu razvoja komplementarnosti njezine misije i zadaća država članica povezanih s nadzorom vanjskih granica, osiguravanjem dosljednosti i izbjegavanjem troškovne neučinkovitosti, trebala savjetovati s Agencijom za europsku graničnu i obalnu stražu o nacrtima nacionalnih programa koje dostave države članice, a posebno o aktivnostima koje se financiraju u okviru operativne potpore.

(22)Instrument bi trebao podupirati provedbu pristupa putem žarišnih točaka u skladu s Komunikacijom Komisije o Europskom migracijskom programom, što je Europsko vijeće podržalo 25. i 26. lipnja 2015. 30 . Pristupom putem žarišnih točaka osigurava se operativna potpora državama članicama pogođenima nerazmjernim migracijskim pritiskom na vanjskim granicama Unije. On pruža integriranu, sveobuhvatnu i ciljanu pomoć u duhu solidarnosti i zajedničke odgovornosti, pritom štiteći integritet schengenskog područja.

(23)U interesu solidarnosti na schengenskom području kao cjelini te u duhu zajedničke odgovornosti za zaštitu vanjskih granica Unije ako se utvrde slabosti ili rizici, a posebno na temelju schengenske evaluacije provedene u skladu s Uredbom Vijeća (EU) br. 1053/2013 31 , dotična država članica trebala bi na odgovarajući način riješiti to pitanje upotrebom resursa u okviru svojeg programa za provedbu preporuka donesenih u skladu s navedenom Uredbom te u skladu s procjenom osjetljivosti koju provede Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu u skladu s člankom 13. Uredbe (EU) 2016/1624.

(24)Instrumentom bi trebalo iskazati solidarnost i zajedničku odgovornost kroz financijsku pomoć onim državama članicama koje u potpunosti primjenjuju schengenske odredbe o vanjskim granicama i vizama, kao i onima koje se pripremaju za puno sudjelovanje u Schengenu te bi ga države članice trebale primjenjivati u interesu zajedničke politike Unije o upravljanju vanjskim granicama.

(25)U skladu s Protokolom br. 5 koji je priložen Aktu o pristupanju iz 2003. 32 o kopnenom tranzitu osoba između Kaliningradske regije i drugih dijelova Ruske Federacije, Instrumentom bi se trebali pokriti svi dodatni troškovi koji nastanu pri provedbi posebnih odredbi pravne stečevine Unije, tj. Uredbe Vijeća (EZ) br. 693/2003 33 i Uredbe Vijeća (EZ) br. 694/2003 34 . Međutim, potreba za kontinuiranom financijskom potporom zbog nenaplaćenih naknada trebala bi ovisiti o viznom režimu koji je na snazi između Unije i Ruske Federacije.

(26)Kako bi se doprinijelo postizanju cilja politike ovog Instrumenta, države članice trebale bi osigurati da se njihovi programi odnose na posebne ciljeve Instrumenta, da su odabrani prioriteti u skladu s prioritetima dogovorenima na razini EU-a i s provedbenim mjerama kako je utvrđeno u Prilogu II. te da su djelovanja proporcionalna izazovima s kojima se države članice suočavaju i s potrebama koje imaju.

(27)Trebalo bi uspostaviti sinergije s drugim fondovima Europske unije, osigurati dosljednost i učinkovitost te izbjegavati preklapanje među mjerama.

(28)Vraćanje državljana trećih zemalja na koje se primjenjuju odluke o vraćanju koje je izdala država članica jedan je od elemenata europskog integriranog upravljanja granicama kako je navedeno u Uredbi (EU) 2016/1624. Međutim, zbog njihove naravi i cilja, mjere u području vraćanja nisu obuhvaćene područjem primjene potpore iz Instrumenta, već su obuhvaćene Uredbom (EU) …/… [novi FAMI] 35 .

(29)Kako bi se potvrdila važna uloga carinskih tijela država članica na vanjskim granicama i osiguralo da su tim tijelima na raspolaganju dostatna sredstva za provedbu širokog raspona zadataka na tim granicama, instrument za financijsku potporu namijenjenu opremi za carinske provjere uspostavljen Uredbom (EU) …/… [novi Fond za opremu za carinske provjere] Europskog parlamenta i Vijeća trebao bi tim nacionalnim tijelima osigurati potrebna sredstva za ulaganje u opremu kojom će provoditi carinske provjere te u opremu koja će služiti i u druge svrhe, primjerice za nadzor granica.

(30)Većina opreme za carinske provjere može biti uvijek ili povremeno prikladna za kontrolu usklađenosti s drugim zakonodavstvom, kao što su odredbe o upravljanju granicama, vizama ili policijskoj suradnji. Fond za integrirano upravljanje granicama osmišljen je kao kombinacija dvaju komplementarnih instrumenata sa zasebnim, ali međusobno dosljednim područjima primjene u pogledu nabave opreme. S jedne strane, instrument za upravljanje granicama i vize uspostavljen ovom Uredbom isključit će opremu koja se može upotrebljavati i za upravljanje granicama i za carinske provjere. S druge strane, instrumentom za opremu za carinske provjere neće se samo pružati financijska potpora za opremu za carinske provjere, što je glavna svrha, nego će se omogućiti i upotreba za dodatne svrhe, kao što su granična kontrola i sigurnost. Tom raspodjelom uloga poticat će se međuagencijska suradnja kao sastavnica pristupa europskog integriranog upravljanja granicama, kako je navedeno u članku 4. točki (e) Uredbe (EU) 2016/1624, čime se carinskim i graničnim tijelima omogućuje suradnja i optimalno iskorištavanje učinka proračuna Unije omogućivanjem dijeljenja i interoperabilnosti opreme za provjere.

(31)Nadzor morskih granica smatra se jednom od funkcija obalne straže koje se obavljaju u pomorskom području Unije. Nacionalna tijela koja obavljaju funkcije obalne straže nadležna su za širok raspon zadaća koje mogu uključivati, među ostalim, pomorsku sigurnost, zaštitu, traganje i spašavanje na moru, nadzor granica, kontrolu ribarstva, carinske provjere, općenito izvršavanje zakonodavstva i zaštitu okoliša. Zbog širokog raspona funkcije obalne straže u nadležnosti su različitih politika Unije, koje bi trebale težiti ostvarivanju sinergija kako bi se postigli što djelotvorniji i učinkovitiji rezultati.

(32)Osim suradnje na razini Unije u području funkcija obalne straže između Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu, uspostavljene Uredbom (EU) 2016/1624, Europske agencije za pomorsku sigurnost, osnovane Uredbom (EZ) br. 1406/2002 Europskog parlamenta i Vijeća 36 i Europske agencije za kontrolu ribarstva, osnovane Uredbom Vijeća (EZ) br. 768/2005 37 , trebalo bi postići i bolju koherentnost aktivnosti u području pomorstva na nacionalnoj razini. Sinergije među različitim dionicima u pomorskom okruženju trebale bi biti u skladu s europskom strategijom integriranog upravljanja granicama i strategijom pomorske sigurnosti.

(33)Kako bi se ojačale komplementarnost i dosljednost pomorskih aktivnosti te izbjeglo udvostručivanje napora i uklonila proračunska ograničenja u području skupih aktivnosti kao što je područje pomorstva, Instrument bi trebao podupirati pomorske operacije višenamjenske prirode čiji je glavni cilj granični nadzor, ali koje istodobno mogu imati i druge ciljeve.

(34)Mjere u trećim zemljama i mjere povezane s trećim zemljama koje se podupiru sredstvima iz Instrumenta trebale bi se provoditi u potpunoj sinergiji i u skladu s ostalim djelovanjima izvan Unije koja se podupiru s pomoću instrumenata Unije za vanjsko financiranje i trebale bi ih dopunjavati. Pri provedbi takvih djelovanja posebno bi trebalo težiti potpunoj usklađenosti s načelima i općim ciljevima vanjskog djelovanja i vanjske politike Unije povezanih s dotičnom zemljom ili regijom. Kad je riječ o vanjskoj dimenziji, Instrument bi trebao usmjeriti potporu na poboljšanje suradnje s trećim zemljama i na jačanje ključnih aspekata njihovih kapaciteta za granični nadzor i upravljanje granicama u područjima od interesa za Unijinu migracijsku politiku i Unijine ciljeve povezane sa sigurnošću.

(35)Financiranje iz proračuna Unije trebalo bi se usredotočiti na aktivnosti u kojima intervencija Unije u usporedbi s djelovanjima država članica može rezultirati dodanom vrijednošću. Budući da je Unija u boljem položaju od država članica za pružanje okvira kojim će iskazati solidarnost Unije u područjima nadzora granica, zajedničke vizne politike i upravljanja migracijskim tokovima te za osiguravanje platforme za razvoj zajedničkih informatičkih sustava koji bi te politike podupirali, financijska potpora predviđena ovom Uredbom osobito pridonosi jačanju nacionalnih kapaciteta i kapaciteta Unije na tim područjima.

(36)Može se smatrati da država članica ne postupa u skladu s mjerodavnom pravnom stečevinom Unije, uključujući u pogledu uporabe operativne potpore u skladu s ovim Instrumentom, ako nije ispunila svoje obveze iz Ugovora u područjima upravljanja granicama i viza, ako postoji očigledan rizik da će država članica izvršiti tešku povredu vrijednosti Unije pri provedbi pravne stečevine o upravljanju granicama i vizama ili ako su u izvješću o evaluaciji u okviru mehanizma za evaluaciju i praćenje schengenske pravne stečevine utvrđeni nedostaci u relevantnom području.

(37)Instrument bi trebao odražavati potrebu za povećanom fleksibilnošću i pojednostavnjenjem te istodobno poštovati zahtjeve u pogledu predvidljivosti i osiguravati pravednu i transparentnu raspodjelu sredstava kako bi se postigli ciljevi utvrđeni u ovoj Uredbi.

(38)Ovom Uredbom trebali bi se utvrditi početni iznosi za programe država članica, izračunani na temelju kriterija utvrđenih u Prilogu I., koji odražavaju duljinu i razinu prijetnji na dijelovima kopnenih i morskih granica, radno opterećenje u zračnim lukama i konzulatima, kao i broj konzulata.

(39)Ti će početni iznosi služiti kao temelj za dugoročna ulaganja država članica. Kako bi se uzele u obzir promjene u odnosu na početno stanje, na primjer u pritisku na vanjsku granicu Unije te u radnom opterećenju na vanjskim granicama i u konzulatima, državama članicama na sredini razdoblja dodijelit će se dodatan iznos koji će se temeljiti na najnovijim dostupnim statističkim podacima u skladu s ključem raspodjele uzimajući u obzir stanje provedbe programa.

(40)Budući da se izazovi u području upravljanja granicama i viza neprestano razvijaju, potrebno je prilagoditi dodjelu financijskih sredstava promjenama u migracijskim tokovima, pritisku na granicama i sigurnosnim prijetnjama te usmjeriti financijska sredstva na prioritete koji imaju najveću dodanu vrijednost za Uniju. Kako bi se odgovorilo na hitne potrebe, promjene u politici i prioritete Unije te kako bi se usmjerilo sredstva na aktivnosti s većom dodanom vrijednosti za Uniju, dio financijskih sredstava povremeno će se dodjeljivati posebnim djelovanjima, djelovanjima Unije i hitnoj pomoći, putem tematskog instrumenta.

(41)Trebalo bi poticati države članice da dio dodijeljenih sredstava za program upotrijebe za financiranje mjera navedenih u Prilogu IV. iskorištavajući veći doprinos Unije.

(42)Instrument bi trebao doprinijeti pokrivanju operativnih troškova povezanih s upravljanjem granicama, zajedničkom viznom politikom i opsežnim informacijskim sustavima te bi stoga trebao omogućiti državama članicama da zadrže mogućnosti od presudne važnosti za Uniju u cjelini. Takva potpora sastoji se od pune naknade posebnih troškova povezanih s ciljevima Instrumenta i trebala bi činiti sastavni dio programa država članica.

(43)Uz početnu dodjelu sredstava, dio dostupnih sredstava u okviru Instrumenta također se može dodijeliti programima država članica za provedbu posebnih djelovanja. Ta bi se posebna djelovanja trebala utvrditi na razini Unije te bi ih trebalo povezati s djelovanjima za koja je potrebna suradnja ili djelovanjima nužnima za praćenje razvoja stanja u Uniji, koja zahtijevaju dodjelu dodatnih sredstava jednoj državi članici ili većem broju njih kao što su kupnja, putem nacionalnih programa država članica, tehničke opreme koja je potrebna da bi Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu obavljala svoje operativne aktivnosti, modernizacija obrade zahtjeva za vizu, razvoj novih opsežnih informatičkih sustava i uspostava interoperabilnosti tih sustava. Ta će posebna djelovanja Komisija definirati u svojim programima rada.

(44)Kako bi se provedba cilja politike ovog Instrumenta mogla na nacionalnoj razini dopuniti programima država članica, njime bi se trebala pružati potpora i za mjere na razini Unije. Takvo bi djelovanje trebalo poslužiti ukupnoj strateškoj svrsi unutar područja primjene intervencije Fonda povezane s analizom politike i inovacijama, transnacionalnim uzajamnim učenjem i partnerstvima te s ispitivanjem novih inicijativa i mjera diljem Unije.

(45)Kako bi se ojačala sposobnost Unije da hitno riješi problem nepredviđenog ili nerazmjernog migracijskog pritiska, osobito na dijelovima granice na kojima je u skladu s Uredbom (EU) br. 1052/2013 Europskog parlamenta i Vijeća 38 utvrđena ona razina utjecaja koja ugrožava funkcioniranje cijeloga schengenskog područja, kao i problem pritiska na odjele za vize konzulata država članica ili rizika za sigurnost granica, trebalo bi biti moguće pružiti hitnu pomoć u skladu s okvirom utvrđenim ovom Uredbom.

(46)Cilj politike ovog Instrumenta ostvarivat će se i financijskim instrumentima i proračunskim jamstvom u okviru područja politike [...] fonda InvestEU. Financijska potpora trebala bi se upotrebljavati za uklanjanje tržišnih nedostataka ili rješavanje neoptimalnih ulagačkih situacija, na proporcionalan način, a mjerama se ne bi smjelo udvostručiti niti istisnuti sredstva iz privatnog sektora niti narušavati tržišno natjecanje na unutarnjem tržištu. Djelovanjima bi se trebala ostvarivati jasna europska dodana vrijednost.

(47)Ovom Uredbom utvrđuje se financijska omotnica za cijeli Instrument, koja predstavlja primarni referentni iznos u smislu [točke 17. Međuinstitucionalnog sporazuma od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju] 39 , za Europski parlament i Vijeće tijekom godišnjeg proračunskog postupka.

(48)Uredba (EU, Euratom) br. …/… [nova Financijska uredba] (dalje u tekstu „Financijska uredba”) 40 primjenjuje se na ovaj Instrument. Njome se utvrđuju pravila o izvršenju proračuna Unije, među ostalim i pravila o bespovratnim sredstvima, nagradama, javnoj nabavi, neizravnom izvršenju, financijskoj pomoći, financijskim instrumentima i proračunskim jamstvima. Kako bi se osigurala usklađena provedba programa Unije za financiranje, Financijska uredba treba se primjenjivati na mjere koje se provode pod izravnim i neizravnim upravljanjem u okviru Instrumenta.

(49)U svrhu provedbe aktivnosti pod podijeljenim upravljanjem, Instrument bi trebao činiti dio usklađenog okvira koji se sastoji od ove Uredbe, Financijske uredbe i Uredbe (EU) .../... [Uredba o zajedničkim odredbama].

(50)Uredbom (EU) …/… [Uredba o zajedničkim odredbama] uspostavlja se okvir za djelovanje Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR), Europskog socijalnog fonda plus (ESF+), Kohezijskog fonda, Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo (EFPR), Fonda za azil i migracije (FAMI), Fonda za unutarnju sigurnost (FUS) i Instrumenta za upravljanje granicama i vize kao dijela Fonda za integrirano upravljanje granicama te ponajprije utvrđuju ciljevi politika i pravila o programiranju, praćenju i evaluaciji, upravljanju i kontroli fondova Unije koji se provode pod podijeljenim upravljanjem. Nadalje, u ovoj Uredbi potrebno je navesti ciljeve Instrumenta za upravljanje granicama i vize te utvrditi posebne odredbe o aktivnostima koje se mogu financirati u okviru ovog Instrumenta.

(51)Vrste financiranja i načini provedbe predviđeni ovom Uredbom trebali bi se odabrati na temelju toga koliko je njima moguće postići posebne ciljeve mjera i ostvariti rezultate uzimajući u obzir posebice troškove kontrola, administrativno opterećenje i očekivani rizik nepoštovanja. To bi trebalo uključivati razmatranje upotrebe jednokratnih iznosa, paušalnih stopa i jediničnih troškova, kao i financiranja koje nije povezano s troškovima, kako je navedeno u članku 125. stavku 1. Financijske uredbe.

(52)U skladu s Uredbom (EU) …/… [nova Financijska uredba] 41 , Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća 42 , Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2988/95 43 , Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 44 i Uredbom Vijeća (EU) 2017/1939 45 , financijski interesi Unije trebaju se štititi razmjernim mjerama, među ostalim i sprečavanjem, otkrivanjem, ispravljanjem i istragom nepravilnosti i prijevara, povratom izgubljenih, pogrešno plaćenih ili nepravilno upotrijebljenih sredstava te, prema potrebi, izricanjem administrativnih sankcija. Konkretno, u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 i Uredbom (Euratom, EZ) br. 2185/96 Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) može provoditi istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu, kako bi se ustanovilo je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti kojom se šteti financijskim interesima Unije. U skladu s Uredbom (EU) 2017/1939 Ured europskog javnog tužitelja („EPPO”) može provoditi istrage i kazneni progon za prijevare i druge nezakonite aktivnosti kojima se šteti financijskim interesima Unije, kako je predviđeno u Direktivi (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća 46 . U skladu s Financijskom uredbom svaka osoba ili subjekt koji primaju sredstva Unije moraju u potpunosti surađivati u zaštiti financijskih interesa Unije, dodijeliti Komisiji, OLAF-u, EPPO-u i Europskom revizorskom sudu (ERS) nužna prava i pristup te se pobrinuti da sve treće strane koje su uključene u izvršavanje sredstava Unije osiguraju jednakovrijedna prava.

(53)Horizontalna financijska pravila koja donesu Europski parlament i Vijeće na temelju članka 322. Ugovora o funkcioniranju Europske unije primjenjuju se na ovu Uredbu. Ta pravila propisana su u Financijskoj uredbi i njima se posebno utvrđuje postupak za uspostavu i izvršenje proračuna bespovratnim sredstvima, javnom nabavom, nagradama, neizravnom provedbom i predviđaju se provjere odgovornosti financijskih dionika. Pravila donesena na temelju članka 322. UFEU-a odnose se i na zaštitu proračuna Unije u slučaju općih nedostataka u pogledu vladavine prava u državama članicama jer je poštovanje vladavine prava bitan preduvjet za dobro financijsko upravljanje i učinkovito financiranje sredstvima EU-a.

(54)U skladu s člankom 94. Odluke Vijeća 2013/755/EU 47 osobe i subjekti s boravištem odnosno poslovnim nastanom u prekomorskim zemljama i područjima (PZP-ovi) ispunjavaju uvjete za financiranje podložno pravilima i ciljevima Instrumenta i mogućem režimu koji se primjenjuje na državu članicu s kojom su relevantna prekomorska zemlja ili područje povezani.

(55)U skladu s člankom 349. UFEU-a i s Komunikacijom Komisije „Jače i obnovljeno strateško partnerstvo s najudaljenijim regijama EU-a”, koju je Vijeće potvrdilo u svojim zaključcima od 12. travnja 2018., mjerodavne države članice trebale bi osigurati da se njihovim nacionalnim programima rješavaju rastući problemi s kojima se suočavaju najudaljenije regije. Instrumentom se te države članice podupiru dostatnim sredstvima kako bi, prema potrebi, mogle pomoći tim najudaljenijim regijama.

(56)U skladu sa stavcima 22. i 23. Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. 48 trebalo bi provesti evaluaciju ovog Instrumenta na temelju informacija prikupljenih s pomoću posebnih zahtjeva za praćenje, izbjegavajući pritom prekomjerne propise i administrativno opterećenje, osobito za države članice. Ti zahtjevi prema potrebi mogu uključivati mjerljive pokazatelje kao osnovu za evaluaciju učinaka Instrumenta u praksi. Radi mjerenja postignuća Instrumenta trebalo bi uspostaviti zajedničke pokazatelje i povezane ciljeve u pogledu svakog posebnog cilja Instrumenta.

(57)Vodeći računa o važnosti rješavanja problema klimatskih promjena u skladu s obvezama Unije za provedbu Pariškog sporazuma i ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda, ovim Instrumentom pridonijet će se pojednostavnjenju klimatske politike i postizanju općeg cilja od 25 % rashoda iz proračuna EU-a kojima se podupiru klimatski ciljevi. Relevantne će se mjere utvrditi tijekom pripreme i provedbe Instrumenta te će se ponovno procijeniti u kontekstu relevantnih postupaka evaluacije i preispitivanja.

(58)S pomoću tih pokazatelja i financijskog izvješćivanja Komisija i države članice trebale bi pratiti provedbu Instrumenta u skladu s mjerodavnim odredbama Uredbe (EU) br. …/… [Uredba o zajedničkim odredbama] i s ovom Uredbom.

(59)Kako bi se mogli dopuniti ili izmijeniti sporedni elementi ove Uredbe, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u pogledu popisa djelovanja prihvatljivih za veću stopu sufinanciranja kako je navedeno Prilogu IV., operativne potpore i u cilju daljnjeg razvoja zajedničkog okvira za praćenje i evaluaciju. Posebno je važno da Komisija tijekom priprema obavi odgovarajuća savjetovanja, među ostalim na stručnoj razini, te da se ta savjetovanja obavljaju u skladu s načelima propisanima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. 49  

(60)Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi se ovlasti trebale izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća 50 . Za provedbene akte kojima se utvrđuju zajedničke obveze država članica, posebice o pružanju informacija Komisiji, trebalo bi upotrebljavati postupak ispitivanja, a za donošenje provedbenih akata koji se odnose na mehanizme za pružanje informacija Komisiji u okviru izrade programa i izvješćivanja, trebalo bi, s obzirom na njihovu isključivo tehničku prirodu, upotrebljavati savjetodavni postupak.

(61)Sudjelovanje države članice u ovom Instrumentu ne bi se trebalo poklapati s njezinim sudjelovanjem u privremenom financijskom instrumentu Unije koji podupire države članice korisnice u financiranju, između ostalog, djelovanja na novim vanjskim granicama Unije u okviru provedbe schengenske pravne stečevine o granicama i vizama te nadzoru vanjskih granica.

(62)U pogledu Islanda i Norveške ova Uredba predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u smislu Sporazuma između Vijeća Europske unije i Republike Islanda i Kraljevine Norveške o pridruživanju tih država provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine 51 , koje pripadaju području iz članka 1. točaka A i B Odluke Vijeća 1999/437/EZ 52 .

(63)U pogledu Švicarske ova Uredba predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u smislu Sporazuma između Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pridruživanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine 53 , koje pripadaju području iz članka 1. točaka A i B Odluke 1999/437/EZ u vezi s člankom 3. Odluke Vijeća 2008/146/EZ 54 .

(64)U pogledu Lihtenštajna ova Uredba predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u smislu Protokola između Europske unije, Europske zajednice, Švicarske Konfederacije i Kneževine Lihtenštajna o pristupanju Kneževine Lihtenštajna Sporazumu između Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pridruživanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine 55 , koje pripadaju području iz članka 1. točaka A i B Odluke 1999/437/EZ u vezi s člankom 3. Odluke Vijeća 2011/350/EU 56 .

(65)U skladu s člancima 1. i 2. Protokola br. 22 o položaju Danske, priloženog UEU-u i UFEU-u, Danska ne sudjeluje u donošenju ove Uredbe te ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje. S obzirom na to da ova Uredba predstavlja daljnji razvoj schengenske pravne stečevine, Danska, u skladu s člankom 4. navedenog protokola, u roku od šest mjeseci nakon što Vijeće odluči o ovoj Uredbi odlučuje hoće li je provesti u svojem nacionalnom pravu.

(66)Ova Uredba predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u kojima Irska ne sudjeluje, u skladu s Odlukom Vijeća 2002/192/EZ 57 . Irska stoga ne sudjeluje u donošenju ove Uredbe i ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje.

(67)Primjereno je uskladiti razdoblje primjene ove Uredbe s onim Uredbe Vijeća (EU, Euratom) .../... [Uredba o višegodišnjem financijskom okviru] 58 ,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

POGLAVLJE I.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Predmet

1.Ovom se Uredbom uspostavlja Instrument za financijsku potporu u području upravljanja granicama i viza („Instrument”) kao dio Fonda za integrirano upravljanje granicama („Fond”).

2.Zajedno s Uredbom (EU) …/… [Fond za opremu za carinske provjere], kojom se u okviru [Fonda za integrirano upravljanje granicama] 59 uspostavlja Instrument za financijsku potporu namijenjenu opremi za carinske provjere, ovom se Uredbom uspostavlja Fond.

3.Njome se određuju ciljevi Instrumenta, proračun za razdoblje 2021.–2027., oblici financiranja koje osigurava Unija i pravila za osiguravanje tog financiranja.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

(1)„operacije mješovitog financiranja” znači djelovanja financirana iz proračuna Unije, među ostalim u okviru mehanizama za mješovito financiranje u skladu s člankom 2. stavkom 6. Financijske uredbe, u kojima se kombiniraju bespovratni oblici potpore i/ili financijski instrumenti iz proračuna Unije i povratni oblici potpore iz razvojnih ili drugih javnih financijskih institucija te komercijalnih financijskih institucija i ulagatelja;

(2)„granični prijelaz” znači svaki granični prijelaz koji su nadležna tijela odobrila za prelazak vanjskih granica u skladu s člankom 2. stavkom 8. Uredbe (EU) 2016/399 Europskog parlamenta i Vijeća 60 ;

(3)„europsko integrirano upravljanje granicama” znači elementi navedeni u članku 4. Uredbe (EU) 2016/1624;

(4)„vanjske granice” znači granice država članica: kopnene granice, uključujući granice na rijekama i jezerima, morske granice te njihove zračne, riječne, pomorske i jezerske luke na koje se primjenjuju odredbe prava Unije o prelasku vanjskih granica, uključujući one unutarnje granice na kojima još nisu ukinute kontrole;

(5)„dio vanjske granice” znači cijela vanjska kopnena ili morska granica države članice ili njezin dio, kako je definirano Uredbom (EU) br. 1052/2013;

(6)„područje žarišne točke” znači područje žarišne točke kako je definirano u članku 2. stavku 10. Uredbe (EU) 2016/1624;

(7)„unutarnje granice na kojima još nisu ukinute kontrole” znači:

(a)zajednička granica između države članice koja u cijelosti primjenjuje schengensku pravnu stečevinu i države članice koju Akt o pristupanju obvezuje na cjelovitu primjenu schengenske pravne stečevine, no za koju još nije stupila na snagu relevantna Odluka Vijeća kojom joj se dopušta da u cijelosti primjenjuje tu pravnu stečevinu;

(b)zajednička granica između dviju država članica koje su svojim Aktima o pristupanju obvezane u cijelosti primjenjivati schengensku pravnu stečevinu, no za koje još nije stupila na snagu relevantna Odluka Vijeća kojom im se dopušta da u cijelosti primjenjuju tu pravnu stečevinu.

Članak 3.

Ciljevi Instrumenta

1.Cilj je politike Instrumenta kao dijela Fonda za integrirano upravljanje granicama osiguravanje snažnog i djelotvornog europskog integriranog upravljanja granicama na vanjskim granicama i istodobna zaštita slobodnog kretanja osoba u Uniji, uz puno poštovanje obveza Unije u pogledu temeljnih prava, čime se doprinosi visokoj razini sigurnosti u Uniji.

2.U okviru cilja politike utvrđenog u stavku 1. Instrument pridonosi sljedećim posebnim ciljevima:

(a)potpora djelotvornom europskom integriranom upravljanju granicama na vanjskim granicama koje provodi europska granična i obalna straža kao zajednička odgovornost europske granične i obalne straže i nacionalnih tijela nadležnih za upravljanje granicama radi olakšavanja zakonitih prelazaka granice, sprečavanja i otkrivanja nezakonitog useljavanja i prekograničnog kriminala te djelotvornog upravljanja migracijskim tokovima;

(b)potpora zajedničkoj viznoj politici kako bi se olakšalo zakonito putovanje te spriječili migracijski i sigurnosni rizici.

3.U okviru posebnih ciljeva utvrđenih u stavku 2. Instrument se provodi s pomoću provedbenih mjera navedenih u Prilogu II.

Članak 4.

Područje primjene potpore

1.U okviru ciljeva iz članka 3. i u skladu s provedbenim mjerama iz Priloga II. Instrumentom se posebno podupiru djelovanja navedena u Prilogu III.

2.Radi postizanja ciljeva ove Uredbe Instrumentom se, prema potrebi, mogu podupirati djelovanja u skladu s prioritetima Unije iz Priloga III. u pogledu trećih zemalja i u tim zemljama, u skladu s člankom 5.

3.Sljedeća djelovanja nisu prihvatljiva:

(a)djelovanja iz stavka 1. točke (a) Priloga III. na onim unutarnjim granicama na kojima još nisu ukinute kontrole;

(b)djelovanja koja se odnose na privremeno ili izvanredno ponovno uvođenje kontrola na unutarnjim granicama kako je navedeno u Uredbi (EU) 2016/399;

(c)u pogledu provjera robe:

(1)djelovanja čiji je jedini cilj ili učinak provjera robe;

(2)kupnja, održavanje ili nadogradnja opreme, isključujući prijevozna sredstva, čija je namjena ili učinak među ostalim provjera robe;

(3)ostala djelovanja u okviru ove Uredbe čiji je glavni cilj ili učinak provjera robe.

Ako nastupi krizna situacija, neprihvatljiva djelovanja iz ovog stavka mogu se smatrati prihvatljivima.

Članak 5.

Prihvatljivi subjekti

1.Sljedeći subjekti mogu biti prihvatljivi:

(a)pravni subjekti s poslovnim nastanom u jednoj od sljedećih zemalja:

i.    državi članici ili prekomorskoj zemlji ili području koje je s njom povezano;

ii.    trećoj zemlji navedenoj u programu rada pod uvjetima koji su u njemu navedeni;

(b)svi pravni subjekti osnovani u skladu s pravom Unije ili sve međunarodne organizacije.

2.Fizičke osobe nisu prihvatljive.

3.Pravni subjekti osnovani u trećoj zemlji iznimno su prihvatljivi za sudjelovanje ako je to potrebno radi ostvarenja ciljeva određenog djelovanja.

4.Pravni subjekti koji sudjeluju u konzorcijima od najmanje dva neovisna subjekta, s poslovnim nastanom u raznim državama članicama ili prekomorskim zemljama ili područjima povezanima s tim državama ili trećim zemljama prihvatljivi su.

POGLAVLJE II.

FINANCIJSKI I PROVEDBENI OKVIR

Odjeljak 1.

Zajedničke odredbe

Članak 6.

Opća načela

1.Potporom koja se pruža na temelju ove Uredbe dopunjuju se nacionalne, regionalne i lokalne intervencije i ona je usmjerena na dodavanje vrijednosti ciljevima ove Uredbe.

2.Komisija i države članice osiguravaju da je potpora koja se pruža na temelju ove Uredbe i koju pružaju države članice u skladu s relevantnim aktivnostima, politikama i prioritetima Unije i da je komplementarna drugim instrumentima Unije.

3.Instrument se provodi na temelju podijeljenog, izravnog ili neizravnog upravljanja u skladu s člankom 62. stavkom 1. točkama (a), (b) i (c) Financijske uredbe.

Članak 7.

Proračun

1.Financijska omotnica za provedbu Instrumenta za razdoblje 2021.–2027. iznosi 8 018 000 000 EUR u tekućim cijenama.

2.Financijska omotnica upotrebljava se kako slijedi:

(a)4 811 000 000 EUR dodjeljuje se programima koji se provode u okviru podijeljenog upravljanja, od čega 157 200 000 EUR za Posebnu tranzitnu shemu kako je navedeno u članku 16., koja se provodi u okviru podijeljenog upravljanja;

(b)3 207 000 000 EUR dodjeljuje se tematskom instrumentu.

3.Najviše 0,52 % financijske omotnice dodjeljuje se za tehničku pomoć na inicijativu Komisije za provedbu Instrumenta.

4.U skladu s relevantnim odredbama njihovih sporazuma o pridruživanju izradit će se aranžmani za utvrđivanje prirode i načina sudjelovanja zemalja uključenih u provedbu, primjenu i razvoj schengenske pravne stečevine. Financijski doprinosi tih zemalja dodaju se ukupnim sredstvima iz stavka 1. koja su dostupna iz proračuna Unije.

Članak 8.

Opće odredbe o provedbi tematskog instrumenta

1.Financijska omotnica iz članka 7. stavka 2. točke (b) dodjeljuje se fleksibilno preko financijskog instrumenta upotrebom podijeljenog, izravnog i neizravnog upravljanja kako je utvrđeno u programima rada. Sredstva iz tematskog instrumenta upotrebljavaju se za njegove komponente:

(a)posebna djelovanja;

(b)djelovanja Unije i

(c)hitnu pomoć.

Iz financijske omotnice za tematski instrument podupire se i tehnička pomoć na inicijativu Komisije. 

2.Financiranje iz tematskog instrumenta usmjereno je na prioritete s velikom dodanom vrijednošću za Uniju ili za upotrebu u odgovoru na hitne potrebe u skladu s dogovorenim prioritetima Unije iz Priloga II.

3.Kada se sredstva iz tematskog instrumenta dodijele državama članicama u okviru izravnog ili neizravnog upravljanja, osigurava se da na odabrane projekte ne utječe obrazloženo mišljenje Komisije u pogledu povrede u skladu s člankom 258. UFEU-a koja ugrožava zakonitost i pravilnost rashoda ili uspješnost projekata.

4.Kada se financiranje iz tematskog instrumenta provodi u okviru podijeljenog upravljanja, Komisija za potrebe članka 18. i članka 19. stavka 2. Uredbe (EU) …/… [Uredba o zajedničkim odredbama] procjenjuje utječe li na predviđeno djelovanje obrazloženo mišljenje Komisije u vezi s povredom prava na temelju članka 258. UFEU-a kojom se ugrožava zakonitost i pravilnost rashoda ili uspješnost projekata.

5.Komisija utvrđuje ukupni iznos koji se stavlja na raspolaganje za tematski instrument u okviru godišnjih odobrenih sredstava iz proračuna Unije.

6.Komisija donosi odluke o financiranju za tematski instrument kako je navedeno u članku 110. Financijske uredbe u kojima utvrđuje ciljeve i djelovanja koji će se podupirati i iznose za svaku od komponenata iz stavka 1. U odlukama o financiranju navodi se, ako je primjenjivo, cjelokupni iznos namijenjen operacijama mješovitog financiranja.

7.Nakon donošenja odluke o financiranju kako je navedeno u stavku 3. Komisija može u skladu s time izmijeniti programe koji se provode u okviru podijeljenog upravljanja na odgovarajući način.

8.Te odluke o financiranju mogu biti godišnje ili višegodišnje i mogu obuhvaćati jednu ili više komponenata tematskog instrumenta.

Odjeljak 2.
Potpora i provedba u okviru podijeljenog upravljanja

Članak 9.

Područje primjene

1.Ovaj odjeljak primjenjuje se na dio financijske omotnice iz članka 7. stavka 2. točke (a) i dodatna sredstva koja će se provoditi u okviru podijeljenog upravljanja u skladu s odlukom Komisije za tematski instrument iz članka 8.

2.Potpora iz ovog odjeljka provodi se u okviru podijeljenog upravljanja u skladu s člankom 63. Financijske uredbe i Uredbe (EU) …/… [Uredba o zajedničkim odredbama].

Članak 10.

Proračunska sredstva

1.Sredstva iz članka 7. stavka 2. točke (a) dodjeljuju se nacionalnim programima koje države članice provode u okviru podijeljenog upravljanja (dalje u tekstu „programi”) okvirno kako slijedi:

(a)4 009 000 000 EUR državama članicama u skladu s kriterijima iz Priloga I.;

(b)802 000 000 EUR državama članicama za prilagodbu dodijeljenih sredstava za programe kako je navedeno u članku 13. stavku 1.

2.Ako iznos iz stavka 1. točke (b) nije dodijeljen, preostali iznos može se dodati iznosu iz članka 7. stavka 2. točke (b).

Članak 11.

Stope sufinanciranja

1.Doprinos iz proračuna Unije ne prekoračuje 75 % ukupnih prihvatljivih rashoda projekta.

2.Doprinos iz proračuna Unije može se povećati na 90 % ukupnih prihvatljivih rashoda za projekte koji se provode u okviru posebnih djelovanja.

3.Doprinos iz proračuna Unije može se povećati na 90 % ukupnih prihvatljivih rashoda za djelovanja iz Priloga IV.

4.Doprinos iz proračuna Unije može se povećati na 100 % ukupnih prihvatljivih rashoda za operativnu potporu, uključujući Posebnu tranzitnu shemu.

5.Doprinos iz proračuna Unije može se povećati na 100 % ukupnih prihvatljivih rashoda za hitnu pomoć.

6.U odluci Komisije o odobrenju programa utvrđuju se stopa sufinanciranja i najveći iznos potpore iz ovog Instrumenta za vrste djelovanja navedene u stavcima od 1. do 5.

7.U odluci Komisije utvrđuje se za svaki posebni cilj primjenjuje li se stopa sufinanciranja za posebni cilj na:

(a)ukupni doprinos, uključujući javni i privatni doprinos, ili

(b)samo javni doprinos.

Članak 12.

Programi

1.Svaka država članica osigurava da su prioriteti obuhvaćeni njezinim programom u skladu s prioritetima i izazovima Unije u području upravljanja granicama i viza, da na njih odgovaraju te da su potpuno u skladu s mjerodavnom pravnom stečevinom Unije i njezinim dogovorenim prioritetima. Pri definiranju prioriteta svojih programa države članice osiguravaju da su provedbene mjere iz Priloga II. prikladno obuhvaćene.

2.Komisija osigurava da Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu i, prema potrebi, agencija eu-LISA budu povezane s postupkom razvoja programā država članica u ranoj fazi, u mjeri u kojoj je taj postupak u nadležnosti tih agencija.

3.Komisija se savjetuje s Agencijom za europsku graničnu i obalnu stražu o nacrtima programā s posebnim naglaskom na aktivnosti uključene u operativnu potporu u skladu s člankom 3. stavkom 2. točkom (a) radi osiguranja usklađenosti i komplementarnosti djelovanja Agencije s djelovanjima država članica koja se odnose na upravljanje granicama te radi izbjegavanja dvostrukog financiranja i postizanja troškovne učinkovitosti.

4.Komisija može uključiti Agenciju za europsku graničnu i obalnu stražu te, prema potrebi, agenciju eu-LISA u zadaće praćenja i evaluacije navedene u odjeljku 5., posebice kako bi osigurala da su djelovanja koja se provode uz potporu iz Instrumenta usklađena s mjerodavnom pravnom stečevinom Unije i s njezinim dogovorenim prioritetima.

5.Nakon donošenja preporuka u okviru područja primjene ove Uredbe u skladu s Uredbom Vijeća (EU) br. 1053/2013 i preporuka izdanih u okviru provedbe procjena osjetljivosti u skladu s Uredbom (EU) 2016/1624 dotična država članica zajedno s Komisijom razmatra najprikladniji pristup s obzirom na te preporuke uz potporu ovog Instrumenta.

6.Komisija prema potrebi uključuje Agenciju za europsku graničnu i obalnu stražu u razmatranje najprikladnijeg pristupa postupanju s obzirom na preporuke uz potporu ovog Instrumenta.

7.Pri provedbi stavka 5. za dotičnu je državu članicu prioritet programa provedba mjera koje se bave utvrđenim nedostacima, posebice mjera koje se bave ozbiljnim nedostacima i neusklađenim procjenama.

8.Dotični se program prema potrebi mijenja kako bi se u obzir uzele preporuke iz stavka 5. Ovisno o utjecaju te prilagodbe Komisija može odobriti revidirani program.

9.U suradnji i uz savjetovanje s Komisijom i Agencijom za europsku graničnu i obalnu stražu u skladu s nadležnostima Agencije, dotična država članica može preraspodijeliti sredstva u okviru svojeg programa, uključujući sredstva predviđena za operativnu potporu, radi postupanja u skladu s preporukama iz stavka 5. koje imaju financijske posljedice.

10.Ako država članica odluči uz potporu Instrumenta provoditi projekte s trećom zemljom ili u njoj, dotična država članica savjetuje se s Komisijom prije početka provedbe projekta.

11.Ako država članica odluči provoditi djelovanja s trećom zemljom ili u njoj uz potporu Instrumenta u vezi s praćenjem, otkrivanjem, identifikacijom, sprječavanjem i presretanjem neovlaštenih prelazaka granice radi otkrivanja, sprječavanja i suzbijanja nezakonitog useljavanja i prekograničnog kriminala ili radi doprinosa zaštiti i spašavanju života migranata, dotična država članica osigurava da je obavijestila Komisiju o svakom bilateralnom ili multilateralnom sporazumu o suradnji s tom trećom zemljom u skladu s člankom 20. Uredbe (EU) br. 1052/2013.

12.U pogledu operativne opreme, uključujući prijevozna sredstva, i komunikacijskih sustava potrebnih za djelotvoran i siguran nadzor granica koji su kupljeni uz potporu ovog Instrumenta primjenjuje se sljedeće:

(a)prije pokretanja postupaka kupnje operativne opreme, uključujući prijevozna sredstva, i komunikacijskih sustava uz potporu Instrumenta država članica osigurava da je ta oprema u skladu sa standardima Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu, ako takvi standardi postoje, i provjerava s Agencijom za europsku graničnu i obalnu stražu njihove tehničke specifikacije radi osiguranja interoperabilnosti s imovinom koju upotrebljava europska granična i obalna straža;

(b)sva velika operativna oprema, kao što su zračna i pomorska prijevozna sredstva ili sredstva nadzora, koju kupe države članice registrira se u pričuvi tehničke opreme Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu radi stavljanja tih resursa na raspolaganje u skladu s člankom 39. stavkom 8. Uredbe (EU) 2016/1624;

(c)države članice mogu odlučiti kupiti opremu za višenamjenske pomorske operacije uz potporu Instrumenta, uz uvjet da se ta oprema, kada njome upravljaju relevantna nacionalna tijela, upotrebljava u operacijama graničnog nadzora najmanje 60 % ukupnog godišnjeg razdoblja upotrebe u nacionalne svrhe. Ta se oprema registrira u pričuvi tehničke opreme Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu radi stavljanja tih resursa na raspolaganje u skladu s člankom 39. stavkom 8. Uredbe (EU) 2016/1624;

(d)radi potpore usklađenom planiranju razvoja sposobnosti za europsku graničnu i obalnu stražu te mogućoj upotrebi zajedničke nabave država članica obavješćuje Komisiju u okviru izvješćivanja u skladu s člankom 27. o raspoloživom višegodišnjem planiranju u pogledu opreme za koju se očekuje da će biti kupljena uz potporu Instrumenta. Komisija te informacije prenosi Agenciji za europsku graničnu i obalnu stražu.

13.Izobrazba u području upravljanja granicama koja se provodi uz potporu ovog Instrumenta temelji se na relevantnim usklađenim i kvalitetnim europskim standardima obrazovanja i zajedničkim standardima izobrazbe za graničnu i obalnu stražu.

14.Države članice posebice nastoje provoditi djelovanja navedena u Prilogu IV. Kao odgovor na nepredviđene ili nove okolnosti ili kako bi se osigurala djelotvorna provedba financiranja, Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 29. radi izmjena Priloga IV.

15.Programiranje iz članka 17. stavka 5. Uredbe (EU) …/… [Uredba o zajedničkim odredbama] temelji se na vrstama intervencija utvrđenima u tablici 1. u Prilogu VI.

Članak 13.

Preispitivanje na sredini provedbenog razdoblja

1.Komisija 2024. dodjeljuje programima dotičnih država članica dodatni iznos iz članka 10. stavka 1. točke (b) u skladu s kriterijima iz stavka 1. točke (c) te stavaka od 2. do 11. Priloga I. Ta dodjela temelji se na najnovijim dostupnim statističkim podacima za kriterije iz stavka 1. točke (c) te stavaka od 2. do 11. Priloga I. Financiranje se primjenjuje na razdoblje od kalendarske godine 2025.

2.Ako najmanje 10 % inicijalno dodijeljenih sredstava za program iz članka 10. stavka 1. točke (a) nije pokriveno zahtjevima za međuplaćanja podnesenima u skladu s člankom 85. Uredbe (EU) …/… [Uredba o zajedničkim odredbama], predmetna država članica nije prihvatljiva za dodjelu dodatnih sredstava za njezin program iz stavka 1.

3.Pri dodjeli sredstava iz tematskog instrumenta od 2025. prema potrebi se uzima u obzir napredak u postizanju ciljnih vrijednosti okvira uspješnosti iz članka 12. Uredbe (EU) …/… [Uredba o zajedničkim odredbama] te utvrđeni nedostaci u provedbi.

Članak 14.

Posebna djelovanja

1.Posebna djelovanja su transnacionalni ili nacionalni projekti u skladu s ciljevima ove Uredbe za koje jedna, nekoliko ili sve države članice mogu primiti dodatna dodijeljena sredstva za svoje programe.

2.Država članica može uz dodijeljena sredstva koja su izračunana u skladu s člankom 10. stavkom 1. primati financijska sredstva za posebna djelovanja, uz uvjet da se ta sredstva stoga označe kao takva u programu i da se upotrijebe u svrhu provedbe ciljeva ove Uredbe.

3.Ta se sredstva ne upotrebljavaju za druga djelovanja u programu, osim u propisno opravdanim slučajevima i ako ih odobri Komisija izmjenom programa.

Članak 15.

Operativna potpora

1.Operativna potpora dio je dodijeljenih sredstava države članice koji se može upotrebljavati za pružanje potpore javnim tijelima koja su odgovorna za obavljanje zadaća i pružanje usluga koje čine javne usluge Unije.

2.Država članica može iskoristiti do 30 % iznosa koji je u okviru Instrumenta dodijeljen njezinu programu za financiranje operativne potpore tijelima javne vlasti nadležnima za provedbu zadaća i usluga koje čine javne usluge Unije.

3.Države članice koje upotrebljavaju operativnu potporu pridržavaju se pravne stečevine Unije o granicama i vizama.

4.Države članice moraju u programu i godišnjim izvješćima o uspješnosti, kako je navedeno u članku 27., obrazložiti uporabu operativne potpore za ostvarivanje ciljeva ove Uredbe. Prije odobrenja programa Komisija nakon savjetovanja s Agencijom za europsku graničnu i obalnu stražu u vezi s nadležnošću Agencije u skladu s člankom 12. stavkom 3. procjenjuje početno stanje u državama članicama koje su navele da planiraju upotrebljavati operativnu potporu, uzimajući u obzir informacije koje su dostavile te države članice i, prema potrebi, informacije dostupne u kontekstu evaluacija primjene schengenske pravne stečevine i procjena osjetljivosti, uključujući preporuke izdane na temelju tih evaluacija i procjena osjetljivosti.

5.Ne dovodeći u pitanje članak 4. stavak 3. točku (c) operativna potpora usmjerena je na posebne zadaće i usluge kako je propisano u Prilogu VII.

6.Kao odgovor na nepredviđene ili nove okolnosti ili kako bi se osigurala djelotvorna provedba financiranja, Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 29. radi izmjena posebnih zadaća i usluga iz Priloga VII.

Članak 16.

Operativna potpora za Posebnu tranzitnu shemu

1.Instrument pruža potporu za pokrivanje nenaplaćenih naknada za izdane tranzitne vize i dodatnih troškova nastalih pri provedbi uz primjenu Dokumenta o pojednostavljenom tranzitu i Dokumenta o pojednostavljenom željezničkom tranzitu u skladu s Uredbom (EZ) br. 693/2003 i Uredbom (EZ) br. 694/2003.

2.Sredstva dodijeljena Litvi za Posebnu tranzitnu shemu u skladu s člankom 7. stavkom 2. točkom (a) stavljaju se na raspolaganje kao dodatna operativna potpora za Litvu u skladu s djelovanjima koja su prihvatljiva za operativnu potporu u okviru programa iz Priloga VII.

3.Odstupajući od članka 15. stavka 2. Litva može upotrijebiti iznos koji joj je dodijeljen u skladu s člankom 7. stavkom 2. točkom (a) za financiranje operativne potpore uz iznos utvrđen u članku 15. stavku 2.

4.Komisija i Litva preispituju primjenu ovog članka u slučaju promjena koje utječu na postojanje ili funkcioniranje Posebne tranzitne sheme.

Odjeljak 3.
Potpora i provedba u okviru izravnog i neizravnog upravljanja

Članak 17.

Područje primjene

Potporu iz ovog odjeljka provodi izravno Komisija u skladu s člankom 62. stavkom 1. točkom (a) Financijske uredbe ili se ona provodi neizravno u skladu s točkom (c) tog članka.

Članak 18.

Djelovanja Unije

1.Djelovanja Unije su transnacionalni projekti ili projekti od posebnog interesa za Uniju, u skladu s ciljevima ove Uredbe.

2.Na inicijativu Komisije Instrument se može upotrebljavati za financiranje djelovanja Unije koja se odnose na ciljeve ove Uredbe kako su navedeni u članku 3. i u skladu s prilozima II. i III.

3.Djelovanja Unije mogu omogućiti financiranje u bilo kojem obliku propisanom u Financijskoj uredbi, posebno u obliku bespovratnih sredstava, nagrada i javne nabave. Njima se može omogućiti i financiranje u obliku financijskih instrumenata u okviru operacija mješovitog financiranja.

4.Bespovratna sredstva koja se provode u okviru izravnog upravljanja dodjeljuju se te se njima upravlja u skladu s [glavom VIII.] Financijske uredbe.

5.Odbor za evaluaciju koji ocjenjuje prijedloge može biti sastavljen od vanjskih stručnjaka.

6.Doprinosima mehanizmu uzajamnog osiguranja može biti obuhvaćen rizik povezan s povratom sredstava koja korisnici duguju te se oni smatraju dostatnim jamstvom u skladu s Financijskom uredbom. Primjenjuju se odredbe iz [članka X.] Uredbe (EU) …/… [sljednika Uredbe o Jamstvenom fondu].

Članak 19.

Operacije mješovitog financiranja

Operacije mješovitog financiranja o kojima se odlučuje u okviru ovog Instrumenta provode se u skladu s [Uredbom o fondu InvestEU] i [glavom X.] Financijske uredbe.

Članak 20.

Tehnička pomoć na inicijativu Komisije

Instrumentom se mogu podupirati mjere tehničke pomoći koje se provode na inicijativu Komisije ili u njezino ime. Te se mjere mogu financirati po stopi od 100 %. 

Članak 21.

Revizije

Revizije uporabe doprinosa Unije koje provode osobe ili subjekti, među ostalim i oni koje institucije ili tijela Unije nisu ovlastili, osnova su za opće jamstvo u skladu s člankom 127. Financijske uredbe.

Članak 22.

Informiranje, priopćavanje i promidžba

1.Korisnici sredstava Unije priznaju porijeklo i jamče vidljivost financiranja Unije, posebice pri promicanju mjera i njihovih rezultata, pružajući usklađene, učinkovite i proporcionalne ciljane informacije različitoj publici, uključujući medije i javnost.

2.Komisija provodi djelovanja informiranja i komunikacije povezana s ovim Instrumentom te njegovim djelovanjima i rezultatima. Financijska sredstva dodijeljena Instrumentu pridonose i institucijskom priopćavanju političkih prioriteta Unije u mjeri u kojoj se odnose na ciljeve ove Uredbe.

Odjeljak 4.
Potpora i provedba u okviru podijeljenog, izravnog i neizravnog upravljanja

Članak 23.

Hitna pomoć

1.Instrumentom se pruža financijska pomoć za zadovoljavanje hitnih i posebnih potreba u slučaju krizne situacije koja je posljedica hitnog i iznimnog pritiska zbog velikog ili nerazmjernog broja državljana trećih zemalja koji su prešli, prelaze ili se očekuje da će prijeći vanjske granice jedne ili više država članica, posebice na onim dijelovima granice na kojima je utvrđena razina utjecaja takva da je ugroženo funkcioniranje cijeloga schengenskog područja, ili bilo koja druga situacija hitnog i iznimnog pritiska koja je obuhvaćena područjem primjene ove Uredbe i zbog koje je nužno hitno djelovati.

2.Hitna pomoć može biti u obliku bespovratnih sredstava koja se dodjeljuju izravno decentraliziranim agencijama.

3.Hitna pomoć može se dodjeljivati za programe država članica povrh dodijeljenih sredstava koja su izračunana u skladu s člankom 10. stavkom 1., uz uvjet da se u skladu s time označi kao takva u programu. Ta se sredstva ne upotrebljavaju za druga djelovanja u programu, osim u propisno opravdanim slučajevima i ako ih odobri Komisija izmjenom programa.

4.Bespovratna sredstva koja se provode u okviru izravnog upravljanja dodjeljuju se te se njima upravlja u skladu s [glavom VIII.] Financijske uredbe.

Članak 24.

Kumulativno, komplementarno i kombinirano financiranje

1.Za djelovanje za koje je zaprimljen doprinos u okviru Fonda može se dobiti doprinos i iz bilo kojeg drugog programa Unije, uključujući iz fondova u okviru podijeljenog upravljanja, pod uvjetom da se tim doprinosima ne pokrivaju isti troškovi. Pravila svakog programa Unije iz kojeg se isplaćuju doprinosi primjenjuju se na njegov doprinos djelovanju. Kumulativno financiranje ne smije premašiti ukupne prihvatljive troškove djelovanja, a potpora iz različitih programa Unije može se izračunati na proporcionalnoj osnovi u skladu s dokumentima kojima se utvrđuju uvjeti za potporu.

2.Djelovanja koja su dobila oznaku kvalitete Pečat izvrsnosti ili koja ispunjavaju sljedeće kumulativne i usporedive uvjete:

(a)ocijenjena su u pozivu na podnošenje prijedloga u okviru instrumenta;

(b)ispunjavaju minimalne zahtjeve kvalitete tog poziva na podnošenje prijedloga;

(c)ne mogu se financirati u okviru tog poziva na podnošenje prijedloga zbog proračunskih ograničenja;

mogu primati potporu iz Europskog fonda za regionalni razvoj, Kohezijskog fonda, Europskog socijalnog fonda plus ili Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj u skladu s člankom 67. stavkom 5. Uredbe (EU) …/… [Uredba o zajedničkim odredbama] i člankom 8. ili Uredbe (EU) …/… [o financiranju, upravljanju i nadzoru zajedničke poljoprivredne politike], pod uvjetom da takva djelovanja budu u skladu s ciljevima dotičnog programa. Primjenjuju se pravila Fonda ili instrumenta iz kojeg se isplaćuje potpora.

Odjeljak 5.

Praćenje, izvješćivanje i evaluacija

Pododjeljak 1. Zajedničke odredbe

Članak 25.

Praćenje i izvješćivanje

1.U skladu sa svojim zahtjevima za izvješćivanje iz članka 43. stavka 3. točke (h) podtočaka i. i iii. Financijske uredbe Komisija Europskom parlamentu i Vijeću dostavlja informacije o uspješnosti u skladu s Prilogom V.

2.Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 29. radi izmjena Priloga V. kako bi izvršila nužne prilagodbe informacija o uspješnosti koje se dostavljaju Europskom parlamentu i Vijeću.

3.Pokazatelji za izvješćivanje o napretku Instrumenta prema ostvarenju ciljeva ove Uredbe utvrđeni su u Prilogu VIII. Za pokazatelje ostvarenja početne vrijednosti iznose nula. Ključne etape utvrđene za 2024. i ciljevi utvrđeni za 2029. kumulativni su.

4.Sustavom za izvješćivanje o uspješnosti osigurava se da se podaci za praćenje provedbe programa i rezultati prikupljaju djelotvorno, učinkovito i pravodobno. U tu svrhu uvode se razmjerne obveze izvješćivanja za korisnike sredstava Unije i, prema potrebi, za države članice.

5.Kako bi se osigurala učinkovita procjena napretka Instrumenta prema ostvarenju njegovih ciljeva, Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 29. radi izmjene Priloga VIII., pregleda i dopune pokazatelja, prema potrebi, te radi dopune ove Uredbe odredbama o uspostavi okvira za praćenje i evaluaciju, uključujući za informacije koje dostavljaju države članice.

Članak 26.

Evaluacija

1.Komisija provodi retrospektivnu evaluaciju i evaluaciju na sredini provedbenog razdoblja ove Uredbe, uključujući djelovanja provedena u okviru Instrumenta.

2.Retrospektivna evaluacija i evaluacija na sredini provedbenog razdoblja provode se pravodobno kako bi se njihovi zaključci mogli iskoristiti u procesu odlučivanja u skladu s vremenskim planom iz članka 40. Uredbe (EU) …/… [Uredba o zajedničkim odredbama].

Pododjeljak 2. Pravila za podijeljeno upravljanje

Članak 27.

Godišnja izvješća o uspješnosti

1.Do 15. veljače 2023. i do istog datuma svake sljedeće godine do 2031. i uključujući tu godinu, države članice dostavljaju Komisiji godišnje izvješće o uspješnosti iz članka 36. stavka 6. Uredbe (EU) …/… [Uredba o zajedničkim odredbama]. Izvješće podneseno 2023. obuhvaća provedbu programa do 30. lipnja 2022.

2.U godišnjem izvješću o uspješnosti posebice se navode informacije o sljedećem:

(a)napretku u provedbi programa i ostvarenju ključnih etapa i ciljeva, uzimajući u obzir najnovije podatke kako je propisano u članku 37. Uredbe (EU) …/… [Uredba o zajedničkim odredbama];

(b)svim problemima koji utječu na uspješnost programa i mjerama poduzetima za njihovo rješavanje;

(c)komplementarnosti između djelovanja koja se podupiru iz Instrumenta i potpore koju pružaju drugi fondovi Unije, posebno oni u trećim zemljama ili povezani s trećim zemljama;

(d)doprinosu programa provedbi relevantne pravne stečevine Unije i akcijskih planova;

(e)provedbi komunikacijskih djelovanja i djelovanja za povećanje vidljivosti;

(f)ispunjenju uvjeta koji omogućuju provedbu i njihove primjene tijekom programskog razdoblja.

3.Komisija može dati primjedbe na godišnje izvješće o uspješnosti u roku od dva mjeseca od datuma primitka. Ako Komisija ne dostavi svoje primjedbe u navedenom roku, izvješća se smatraju prihvaćenima.

4.Kako bi se osigurali ujednačeni uvjeti za provedbu ovog članka, Komisija donosi provedbeni akt u kojem utvrđuje predložak za godišnje izvješće o uspješnosti. Taj se provedbeni akt donosi u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 30. stavka 2.

Članak 28.

Praćenje i izvješćivanje

1.Praćenje i izvješćivanje u skladu s glavom IV. Uredbe (EU) …/… [Uredba o zajedničkim odredbama], temelji se na vrstama intervencija utvrđenima u tablicama 1., 2. i 3. u Prilogu VI. Kao odgovor na nepredviđene ili nove okolnosti ili kako bi se osigurala djelotvorna provedba financiranja, Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 29. radi izmjena Priloga VI.

2.Zajednički pokazatelji upotrebljavaju se u skladu s člankom 12. stavkom 1. te člancima 17. i 37. Uredbe (EU) …/… [Uredba o zajedničkim odredbama].

POGLAVLJE III.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 29.

Izvršavanje delegiranih ovlasti

1.Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članaka 12., 15., 25. i 28. dodjeljuje se Komisiji do 31. prosinca 2028.

3.Europski parlament i Vijeće mogu u bilo koje doba opozvati delegiranje ovlasti iz članaka 12., 15., 25. i 28. Odlukom o opozivu prestaje delegiranje ovlasti navedeno u toj odluci. Odluka proizvodi učinke dan nakon objave u Službenom listu Europske unije ili na kasniji datum naveden u odluci. Ona ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.

5.Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6.Delegirani akt donesen u skladu s člancima 12., 15., 25. i 28. stupa na snagu samo ako ni Europski parlament ni Vijeće ne ulože prigovor u roku od dva mjeseca od primitka obavijesti ili ako prije isteka tog roka ne obavijeste Komisiju da neće uložiti prigovor. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 30.

Postupak odbora

1.Komisiji pomaže Koordinacijski odbor za Fond za azil i migracije, Fond za unutarnju sigurnost i Instrument za upravljanje granicama i vize. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

2.Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 4. Uredbe (EU) br. 182/2011.

3.Ako Odbor ne donese mišljenje, Komisija ne donosi nacrt provedbenog akta. To se ne primjenjuje na provedbeni akt iz članka 27. stavka 4.

Članak 31.

Prijelazne odredbe

1.Ova Uredba ne utječe na nastavak ili izmjenu mjera u okviru instrumenta za vanjske granice i vize kao dijela Fonda za unutarnju sigurnost za razdoblje 2014.– 2020. uspostavljenog Uredbom (EU) br. 515/2014, koja se nastavlja primjenjivati na te mjere do njihova zaključenja.

2.Financijskom omotnicom za Instrument mogu se pokriti i troškovi tehničke i administrativne pomoći potrebne radi osiguravanja prijelaza između Instrumenta i mjera donesenih u skladu s njegovim prethodnikom, instrumentom za vanjske granice i vize kao dijelom Fonda za unutarnju sigurnost za razdoblje 2014.– 2020., koji je uspostavljen Uredbom (EU) br. 515/2014.

Članak 32.

Stupanje na snagu i primjena

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 1. siječnja 2021.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama u skladu s Ugovorima.

Sastavljeno u Strasbourgu,

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

1.2.Predmetna područja politike (klaster programa)

1.3.Vrsta prijedloga/inicijative

1.4.Osnova prijedloga/inicijative

1.5.Trajanje i financijski učinak

1.6.Predviđeni načini upravljanja

2.MJERE UPRAVLJANJA

2.1.Pravila praćenja i izvješćivanja

2.2.Sustav upravljanja i kontrole

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunske linije rashoda na koje prijedlog/inicijativa ima učinak

3.2.Procijenjeni učinak na rashode

3.2.1.Sažetak procijenjenog učinka na rashode

3.2.2.Procijenjeni učinak na administrativna odobrena sredstva

3.2.3.Doprinos trećih strana

3.3.Procijenjeni učinak na prihode

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

1.2.Predmetna područja politike (klaster programa)

1.3.Prijedlog/inicijativa odnosi se na:

☑ novo djelovanje

◻ novo djelovanje nakon pilot-projekta / pripremnog djelovanja 61

◻ produženje postojećeg djelovanja

◻ spajanje ili preusmjeravanje jednog ili više djelovanja u drugo/novo djelovanje

1.4.Osnova prijedloga/inicijative

1.4.1.Zahtjevi koje treba ispuniti u kratkoročnom ili dugoročnom razdoblju, uključujući detaljan vremenski plan provedbe inicijative

1.4.2.Dodana vrijednost sudjelovanja Unije (može proizlaziti iz različitih čimbenika, npr. prednosti koordinacije, pravne sigurnosti, veće djelotvornosti ili komplementarnosti). Za potrebe ove točke „dodana vrijednost angažmana Unije” vrijednost je intervencije Unije koja je dodana vrijednosti koju bi države članice inače ostvarile svojim zasebnim djelovanjima.

1.4.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

1.4.4.Usklađenost i moguća sinergija s ostalim odgovarajućim instrumentima

1.5.Trajanje i financijski učinak

☑ ograničeno trajanje

–☑    na snazi od 1.1.2021. do 31.12.2027.

–☑    Financijski učinak od 2021. do 2027. za odobrena sredstva za obveze i od 2021. za odobrena sredstva za plaćanje.

◻ neograničeno trajanje

–provedba s početnim razdobljem od GGGG do GGGG,

–nakon čega slijedi redovna provedba.

1.6.Predviđeni načini upravljanja 62

☑ Izravno upravljanje koje provodi Komisija

–☑ preko svojih odjela, uključujući njezino osoblje u delegacijama Unije;

–◻    putem izvršnih agencija 63

☑ Podijeljeno upravljanje s državama članicama

☑ Neizravno upravljanje povjeravanjem zadaća izvršenja proračuna:

–☑ trećim zemljama ili tijelima koja su one odredile;

–☑ međunarodnim organizacijama i njihovim agencijama (navesti);

–☑ EIB-u i Europskom investicijskom fondu;

–☑ tijelima iz članaka 70. i 71. Financijske uredbe;

–☑ tijelima javnog prava;

–☑ tijelima uređenima privatnim pravom koja pružaju javne usluge u mjeri u kojoj daju odgovarajuća financijska jamstva;

–☑ tijelima uređenima privatnim pravom države članice kojima je povjerena provedba javno-privatnog partnerstva i koja daju odgovarajuća financijska jamstva;

–◻ osobama kojima je povjerena provedba određenih djelovanja u području ZVSP-a u skladu s glavom V. UEU-a i koje su navedene u odgovarajućem temeljnom aktu.

–Ako je označeno više načina upravljanja, pojedinosti navesti u odjeljku „Napomene”.

Napomene

2.MJERE UPRAVLJANJA

2.1.Pravila praćenja i izvješćivanja

Navesti učestalost i uvjete.

2.2.Sustavi upravljanja i kontrole

2.2.1.Obrazloženje načina upravljanja, mehanizama provedbe financiranja, načina plaćanja i predložene strategije kontrole

2.2.2.Informacije o utvrđenim rizicima i sustavima unutarnje kontrole uspostavljenima radi smanjivanja tih rizika.

2.2.3.Procjena i obrazloženje troškovne učinkovitosti kontrola (omjer „troškovi kontrole ÷ vrijednost povezanih sredstava kojima se upravlja”) i procjena očekivanih razina rizika od pogreške (pri plaćanju i pri zaključenju)

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti

Navesti postojeće ili predviđene mjere za sprečavanje i zaštitu, npr. iz strategije za borbu protiv prijevara.

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

3.1.Naslov višegodišnjeg financijskog okvira i predložene nove proračunske linije rashoda

3.2.Procijenjeni učinak na rashode

3.2.1.Sažetak procijenjenog učinka na rashode

u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

U ovaj se dio unose „administrativni proračunski podaci”, koji se najprije unose u prilog zakonodavnom financijskom izvještaju , koji se učitava u sustav DECIDE za potrebe savjetovanja među službama.

u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

U milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

3.2.2.Sažetak procijenjenog učinka na administrativna odobrena sredstva

–◻    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna administrativna odobrena sredstva.

–☑    Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća odobrena administrativna sredstva:

u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

Potrebna odobrena sredstva za ljudske resurse i ostale administrativne rashode pokrit će se odobrenim sredstvima glavne uprave koja su već dodijeljena za upravljanje djelovanjem i/ili su preraspodijeljena unutar glavne uprave te, prema potrebi, bilo kojim dodatnim sredstvima koja se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

3.2.2.1.Procijenjene potrebe u pogledu ljudskih resursa

–◻    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebni ljudski resursi.

–☑    Za prijedlog/inicijativu potrebni su sljedeći ljudski resursi:

Procjenu navesti u ekvivalentima punog radnog vremena

Potrebe za ljudskim resursima pokrit će se osobljem glavne uprave kojemu je već povjereno upravljanje djelovanjem i/ili koje je preraspoređeno unutar glavne uprave te, prema potrebi, resursima koji se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

Opis zadaća:

3.2.3.Doprinosi trećih strana

U prijedlogu/inicijativi:

–◻    ne predviđa se sudjelovanje trećih strana u sufinanciranju.

–☑    predviđa se sudjelovanje trećih strana u sufinanciranju prema sljedećoj procjeni:

Odobrena sredstva u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

3.3.Procijenjeni učinak na prihode

–◻    Prijedlog/inicijativa nema financijski učinak na prihode.

–☑    Prijedlog/inicijativa ima sljedeći financijski učinak:

–◻    na vlastita sredstva

–☑    na razne prihode

navesti ako su prihodi dodijeljeni proračunskim linijama rashoda ◻    

u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

Za namjenske prihode navesti odgovarajuće proračunske linije rashoda.

Ostale napomene (npr. metoda/formula za izračun učinka na prihode ili druge informacije)

(1)    COM(2015) 240 final od 13. svibnja 2015.

(2)    SL C […], […], str. […].

(3)    Uredba (EU) 2016/1624 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. rujna 2016. o europskoj graničnoj i obalnoj straži i o izmjeni Uredbe (EU) 2016/399 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 863/2007 Europskog parlamenta i Vijeća, Uredbe Vijeća (EZ) br. 2007/2004 i Odluke Vijeća 2005/267/EZ (SL L 251, 16.9.2016., str. 1.).

(4)    Moderan proračun Unije koja štiti, osnažuje i brani Višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021.–2027.”, COM(2018) 321, 2.5.2018.

(5)    Odluka br. 574/2007/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. svibnja 2007. o osnivanju Fonda za vanjske granice za razdoblje od 2007. do 2013. u okviru općeg programa „Solidarnost i upravljanje migracijskim tokovima” (SL L 144, 6.6.2007., str. 22.).

(6)    Uredba (EU) br. 515/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o uspostavljanju, u okviru Fonda za unutarnju sigurnost, instrumenta za financijsku potporu u području vanjskih granica i viza i stavljanju izvan snage Odluke br. 574/2007/EZ (SL L 150, 20.5.2014., str. 143.).

(7)    COM(2018) 321 final od 2. svibnja 2018.

(8)    Uredba (EU) ../..

(9)    COM(2018) 375 od 29. svibnja 2018.

(10)    SL L […], […], str. […].

(11)    SL C , , str. .

(12)    SL C , , str. .

(13)    Uredba (EU) 2016/1624 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. rujna 2016. o europskoj graničnoj i obalnoj straži i o izmjeni Uredbe (EU) 2016/399 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 863/2007 Europskog parlamenta i Vijeća, Uredbe Vijeća (EZ) br. 2007/2004 i Odluke Vijeća 2005/267/EZ (SL L 251, 16.9.2016., str. 1.).

(14)    COM(2015) 240 final od 13. svibnja 2015.

(15)     http://www.consilium.europa.eu/en/press/press-releases/2016/12/15/euco-conclusions-final/

(16)     Zaključci Europskog vijeća , 22. – 23. lipnja 2017.

(17)    COM(2017) 794 final.

(18)    Uredba (EU) br. 515/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o uspostavljanju, u okviru Fonda za unutarnju sigurnost, instrumenta za financijsku potporu u području vanjskih granica i viza i stavljanju izvan snage Odluke br. 574/2007/EZ (SL L 150, 20.5.2014., str. 143.).

(19)    SL L […], […], str. […].

(20)    SL L […], […], str. […].

(21)    SL L 144, 6.6.2007., str. 22.

(22)    Uredba (EU) br. 515/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o uspostavljanju, u okviru Fonda za unutarnju sigurnost, instrumenta za financijsku potporu u području vanjskih granica i viza i stavljanju izvan snage Odluke br. 574/2007/EZ (SL L 150, 20.5.2014., str. 143.).

(23)    Uredba (EU) 2017/2226 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2017. o uspostavi sustava ulaska/izlaska (EES) za registraciju podataka o ulasku i izlasku te podataka o odbijanju ulaska za državljane trećih zemalja koji prelaze vanjske granice država članica i određivanju uvjeta za pristup EES-u za potrebe izvršavanja zakonodavstva te o izmjeni Konvencije o provedbi Schengenskog sporazuma i uredbi (EZ) br. 767/2008 i (EU) br. 1077/2011 (SL L 327, 9.12.2017., str. 20.).

(24)    Uredba (EZ) br. 767/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. srpnja 2008. o viznom informacijskom sustavu (VIS) i razmjeni podataka među državama članicama o vizama za kratkotrajni boravak (Uredba o VIS-u) (SL L 218, 13.8.2008., str. 60.).

(25)    COM(2016) 731 final od 16. studenoga 2016.

(26)    COM(2016) 272 final/2 od 4. svibnja 2016.

(27)    COM(2016) 881 final, 882 final i 883 final od 21. prosinca 2016.

(28)    COM(2017) 344 final od 29. lipnja 2017.

(29)    COM(2017) 794 final od 12. prosinca 2017.

(30)    EUCO 22/15 CO EUR 8 CONCL 3.

(31)    Uredba Vijeća (EU) br. 1053/2013 od 7. listopada 2013. o uspostavi mehanizma evaluacije i praćenja za provjeru primjene schengenske pravne stečevine (SL L 295, 6.11.2013., str. 27.).

(32)    SL L 236, 23.9.2003., str. 946.

(33)    Uredba Vijeća (EZ) br. 693/2003 od 14. travnja 2003. o uspostavi posebnog Dokumenta o pojednostavljenom tranzitu (FTD), Dokumenta o pojednostavljenom željezničkom tranzitu (FRTD), izmjeni Zajedničkih konzularnih uputa, te Zajedničkog priručnika (SL L 99, 17.4.2003., str. 8.).

(34)    Uredba Vijeća (EZ) br. 694/2003 od 14. travnja 2003. o jedinstvenim obrascima za Dokument o pojednostavljenom tranzitu (FTD) i Dokument o pojednostavljenom željezničkome tranzitu (FRTD), kako je određeno Uredbom (EZ) br. 693/2003 (SL L 99, 17.4.2003., str. 15.).

(35)    SL L […], […], str. […].

(36)    Uredba (EZ) br. 1406/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. lipnja 2002. o osnivanju Europske agencije za pomorsku sigurnost (SL L 208, 5.8.2002., str. 1.).

(37)    Uredba Vijeća (EZ) br. 768/2005 od 26. travnja 2005. o osnivanju Agencije za kontrolu ribarstva Zajednice i o izmjeni Uredbe (EEZ) br. 2847/93 o uspostavi sustava kontrole koji se primjenjuje na zajedničku ribarstvenu politiku (SL L 128, 21.5.2005., str. 1.).

(38)    Uredba (EU) br. 1052/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2013. o uspostavi Europskog sustava nadzora granica (EUROSUR) (SL L 295, 6.11.2013., str. 11.).

(39)    SL C , , str. .

(40)    SL C , , str. .

(41)    SL C […], […], str. […].

(42)    Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1074/1999 (SL L 248, 18.9.2013., str. 1.).

(43)    Uredba Vijeća (EZ, Euratom) br. 2988/95 od 18. prosinca 1995. o zaštiti financijskih interesa Europskih zajednica (SL L 312, 23.12.1995., str. 1.).

(44)    Uredba Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 od 11. studenoga 1996. o provjerama i inspekcijama na terenu koje provodi Komisija s ciljem zaštite financijskih interesa Europskih zajednica od prijevara i ostalih nepravilnosti (SL L 292, 15.11.1996., str. 2.).

(45)    Uredba Vijeća (EU) 2017/1939 od 12. listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja („EPPO”) (SL L 283, 31.10.2017., str. 1.).

(46)    Direktiva (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2017. o suzbijanju prijevara počinjenih protiv financijskih interesa Unije kaznenopravnim sredstvima (SL L 198, 28.7.2017., str. 29.).

(47)    Odluka Vijeća 2013/755/EU od 25. studenoga 2013. o pridruživanju prekomorskih zemalja i područja Europskoj uniji („Odluka o prekomorskom pridruživanju”) (SL L 344, 19.12.2013., str. 1.).

(48)    Međuinstitucijski sporazum Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.; SL L 123, 12.5.2016., str. 1.–14.

(49)    SL L 123, 12.5.2016., str. 1.

(50)    SL L 55, 28.2.2011., str. 13.

(51)    SL L 176, 10.7.1999., str. 36.

(52)    Odluka Vijeća 1999/437/EZ od 17. svibnja 1999. o određenim aranžmanima za primjenu Sporazuma sklopljenog između Vijeća Europske unije i Republike Islanda i Kraljevine Norveške o pridruživanju tih dviju država provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine (SL L 176, 10.7.1999., str. 31.).

(53)    SL L 53, 27.2.2008., str. 52.

(54)    Odluka Vijeća 2008/146/EZ od 28. siječnja 2008. o sklapanju, u ime Europske zajednice, Sporazuma između Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pridruživanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine (SL L 53, 27.2.2008., str. 1.).

(55)    SL L 160, 18.6.2011., str. 21.

(56)    Odluka Vijeća 2011/350/EU od 7. ožujka 2011. o sklapanju Protokola između Europske unije, Europske zajednice, Švicarske Konfederacije i Kneževine Lihtenštajna o pristupanju Kneževine Lihtenštajna Sporazumu Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pristupanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine, u vezi s ukidanjem kontrola na unutarnjim granicama i kretanju osoba, u ime Europske unije (SL L 160, 18.6.2011., str. 19.).

(57)    * Odluka Vijeća 2002/192/EZ od 28. veljače 2002. o zahtjevu Irske za sudjelovanje u pojedinim odredbama schengenske pravne stečevine (SL L 64, 7.3.2002., str. 20.).

(58)    SL L […], […], str. […].

(59)    SL L […], […], str. […].

(60)    Uredba (EU) 2016/399 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2016. o Zakoniku Unije o pravilima kojima se uređuje kretanje osoba preko granica (Zakonik o schengenskim granicama) (SL L 77, 23.3.2016., str. 1.).

(61)    Kako je navedeno u članku 58. stavku 2. točki (a) ili (b) Financijske uredbe.

(62)    Informacije o načinima upravljanja i upućivanju na Financijsku uredbu dostupne su na internetskim stranicama BudgWeb: https://myintracomm.ec.europa.eu/budgweb/EN/man/budgmanag/Pages/budgmanag.aspx

(63)    Program se može (djelomično) delegirati izvršnoj agenciji, podložno rezultatima analize troškova i koristi i povezanim odlukama koje se trebaju donijeti, a povezana administrativna odobrena sredstva za provedbu Programa u Komisiji i izvršnoj agenciji prilagodit će se na odgovarajući način.

(64)    COM(2018) 375 final.

(65)    Delegirana uredba Komisije (EU) br. 1042/2014 od 25. srpnja 2014., Prilog I.; Delegirana uredba Komisije (EU) 2015/1973 оd 8. srpnja 2015.

(66)    Dif. = diferencirana odobrena sredstva / Nedif. = nediferencirana odobrena sredstva.

(67)    EFTA: Europsko udruženje slobodne trgovine.

(68)    Zemlje kandidatkinje i, ako je primjenjivo, potencijalni kandidati sa zapadnog Balkana.

(69)    Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravno istraživanje, izravno istraživanje.

(70)    Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravno istraživanje, izravno istraživanje.

(71)    UO = ugovorno osoblje; LO = lokalno osoblje; UNS = upućeni nacionalni stručnjaci; UsO = ustupljeno osoblje; MSD = mladi stručnjaci u delegacijama.

(72)    Kad je riječ o tradicionalnim vlastitim sredstvima (carine, pristojbe na šećer) navedeni iznosi moraju biti neto iznosi, to jest bruto iznosi nakon relevantnog smanjenja za troškove naplate.

EUROPSKA KOMISIJA

Strasbourg,12.6.2018.

COM(2018) 473 final

PRILOZI

UREDBI EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o uspostavi, u okviru Fonda za integrirano upravljanje granicama, instrumenta za financijsku potporu u području upravljanja granicama i viza

{SEC(2018) 315 final}

{SWD(2018) 347 final}

{SWD(2018) 348 final}

PRILOG I.

Kriteriji za dodjelu sredstava programima u okviru podijeljenog upravljanja

1.Dostupna sredstva iz članka 10. točke raspodjeljuju se među državama članicama kako slijedi:

(a)svaka država članica dobiva iz instrumenta fiksni iznos od 5 000 000 EUR samo na početku programskog razdoblja;

(b)iznos od 157 200 000 EUR za Posebnu tranzitnu shemu dodjeljuje se Litvi samo na početku programskog razdoblja; i

(c)preostala sredstva iz članka 10. raspodjeljuju se na temelju sljedećih kriterija:

30 % za vanjske kopnene granice

35 % za vanjske morske granice

20 % za zračne luke

15 % za konzularne urede.

2.Sredstva koja su dostupna na temelju stavka 1. točke (c) za vanjske kopnene granice i vanjske morske granice raspodjeljuju se među državama članicama na sljedeći način:

(a)70 % za dužinu njihovih vanjskih kopnenih granica i vanjskih morskih granica, koja će se izračunati na temelju pondera za svaki pojedinačni dio granice kako je utvrđeno Uredbom (EU) br. 1052/2013 1 , u skladu sa stavkom 11.; i

(b)30 % za radno opterećenje na njihovim vanjskim kopnenim granicama i vanjskim morskim granicama kako je utvrđeno u skladu sa stavkom 7. točkom (a).

3.Pondere iz stavka 2. točke (a) utvrđuje Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu u skladu sa stavkom 11.

4.Sredstva koja su dostupna na temelju stavka 1. točke (c) za zračne luke raspodjeljuju se među državama članicama prema radnom opterećenju u njihovim zračnim lukama kako je utvrđeno u skladu sa stavkom 7. točkom (b).

5.Sredstva koja su dostupna na temelju stavka 1. točke (c) za konzularne urede raspodjeljuju se među državama članicama na sljedeći način:

(a)50 % za broj konzularnih ureda (isključujući počasne konzulate) država članica u zemljama navedenima u Prilogu I. Uredbi Vijeća (EZ) br. 539/2001 2 i

(b)50 % za radno opterećenje koje je povezano s upravljanjem viznom politikom u konzularnim uredima država članica u zemljama navedenima u Prilogu I. Uredbi (EZ) br. 539/2001, kako je utvrđeno u skladu sa stavkom 7. točkom (c) ovog Priloga.

6.Za potrebe raspodjele sredstava iz stavka 1. točke (c) „vanjske morske granice” znači vanjska granica teritorijalnog mora država članica kako je utvrđeno u skladu s člancima od 4. do 16. Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora. Međutim, u slučajevima u kojima su potrebna redovita i opsežna djelovanja za sprečavanje nezakonitog useljavanja ili nezakonitog ulaska, „vanjske morske granice” znači vanjska granica područja s visokom razinom prijetnje. Definicija „vanjskih morskih granica” u tom se pogledu utvrđuje uzimajući u obzir operativne podatke za prethodne dvije godine koje su dostavile dotične države članice. Ta definicija upotrebljava se isključivo za potrebe ove Uredbe.

7.Za potrebe početne dodjele sredstava procjena radnog opterećenja temelji se na najnovijim prosječnim podacima za prethodnih 36 mjeseci koji budu dostupni na datum početka primjene ove Uredbe. Za potrebe preispitivanja u sredini razdoblja procjena radnog opterećenja temelji se na najnovijim prosječnim podacima za prethodnih 36 mjeseci koji budu dostupni u vrijeme preispitivanja u sredini razdoblja 2024. Procjena radnog opterećenja temelji se na sljedećim čimbenicima:

(a)na vanjskim kopnenim granicama i vanjskim morskim granicama:

(1)70 % za broj prelazaka vanjske granice na odobrenim graničnim prijelazima;

(2)30 % za broj državljana trećih zemalja kojima je zabranjen ulazak na vanjskoj granici.

(b)u zračnim lukama:

(1)70 % za broj prelazaka vanjske granice na odobrenim graničnim prijelazima;

(2)30 % za broj državljana trećih zemalja kojima je zabranjen ulazak na vanjskoj granici.

(c)u konzularnim uredima:

broj zahtjevā za izdavanje vize za kratkotrajni boravak ili zrakoplovno-tranzitne vize.

8.Referentni podaci za broj konzularnih ureda iz stavka 5. točke (a) izračunavaju se u skladu s informacijama sadržanima u Prilogu 28. Odluci Komisije C(2010) 1620 od 19. ožujka 2010. o uvođenju Priručnika za obradu zahtjeva za izdavanje viza i izmjenu izdanih viza, i naknadne izmjene.

Ako države članice nisu dostavile dotične statističke podatke, upotrebljavaju se najnoviji dostupni podaci za te države članice. Ako za neku državu članicu nema dostupnih podatka, referentna brojka je nula.

9.Referentni podaci za radno opterećenje iz:

(a)stavka 7. točke (a) podtočke 1. i stavka 7. točke (b) podtočke 1. najnoviji su statistički podaci dobiveni od država članica u skladu s pravom Unije;

(b)stavka 7. točke (a) podtočke 2. i stavka 7. točke (b) podtočke 2. najnoviji su statistički podaci koje je Komisija (Eurostat) dobila na temelju podataka dobivenih od država članica u skladu s pravom Unije;

(c)stavka 7. točke (c) najnoviji su statistički podaci o vizama koje Komisija objavi u skladu s člankom 46. Zakonika o vizama 3 ;

(d)Ako države članice nisu dostavile dotične statističke podatke, upotrebljavaju se najnoviji dostupni podaci za te države članice. Ako za neku državu članicu nema dostupnih podatka, referentna brojka je nula.

10.Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu dostavlja Komisiji izvješće o raspodjeli sredstava za vanjske kopnene granice, vanjske morske granice i zračne luke kako je navedeno u stavku 1. točki (c).

11.Za potrebe početne dodjele u izvješću iz stavka 10. utvrđuje se prosječna razina prijetnje za svaki dio granice na temelju najnovijih prosječnih podataka za prethodnih 36 mjeseci koji budu dostupni na datum početka primjene ove Uredbe. Za potrebe preispitivanja u sredini razdoblja u izvješću iz stavka 10. utvrđuje se prosječna razina prijetnje za svaki dio granice na temelju najnovijih prosječnih podataka za prethodnih 36 mjeseci koji budu dostupni na datum preispitivanja u sredini razdoblja 2024. U njemu se određuju sljedeći specifični ponderi po dijelu granice uz primjenu razina prijetnje utvrđenih u Uredbi (EU) br. 1052/2013:

(a)faktor 0,5 za nisku razinu prijetnje;

(b)faktor 3 za srednju razinu prijetnje;

(c)faktor 5 za visoku razinu prijetnje;

(d)faktor 8 za kritičnu razinu prijetnje.

PRILOG II.

Provedbene mjere

1.Instrument pridonosi posebnom cilju iz članka 3. stavka 2. točke (a) usredotočujući se na sljedeće provedbene mjere:

(a)poboljšanje graničnog nadzora u skladu s člankom 4. točkom (a) Uredbe (EU) 2016/1624:

i.jačanjem kapaciteta za provođenje provjera na vanjskim granicama i njihove zaštite, uključujući mjere za sprečavanje i otkrivanje prekograničnog kriminala kao što su nezakonito krijumčarenje migranata, trgovanje ljudima i terorizam;

ii.pružanjem potpore potrazi i spašavanju u okviru graničnog nadzora na moru;

iii.provedbom tehničkih i operativnih mjera unutar schengenskog područja koje su povezane s graničnim nadzorom;

iv.provedbom analiza rizika za unutarnju sigurnost i analiza prijetnji koje mogu utjecati na funkcioniranje ili sigurnost vanjskih granica;

v.pružanjem potpore, u okviru područja primjene ove Uredbe, državama članicama koje su suočene s postojećim ili potencijalnim nerazmjernim migracijskim pritiskom na vanjskim granicama EU-a, uključujući tehničko i operativno pojačanje, kao i raspoređivanjem timova za potporu upravljanju migracijama u područja žarišnih točaka;

(b)daljnje jačanje europske granične i obalne straže izgradnjom zajedničkih kapaciteta, zajedničkom nabavom, uspostavom zajedničkih standarda i svim drugim mjerama kojima se pojednostavnjuju suradnja i koordinacija država članica i Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu;

(c)jačanje međuagencijske suradnje na nacionalnoj razini među nacionalnim tijelima koja su nadležna za granični nadzor ili za druge zadaće koje se provode na granicama, a na razini EU-a između država članica, odnosno između država članica s jedne strane i relevantnih, tijela, ureda i agencija Unije ili trećih zemlja s druge strane;

(d)osiguranje ujednačene primjene pravne stečevine Unije na vanjskim granicama, među ostalim, provedbom preporuka iz mehanizama kontrole kvalitete poput mehanizma evaluacije schengenske pravne stečevine u skladu s Uredbom (EU) br. 1053/2013, procjene osjetljivosti u skladu s Uredbom (EU) 2016/1624, i nacionalnih mehanizama kontrole kvalitete;

(e)uspostava, rad i održavanje opsežnih informacijskih sustava u području upravljanja granicama, uključujući interoperabilnost tih informacijskih sustava i njihovu komunikacijsku infrastrukturu.

2.Instrument pridonosi posebnom cilju iz članka 3. stavka 2. točke (b) usredotočujući se na sljedeće provedbene mjere:

(a)pružanje učinkovitih usluga prilagođenih podnositeljima zahtjeva za izdavanje viza, pri čemu se održavaju sigurnost i cjelovitost postupka izdavanja viza;

(b)osiguravanje ujednačene primjene pravne stečevine Unije u pogledu viza, uključujući daljnji razvoj i modernizaciju zajedničke vizne politike;

(c)razvoj različitih oblika suradnje država članica u obradi viza;

(d)uspostava, rad i održavanje opsežnih informacijskih sustava u području zajedničke vizne politike, uključujući interoperabilnost tih informacijskih sustava i njihovu komunikacijsku infrastrukturu.

PRILOG III.

Područje primjene potpore

1.U okviru posebnog cilja iz članka 3. stavka 2. točke (a) instrumentom se posebice podupire sljedeće:

(a)infrastruktura, zgrade, sustavi i usluge koji su potrebni na graničnim prijelazima, u područjima žarišnih točaka i za granični nadzor između graničnih prijelaza radi sprečavanja i suzbijanja neovlaštenih prelazaka granice, nezakonitog useljavanja i prekograničnog kriminala na vanjskim granicama, te radi osiguravanja nesmetanih tokova zakonitih putovanja;

(b)radna oprema, uključujući prijevozna sredstva te komunikacijski sustavi potrebni za djelotvoran i siguran granični nadzor u skladu sa standardima Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu, ako takvi standardi postoje;

(c)izobrazba u području razvoja europskog integriranog upravljanja granicama ili izobrazba koja mu doprinosi, pri čemu se uzimaju u obzir operativne potrebe i analiza rizika i u potpunosti poštuju temeljna prava;

(d)upućivanje zajedničkih časnika za vezu u treće zemlje kako je utvrđeno Uredbom (EU) .../... [nova Uredba o časnicima za vezu zaduženima za imigraciju] 4 te upućivanje službenika graničnog nadzora i drugih relevantnih stručnjaka u države članice ili iz države članice u treću zemlju, jačanje suradnje i operativnog kapaciteta mreže stručnjaka ili časnika za vezu te razmjena najboljih praksi i izgradnja kapaciteta europskih mreža za procjenu, promicanje, podupiranje i razvoj politika Unije;

(e)studije, pilot-projekti i druga relevantna djelovanja čiji je cilj provedba ili razvoj europskoga integriranog upravljanja granicama, uključujući mjere za razvoj europske granične i obalne straže poput izgradnje zajedničkih kapaciteta, zajedničke nabave, uspostave zajedničkih standarda i druge mjere kojima se pojednostavnjuju suradnja i koordinacija država članica i Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu;

(f)djelovanja za razvoj inovativnih metoda ili uvođenje novih tehnologija s potencijalom za prijenos u druge države članice, posebice iskorištavanje rezultata istraživačkih projekata u području sigurnosti ako je Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu, postupajući u skladu s člankom 37. Uredbe (EU) 2016/1624, utvrdila da to iskorištavanje pridonosi jačanju operativnih mogućnosti europske granične i obalne straže;

(g)pripremne, nadzorne, administrativne i tehničke aktivnosti potrebne za provedbu politika u području vanjskih granica, uključujući jačanje upravljanja schengenskim područjem putem razvoja i provedbe mehanizma evaluacije koji je uspostavljen Uredbom (EU) br. 1053/2013 za provjeru primjene schengenske pravne stečevine i Zakonika o schengenskim granicama, uključujući troškove misija za stručnjake Komisije i država članica koji sudjeluju u provjerama na licu mjesta kao i mjere za provedbu preporuka izdanih nakon procjena osjetljivosti koje je provela Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu u skladu s Uredbom (EU) 2016/1624;

(h)identifikacija, uzimanje otisaka prstiju, registracija, sigurnosne provjere, ispitivanje, davanje informacija, liječnički pregled, provjera osjetljivosti te, prema potrebi, zdravstvena skrb kao i upućivanje državljana trećih zemalja na odgovarajući postupak na vanjskim granicama, posebno u područjima žarišnih točaka;

(i)djelovanja čiji je cilj jačanje svijesti o politikama u pogledu vanjskih granica među dionicima i širom javnosti, uključujući institucijsku komunikaciju o političkim prioritetima Unije;

(j)razvoj statističkih alata, metoda i pokazatelja;

(k)operativna potpora provedbi europskog integriranog upravljanja granicama.

2.U okviru posebnog cilja iz članka 3. stavka 2. točke (b) instrumentom se posebice podupire sljedeće:

(a)infrastruktura i zgrade koji su potrebni za obradu zahtjevā za izdavanje viza i konzularnu suradnju, uključujući sigurnosne mjere kao i druga djelovanja čiji je cilj poboljšanje kvalitete usluge za podnositelje zahtjeva za izdavanje viza;

(b)radna oprema i komunikacijski sustavi koji su potrebni za obradu zahtjevā za izdavanje viza i konzularnu suradnju;

(c)izobrazba konzularnog i drugog osoblja koje sudjeluje u zajedničkoj viznoj politici i konzularnoj suradnji;

(d)razmjena najboljih praksi i stručnjaka, uključujući upućivanje stručnjaka, kao i izgradnja kapaciteta europskih mreža za procjenu, promicanje, podupiranje i daljnji razvoj politika i ciljeva Unije;

(e)studije, pilot-projekti i ostala relevantna djelovanja, npr. djelovanja čiji je cilj povećati znanje analizama, praćenjem i evaluacijama;

(f)djelovanja za razvoj inovativnih metoda ili uvođenje novih tehnologija koje bi se mogle prenijeti u druge države članice, posebno projekata za ispitivanje i potvrđivanje ishoda istraživačkih projekata koje financira Unija;

(g)pripremne, nadzorne, administrativne i tehničke aktivnosti, uključujući one za jačanje upravljanja schengenskim područjem putem razvoja i provedbe mehanizma evaluacije koji je uspostavljen Uredbom (EU) br. 1053/2013 za provjeru primjene schengenske pravne stečevine, uključujući troškove misija za stručnjake Komisije i država članica koji sudjeluju u provjerama na licu mjesta;

(h)jačanje svijesti dionika i šire javnosti o viznoj politici, uključujući institucionalnu komunikaciju o političkim prioritetima Unije;

(i)razvoj statističkih alata, metoda i pokazatelja;

(j)operativna potpora provedbi zajedničke vizne politike.

3.U okviru cilja politike iz članka 3. stavka 1. instrumentom se posebice podupire sljedeće:

(a)infrastrukture i zgrade potrebne za udomljavanje opsežnih informacijskih sustava i povezanih komponenti komunikacijske infrastrukture;

(b)oprema i komunikacijski sustavi potrebni za osiguravanje ispravnog funkcioniranja opsežnih informacijskih sustava;

(c)aktivnosti izobrazbe i komunikacije povezane s opsežnim informacijskim sustavima;

(d)razvoj i nadogradnja opsežnih informacijskih sustava;

(e)studije, provjere koncepata, pilot-projekti i ostala relevantna djelovanja povezana s provedbom opsežnih informacijskih sustava, uključujući i njihovu interoperabilnost;

(f)djelovanja za razvoj inovativnih metoda ili uvođenje novih tehnologija s potencijalom za prijenos u druge države članice, posebice projekti čiji je cilj testiranje i potvrđivanje rezultata istraživačkih projekata koje financira Unija;

(g)razvoj statističkih alata, metoda i pokazatelja za opsežne informacijske sustave u području viza i granica;

(h)operativna potpora za provedbu opsežnih informacijskih sustava.

PRILOG IV.

Djelovanja koja su prihvatljiva za višu stopu sufinanciranja u skladu s člankom 11. stavkom 3. i člankom 12. stavkom 14.

(1)Kupnja radne opreme kroz programe zajedničke nabave s Agencijom za europsku graničnu i obalnu stražu, koja se daje na raspolaganje Agenciji za europsku graničnu i obalnu stražu za njezine operativne aktivnosti u skladu s člankom 39. stavkom 14. Uredbe (EU) 2016/1624.

(1)Mjere kojima se podupire međuagencijska suradnja između države članice i susjedne treće zemlje s kojom Europska unija ima zajedničku kopnenu ili morsku granicu.

(2)Daljnje jačanje europske granične i obalne straže izgradnjom zajedničkih kapaciteta, zajedničkom nabavom, uspostavom zajedničkih standarda i svim drugim mjerama kojima se pojednostavnjuju suradnja i koordinacija država članica i Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu, kako je navedeno u stavku 1. točki (b) Priloga II.

(3)Zajedničko raspoređivanje časnika za vezu zaduženih za imigraciju iz Priloga III.

(4)Mjere kojima se poboljšava identifikacija žrtava trgovanja ljudima i jača prekogranična suradnja u otkrivanju trgovaca ljudima u okviru graničnog nadzora.

(5)Mjere kojima se uvode, prenose, testiraju ili provjeravaju nove metodologije ili tehnologije, uključujući pilot-projekte i mjere praćenja istraživačkih projekata u području sigurnosti koje financira Unija iz Priloga III.

(6)Mjere za uspostavu i vođenje područja žarišnih točaka u državama članicama koje se suočavaju s postojećim ili potencijalnim iznimnim i nerazmjernim migracijskim pritiskom.

(7)Daljnji razvoj oblika suradnje među državama članicama u području obrade viza, kako je navedeno u stavku 2. točki (c). Priloga II.

(8)Veća konzularna prisutnost ili zastupljenost država članica u zemljama čijim je državljanima potrebna viza, posebice u zemljama u kojima trenutačno nije prisutna ni jedna država članica.

PRILOG V.

Ključni pokazatelji uspješnosti navedeni u članku 25. stavku 1.

(a)Posebni cilj 1: potpora djelotvornom europskom integriranom upravljanju granicama na vanjskim granicama koje provodi europska granična i obalna straža kao zajednička odgovornost europske granične i obalne straže i nacionalnih tijela nadležnih za upravljanje granicama radi olakšavanja zakonitih prelazaka granice, sprečavanja i otkrivanja nezakonitog useljavanja i prekograničnog kriminala te djelotvornog upravljanja migracijskim tokovima:

(1)broj nezakonitih prelazaka granice otkrivenih na vanjskim granicama EU-a a) između graničnih prijelaza; i b) na graničnim prijelazima

Izvor podataka: Europska agencija za graničnu i obalnu stražu

(1)broj osoba s lažnim putnim ispravama otkrivenih na graničnim prijelazima

Izvor podataka: Europska agencija za graničnu i obalnu stražu

(b)Posebni cilj 2: potpora zajedničkoj viznoj politici kako bi se olakšalo zakonito putovanje te spriječili migracijski i sigurnosni rizici:

(1)broj osoba s lažnim putnim ispravama otkrivenih u konzulatima uz potporu Fonda

Izvor podataka: države članice 5  

(2)prosječno vrijeme do donošenja odluke (i trendovi) u postupku izdavanja viza

Izvor podataka: države članice 6

PRILOG VI.

Vrste intervencija

TABLICA 1.:   KODOVI ZA DIMENZIJU PODRUČJA INTERVENCIJA

TABLICA 2.:   KODOVI ZA VRSTU DIMENZIJE DJELOVANJA

TABLICA 3.:   KODOVI ZA DIMENZIJU NAČINA PROVEDBE

PRILOG VII.

Djelovanja koja su prihvatljiva za operativnu potporu

(a)U okviru posebnog cilja utvrđenog u članku 3. stavku 2. točki (a) operativna potpora pokriva sljedeće troškove uz uvjet da ih ne pokriva Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu u kontekstu svojih operativnih aktivnosti:

(1)troškove osoblja,

(2)održavanje ili popravak opreme i infrastrukture;

(3)troškove održavanja, uključujući one u područjima žarišnih točaka obuhvaćenima područjem primjene ove Uredbe;

(4)tekuće troškove operacija.

Država članica domaćin u smislu članka 2. stavka 5. Uredbe (EU) 2016/1624 7 može upotrebljavati operativnu potporu za pokrivanje tekućih troškova svojeg sudjelovanja u operativnim aktivnostima iz članka 2. stavka 5. Uredbe (EU) 2016/1624 koje su obuhvaćene područjem primjene ove Uredbe ili za potrebe svojih aktivnosti nacionalnog nadzora državne granice.

(b)U okviru posebnog cilja utvrđenog u članku 3. stavku 2. točki (b) operativna potpora pokriva:

(1)troškove osoblja, uključujući troškove izobrazbe;

(2)troškove pružanja usluga;

(3)održavanje ili popravak opreme i infrastrukture;

(4)troškove povezane s nekretninama, uključujući troškove najma i amortizacije.

(c)U okviru cilja politike utvrđenog u članku 3. stavku 1. operativna potpora pokriva:

(1)troškove osoblja, uključujući troškove izobrazbe;

(2)operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima i njihovom komunikacijskom infrastrukturom te njihovo održavanje, uključujući interoperabilnost tih sustava i najam sigurnog prostora.

(d)Uz prethodno navedeno operativna potpora u okviru programa za Litvu osigurava potporu u skladu s člankom 16. stavkom 1.

PRILOG VIII.

Pokazatelji ostvarenja i rezultata navedeni u članku 25. stavku 3.

(a)Posebni cilj 1: potpora djelotvornom europskom integriranom upravljanju granicama na vanjskim granicama koje provodi europska granična i obalna straža kao zajednička odgovornost europske granične i obalne straže i nacionalnih tijela nadležnih za upravljanje granicama radi olakšavanja zakonitih prelazaka granice, sprečavanja i otkrivanja nezakonitog useljavanja i prekograničnog kriminala te djelotvornog upravljanja migracijskim tokovima;

(1)infrastruktura, prijevozna sredstva i ostala oprema potrebna za granični nadzor koja se financira uz potporu instrumenta:

–broj novosagrađenih ili nadograđenih graničnih prijelaza od ukupnog broja novosagrađenih ili nadograđenih graničnih prijelaza u dotičnoj državi članici;

–broj izlaza automatizirane granične kontrole;

–broj zračnih prijevoznih sredstava;

–broj pomorskih prijevoznih sredstava;

–broj kopnenih prijevoznih sredstava;

–broj komada opreme stavljenih na raspolaganje Agenciji za europsku graničnu i obalnu stražu;

–broj ostalih komada opreme, od čega broj komada opreme za uspostavu, nadogradnju ili održavanje područja žarišnih točaka za potrebe ove Uredbe;

–broj višenamjenskih komada opreme koje podupire instrument.

(2)broj specijaliziranih radnih mjesta u trećim zemljama koje podupire instrument

–zajednički časnici za vezu iz Priloga III.,

–ostala specijalizirana radna mjesta povezana s upravljanjem granicama.

(3)broj projekata ili tokova suradnje nacionalnih tijela i Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu, pokrenutih u državama članicama uz potporu instrumenta koji pridonose razvoju europske granične i obalne straže;

(4)broj komada opreme upotrijebljenih tijekom operativnih aktivnosti Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu koji su kupljeni uz potporu instrumenta u odnosu na ukupni broj komada opreme upisanih u pričuvu tehničke opreme Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu;

(5)broj projekata ili tokova suradnje nacionalnih agencija i nacionalnih koordinacijskih centara EUROSUR-a uspostavljenih uz potporu instrumenta;

(6)broj osoblja osposobljenog za razne aspekte integriranog upravljanja granicama uz potporu instrumenta;

(7)broj funkcija informacijske tehnologije razvijenih, uvedenih, održavanih ili nadograđenih uz potporu instrumenta, uključujući za potrebe interoperabilnosti:

–SIS II,

–ETIAS,

–EES,

–Vizni informacijski sustav (VIS) za potrebe upravljanja granicama,

–Eurodac za potrebe upravljanja granicama,

–broj veza informacijskih sustava s Europskim portalom za pretraživanje financiranih uz potporu instrumenta,

–svi ostali opsežni informacijski sustavi obuhvaćeni područjem primjene ove Uredbe.

(8)broj preporuka na temelju evaluacije primjene schengenske pravne stečevine u području granica i preporuka na temelju procjena osjetljivosti koje su provedene uz potporu instrumenta u odnosu na ukupni broj preporuka s financijskim posljedicama.

(b)Posebni cilj 2: potpora zajedničkoj viznoj politici kako bi se olakšalo zakonito putovanje te spriječili migracijski i sigurnosni rizici:

(1)broj konzulata izvan schengenskog područja koji su osnovani ili modernizirani uz potporu instrumenta u odnosu na ukupni broj konzulata koje je država članica osnovala ili modernizirala izvan schengenskog područja;

(2)broj osposobljenog osoblja i tečajeva izobrazbe za aspekte povezane sa zajedničkom viznom politikom uz potporu instrumenta;

(3)broj funkcija informacijske tehnologije razvijenih, uvedenih, održavanih ili moderniziranih uz potporu instrumenta, uključujući za potrebe interoperabilnosti:

–VIS,

–EES,

–svi ostali opsežni informacijski sustavi obuhvaćeni područjem primjene ove Uredbe.

(4)broj oblika suradnje država članica u postupku obrade viza uspostavljenih i poboljšanih uz potporu instrumenta:

–zajedničko korištenje prostora,

–zajednički centri za podnošenje zahtjeva,

–predstavništva,

–ostalo.

(5)broj preporuka na temelju evaluacije primjene schengenske pravne stečevine u području zajedničke vizne politike koje su provedene uz potporu instrumenta, kao udio u ukupnom broju preporuka s financijskim posljedicama.

(6)broj zemalja čijim je državljanima potrebna viza u kojima je uz potporu instrumenta porastao broj država članica koje su u njima prisutne ili ondje imaju predstavništvo.

(1)    Uredba (EU) br. 1052/2013 od 22. listopada 2013. o uspostavi Europskog sustava nadzora granica (Eurosur), (SL L 295, 6.11.2013., str. 11.).

(2)    Uredba Vijeća (EZ) br. 539/2001 od 15. ožujka 2001. o popisu trećih zemalja čiji državljani moraju imati vizu pri prelasku vanjskih granica i zemalja čiji su državljani izuzeti od tog zahtjeva.

(3)    Uredba (EZ) br. 810/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o uspostavi Zakonika Zajednice o vizama (Zakonik o vizama) (SL L 243, 15.9.2009., str. 1.).

(4)    SL L […], […], str. […].

(5)    Podatke za taj pokazatelj prikupljaju države članice u okviru viznog informacijskog sustava (VIS), a Komisija im može ubuduće pristupiti za potrebe izvješćivanja i statistike u očekivanju pregovora o prijedlogu Komisije za uredbu Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EZ) br. 767/2008, Uredbe (EZ) br. 810/2009, Uredbe (EU) 2017/2226, Uredbe (EU) 2016/399, Uredbe XX/2018, [Uredba o interoperabilnosti] i Odluke 2004/512/EZ te o stavljanju izvan snage Odluke Vijeća 2008/633/PUP (COM(2018) 302 final od 16. svibnja 2018.).

(6)    Isto.

(7)    Uredba (EU) 2016/1624 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. rujna 2016. o europskoj graničnoj i obalnoj straži (SL L 251, 16.9.2016., str. 1.).