EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 22.5.2018.

COM(2018) 272 final

2018/0128(NLE)

Prijedlog

PREPORUKE VIJEĆA

o sveobuhvatnom pristupu poučavanju i učenju jezika

{SWD(2018) 174 final}

OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

·Razlozi i ciljevi prijedloga

Nakon sastanka na vrhu za pravedno zapošljavanje i rast u studenome 2017. u Göteborgu predsjednici država i vlada izrazili su spremnost da učine više u području obrazovanja i kulture. Komisija je dala poticaj raspravi komunikacijom „Obrazovanjem i kulturom jačati europski identitet” 1 , u kojoj je predstavljena vizija europskog prostora obrazovanja koji treba stvoriti do 2025. U njoj je opisana Europa u kojoj granice ne koče visokokvalitetno uključivo obrazovanje, osposobljavanje i istraživanja, boravak u drugoj državi članici radi studija, učenja ili rada postao je standard, u kojoj je uobičajeno da ljudi osim materinskog govore još dva jezika te da imaju snažan osjećaj europskog identiteta, svjesni su europske kulturne baštine i njezine raznolikosti.

Poticanjem učenja europskih jezika pridonosi se uzajamnom razumijevanju i mobilnosti unutar Unije te pomaže povećanju produktivnosti, konkurentnosti i gospodarske otpornosti. Jezik je osnova kognitivnog i društvenog razvoja djeteta, a koristi višejezičnih kompetencija utječu na sve aspekte života.

Jezične će kompetencije imati ključnu ulogu u stvaranju europskog prostora obrazovanja. Čelnici država i vlada stoga su u zaključcima Europskog vijeća od 14. prosinca 2017. 2 ponovili namjeru „poboljšanja učenja jezikâ kako bi više mladih govorilo barem dva europska jezika pored svojeg materinjeg jezika”.

Nedostatak jezičnih kompetencija prepreka je mobilnosti unutar Unije i diljem svijeta u pogledu obrazovanja i osposobljavanja te pristupa europskom tržištu rada. Prema godišnjem izvješću o mobilnosti radne snage unutar EU-a 2017. postoje naznake da bi jezične prepreke mogle zasjeniti gospodarske mogućnosti različitih tržišta rada u prekograničnim područjima 3 . U Dokumentu za razmatranje o svladavanju globalizacije 4 opravdano se navodi: „Veća globalna povezanost donosi sa sobom nove mogućnosti. Ljudi danas putuju, rade, žive i obrazuju se u različitim zemljama. S pomoću weba komuniciraju, razmjenjuju ideje, kulture i iskustva. Studenti imaju elektronički pristup obrazovnim programima vodećih svjetskih sveučilišta. Jezične kompetencije ključni su element za pristup tim novim mogućnostima. Za poboljšanje jezičnih kompetencija mladih diljem Unije potrebno je razmisliti kako se tehnike poučavanja i učenja jezika mogu unaprijediti u svim područjima obveznog obrazovanja.

Ova je Preporuka usmjerena na poučavanje i učenje jezika u obveznom obrazovanju (uključujući opće i strukovne škole), višejezične kompetencije mogle bi se stoga razvijati tijekom cijelog života.

Trenutačno države članice ne napreduju dovoljno u pogledu cilja dogovorenog na sastanku Europskog vijeća u Barceloni 2002. na kojem se pozvalo na daljnje djelovanje kako bi se poučavalo „barem dva strana jezika od najranije dobi” 5 . Iako većina učenika u Uniji počinje učiti prvi strani jezik ranije nego prošlih desetljeća, razina ambicije u pogledu drugog stranog jezika i dalje je niska. Postotak učenika koji počinju učiti prvi stani jezik u osnovnoj školi sad iznosi 83,8 %, što je 16,5 % postotnih bodova više u usporedbi s 2005. Međutim, u 11 zemalja drugi strani jezik u općim srednjim školama nije obvezan, a u 16 obrazovnih sustava učenici u strukovnim školama uče znatno manje stranih jezika od svojih vršnjaka u općim školama 6 .

Kad se ne polazi od sudjelovanja u učenju, već se gleda stvarno stjecanje kompetencija, studije 7 pokazuju općenito nisku razinu znanja učenika na kraju obveznog obrazovanja te vrlo velike razlike među državama članicama. Komisija je 2012. predstavila analizu jezičnih kompetencija u Europi 8 . Prema analizi na temelju prvog europskog istraživanja jezičnih kompetencija 9 obrazovni se sustavi unatoč ulaganjima u poučavanje i učenje jezika još bore s poboljšanjem jezičnih kompetencija.

Iako postoji opći konsenzus da bi procjena jezičnih kompetencija mogla pomoći promicanju višejezičnosti i poduprijeti djelotvornije poučavanje i učenje jezika u školi, nema usporedivih podataka o jezičnim kompetencijama u Uniji. Na temelju studije o usporedivosti provjere znanja jezika u državama članicama ispostavilo se da se ni trenutačnim metodama za procjenu i praćenje poboljšanja ne dobiva potpuna slika pojedinačnih jezičnih kompetencija. Za detaljniji i usporediv prikaz razine jezičnih kompetencija u Uniji trebalo bi redovito prikupljati dodatne podatke 10 .

U ovom se Prijedlogu razmatraju a) potreba za ulaganjem u učenje jezika usmjeravanjem na ishode učenja i b) mogućnosti za poboljšanje učenja jezika tijekom obveznog obrazovanja povećanjem svijesti o važnosti jezika u školskom obrazovanju.

Škole koje su svjesne važnosti jezika uključuju učenje stranih jezika i jezika školovanja u interdisciplinarni kurikularni pristup, na temelju procjene jezičnih kompetencija svojih učenika i pomažući im da poboljšaju jezične kompetencije u skladu s potrebama, okolnostima, sposobnostima i interesom 11 .

Škole i centri za osposobljavanje s visokom razinom svijesti o važnosti jezika mogli bi biti osnova europskog prostora obrazovanja. Oni mogu potaknuti zanimanje za druge zemlje, kulture i jezike te postaviti temelje za mobilnost u svrhu učenja i prekograničnu suradnju. U ovom se Prijedlogu preporuke iznose konkretne mogućnosti kako poboljšati učenje jezika i omogućiti da više mladih govori dva jezika na razini iskusnog korisnika te nauči drugi strani jezik do razine samostalnog korisnika 12 .

Osim toga, u njemu se razmatra pitanje uvođenja referentnog mjerila za učenje jezika u Uniji kojim se mogu potaknuti razvoj djelotvornih i učinkovitih jezičnih strategija te opće poboljšanje jezične kompetencije diljem Unije.

·Dosljednost s postojećim odredbama politike u određenom području

Učenje jezika dio je različitih politika u području obrazovanja i osposobljavanja.

U Preporuci Vijeća i Europskog parlamenta o ključnim kompetencijama za cjeloživotno učenje 13 iz 2006. definirane su dvije kompetencije povezane s učenjem jezika: „komunikacija na materinskom jeziku” (pri čemu se često smatra da je materinski jezik isti kao jezik školovanja) i „komunikacija na stranim jezicima”. U Novom programu vještina za Europu najavljena je revizija te preporuke 14 . U Prijedlogu nove preporuke Vijeća o ključnim kompetencijama za cjeloživotno učenje, kako ga je donijela Komisija 17. siječnja 2018. 15 , predlaže se definiranje kompetencija „pismenost” i „jezična kompetencija”, čime shvaćanje odnosa materinskog jezika i jezika školovanja postaje fleksibilnije. Time se na nov način pristupa niskoj razini pismenosti u Europi 16 i nedostatku jezičnih vještina.

Zbog snažne povezanosti pismenosti i jezika naglašava se potreba za daljnjim razvojem kompetencija na jeziku školovanja neovisno o tome je li jezik školovanja materinski jezik učenika ili strani jezik.

Poticanjem učenja jezika podupiru se ideje iz Komisijina Prijedloga preporuke Vijeća o promicanju zajedničkih vrijednosti, uključivog obrazovanja i europske dimenzije poučavanja 17 jer ono olakšava mobilnost, međukulturnu razmjenu i razumijevanje te se njime podržava razumijevanje zajedničkih vrijednosti.

U Komunikaciji Komisije o akcijskom planu za digitalno obrazovanje 18 razmatrao se aspekt djelotvornije uporabe digitalnih tehnologija za učenje, uključujući učenje jezika.

U njoj je istaknuta uloga digitalne tehnologije u „(osnaživanju) povezivosti razvojem određenog sadržaja na više jezika i uporabom ključnih platformi EU-a kao što su School Education Gateway i Teacher Academy” 19 .

·Dosljednost u odnosu na druge politike Unije

Glavni cilj ove Preporuke komplementaran je tekućem radu Komisije na provedbi europskog stupa socijalnih prava jer se Preporukom dodatno podupire „pravo na kvalitetno i uključivo obrazovanje, osposobljavanje i cjeloživotno učenje kako bi [svi] održali i stekli vještine s pomoću kojih mogu u cijelosti sudjelovati u društvu i uspješno se kretati na tržištu rada” 20 . Jezična se kompetencija smatra jednom od ključnih vještina potrebnih u tom području.

U Komunikaciji Komisije „Poticanje rasta i kohezije u graničnima regijama EU-a” 21 promiče se višejezičnost uz granice. U njoj se države članice, regije i općine pozivaju „da mogućnostima cjeloživotnog učenja dodatno promiču dvojezičnost u graničnim regijama.”

U Smjernicama za zapošljavanje 2018. 22 predlaže se da bi „trebalo promicati mobilnost učenika i radnika kako bi se poboljšale vještine nužne za zapošljavanje i kako bi se iskoristio puni potencijal europskog tržišta rada. Trebalo bi ukloniti prepreke mobilnosti u obrazovanju i osposobljavanju, u strukovnim i osobnim mirovinama i u priznavanju kvalifikacija.” Nedostatak jezičnih kompetencija može se smatrati glavnom preprekom mobilnosti na kojoj se može raditi u okviru obrazovanja i osposobljavanja, uključujući obvezno obrazovanje.

U Komisijinu Akcijskom planu za integraciju državljana trećih zemalja iz 2016. 23 naglašava se da su obrazovanje i osposobljavanje među najvažnijim alatima integracije. U njemu se navodi da je „usvajanje jezika zemlje odredišta ključno za uspjeh državljana trećih zemalja u postupku njihove integracije. (...) Sva djeca, bez obzira na njihovo obiteljsko ili kulturno podrijetlo ili spol, imaju pravo na obrazovanje kako bi poboljšala svoj razvoj. Obrazovanje djece izbjeglica možda je bilo prekinuto ili ona u nekim slučajevima nisu uopće mogla pohađati nastavu te će stoga njima biti potrebna prilagođena potpora koja uključuje nastavu kojom bi mogli nadoknaditi propušteno. Učiteljima su potrebne vještine nužne za pomoć takvim učenicima te im je potrebno pružiti potporu u njihovu radu u sve raznolikijim učionicama kako bi se, među ostalim, spriječili školski neuspjeh i segregacija u obrazovnom sustavu.”

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

·Pravna osnova

Ova je Preporuka u skladu s člancima 165. i 166. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. U članku 165. navodi se da Unija doprinosi razvoju kvalitetnog obrazovanja poticanjem suradnje među državama članicama te, ako je to potrebno, podupiranjem i dopunjavanjem njihovih aktivnosti, pri čemu u potpunosti poštuje odgovornost država članica za nastavni sadržaj i ustroj obrazovnih sustava. U njemu se navodi i da su ciljevi Unije razvoj europske dimenzije u obrazovanju, osobito nastavom i popularizacijom jezika država članica.

U članku 166. navodi se da Unija provodi politiku strukovnog osposobljavanja koja podupire i dopunjuje djelovanje država članica, pri čemu u cijelosti poštuje odgovornost država članica za sadržaj i ustroj strukovnog osposobljavanja. U njemu se navodi i da Unija ima za cilj „poticati mobilnost nastavnika i polaznika, a osobito mladih ljudi.” Potporom učenju i poučavanju jezika pridonosi se tom cilju.

Ovom Preporukom ne predlažu se veće regulatorne ovlasti Unije niti se uvode obveze za države članice. Države članice odlučit će u skladu s nacionalnim okolnostima kako će provesti Preporuku Vijeća.

·Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)

Komisija poduzima ovu mjeru kako bi ohrabrila, poduprla i dopunila aktivnosti država članica u području učenja jezika poštujući istodobno njihovu cjelokupnu nadležnost za obrazovne sustave.

Učenje jezika tijekom obveznog obrazovanja nije napredovalo ukorak s namjerama najavljenima u zaključcima predsjedništva sa sastanka Europskog vijeća u Barceloni 2002. Nedostatak jezičnih vještina još se smatra preprekom slobodnom kretanju i prekograničnoj trgovini i uslugama 24 .

Dodana vrijednost djelovanja na razini Unije u sposobnosti je Unije da:

·olakša razmjenu dobrih praksi među organizacijama iz različitih zemalja kako bi se poboljšali svijest o važnosti jezika te učenje i poučavanje jezika i

·osmisli inicijative kojima se dodatno potiče učenje jezika u europskom prostoru obrazovanja, podupiru nastavnici i ravnatelji škola pri obavljanju njihovih zadaća te dodatno razvijaju jezične strategije i višejezični pristupi uz istodobno promicanje kvalitete i uključivosti obrazovanja i osposobljavanja.

·Proporcionalnost

U Prijedlogu se navode primjeri dobre prakse te se njime pruža potpora državama članicama u razmjeni dobrih praksi i informacija te u razvoju politika na nacionalnoj razini i razini Unije. Budući da će države članice dobrovoljno preuzimati obveze te svaka država članica odlučuje o pristupu poboljšanju poučavanja i učenja jezika, mjera se smatra proporcionalnom.

·Odabir instrumenta

Preporuka Vijeća primjeren je instrument u području obrazovanja i osposobljavanja, u kojem Unija ima pomoćnu nadležnost, te je instrument koji se često upotrebljava za djelovanje Unije u području obrazovanja i osposobljavanja. Kao pravni instrument znači obvezivanje država članica na mjere navedene u tekstu i pruža jači politički temelj za suradnju u tom području, uz potpuno poštovanje nadležnosti država članica u području obrazovanja i osposobljavanja.

3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENE UČINAKA

·Ex post evaluacija/provjera primjerenosti postojećeg zakonodavstva

Nije primjenjivo.

·Savjetovanja s dionicima

Ova se Preporuka temelji na relevantnim elementima iz savjetovanja s dionicima o aspektima povezanima s jezikom iz Preporuke o ključnim kompetencijama 25 . Kad je riječ o jezičnim kompetencijama, u internetskom savjetovanju, dokumentima o stajalištu te na savjetodavnim sastancima/konferencijama istaknuta je potreba za integriranijim odgovorom na zahtjeve u pogledu pismenosti, jezika i komunikacije u današnjem višejezičnom i kulturno različitom društvu.

Osim toga, trebalo bi općenito staviti jači naglasak na pismenost i jezični razvoj. To može uključivati šire sagledavanje onoga što danas čini jezičnu kompetenciju, uzimajući u obzir specijalizirani ili akademski jezik ili razvoj digitalnih komunikacija.

Kako bi prikupila raznolike doprinose i raspravila početne ideje koje su kasnije razrađene u sadašnjem Prijedlogu, Komisija je početkom veljače 2018. organizirala sastanak dionika s predstavnicima iz otprilike 60 organizacija civilnog društva, akademskih organizacija i ključnih dionika te s oko 20 predstavnika iz ministarstava obrazovanja država članica.

Na savjetodavnom sastanku općenito je potvrđena primjerenost Komisijina Prijedloga preporuke Vijeća o sveobuhvatnom pristupu učenju jezika u školama u Uniji. Nekoliko sudionika istaknulo je da je od 2002. ostvaren ograničen napredak te da bi se u okviru preporuke trebale predložiti inicijative kojima bi se učenje jezika zaista moglo poboljšati. Jezične strategije na školskoj razini ocijenjene su korisnima jer se škole moraju nositi s različitim izazovima i imaju različite potrebe u pogledu jezika (pogranične regije, broj učenika migrantskog ili manjinskog podrijetla).

Nekoliko sudionika izrazilo je zabrinutost zbog zatvaranja odsjeka za suvremene strane jezike na sveučilištima jer se tako dodatno smanjuje broj kvalificiranih nastavnika jezika. Zbog nedostatka nastavnika ugroženo je poučavanje suvremenih stranih jezika tijekom obveznog školovanja.

Ostala pitanja o kojima se raspravljalo bila su:

–osnova za stvaranje okruženja za učenje u kojem se napreduje u znanju jezika te se podupiru potražnja i motivacija za učenje jezika, osiguravajući pritom da je pedagoški pristup usmjeren na učenika te da se podupire autonomija učenika,

–nastavnicima i ravnateljima škola potrebni su potpora i resursi, prepoznato je da su za promjenu stajališta i poboljšanje učenja jezika u Europi ključni priprema i obrazovanje nastavnika,

–uzimanje u obzir posebne situacije djece migrantskog ili manjinskog podrijetla, što uključuje ponovno razmatranje procjene jezičnih kompetencija jer se njome može pridonijeti boljem učenju, posebice s obzirom na višejezičnost djece,

–trebalo bi poduprijeti priznavanje prethodnog učenja i znanja jezika koji nisu u kurikulumu te raznolikost jezične ponude u školama, koja obuhvaća više od engleskog jezika.

·Prikupljanje i primjena stručnih znanja

Preporuka se temelji na radu prethodne radne skupine za jezike u obrazovanju i osposobljavanju u sklopu strateškog okvira za europsku suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja (ET 2020.) 26 .

Komisija je 2016. i 2017. organizirala niz tematskih stručnih skupina i dvije aktivnosti uzajamnog učenja radi dva povezana cilja: pružanja doprinosa o kompetencijama u pogledu jezika i pismenosti za reviziju okvira ključnih kompetencija i preispitivanja kako države članice pomažu djeci migrantima da brzo nauče jezik školovanja (trenutačni prioritet u okviru ET 2020.) 27 .

Najnovije izvješće o ključnim podacima o poučavanju jezika u školi u Europi omogućilo je vrijedne uvide u trendove u poučavanju jezika diljem Europe, uključujući (prvi put) podatke o strukturnoj jezičnoj potpori za djecu migrante 28 .

·Procjena učinka

Budući da su predložene aktivnosti zamišljene kao dopuna inicijativama država članica te s obzirom na njihov dobrovoljni karakter i opseg očekivanih učinaka, nije provedena procjena učinka. U Prijedlog su uvršteni rezultati prethodnih studija, savjetovanja s državama članicama i javnog savjetovanja.

Primjerenost propisa i pojednostavljivanje

Nije primjenjivo.

·Temeljna prava

Ovom se Preporukom poštuju temeljna prava i načela iz Povelje Europske unije o temeljnim pravima, među ostalim pravo na obrazovanje, poštovanje kulturne, vjerske i jezične raznolikosti te načelo nediskriminacije. Preporukom se posebice promiču prava djeteta iz članka 24. te se uzima u obzir Konvencija UN-a o pravima djeteta, osobito članak 29. stavak 1. točka (c) u kojem stoji da se obrazovanje djeteta treba usmjeriti prema razvoju poštovanja djetetovih roditelja, njegova kulturnog identiteta, jezika i vrijednosti, nacionalnih vrednota zemlje u kojoj živi i zemlje iz koje potječe i civilizacija drugačijih od njegove 29 . Ova se Preporuka mora provoditi u skladu s tim pravima i načelima.

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

Za mjere predložene u ovoj Preporuci koje utječu na proračun osigurat će se potpora iz postojećih sredstva programa Erasmus+ te eventualno Obzora 2020. ili europskih strukturnih i investicijskih fondova uz uvjet da je odredbama odgovarajućih temeljnih akata predviđena ta potpora. Ovom se inicijativom ne utječe na pregovore o sljedećem višegodišnjem financijskom okviru i budućim programima. Neće biti potrebna dodatna sredstva iz proračuna EU-a.

5.    OSTALI DIJELOVI

·Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja

Kako bi poduprla provedbu, Komisija predlaže da se u suradnji s državama članicama izrade prateće smjernice kako bi se popunile utvrđene praznine u provedbi poučavanja i učenja s ciljem stjecanja kompetencija.

Komisija namjerava izvješćivati o primjeni Preporuke u kontekstu europske suradnje u području obrazovanja, osposobljavanja i učenja.

·Dokumenti s obrazloženjima (za direktive)

Nije primjenjivo.

·Detaljno obrazloženje posebnih odredbi prijedloga

Odredbe za države članice

Kako bi se svoj djeci i mladima pomoglo da nauče barem još jedan europski jezik na razini iskusnog korisnika i potaknulo učenje dodatnog (trećeg) jezika do razine samostalnog korisnika, ovim se Prijedlogom preporučuje da države članice:

·primijene sveobuhvatne pristupe poboljšanju poučavanja i učenja jezika na svim razinama i u svim sektorima obrazovanja i osposobljavanja,

·razviju škole koje su svjesne važnosti jezika, na način opisan u Prilogu ovoj Preporuci, i pritom omoguće nastavnicima odgovarajuće obrazovanje i potporu,

·promiču mobilnost u svrhu učenja tijekom obrazovanja svih nastavnika jezika te razdoblja učenja u inozemstvu,

·utvrde i promiču inovativne, uključive i višejezične pedagoške metode koristeći se pritom europskim alatima i platformama kad god je primjereno,

·nastoje razviti metode za praćenje napretka u pogledu jezičnih kompetencija tijekom različitih faza obrazovanja i osposobljavanja.

Odredbe za Komisiju

Preporukom se predlaže potpora namjeri Komisije da:

·podupre provedbu ove Preporuke i njezina Priloga olakšavanjem uzajamnog učenja među državama članicama i razvojem odgovarajućih referentnih materijala i alata,

·omogući financijska sredstva Europske unije za potporu poučavanju i učenju jezika te posebice da ojača mobilnost učenika i studenata u okviru Erasmusa+, programa EU-a za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport,

·ojača suradnju s Vijećem Europe i njegovim Europskim centrom za suvremene jezike u njihovim područjima stručnosti.

2018/0128 (NLE)

Prijedlog

PREPORUKE VIJEĆA

o sveobuhvatnom pristupu poučavanju i učenju jezika

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegove članke 165. i 166.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

budući da:

(1)U Komunikaciji „Obrazovanjem i kulturom jačati europski integritet” 30 Europska komisija iznosi viziju europskog prostora obrazovanja u kojem granice ne koče visokokvalitetno uključivo obrazovanje, osposobljavanje i istraživanja, boravak u drugoj državi članici radi studija, učenja ili rada postao je standard, u kojem je uobičajeno da ljudi osim materinskog govore još dva jezika te da imaju snažan osjećaj europskog identiteta, svjesni su europske kulturne baštine i njezine raznolikosti.

(2)Tijekom neformalnog radnog sastanka u okviru sastanka vrhu za pravedno zapošljavanje i rast u Göteborgu predsjednici država i vlada raspravljali su o ulozi obrazovanja i kulture za budućnost Europe. U zaključcima Europskog vijeća od 14. prosinca 2017. 31 pozivaju se države članice, Vijeće i Komisija da u skladu sa svojim nadležnostima nastave s radom u tom području.

(3)Jezične kompetencije u središtu su vizije europskog prostora obrazovanja. S obzirom na rastuću mobilnost u svrhu obrazovanja, osposobljavanja i rada unutar Unije, rastuće migracije iz trećih zemalja u Uniju te cjelokupnu globalnu suradnju sustavi obrazovanja i osposobljavanja moraju ponovno razmotriti izazove u poučavanju i učenju jezika te mogućnosti koje pruža jezična raznolikost Europe.

(4)Poticanjem i poboljšanjem učenja jezika mogla bi se ojačati europska dimenzija u poučavanju 32 . Tako bi se mogli poduprijeti razvoj europskog identiteta u svoj njegovoj raznolikosti, koji dopunjuje lokalne, regionalne i nacionalne identitete i tradicije, te bolje razumijevanje Unije i njezinih država članica.

(5)Gotovo pola Europljana navodi da ne može sudjelovati u razgovoru ni na jednom drugom jeziku osim materinskom 33 . Nedostatak jezičnih kompetencija dovodi do poteškoća i otežava svrsishodne prekogranične razmjene među javnim upravama i pojedincima u Uniji 34 .

(6)Samo četiri od deset učenika srednjih škola dostignu razinu znanja „samostalnog korisnika” u prvom stranom jeziku, koja znači da mogu voditi jednostavan razgovor. Samo četvrtina njih dostigne tu razinu u drugom stranom jeziku 35 . Prema komparativnoj analizi jezika u obrazovanju i osposobljavanju 36 većina država članica ima poteškoće s osiguravanjem primjerenih ishoda učenja u području jezika. Iako poteškoće postoje u svim obrazovnim sektorima, osobito su izražene u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju u kojem učenje jezika nije toliko naglašeno.

(7)Ograničene jezične kompetencije ostaju jedna od glavnih prepreka za iskorištavanje mogućnosti u okviru europskih programa za obrazovanje, osposobljavanje i mlade 37 . S druge strane, bolje jezične kompetencije omogućit će ljudima da više iskorištavaju mogućnosti koje pruža unutarnje tržište, kao što su slobodno kretanje radnika, te da donose informiranije i ispravnije odluke o mogućnostima u drugim zemljama EU-a.

(8)Znanje stranih jezika omogućuje konkurentsku prednost poduzećima i osobama koje traže posao, ako je dio šireg skupa korisnih vještina 38 . Postoji pozitivna veza između znanja stranih jezika i vjerojatnosti da je osoba zaposlena 39 . Međutim, iz rezultata najnovijeg Istraživanja o trajnom stručnom osposobljavanju (CVTS 2016.) proizlazi da samo 7,9 % poduzeća (koja omogućuju osposobljavanje zaposlenicima) šalje svoje zaposlenike na tečajeve jezika (od 22,1 % u Slovačkoj do 0,5 % u Irskoj).

(9)Kako bi se održao trenutačni životni standard, poduprle visoke stope zaposlenosti i potaknula socijalna kohezija u kontekstu društva i radnog okruženja budućnosti, potrebne su odgovarajuće vještine i kompetencije 40 . To je neophodno i za potpunu integraciju doseljeničke djece, učenika, studenata i odraslih 41 . Potrebno je istražiti nove načine učenja za društvo koje postaje sve mobilnije i digitalnije 42 . Stjecanjem boljih jezičnih kompetencija mogle bi se poduprijeti rastuća mobilnost i suradnja unutar Unije. Sve više jezika može se učiti i upotrebljavati izvan učionice i kurikuluma zahvaljujući posebice digitalnim dostignućima. Sadašnji postupci procjene ne prate u potpunosti taj razvoj.

(10)Prvo je načelo europskog stupa socijalnih prava 43 da svi imaju pravo na kvalitetno i uključivo obrazovanje, osposobljavanje i cjeloživotno učenje kako bi održali i stekli vještine s pomoću kojih mogu u cijelosti sudjelovati u društvu i uspješno se kretati na tržištu rada. Jezična kompetencija jedna je od ključnih kompetencija koja bi mogla potaknuti zapošljivost, osobno ispunjenje, aktivno građanstvo i socijalnu uključenost; ona se definira kao „sposobnost prikladne i učinkovite upotrebe različitih jezika za komunikaciju” 44 .

(11)Više od pola država članica službeno priznaje regionalne ili manjinske jezike unutar svojih granica u pravne ili administrativne svrhe, uključujući nacionalne znakovne jezike. Neki od tih jezika nadilaze nacionalne granice. Jezici koje donose doseljenici upotpunjuju jezičnu sliku Europe 45 .

(12)Škole su sve svjesnije potrebe da sva djeca, neovisno o njihovu podrijetlu i prvom jeziku, vrlo dobro nauče jezik školovanja, prema potrebi s pomoću posebnih mjera potpore. Time se podupiru jednakost i jednake mogućnosti te se smanjuje rizik ranog napuštanja školovanja 46 .

(13)Svijest o važnosti jezika u školama mogla bi uključivati svijest o jezičnim kompetencijama svih učenika i njihovo razumijevanje, uključujući kompetencije za jezike koji se ne uče u školi. Škole mogu razlikovati različite razine potrebnih jezičnih kompetencija ovisno o kontekstu i svrsi te ovisno o potrebama, okolnostima, sposobnostima i interesu svakog učenika.

(14)Nedostatak nastavnika određenih predmeta, među ostalim suvremenih stranih jezika, navodi se kao problem u više od pola obrazovnih sustava Europske unije 47 , a nekoliko država članica uvelo je reforme i poticaje za rješavanje nedostatka nastavnika jezika. Te reforme i poticaji mogli bi uključivati stipendije kako bi se osobe s diplomom jezika koje imaju drugo profesionalno iskustvo zainteresiralo za poučavanje ili reformirane programe za obrazovanje nastavnika 48 .

(15)Inicijative za poboljšanje ključnih kompetencija u školskom obrazovanju 49 , među ostalim boljim povezivanjem iskustva iz stvarnog života s akademskim učenjem, upotrebom digitalnih tehnologija i potporom inovacijama u školama, dodatno su doprinijele većem naglasku na ishode učenja 50 . One su ujedno poduprle stjecanje jezičnih kompetencija.

(16)Integrirano učenje jezika i nastavnog sadržaja, odnosno poučavanje nastavnih predmeta na stranom jeziku, te digitalni i internetski alati za učenje jezika pokazali su se učinkovitima za različite kategorije učenika 51 . Nastavnicima jezika diljem Europe mogao bi koristiti trajni profesionalni razvoj u pogledu ažuriranja digitalnih vještina i učenja o tome kako im različite metodologije i nove tehnologije mogu najbolje pomoći u nastavi. Popis otvorenih obrazovnih sadržaja 52 mogao bi im u tome pomoći.

(17)Različite inicijative u Europi pomogle su pri definiciji i razvoju jezičnih kompetencija. Zajednički europski referentni okvir za jezike transparentan je, ujednačen i sveobuhvatan referentni instrument za procjenu i usporedbu razina kompetencija 53 . U njemu se razlikuju razine osnovnog korisnika, samostalnog korisnika i iskusnog korisnika, pri čemu potonji može raditi ili studirati na jeziku koji se procjenjuje. Taj instrument dopunjen je 2018. novim opisnicama za medijaciju, za mlade učenike i znakovne jezike kako bi se okvir učinio pristupačnijim široj javnosti 54 .

(18)Europskom jezičnom oznakom 55 nagrađuju se izvrsnost i inovacije u poučavanju jezika u svima zemljama sudionicama. Ona je poticaj školama da se služe novim metodologijama i strategijama koje se odnose na lokalne, regionalne, nacionalne ili europske prioritete. Pridonijela je jačanju svijesti o europskoj suradnji u području poučavanja i učenja jezika te poboljšanju višejezične dinamike u obrazovnim sektorima 56 .

(19)Sve države članice prepoznale su potrebu za poboljšanjem višejezičnosti i razvojem jezičnih kompetencija u Uniji 57 . Kako bi se omogućila točnija slika jezičnih kompetencija u Uniji, Europska komisija radit će na prijedlogu novog europskog referentnog mjerila za jezične kompetencije, uključujući mogućnosti za prikupljanje podataka.

(20)Iako se uvažava da se jezične kompetencije stječu cijelog života te da bi mogućnosti trebale biti dostupne u svim njegovim razdobljima, ova se Preporuka odnosi posebice na obvezno obrazovanje i osposobljavanje te potpuno poštuje načela supsidijarnosti i proporcionalnosti u tom području,

PREPORUČUJE DRŽAVAMA ČLANICAMA DA:

U skladu s nacionalnim i europskim zakonodavstvom, dostupnim sredstvima i nacionalnim okolnostima te u bliskoj suradnji sa svim relevantnim dionicima:

(1)istraže kako se može pomoći svim mladim ljudima da, uz jezik školovanja, nauče barem još jedan europski jezik na razini iskusnog korisnika prije završetka srednjoškolskog obrazovanja i osposobljavanja te da potaknu učenje dodatnog (trećeg) jezika do razine samostalnog korisnika;

(2)primijene sveobuhvatni pristup poboljšanju poučavanja i učenja jezika na nacionalnoj, regionalnoj, lokalnoj ili školskoj razini, prema potrebi, koristeći se primjerima politika navedenima u Prilogu;

(3)osiguraju da se obuhvate svi sektori obveznog obrazovanja i osposobljavanja, počinjući što ranije i uključujući početno strukovno obrazovanje i osposobljavanje,

(4)u okviru tih sveobuhvatnih strategija podupiru razvijanje svijesti o važnosti jezika u školama i centrima za osposobljavanje:

(a)aktivnom potporom mobilnosti učenika, među ostalim korištenjem mogućnosti iz relevantnih programa EU-a za financiranje;

(b)omogućivanjem nastavnicima da razmotre upotrebu određenog jezika u svojem predmetu;

(c)jačanjem kompetencije jezika školovanja kao osnove za daljnje učenje i obrazovna postignuća u školi za sve učenike, posebice one s migrantskim podrijetlom ili u nepovoljnom položaju;

(d)poštovanjem jezične raznolikosti učenika i njezinom upotrebom kao resursa za učenje, među ostalim uključivanjem roditelja i šire lokalne zajednice u jezično obrazovanje;

(e)pružanjem mogućnosti za procjenu i potvrđivanje jezičnih kompetencija koje nisu dio kurikuluma, nego su ih učenici stekli drugdje, među ostalim širenjem skupa jezika koji se mogu dodati kvalifikacijama učenika na kraju školovanja;

(5)podupiru nastavnike, predavače i ravnatelje škola u nastojanjima da se razvije svijest o važnosti jezika s pomoću:

(a)ulaganja u inicijalno i kontinuirano obrazovanje nastavnika jezika kako bi se održala široka jezična ponuda u obveznom obrazovanju i osposobljavanju;

(b)uključivanja priprema za jezičnu raznolikost u nastavi u inicijalno obrazovanje i trajni profesionalni razvoj nastavnika i ravnatelja škola;

(c)promicanja razdoblja studija u inozemstvu za sve studente koji studiraju da bi stekli nastavničku kvalifikaciju, uz istodobno poticanje mobilnosti za sve nastavnike i predavače;

(d)integracije mobilnosti u svrhu učenja u obrazovanje svih nastavnika jezika tako da novi nastavnici jezika imaju iskustvo barem šest mjeseci učenja ili poučavanja u inozemstvu;

(e)preporuke za upotrebu eTwinninga 58 kako bi se obogatilo iskustvo učenja u školama i razvile jezične kompetencije nastavnika i učenika;

(6)potiču istraživanje u području inovativnih, uključivih i višejezičnih pedagoških metoda i njihovu primjenu, uključujući primjenu digitalnih alata i integriranog učenja jezika i nastavnog sadržaja;

(7)razviju metode za praćenje jezičnih kompetencija stečenih tijekom različitih faza obrazovanja i osposobljavanja kojima se dopunjuju postojeće informacije o učenju jezika;

(8)izvješćuju s pomoću postojećih okvira i alata o iskustvima i napretku u promicanju učenja jezika,

POZDRAVLJA NAMJERU KOMISIJE DA:

1.podupre praćenje provedbe ove Preporuke tako što će olakšati uzajamno učenje među državama članicama i u suradnji s državama članicama razviti:

(a)smjernice o povezivanju poučavanja i procjene jezika sa Zajedničkim europskim referentnim okvirom za jezične kompetencije 59 ;

(b)na dokazima utemeljene smjernice o novim oblicima učenja i pristupima za pružanje potpore;

(c)digitalne alate za učenje jezika i profesionalni razvoj odgojno-obrazovnog osoblja, u području učenja jezika, kao što su masovni otvoreni internetski tečajevi, alati za samoprocjenu 60 , mreže, uključujući platforme eTwinning i Teacher Academy u okviru portala School Education Gateway;

(d)metodologije i alate kojima se podržava praćenje jezičnih kompetencija u Europskoj uniji;

2.poveća mobilnost učenika u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju u okviru programa Erasmus+ te općenito podupre korištenje financijskim sredstvima Europske unije iz programa kao što su Erasmus+, Obzor 2020., Fond za azil, migracije i integraciju (FAMI) ili europski strukturni i investicijski fondovi, prema potrebi za provedbu ove Preporuke i njezina Priloga, ne dovodeći u pitanje pregovore o sljedećem višegodišnjem financijskom okviru;

3.ojača suradnju s Vijećem Europe i Europskim centrom za suvremene jezike u području učenja jezika kako bi se unaprijedile inovativne metode poučavanja i učenja jezika te povećala svijest o ključnoj ulozi koju učenje jezika ima u suvremenim društvima;

4.izvješćuje o napretku provedbe ove Preporuke prije svega s pomoću postojećih okvira i alata.

Sastavljeno u Bruxellesu

(1)    Komunikacija Komisije „Obrazovanjem i kulturom jačati europski integritet”, COM(2017) 673 final  

(2)    Zaključci Europskog vijeća od 14. prosinca 2017. https://www.consilium.europa.eu/media/32206/14-final-conclusions-rev1-hr.pdf  

(3)    Europska komisija (2017.), Godišnje izvješće o mobilnosti radne snage unutar EU-a 2017.: http://ec.europa.eu/social/main.jsp?catId=738&langId=en&pubId=8066&furtherPubs=yes  

(4)    Europska komisija (2017.), Dokument za razmatranje o svladavanju globalizacije: https://ec.europa.eu/commission/sites/beta-political/files/reflection-paper-globalisation_hr.pdf  

(5)    Zaključci predsjedništva Europskog vijeća sa sastanka u Barceloni, ožujak 2002., http://ec.europa.eu/invest-in-research/pdf/download_en/barcelona_european_council.pdf .

(6)    Europska komisija/EACEA/Eurydice (2017.), Ključni podaci o poučavanju jezika u školama u Europi, izdanje 2017., https://webgate.ec.europa.eu/fpfis/mwikis/eurydice/images/0/06/KDL_2017_internet.pdf .

(7)    Na primjer: Jezične kompetencije za zapošljivost, mobilnost i rast, SWD(2012) 372: https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:52012SC0372&from=EN , Europsko istraživanje jezičnih kompetencija provedeno je 2011. Rezultati su objavljeni u lipnju 2012. http://ec.europa.eu/dgs/education_culture/repository/languages/library/studies/executive-summary-eslc_en.pdf

(8)    Jezične kompetencije za zapošljivost, mobilnost i rast, SWD(2012) 372: https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:52012SC0372&from=EN  

(9)    Europsko istraživanje jezičnih kompetencija provedeno je 2011. Rezultati su objavljeni u lipnju 2012. http://ec.europa.eu/dgs/education_culture/repository/languages/library/studies/executive-summary-eslc_en.pdf  

(10)    Europska komisija (2015.), Studija o usporedivosti provjere znanja jezika u Europi, http://ec.europa.eu/dgs/education_culture/repository/education/library/reports/language-test-summary_en.pdf . Komisija je 2014. predložila europsko referentno mjerilo jezičnih kompetencija, koje je kasnije odbilo Vijeće.

(11)    Vidjeti na primjer: Carl James i Peter Garrett: „Language awareness in the classroom” (Svijest o važnosti jezika u nastavi).

(12)    Za definicije razina iskusnog i samostalnog korisnika vidjeti Zajednički europski referentni okvir – tablica s općim pregledom razina: https://www.coe.int/en/web/common-european-framework-reference-languages/table-1-cefr-3.3-common-reference-levels-global-scale  

(13)    Preporuka Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o ključnim kompetencijama za cjeloživotno učenje (2006/962/EZ)

(14)    U Komunikaciji Komisije o Novom programu vještina za Europu COM(2016) 0381 više se puta upućuje na važnost stjecanja jezičnih vještina kao dijela opće europske politike u području vještina.

(15)    Prijedlog preporuke Vijeća o ključnim kompetencijama za cjeloživotno učenje, COM(2018) 24 ; Radni dokument službi Komisije o ključnim kompetencijama za cjeloživotno učenje, SWD (2018) 14 .

(16)    OECD (2016.), Rezultati istraživanja PISA 2015., https://www.oecd.org/pisa/pisa-2015-results-in-focus.pdf .

(17)    Prijedlog preporuke Vijeća o promicanju zajedničkih vrijednosti, uključivog obrazovanja i europske dimenzije poučavanja, COM(2018) 23 final .    

(18)    Komunikacija Komisije o akcijskom planu za digitalno obrazovanje COM(2018) 22 .

(19)    Platforma Teacher Academy: https://www.schooleducationgateway.eu/en/pub/teacher_academy.htm  

(20)    Europski stup socijalnih prava u 20 načela: https://ec.europa.eu/commission/priorities/deeper-and-fairer-economic-and-monetary-union/european-pillar-social-rights/european-pillar-social-rights-20-principles_hr    

(21)    Komunikacija Komisije „Poticanje rasta i kohezije u graničnima regijama EU-a”, COM(2017) 534 .

(22)    Prilog Prijedlogu odluke Vijeća o smjernicama politika zapošljavanja država članica, COM(2017) 677 final .

(23)    Komunikacija Komisije „Akcijski plan za integraciju državljana trećih zemalja”, COM(2016) 377 .

(24)    Komunikacija Komisije „Poticanje rasta i kohezije u graničnima regijama EU-a”, COM(2017) 534 .

(25)    Europska komisija (2017.), Izvješće o rezultatima savjetovanja s dionicima – https://publications.europa.eu/en/publication-detail/-/publication/96e12ad1-8b9b-11e7-b5c6-01aa75ed71a1/language-en  

(26)    Sva su izvješća dostupna ovdje: http://ec.europa.eu/education/library_en?field_eac_eat_event_categories_value=language_teaching_learning&field_eac_eat_type_of_documentr_value=All&field_eac_eat_year_value=2014&=Apply

(27)    Sva su izvješća dostupna ovdje: https://ec.europa.eu/education/policy/multilingualism/multilingual-classrooms_hr .

(28)    Europska komisija/Eurydice (2017.), Ključni podaci o poučavanju jezika u školama u Europi, https://webgate.ec.europa.eu/fpfis/mwikis/eurydice/images/0/06/KDL_2017_internet.pdf .

(29)    UN (1989.), Konvencija o pravima djeteta, donesena 20.11.1989.: http://www.ohchr.org/EN/ProfessionalInterest/Pages/CRC.aspx  

(30)    Komunikacija Komisije „Obrazovanjem i kulturom jačati europski integritet”, COM(2017) 673 final  

(31)    Zaključci Europskog vijeća od 14. prosinca 2017. https://www.consilium.europa.eu/media/32206/14-final-conclusions-rev1-hr.pdf

(32)    Prijedlog preporuke Vijeća o promicanju zajedničkih vrijednosti, uključivog obrazovanja i europske dimenzije poučavanja, COM(2018) 23 final

(33)    Europljani i njihovi jezici – sažetak posebnog izvješća Eurobarometra 2012.: http://ec.europa.eu/commfrontoffice/publicopinion/archives/ebs/ebs_386_sum_en.pdf .

(34)    Komunikacija Komisije „Poticanje rasta i kohezije u graničnima regijama EU-a”, COM(2017) 534 .

(35)    Europska komisija (2012.) – Prvo europsko istraživanje jezičnih kompetencija, sažetak : http://ec.europa.eu/dgs/education_culture/repository/languages/library/studies/executive-summary-eslc_en.pdf

(36)    Europska komisija (2014.) – Komparativna analiza jezika u obrazovanju i osposobljavanju: http://ec.europa.eu/dgs/education_culture/repository/languages/library/studies/lang-eat_en.pdf

(37)    U okviru programa Erasmus+ nudi se jezična potpora na internetu kojom se to nadoknađuje. https://ec.europa.eu/programmes/erasmus-plus/resources/online-linguistic-support_hr .

(38)    Europska komisija (2015.) Studija o znanju stranih jezika i zapošljivosti .

(39)    Europska komisija (2015.), Jezici i zapošljivost .

(40)    Vidjeti Europska komisija (2017.), Dokument za razmatranje o socijalnoj dimenziji Europe, https://ec.europa.eu/commission/sites/beta-political/files/reflection-paper-social-dimension-europe_hr.pdf .

(41)    Komunikacija Komisije „Akcijski plan za integraciju državljana trećih zemalja”, COM(2016) 377 .

(42)    Europska komisija (2017.), Dokument za razmatranje o svladavanju globalizacije, https://ec.europa.eu/commission/publications/reflection-paper-harnessing-globalisation_hr .

(43)    Komunikacija Komisije o uspostavi europskog stupa socijalnih prava, COM(2017) 250 .

(44)    Prijedlog preporuke Vijeća o ključnim kompetencijama za cjeloživotno učenje, COM (2018) 24 .

(45)    Europska komisija/EACEA/Eurydice (2017.), Ključni podaci o poučavanju jezika u školama u Europi, izdanje 2017., https://webgate.ec.europa.eu/fpfis/mwikis/eurydice/images/0/06/KDL_2017_internet.pdf .

(46)    Europska komisija (2017.), Pregled obrazovanja i osposobljavanja: http://ec.europa.eu/education/policy/strategic-framework/et-monitor_hr  

(47)    Europska komisija/EACEA/Eurydice (2018.), Karijere u poučavanju u Europi: pristup, napredak i potpora: https://webgate.ec.europa.eu/fpfis/mwikis/eurydice/images/b/b9/220EN_teaching_careers_N_cert.pdf  

(48)    Europska komisija (2014.), Jezici u obrazovanju i osposobljavanju: konačna komparativna analiza, vidjeti bilješku 36.

(49)    Radni dokument službi Komisije o ključnim kompetencijama za cjeloživotno učenje, SWD (2018) 14 .

(50)    Komunikacija Komisije „Razvoj škola i izvrsnost u nastavi kao preduvjeti za uspješan život”, COM(2017) 248 .

(51)    Europska komisija (2014.), Izvješće o poboljšanju djelotvornosti učenja jezika: http://ec.europa.eu/dgs/education_culture/repository/languages/library/studies/clil-call_en.pdf  

(52)    Europski centar za suvremene jezike: ICT-Rev https://ict-rev.ecml.at/ .  

(53)    Vijeće Europe (2001.) – Zajednički europski referentni okvir za jezike : https://www.google.com/search?hl=en&q=Global+levels+https%3A%2F%2Fwww.coe.int%2Fen%2Fweb%2Fcommon-european-framework-reference-languages%2Ftable-1-cefr-3.3-common-reference-levels-global-scale&gws_rd=ssl

(54)    Vijeće Europe (2018.) – Zajednički europski referentni okvir za jezike: Vodič s novim opisnicama: https://rm.coe.int/cefr-companion-volume-with-new-descriptors-2018/1680787989  

(55)    Europska jezična oznaka dodjeljuje se u okviru programa Erasmus+ Europske komisije.

(56)    Europska jezična oznaka: http://ec.europa.eu/education/initiatives/language-label_hr

(57)    Zaključci Vijeća o višejezičnosti i razvoju jezičnih kompetencija, svibanj 2014., http://www.consilium.europa.eu/uedocs/cms_data/docs/pressdata/en/educ/142692.pdf

(58)    eTwinning je zajednica nastavnika od predškolskog odgoja i obrazovanja do srednjoškolskog obrazovanja na sigurnoj internetskoj platformi: https://www.etwinning.net

(59)    Na temelju iskustava i stručnih znanja koje je Vijeće Europe steklo tijekom izrade i ažuriranja okvira, a Europski centar za suvremene jezike i Europska komisija tijekom primjene tih iskustava i stručnih znanja na obrazovanje nastavnika u okviru zajednički financiranih projekata: https://relang.ecml.at/Home/tabid/4079/language/en-GB/Default.aspx

(60)    Trenutačno Europass nudi alat za samoprocjenu jezične kompetencije, a njegovo funkcioniranje i djelotvornost preispitat će se u okviru provedbe nove odluke o Europassu. https://europass.cedefop.europa.eu/hr/documents/european-skills-passport/language-passport  

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles,22.5.2018.

COM(2018) 272 final

PRILOG

Preporuci Vijeća

o sveobuhvatnom pristupu poučavanju i učenju jezika

{SWD(2018) 174 final}

PRILOG
Svijest o važnosti jezika u školama –
razvoj sveobuhvatnih pristupa učenju jezika

Sveobuhvatnim pristupima jeziku mogla bi se poduprijeti provedba Preporuke o učenju jezika. U ovom Prilogu navodi se niz pedagoških načela i dobrih praksi kojima je zajednički cilj poboljšati opću svijest o važnosti jezika u školama te u konačnici poboljšati ishode učenja jezika.

Poučavanje jezika važan je element u svim nastavnim predmetima s obzirom na različite načine na koje se jezikom koristi u učionici i ključnu ulogu koju jezik ima u učenju i razumijevanju nastavnog sadržaja. Svladavanje akademskog jezika blisko je povezano s razvojem znanja o predmetu i njegova razumijevanja.

Svijest o važnosti jezika u školama i centrima za osposobljavanje mogla bi pomoći u shvaćanju da je učenje jezika dinamičan i stalan proces. Stjecanje materinskog jezika i njegovih različitih registara i stilova nastavlja se i uvelike je međusobno povezano s učenjem drugih jezika, na različitim razinama znanja te u skladu s okolnostima, potrebama i interesima svakog učenika.

Svijest o važnosti jezika u školama i centrima za osposobljavanje mogla bi koristiti promišljanjima o jezičnoj dimenziji na svim razinama organizacije škole, poučavanja i nastave: pri razvoju pismenosti, učenju stranih jezika, poučavanju predmeta, uvažavanju drugih jezika koje govore učenici, komunikaciji s roditeljima i širim školskim okruženjem itd.

Bliskom suradnjom različitih članova školske zajednice, idealno u okviru koncepta škole kao nastavne organizacije ili u okviru sveobuhvatnog pristupa školovanju, može se promicati takvo shvaćanje svijesti o važnosti jezika.

Kako bi se potaknula svijest o važnosti jezika u školama i centrima za osposobljavanje, utvrđeni su sljedeći primjeri dobre prakse.

1. Višejezičnost u školama i centrima za osposobljavanje

·Pozitivan stav prema jezičnoj raznolikosti može pomoći u stvaranju okruženja poticajnog za učenje jezika u kojem se učenje i upotreba više jezika smatraju bogatstvom i resursom. Svijest o važnosti učenja jezika te obrazovnih, kognitivnih, društvenih, međukulturnih, profesionalnih i gospodarskih koristi šire upotrebe jezika može se povećati i poticati.

·Razvoj jezične kompetencije i svijesti o jeziku može se transverzalno uključiti u kurikulum. Integracijom jezika i drugih predmeta može se omogućiti autentičnije učenje usmjereno na situacije iz stvarnog života.

·Motivacija učenika za učenje jezika može se poboljšati povezivanjem obrazovnog sadržaja s njihovim životima i interesima, uzimajući u obzir neformalno učenje i potičući sinergije s izvannastavnim aktivnostima. Veze između svakodnevnog prakticiranja jezika i škola ili centara za osposobljavanje mogu se ojačati priznavanjem prethodnog učenja jezika te omogućivanjem dodavanja jezičnih kompetencija stečenih izvan formalnog obrazovanja u svjedodžbe na kraju školovanja.

·Cjelokupan jezični repertoar učenika može se vrednovati i poduprijeti u školi te iskoristiti kao pedagoški resurs za daljnje učenje svih učenika. Učenici si međusobno mogu pomagati u učenju, objašnjavati svoj jezik ostalima i uspoređivati jezike.

·Škole bi mogle ponuditi više jezika uz glavne svjetske jezike za komunikaciju. Primjena može biti različita ovisno o tome ima li zemlja dva službena jezika ili više njih i postoji li izražen interes za promicanje učenja jezika susjedne zemlje.

·Osnivanjem dvojezičnih vrtića i škola u pograničnim regijama potaknut će se djecu da od rane dobi uče jezik svojih susjeda te će se smanjiti jezične prepreke u tim regijama.

2. Učinkovitim i inovativnim poučavanjem do boljeg učenja jezika

·Za poboljšanje učenja, poučavanja i procjene jezika mogao bi se u potpunosti iskoristiti potencijal digitalnih alata. Tehnologija može uvelike pomoći širenju jezične ponude, omogućiti izloženost jeziku te biti vrlo korisna za promicanje onih jezika koji se ne uče u školama. Razvoj kritičkog razmišljanja, medijske pismenosti i primjerene upotrebe tehnologije može biti ključni element učenja u tom kontekstu.

·Virtualnom suradnjom škola u okviru eTwinninga može se omogućiti mladim ljudima da poboljšaju učenje jezika, surađuju s vršnjacima iz drugih zemalja te da se pripreme za mobilnost u svrhu studija, osposobljavanja ili volontiranja u inozemstvu.

·Mobilnost učenika, među ostalim u okviru programa Erasmus+, mogla bi postati redovit dio procesa učenja. To bi se trebalo proširiti na virtualnu i širu mobilnost osoblja.

·Nastavnici, predavači i učenici mogu upotrebljavati kombinaciju dijagnostičke, formativne i sumativne procjene kako bi pratili i vrednovali jezični razvoj. Za praćenje napretka upotrebljavaju se pojedinačni jezični portfelji, primjerice europski jezični portfelj ili jezična putovnica Europass.

3. Potpora nastavnicima i predavačima

·Nastavnici suvremenih jezika mogli bi se potaknuti na sudjelovanje u programima razmjene sa zemljama u kojima se govori njihov ciljni jezik, u okviru inicijalnog obrazovanja i/ili daljnjega profesionalnog razvoja. Svaki diplomirani nastavnik jezika trebao bi provesti barem šest mjeseci učeći ili poučavajući u inozemstvu.

·Nastavnici i predavači ostalih nejezičnih predmeta mogu postati svjesni važnosti jezika, upoznati se s jezičnom didaktikom te naučiti strategije za potporu učenicima.

·Jezične asistente moglo bi se uključiti u poučavanje jezika u okviru mogućnosti programa razmjene među državama članicama. 

·Nastavnicima se mogu ponuditi mogućnosti trajnog profesionalnog razvoja (u okviru mreža, zajednica suradnje, masivnih internetskih jezičnih tečajeva, centara stručnosti, suradničkog učenja na internetu, akcijskog istraživanja itd.) kako bi bili u tijeku s najnovijim pedagoškim inovacijama i usavršili ih. 

4. Partnerstva i veze u širem školskom okruženju radi potpore učenju jezika

·Škole i centri za osposobljavanje mogli bi surađivati s roditeljima kad je riječ o potpori jezičnom razvoju njihove djece, posebice kad ona odrastaju u okruženju s više jezika ili kod kuće govore jezik koji nije jezik školovanja. 

·Škole i centri za obrazovanje mogu razviti partnerstva s jezičnim centrima / jezičnim laboratorijima, javnim knjižnicama, kulturnim centrima ili drugim kulturnim udrugama, sveučilištima i istraživačkim centrima kako bi stvorili aktivnija okruženja za učenje, obogatili upotrebu jezika te poboljšali nastavne prakse i učinili ih inovativnijima.

·Škole, centri za osposobljavanje i općine mogu udružiti resurse radi stvaranja jezičnih centara s većom ponudom jezika kako bi održali jezike koji se manje govore i/ili jezike koji se ne uče u školi.

·Suradnja s poslodavcima u regiji i šire može pridonijeti boljem razumijevanju važnosti jezičnih kompetencija u karijeri. Osim toga, njome se može omogućiti i da se na temelju stečenih jezičnih kompetencija djelotvorno podupire zapošljivost. 

·U prekograničnim regijama mogla bi se poticati prekogranična partnerstva ustanova za obrazovanje i osposobljavanje. Informiranjem i organizacijom tečajeva na jezicima susjedne zemlje mogla bi se olakšati mobilnost učenika, studenata, nastavnika, predavača i administrativnog osoblja te doktorskih kandidata i istraživača. Promicanjem višejezičnosti u okviru tih prekograničnih partnerstava osobe s diplomom mogu se pripremiti za ulazak na tržište rada s obje strane granice.