Access to European Union law
<a href="https://eur-lex.europa.eu/content/help/eurlex-content/experimental-features.html" target="_blank">More about the experimental features corner</a>
Choose the experimental features you want to try
EUR-Lex
Access to European Union law

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

You are here
Use quotation marks to search for an "exact phrase". Append an asterisk (*) to a search term to find variations of it (transp*, 32019R*). Use a question mark (?) instead of a single character in your search term to find variations of it (ca?e finds case, cane, care).
Search tips
Need more search options? Use the Advanced search

Document 52018BP1328

    Rezolucija (EU) 2018/1328 Europskog parlamenta od 18. travnja 2018. s primjedbama koje su sastavni dio Odluke o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2016., dio X. – Europska služba za vanjsko djelovanje

    SL L 248, 3.10.2018, p. 128–132 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

    ELI: http://data.europa.eu/eli/res/2018/1328/oj

    Date of document:
    18/04/2018; Datum glasanja
    Date of vote:
    18/04/2018
    Author:
    Europski parlament
    Form:
    Rezolucija
    Parliamentary term:
    Osmi parlamentarni saziv
    Treaty:
    Ugovor o funkcioniranju Europske unije
    Link
    Link
    Link
    Select all documents mentioning this document
    Instruments cited:
    Link
    Related document(s):

    3.10.2018   

    HR

    Službeni list Europske unije

    L 248/128

    REZOLUCIJA (EU) 2018/1328 EUROPSKOG PARLAMENTA

    od 18. travnja 2018.

    s primjedbama koje su sastavni dio Odluke o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2016., dio X. – Europska služba za vanjsko djelovanje

    EUROPSKI PARLAMENT,

    —

    uzimajući u obzir svoju Odluku o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2016., dio X. – Europska služba za vanjsko djelovanje,

    —

    uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

    —

    uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za vanjske poslove (A8-0128/2018),

    1.

    		 napominje da je Europska služba za vanjsko djelovanje (ESVD) nastavila izvršavati svoj administrativni proračun bez većih pogrešaka te da prema procjeni Revizorskog suda („Sud”) ukupna razina pogrešaka u rashodima koji se odnose na administrativni dio proračuna iznosi 0,2 %;

    2.

    		 žali zbog toga što je Revizorski sud kao i 2015. ponovno otkrio nedostatke u postupcima javne nabave koje su organizirale delegacije Unije za ugovore čija je vrijednost manja od 60 000 EUR;

    3.

    		 potvrđuje da je ESVD poduzeo niz inicijativa usmjerenih na smanjenje broja pogrešaka u postupcima javne nabave, unapređenjem osposobljavanja, potpore i savjeta namijenjenih osoblju delegacija koje je zaduženo za javnu nabavu; međutim, traži od ESVD-a da i dalje nastoji aktivno podupirati i pratiti provedbu pravila i postupaka javne nabave u delegacijama kako bi se poboljšala ukupna usklađenost i djelotvornost njihovih postupaka javne nabave i upravljanja ugovorima; potiče ESVD da razmotri mogućnost uvođenja globalnih ili regionalnih postupaka javne nabave koji obuhvaćaju nekoliko delegacija Unije kako bi se zamijenili pojedinačni ugovori niske vrijednosti; traži od ESVD-a da procijeni u kojoj se mjeri takvim dogovorom mogu smanjiti nedostaci u postupcima javne nabave i da obavijesti Odbor za proračunski nadzor Parlamenta o rezultatu te analize;

    4.

    		 napominje da su prethodne preporuke o ažuriranju obiteljskog stanja članova osoblja i pripadajućoj popratnoj dokumentaciji te upravljanju obiteljskim naknadama uglavnom provedene;

    5.

    		 napominje da je 15 od 20 obveza koje je Revizorski sud preispitao bilo pripremljeno prije kraja godine, s povezanim uslugama, robama i odgovarajućim plaćanjima koja će se djelomično ili u cijelosti dostaviti tijekom 2017.; podsjeća da je ta praksa prijenosa u suprotnosti s proračunskim načelom jedne godine te bi i dalje trebala biti iznimka, a ne način da se maksimalno poveća postotak potrošnje sredstava na kraju godine;

    6.

    		 prima na znanje visoku stopu nedostataka otkrivenih tijekom ex ante provjera financijskih transakcija, uz istodobnu napomenu o naravi pogrešaka i nepravilnosti, kao što su nedostupnost popratne dokumentacije ili neprihvatljivost rashoda; pozdravlja opsežan sustav unutarnjeg izvješćivanja ESVD-a kojim se omogućuje predviđanje mogućih pogrešaka i time doprinosi niskoj razini stope pogreške koju je Revizorski sud otkrio; potiče ESVD da poduzme mjere kako bi se smanjila ta visoka stopa nepravilnosti; naglašava, međutim, da smanjenje nepravilnosti otkrivenih u okviru ex ante provjera ne bi trebalo postići na štetu održavanja niske stope pogreške;

    7.

    		 izražava žaljenje zbog postojanosti istih nedostataka tijekom godina s obzirom na standarde unutarnje kontrole u pogledu „kontinuiteta poslovanja” i „upravljanja dokumentima”, koji sa sobom nose rizik od ometanja raspoloživosti i pouzdanosti ključnih informacija o upravljanju koje se upotrebljavaju za praćenje aktivnosti i projekata u delegacijama te izvješćivanje o njima; podsjeća na to da bi transparentnost dokumentacije bila korisna za poboljšanje kvalitete praćenja i kontrole, ali i kao učinkovit instrument za sprečavanje prijevara i korupcije;

    8.

    		 napominje da je samo jedna delegacija izdala i obnovila zadršku u svojoj izjavi o jamstvu koja se odnosi na upravljanje javnom nabavom, što je u nadležnosti regionalnog centra za Europu; poziva ESVD da obrati pozornost na usklađenost učinkovite, ili samo službene, provedbe standarda unutarnje kontrole i jamstva upravljanja za delegacije Unije te da o njoj razmisli;

    9.

    		 podupire analizu i poboljšanje isplativosti ex post kontrole uspoređivanjem njezinih troškova s vrijednošću otkrivenih pogrešaka; napominje da je jedinični trošak otkrivanja pogrešaka (trošak po euru) 2016. iznosio 23 centa; priznaje da je taj jedinični trošak povezan s niskom stopom pogreške i stoga bi bio niži ako bi iznos na koji se odnosi pogreška bio viši;

    10.

    		 pozdravlja uvođenje novih smjernica za ciklus inspekcija tijekom 2016., uključujući sljedeće kriterije za određivanje delegacija kao prioriteta za inspekciju, a to su veleposlanici Unije koji su na toj dužnosti prvi put, delegacije koje se suočavaju s posebnim izazovima, razdoblje proteklo od prethodnog inspekcijskog pregleda i veličina delegacije, pri čemu će se inspekcija većih delegacija obavljati svakih pet godina; potiče ESVD da nastavi s definiranjem svojih ciklusa inspekcija na temelju takvih razloga koji se temelje na riziku te poziva ESVD da izvijesti tijelo nadležno za davanje razrješnice o svojim iskustvima i rezultatima korištenja novih smjernica;

    11.

    		 napominje da je početni proračun za 2016. iznosio 633,6 milijuna EUR, što je povećanje od 5,1 % u usporedbi s prethodnom financijskom godinom, uključujući 18,9 milijuna EUR kako bi se nadoknadio gubitak vrijednosti eura te odobrena sredstva za otvaranje delegacije u Iranu, premještanje delegacije u Somaliji iz Nairobija u Mogadiš i prilagodbu plaća na kraju godine; napominje da su odobrena dodatna sredstva u iznosu od 2,5 milijuna EUR za provedbu sigurnosnog paketa u cijeloj mreži delegacija Unije, posebno za zapošljavanje regionalnih dužnosnika za sigurnost, zaštitne radove ili specijalizirano osposobljavanje zaposlenika ESVD-a, čime je konačni iznos proračuna ESVD-a dosegnuo 636,1 milijuna EUR;

    12.

    		 napominje da je konačni proračun ESVD-a za 2016. u iznosu od 636,1 milijuna EUR izvršen na razini od 99,7 % u obvezama i 87,5 % u plaćanjima na kraju godine;

    13.

    		 prima na znanje raščlambu tekućeg proračuna, odnosno 222,7 milijuna EUR za sjedište ESVD-a i 413,4 milijuna EUR za delegacije;

    14.

    		 napominje da je u sjedištu ESVD-a 65,1 % proračuna ili 144,2 milijuna EUR dodijeljeno za isplatu plaća i druga prava statutarnog i vanjskog osoblja, 13 % ili 30 milijuna EUR za upravljanje zgradama i s njim povezane troškove te 14 % ili 30,8 milijuna EUR za IT sustave (uključujući sustave za klasificirane podatke) i opremu;

    15.

    		 napominje da je proračun delegacija Unije u iznosu od 413,4 milijuna EUR bio podijeljen na 109,1 milijun EUR (26,4 %) za plaće i prava statutarnog osoblja, 64,3 milijuna EUR (15,6 %) za vanjsko osoblje i vanjske usluge, 25,2 milijuna EUR (6,1 %) za ostale troškove povezane sa zaposlenima, 169 milijuna EUR (40,9 %) za zgrade i s njima povezane troškove i 45,7 milijuna EUR (11,1 %) za ostale administrativne troškove; napominje da je ESVD za plaćanje administrativnih troškova zaposlenika Komisije koji rade u delegacijama od Komisije primio doprinos od 185,6 milijuna EUR (isključujući namjenske prihode), pri čemu je taj iznos bio podijeljen između naslova V. Komisije u iznosu od 50,4 milijuna EUR, administrativnih linija operativnih programa u iznosu od 89,9 milijuna EUR i Europskog razvojnog fonda (ERF) u iznosu od 45,4 milijuna EUR; napominje da je 2016. EDF prvi put platio standardni iznos po osobi u pogledu općih troškova delegacija za zaposlenike Komisije koji se financiraju iz EDF-a;

    16.

    		 ističe važnost transparentnog i učinkovitog pregleda proračuna ESVD-a; žali zbog činjenice da je fragmentacija njegovih instrumenata otežala pristup informacijama; poziva potpredsjednicu Komisije/Visoku predstavnicu Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da pruži pristup podacima koji se odnose na troškove njezinih službenih putovanja;

    17.

    		 ističe da treba poboljšati učinkovitost izvršenja administrativnog proračuna ESVD-a, posebno za delegacije, s obzirom na to da određene delegacije od Komisije primaju zasebne doprinose iz 33 različite proračunske linije za potrebe administrativnih troškova zaposlenika Komisije u delegacijama; poziva Komisiju da surađuje s Vijećem i Parlamentom u pravcu proračunskog pojednostavljenja kako bi se popravilo upravljanje proračunom i građanima Unije omogućio transparentan pregled troškova;

    18.

    		 podsjeća ESVD da se gospodarska diplomacija i lobiranje tek neznatno razlikuju; poziva ESVD da stoga odredi pravila o lobiranju kako bi se moglo razlikovati jedno od drugoga te kako bi se osigurala transparentnost lobiranja i u sjedištu i u delegacijama;

    19.

    		 s uvažavanjem napominje da su od 2016. zajednički opći troškovi svih ureda delegacija (najamnine, osiguranje i ostali opći troškovi), među kojima su i delegacije EDF-a, u cijelosti financirani iz proračunskih linija ESVD-a, što je znatan iskorak u pogledu racionalizacije proračuna; poziva ESVD da nastavi napredovati prema takvom pojednostavljenju proračunskih izvora i mehanizama;

    20.

    		 podržava stalne napore koje ESVD ulaže tijekom posljednjih dviju godina kako bi pojednostavnio i racionalizirao opći ustroj i mehanizme upravljanja produbljivanjem integracije usluga te poboljšanjem izvješćivanja i komunikacije; smatra da bi poboljšanje kulture usluga ESVD-a povoljno utjecalo na njegovu uspješnost; napominje da su 2016., kao rezultat napora uloženih tijekom posljednjih dviju godina radi smanjenja prevelikog broja zaposlenih na najvišoj razini uprave, zaposlenici na rukovodećim položajima činili 6,4 % ukupnog broja zaposlenih umjesto 7,5 % tijekom 2014.;

    21.

    		 pozdravlja prioritete koje su uspostavili potpredsjednica Komisije/Visoka predstavnica Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i ESVD u skladu s globalnom strategijom Unije za rješavanje globalnih izazova, uključujući činjenicu da se velika pozornost posvećuje pitanjima migracija, droge i trgovine ljudima te da se provodi diplomacija u području ljudskih prava radi boljeg suočavanja s novim međunarodnim izazovima i političkim prioritetima uz koordinirano reagiranje; osim toga, naglašava sve važniju ulogu ESVD-a u međunarodnoj suradnji u pogledu mira, sigurnosti i ljudskog razvoja, kao što je vidljivo, među ostalim, u okviru njegove uloge posrednika i zastupnika u međunarodnim organizacijama kao što su Ujedinjeni narodi, u pregovorima o nuklearnom sporazumu s Iranom i njegovu očuvanju te u njegovoj ulozi posrednika u sukobu između Izraela i Palestine te u bruxelleskom postupku za Siriju;

    22.

    		 ističe da geografska uravnoteženost, to jest proporcionalan odnos između broja zaposlenika određenog državljanstva i veličine relevantne države članice, mora i dalje biti jedno od vodećih načela upravljanja ljudskim resursima, posebno kad je riječ o državama članicama koje su pristupile Uniji 2004. ili nakon toga; također podsjeća na obvezu koju je potpredsjednica Komisije/Visoka predstavnica Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku preuzela pred Parlamentom u cilju rješavanja trenutačne prevelike zastupljenosti nacionalnih diplomata na mjestima voditelja delegacija;

    23.

    		 žali zbog toga što je od 136 šefova delegacija Unije samo njih 21 iz 13 država članica koje su pristupile Uniji nakon 2004.; poziva ESVD da provede dubinsku procjenu svoje politike zapošljavanja kako bi se omogućila bolja provedba politike geografske uravnoteženosti ESVD-a;

    24.

    		 i dalje je zabrinut zbog kronične neravnoteže profila zaposlenika ESVD-a u pogledu državljanstva; napominje da je na kraju 2016. godine 31,7 % zaposlenika ESVD-a bilo iz država članica u usporedbi s 32,9 % tijekom 2015. (25,3 % u sjedištu i 40,8 % u delegacijama); poziva na uravnoteženiju raspodjelu zaposlenika u skladu s Odlukom Vijeća 2010/427/EU (1); pozdravlja predanost potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Parlamentu u cilju rješavanja trenutačne previsoke zastupljenosti nacionalnih diplomata na mjestu voditelja delegacija;

    25.

    		 napominje da na 13 država članica koje su pristupile Uniji od 2004. otpada 19,6 % ukupnog broja zaposlenika ESVD-a sa statusom administratora, što je blizu njihova udjela u stanovništvu Unije (20,6 %); međutim skreće pozornost na činjenicu da oni čine samo 13,28 % zaposlenika na rukovodećim položajima te ističe da bi se ta neravnoteža, uz poštovanje politike zapošljavanja na temelju zasluga, mogla bolje uzeti u obzir u budućim postupcima zapošljavanja; sa zabrinutošću napominje da su dotične države članice posebno nedovoljno zastupljene na višim razinama uprave te primjećuje da se u tom pogledu preporučuje napredak;

    26.

    		 traži od ESVD-a da do 30. lipnja 2018. dostavi daljnja objašnjenja za sve veći broj upućenih nacionalnih stručnjaka koji je 2016. dosegnuo 445 (od čega ih je 85 % u Bruxellesu) u usporedbi s 434 koliko ih je bilo 2015. i 407 tijekom 2014.;

    27.

    		 ponovno izražava zabrinutost zbog rodne neravnoteže među zaposlenicima ESVD-a na višim razinama uprave; prima na znanje blago povećanje broja žena na rukovodećim položajima te ističe da još ima prostora za povećanje sadašnje stope (22,7 %, od čega je 14 % na višim rukovodećim položajima, odnosno šest radnih mjesta od ukupno 44, i 25 % na srednjim rukovodećim položajima, odnosno 53 radna mjesta od 215); poziva države članice da aktivnije potiču ženske kandidate na prijave za radna mjesta u ESVD-u na razini uprave;

    28.

    		 u tom kontekstu pozdravlja osnivanje radnih skupina „Razvoj karijere, rodna ravnopravnost i jednake mogućnosti”, „Okvir za učenje i razvoj” te osnivanje mreže „Žene i ESVD” kao važnih koraka za poboljšanje funkcioniranja ESVD-a; smatra da se tim inicijativama definira privlačniji razvoj karijera, pojednostavljuje zapošljavanje i jamči imenovanje sposobnih pojedinaca, prikladnost kompetencija, kao i rodna ravnopravnost i jednake mogućnosti u pogledu rodne perspektive i etničkog podrijetla; poziva države članice da ulože veće napore u promicanje kvalificiranih ženskih kandidata za rukovodeće položaje kako bi se smanjila rodna neravnoteža; pozdravlja namjeru potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da osigura da se učestalošću izmjenjivanja osoblja ne dovode u pitanje kontinuitet posebnog znanja i kompetencija dostupnih u sjedištu ESVD-a i u delegacijama;

    29.

    		 izražava žaljenje zbog toga što je Služba za posredovanje ESVD-a tijekom 2016. obaviještena o 75 predmeta na temu sukoba, uznemiravanja ili lošeg radnog okružja i što su 23 predmeta na kraju godine ostala neriješena; napominje da je krajem 2015. još uvijek otvoreno 36 od 65 slučajeva i da je prema tome 2016. smanjen relativan broj otvorenih predmeta na kraju godine; pozdravlja sustav upozoravanja koji je uspostavio ESVD i koji omogućuje sustavno praćenje pritužbi te sa zadovoljstvom potvrđuje mjere poduzete za hvatanje u koštac s tom pojavom s pomoću razvoja usluga podrške poput posredovanja, povjerljivog savjetovanja, medicinske i psihološke pomoći, podizanja razine osviještenosti i odgovarajućih disciplinskih mjera; poziva ESVD da nastavi poboljšavati svoju politiku kako bi se spriječili svi oblici psihičkog i seksualnog uznemiravanja te sukobi i kako bi se tijelo nadležno za davanje razrješnice obavijestilo o postignutom razvoju;

    30.

    		 ističe da je potrebno osnovati nezavisno tijelo za otkrivanje, savjetovanje i upućivanje s dostatnim proračunskim sredstvima kako bi se pomoglo zviždačima da preko odgovarajućih kanala dostave informacije o mogućim nepravilnostima kojima se utječe na financijske interese Unije, pri čemu bi se štitila njihova povjerljivost i nudila potrebna potpora i savjeti;

    31.

    		 napominje da je ESVD dosad poštovao međuinstitucijski sporazum o smanjenju broja zaposlenika za 5 % tijekom razdoblja od pet godina, pri čemu je 2016. ukinuto 17 radnih mjesta, što je smanjenje od ukupno 68 radnih mjesta dosad, te za 2017. treba utvrditi još 16 radnih mjesta kako bi se postigao ukupni doprinos od 84 radna mjesta ESVD-a tijekom petogodišnjeg razdoblja koje završava 2017.; skreće pozornost na činjenicu da učinkovitost djelovanja Unije na terenu ne bi trebala biti ugrožena pretjeranim radnim opterećenjem osoblja, osobito u slučaju manjih delegacija ili delegacija nadležnih za više od jedne zemlje; poziva proračunska tijela da pri planiranju budućih dodjela financijskih sredstava za osoblje imaju na umu dugoročni učinak smanjenja broja osoblja;

    32.

    		 podsjeća na preporuku Ombudsmana u vezi s praksom ESVD-a da nudi neplaćeno stažiranje u delegacijama Unije te ističe da je važno plaćati odgovarajuću naknadu svim stažistima ESVD-a kako bi se osigurala dostatna naknada za napore stažista i kako se ne bi pojačala diskriminacija zbog ekonomskih razloga; stoga pozdravlja mjere koje je ESVD poduzeo za restrukturiranje svoga programa stažiranja, uključujući s pomoću stipendija za stažiranje u delegacijama Unije; zabrinut je, međutim, zbog toga što je broj ponuđenih stipendija znatno niži od broja mjesta za stažiranje u delegacijama tijekom 2016.; poziva ESVD da pronađe druge načine pružanja plaćenih stažiranja u cilju jamčenja jednakih mogućnosti, na primjer, u suradnji sa sveučilištima ili drugim javnim institucijama;

    33.

    		 zabrinut je zbog činjenice da su nedostaci u postupcima javne nabave u delegacijama Unije (pozivi na podnošenje ponuda, prijedlozi i drugi) tijekom 2015. i 2016. utjecali na 87 projekata, s ukupnom vrijednošću od 873 197 910 EUR; smatra da je ključno da voditelji delegacija i dalje sudjeluju u redovitim osposobljavanjima i da ih se u okviru informativnih sastanaka prije upućivanja na rad, tijekom ad hoc seminara ili na godišnjoj konferenciji veleposlanika podsjeća na ulogu koju, uz svoja politička zaduženja, imaju u učvršćivanju lanca jamstva ESVD-a i na njihovu sveukupnu odgovornost kako za upravljanje administrativnim rashodima i portfeljima projekata koji zahtijevaju odgovarajuću procjenu tako i za odmjeravanje različitih komponenti koje bi mogle dovesti do izdavanja zadrške;

    34.

    		 naglašava da su „značajni nedostaci u logici intervencija, u pretpostavkama ili procjenama rizika” bili glavni problemi o kojima su tijekom 2015. i 2016. izvijestili šefovi delegacija i koji su imali utjecaj na 293 projekta u ukupnom iznosu od 2 574 730 715 EUR; poziva Komisiju i ESVD da provedu dubinsku analizu u cilju poboljšanja upravljanja projektima, to jest s pomoću pravilne procjene rizika, zemljopisnih prioriteta i kapaciteta delegacija Unije da se nose s radnim opterećenjem, te da se i dalje fokusiraju na područja potpore radi povećanja učinka pomoći;

    35.

    		 napominje da godišnji proračun za 185 uredskih zgrada i 144 službene rezidencije ESVD-a iznosi oko 160 milijuna EUR, što je 20 % njegova proračuna; prima na znanje napore koje ESVD ulaže od posljednjeg postupka davanja razrješnice kako bi prilagodio i ispravio različite elemente u svojoj politici upravljanja nekretninama; međutim ističe da se praćenje i povrat svih troškova te postupci odabira moraju produbiti; ističe da je važno pronaći ravnotežu između sigurnosnih pitanja, politike zaštite okoliša i pristupa za osobe s invaliditetom te da su potrebne veće uštede povezane sa zgradama; ističe važnost pregovaranja o ugovorima radi uštede i postizanja kontinuiteta u politici upravljanja nekretninama; predlaže da ESVD provede sveobuhvatnu analizu svih delegacija Unije kako bi se odredilo u kojim bi zemljama delegacijama bilo isplativije kupovati poslovne zgrade i rezidencije umjesto da ih iznajmljuju;

    36.

    		 pozdravlja napore za povećanje usklađene potpore delegacijama Unije u vezi s upravljanjem zgradama iz sjedišta, uključujući pokretanje ažurirane verzije informatičkog alata za upravljanje zgradama (IMMOGEST) ili povećanje specijaliziranog ugovornog osoblja u sjedištu ESVD-a; poziva ESVD da nastavi provoditi preporuke Revizorskog suda iz njegova tematskog izvješća o upravljanju ESVD-a svojim zgradama diljem svijeta (2); poziva ESVD da provede reviziju novih mjera i da Parlament obavještava o rezultatima;

    37.

    		 uvjeren je u važnost postojanja dosljedne mreže regionalnih dužnosnika za sigurnost radi pružanja sigurnosti zaposlenicima;

    38.

    		 smatra da se u svim novim dosjeima o zgradama ili transakcijama koje će se ugovoriti na razini sjedišta ESVD-a mora osigurati temeljita provjera uvjeta najma ili kupnje poslovnih zgrada i rezidencija; potvrđuje da je ESVD od 2016. unaprijedio sustav za provjeru kupnji nekretnina provedbom vanjskih financijskih evaluacija i tehničkih revizija izvršenih s pomoću priznatih stručnjaka i poziva ESVD da predstavi rezultate tih mjera; poziva ESVD da nastavi pratiti stanje u pogledu uredskih prostora kako bi se postigli predviđeni ciljevi; pozdravlja činjenicu da je prosječna veličina zgrada delegacija neznatno smanjena tijekom 2016., ali žali zbog toga što je ESVD premašio gornju granicu od 35 m2 po osobi za poslovne zgrade, što je dovelo do dodatnih troškova u iznosu od 7,4 milijuna EUR; potvrđuje da su delegacije ograničene u svojim mogućnostima za smanjenje veličine zgrada ako ih, na primjer, obvezuju postojeći ugovori o najmu;

    39.

    		 također poziva ESVD da utvrdi najbolje prakse u pogledu upravljanja nekretninama među državama članicama kojima bi se moglo doprinijeti troškovno učinkovitom poboljšanju njegove politike upravljanja nekretninama; napominje da ESVD od 2016. godine ima ugovor s pružateljem usluga za sustavno praćenje tržišnih informacija i za izračun povrata ulaganja u odnosu na postojeće opcije iznajmljivanja;

    40.

    		 pozdravlja radnu skupinu s državama članicama čiji je rad posvećen ključnom političkom pitanju zajedničkog korištenja diplomatskih prostora i njegovom mogućem proširenju; prima na znanje da je tijekom 2016. dogovoreno 11 novih zajedničkih smještaja te ih sad ima ukupno 91;

    41.

    		 s uvažavanjem primjećuje međuinstitucijske dogovore s Glavnom upravom za europsku civilnu zaštitu i europske operacije humanitarne pomoći (ECHO) i sporazum u pripremi s Europskom investicijskom bankom (EIB) za zajedničko korištenje zgrada i smanjenje troškova; poziva ESVD da u sklopu praćenja troškova proširi te memorandume o razumijevanju na ostala tijela Unije;

    42.

    		 naglašava potrebu za otkrivanjem dezinformacija, posebno u istočnom susjedstvu, na zapadnom Balkanu i jugu te u tom pogledu napominje rad radne skupine East Stratcom;

    43.

    		 pozdravlja uspostavu platforme za potporu misijama za pružanje centralizirane administrativne potpore misijama Zajedničke sigurnosne i obrambene politike ZSOP-a; skreće pozornost na važnost rješavanja problema financiranja te platforme, uz jasan i transparentan okvir za raspodjelu i upotrebu njezinih sredstava te uz maksimalno povećanje učinka već postojećih razina rashoda kako bi se zajamčio snažan i mjerljiv učinak ondje gdje se koristi;

    44.

    		 poziva Vijeće i ESVD da ispune svoju pravnu obvezu i bez odgode i potrebe za podnošenjem zahtjeva pošalju Parlamentu sve relevantne dokumente povezane s pregovorima o međunarodnim sporazumima, uključujući pregovaračke smjernice, dogovorene tekstove i zapisnike sa svakog kruga pregovora, u skladu s člankom 218. stavkom 10. UFEU-a, prema kojemu se „Europski parlament odmah i u potpunosti izvješćuje o svim fazama tog postupka”; podsjeća Vijeće i ESVD da je zbog povrede članka 218. stavka 10. u prošlosti Sud Europske unije već poništavao odluke Vijeća o potpisivanju i sklapanju nekolicine sporazuma te ističe da suglasnost Parlamenta za nove sporazume, primjerice sveobuhvatan i pojačan sporazum o partnerstvu s Armenijom, može također biti uskraćena u budućnosti, sve dok Vijeće i ESVD ne ispune svoje pravne obveze;

    45.

    		 napominje da ESVD još nije proveo preporuke iz tematskog izvješća br. 14/2013 (3) Revizorskog suda, u kojima se poziva na pripremu detaljnog akcijskog plana u cilju poboljšanja učinkovitosti potpore Unije Palestini; potiče ESVD da u suradnji s Komisijom u cijelosti provede tu preporuku;

    46.

    		 napominje da, u skladu s trenutačnim postupkom davanja razrješnice, ESVD podnosi godišnje izvješće o radu Revizorskom sudu u lipnju, Revizorski sud potom svoje izvješće podnosi Parlamentu u listopadu, a o razrješnici glasuje Parlament na plenarnoj sjednici do svibnja; napominje da, osim u slučaju odgode davanja razrješnice, između zaključivanja godišnjih financijskih izvještaja i okončanja postupka davanja razrješnice prođe najmanje 17 mjeseci; ističe da revizija u privatnom sektoru slijedi mnogo kraći vremenski raspored; ističe da je postupak davanja razrješnice potrebno pojednostavniti i ubrzati; traži da ESVD i Revizorski sud slijede dobru praksu koju pruža privatni sektor i predlaže da se odredi rok do 31. ožujka naredne obračunske godine za podnošenje godišnjih izvješća o radu, rok do 1. srpnja za podnošenje izvješća Revizorskog suda i da se raspored za postupak davanja razrješnica naknadno preispita kao što je utvrđeno u članku 5. Priloga IV. Poslovniku Parlamenta tako da se glasovanje o razrješnici može održati na plenarnoj sjednici Parlamenta u studenome, čime bi se postupak davanja razrješnice okončao u godini koja slijedi nakon predmetne obračunske godine.

    (1)  Odluka Vijeća 2010/427/EU od 26. srpnja 2010. o određivanju organizacije i načina rada Europske službe za vanjsko djelovanje (SL L 201, 3.8.2010., str. 30.).

    (2)  Revizorski sud: Tematsko izvješće br. 7/2016: Kako Europska služba za vanjsko djelovanje upravlja svojim zgradama diljem svijeta.

    (3)  Tematsko izvješće br. 14/2013 „Izravna financijska potpora Europske unije Palestinskoj samoupravi”.

    Top