Choose the experimental features you want to try

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 52018AE4922

Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o Izmijenjenom prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 1093/2010 o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za bankarstvo); Uredbe (EU) br. 1094/2010 o osnivanju Europskog nadzornog tijela (Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje); Uredbe (EU) br. 1095/2010 o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala); Uredbe (EU) br. 345/2013 o europskim fondovima poduzetničkog kapitala; Uredbe (EU) br. 346/2013 o europskim fondovima za socijalno poduzetništvo; Uredbe (EU) br. 600/2014 o tržištima financijskih instrumenata; Uredbe (EU) 2015/760 o europskim fondovima za dugoročna ulaganja; Uredbe (EU) 2016/1011 o indeksima koji se upotrebljavaju kao referentne vrijednosti u financijskim instrumentima i financijskim ugovorima ili za mjerenje uspješnosti investicijskih fondova; Uredbe (EU) 2017/1129 o prospektu koji je potrebno objaviti prilikom javne ponude vrijednosnih papira ili prilikom uvrštavanja za trgovanje na uređenom tržištu i Direktive (EU) 2015/849 o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma (COM(2018) 646 final – 2017/0230 (COD))

EESC 2018/04922

SL C 110, 22.3.2019, p. 58–61 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

22.3.2019   

HR

Službeni list Europske unije

C 110/58


Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o Izmijenjenom prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 1093/2010 o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za bankarstvo); Uredbe (EU) br. 1094/2010 o osnivanju Europskog nadzornog tijela (Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje); Uredbe (EU) br. 1095/2010 o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala); Uredbe (EU) br. 345/2013 o europskim fondovima poduzetničkog kapitala; Uredbe (EU) br. 346/2013 o europskim fondovima za socijalno poduzetništvo; Uredbe (EU) br. 600/2014 o tržištima financijskih instrumenata; Uredbe (EU) 2015/760 o europskim fondovima za dugoročna ulaganja; Uredbe (EU) 2016/1011 o indeksima koji se upotrebljavaju kao referentne vrijednosti u financijskim instrumentima i financijskim ugovorima ili za mjerenje uspješnosti investicijskih fondova; Uredbe (EU) 2017/1129 o prospektu koji je potrebno objaviti prilikom javne ponude vrijednosnih papira ili prilikom uvrštavanja za trgovanje na uređenom tržištu i Direktive (EU) 2015/849 o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma

(COM(2018) 646 final – 2017/0230 (COD))

(2019/C 110/11)

Glavni izvjestitelj:

Petr ZAHRADNÍK

Zahtjev za savjetovanje:

Europski parlament, 4.10.2018.

Vijeće Europske unije, 12.11.2018.

Pravni temelj:

članak 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije

Nadležna stručna skupina:

Stručna skupina za ekonomsku i monetarnu uniju te ekonomsku i socijalnu koheziju

Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:

12.12.2018.

Plenarno zasjedanje br.:

539

Rezultat glasovanja

(za/protiv/suzdržani):

121/0/4

1.   Zaključci i preporuke

1.1.

EGSO cijeni agilnost s kojom Europska komisija reagira na ukorijenjene probleme u bankarskim i financijskim institucijama i poduzima daljnje mjere u cilju iskorjenjivanja pranja novca i financiranja terorizma.

1.2..

Istodobno, EGSO smatra da bi, osim jačanja koordinacije između nadzornih tijela i racionalizacije postupaka, trebalo uskladiti i djelovanje s drugim relevantnim strankama kako bi se taj izrazito opasni problem riješio na učinkovit način.

1.3.

EGSO upozorava da tehnologija i komunikacije ne služe samo razvoju inovativnih financijskih proizvoda u korist štediša i ulagača već predstavljaju i snažan poticaj za kriminalce koji se bave pranjem novca i financiranjem terorizma. To je jedan od razloga zašto poziva da se usvojene strategije u najvećoj mogućoj mjeri usmjere na sprečavanje budućih rizika.

1.4.

EGSO naglašava sve veću važnost tog problema u odnosu na treće zemlje s obzirom na pogoršanje geopolitičkih, sigurnosnih i političkih rizika te ističe da EU treba u potpunosti biti spreman za uklanjanje praksi pranja novca, financiranja terorizma te zlouporabe financijskih tržišta i institucija.

1.5.

EGSO prima na znanje i poštuje činjenicu da mjere predložene u zakonodavnom prijedlogu, iako važne, predstavljaju samo dio koraka na području koordinacije, organizacije i pravosuđa na koje se moraju nadovezati daljnje mjere želi li se to pitanje uspješno riješiti. Istodobno se slaže s Europskom komisijom da, želi li se osigurati izvedivost i održivost odabranog pristupa, treba napredovati postupno kako bi se izbjegli znatni poremećaji u stabilnosti i funkcioniranju postojećeg sustava.

1.6.

EGSO smatra da s obzirom na novu ravnotežu ovlasti između nadzornih tijela treba uspostaviti ujednačen odnos između Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (EBA), čije su ovlasti obnovljene i proširene, i nacionalnih nadzornih tijela kako bi sve uključene strane na najbolji način iskoristile svoje kapacitete i na željeni način riješile taj problem.

1.7.

EGSO naglašava da je za ostvarenje cilja tih mjera od velike važnosti unutarnja i vanjska komunikacija o pranju novca i financiranju terorizma. U unutarnjoj komunikaciji od ključne je važnosti poboljšati i zaštititi informacijske tokove između relevantnih nadzornih tijela; u vanjskoj komunikaciji bitni su informiranje i osvješćivanje zainteresiranih građana o raznim pojavnostima tih kriminalnih radnji kao vid prevencije i pripreme za slučaj da do njih dođe.

1.8.

EGSO se pita na temelju čega je bankarski sektor proglašen sektorom koji će najvjerojatnije biti iskorišten za pranje novca, što je ojačalo položaj EBA-a u odnosu na druga dva nadzorna tijela EU-a.

1.9.

EGSO bi želio da se detaljnije predstave novi odnosi između EBA-e i ostalih nadzornih tijela EU-a te nacionalnih nadzornih tijela, a posebice nadzornih tijela trećih zemalja, kad je riječ o koordinaciji i sinergijama u borbi protiv prljavog novca i financiranja terorizma.

2.   Opći kontekst prijedloga i ključne činjenice

2.1.

Novi sustav nadzora financijskog tržišta, koji je u EU-u na snazi od 2011., znatno je poboljšao stabilnost financijskog tržišta i ograničenje rizika. To je dovelo do usklađivanja propisa EU-a o financijskim tržištima i konvergencije u njihovom nadzoru. Međutim, daljnji porast tehnoloških i financijskih inovacija proširio je raspon kriminalnih aktivnosti u okviru kojih se financijski sektor koristi za podržavanje kaznenih djela i pranje ostvarenog prihoda. Obje navedene aktivnosti, koje su – naravno – izuzetno društveno nepoželjne, narušavaju funkcioniranje financijskih tržišta i njihovu učinkovitost jer im primarni cilj nije povećati dobit temeljenu na objektivnom razvojnom potencijalu sredstava i njihove vrijednosti, već im je cilj tajnovitost, prikrivanje i nerazotkrivanje, a takvo ponašanje znači da se financijska sredstva nužno ne koriste na najbolji mogući način.

2.2.

Svrha predloženih mjera stoga nije samo spriječiti ili ograničiti sredstva dostupna za počinjenje kaznenog djela ili legalizaciju tako ostvarene dobiti već i osigurati da financijske institucije koje se koriste za tu vrstu kriminala budu zdrave, stabilne i sigurne za klijente i ulagače. Time se ograničavaju politički rizici i rizici u pogledu reputacije kako za pojedinačne države članice, tako i za EU kao cjelinu.

2.3.

S obzirom na to da su današnja financijska tržišta multinacionalna i međusobno povezana kao nikad prije, od ključne je važnosti uspostaviti sustav koji ispunjava svoju funkciju u prekograničnom kontekstu, jer iskustvo govori da je sve više kaznenih djela te vrste počinjeno na prekograničnoj osnovi i, među ostalim, uključuje osobe iz trećih zemalja. Da bi ta nastojanja bila uspješna, nije dovoljno ta kaznena djela procesuirati – pa makar i učinkovito – samo u jednoj zemlji. Stoga je izuzetno važno ostvariti učinkovite sinergije između nacionalnih nadzornih tijela koja prate pranje novca ili financijsko tržište i tijela EU-a koja djeluju u tom području, kao i nadzornih tijela trećih zemalja.

2.4.

Predložene mjere koje se razmatraju u ovom mišljenju tek su jedan od paketa mjera u navedenom poduhvatu. Da bi taj poduhvat bio uspješan, neophodna je koordinacija s drugim tijelima koja zajedno mogu zauzeti sustavan i dosljedan pristup koji će počiniteljima u što većoj mjeri otežati počinjenje tih kaznenih djela.

2.5.

Prijedlogom se posebice želi:

optimizirati korištenje stručnih znanja i resursa tako što će se pri EBA-i centralizirati zadaće koje se odnose na sprečavanje i borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma na cijelom financijskom tržištu;

pojasniti opseg i sadržaj zadaća povezanih sa sprečavanjem pranja novca koje su povjerene Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo;

ojačati instrumente za provedbu zadaća sprečavanja pranja novca;

ojačati koordinacijsku ulogu Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u sprečavanju pranja novca na međunarodnoj razini.

3.   Opće napomene

3.1.

EGSO smatra da borba protiv pranja novca i financiranja terorizma sve više dobiva na važnosti ne samo zbog brzih tehnoloških promjena i financijskih inovacija već i zbog velikog broja nedavno utvrđenih slučajeva u kojima je bankarski i financijski sustav u nekoliko država članica EU-a iskorišten u kriminalne svrhe. U tim je okolnostima također važno upozoriti na povišene geopolitičke rizike, među ostalima terorizam.

3.2.

EGSO izražava zabrinutost zbog toga što taj problem dodatno komplicira činjenica da ta vrsta kriminala (kao i nastojanja da se njime ostvarena sredstva operu uz pomoć financijskog sektora) ne samo da se odvija na prekograničnoj razini unutar EU-a već uključuje i kriminalne aktivnosti koje se odvijaju u trećim zemljama. EGSO pozdravlja činjenicu da se Prijedlogom Europske komisije aktivno nastoji riješiti taj problem.

3.3.

iako je pitanje revizije Europskog sustava financijskog nadzora obrađeno 2017. (1), o čemu je EGSO objavio mišljenje (2) usvojeno na plenarnom zasjedanju 15. veljače 2018., EGSO u tom pogledu napominje da zbog novih saznanja i okolnosti Prijedlog ponovo treba izmijeniti dodavanjem novih elemenata kako bi bio učinkovitiji. Usprkos tome, EGSO-ovo prethodno mišljenje još uvijek je jednako relevantno. EGSO također pozdravlja agilnu reakciju Europske komisije na niz bankarskih skandala u nekoliko država članica EU-a koji su s jedne strane potvrdili da kriminalci znaju iskorištavati tehnologiju i komunikacije, kao i postojeće zakonodavstvo, a s druge strane otkrili nedostatke europskog sustava za borbu protiv pranja novca.

3.4.

EGSO napominje da su novi elementi Prijedloga većinom tehničke i organizacijske prirode, ali da su za poboljšanje sadašnje situacije potrebne šire i sveobuhvatnije mjere. EGSO dodaje da se Prijedlog odnosi na vrlo uzak raspon pitanja u vezi s povećanjem ovlasti EBA-e i jačanjem njegove koordinacije s nacionalnim nadzornim tijelima za borbu protiv pranja novca i, u određenim slučajevima, određenim stupnjem kontrole nad njima. S druge strane, ne bavi se radom financijsko-obavještajnih jedinica (FOJ). Prijedlog se odnosi na koordinaciju aktivnosti i postupaka općenito, a ne na ono što zapravo sačinjava borbu protiv pranja novca.

3.5.

EGSO izričito upozorava da pranje novca nije samo način legalizacije dobiti ostvarene kriminalnim djelatnostima koje se smatraju nespojivima sa zakonom već dovodi i do besmislene raspodjele sredstava pri kojoj glavni cilj tih operacija nije ostvariti dobit nego „ne biti otkriven” te „legalizirati” uložena sredstva ili ih prebaciti negdje gdje će daljnje kazneno djelo biti počinjeno. EGSO istodobno poštuje i naglašava činjenicu da se predložena izmjena ne bavi analiziranjem novih trendova i okolnosti u kojima se pranje novca danas odvija. Prijedlog se usmjerava na konkretne aspekte uklanjanja tih netransparentnih praksi, uglavnom jačanjem uloge EBA-a u odnosu na europska nadzorna tijela u borbi protiv pranja novca i financiranja terorizma te poboljšanjem koordinacije i komunikacije s nacionalnim nadzornim tijelima u slučajevima borbe protiv pranja novca, koji su dio sustava tijela za nadzor banaka ili financijskog tržišta.

3.6.

EGSO ovdje glavnu važnost pripisuje odgovarajućoj podjeli nadležnosti između ESB-a i nacionalnih tijela, u skladu s načelom supsidijarnosti. Jačanje ovlasti EBA-e u rješavanju prekograničnih transakcija od presudne je važnosti, legitimno i opravdano. EGSO, međutim, dodaje da, kad je riječ o isključivo nacionalnim slučajevima u kojima EBA očito nema relevantne ovlasti, nadležnost mora ostati u rukama nacionalnih tijela.

3.7.

S obzirom na to da je borba protiv pranja novca i financiranja terorizma ključna za osiguravanje zdravog gospodarskog i financijskog okruženja širom EU-a, EGSO se pita ne bi li za to područje trebalo uspostaviti posebno izvršno tijelo EU-a, npr. novu upravu. To pitanje postaje sve aktualnije s obzirom na formiranje nove Europske komisije u jesen 2019.

3.8.

EGSO se također pita na temelju čega je predloženo da EBA igra ključnu ulogu koordinatora u rješavanju tog problema. Znači li to da Europska komisija smatra da u Europskoj uniji najveće mogućnosti za pranje novca i financiranje terorizma postoje u bankarskom sektoru?

3.9.

EGSO se slaže da, u vezi s Prijedlogom, mora postojati učinkovita komunikacija o načinu rješavanja problema, koja bi se trebala usredotočiti ne samo na učinkovitu komunikaciju između svih uključenih tijela (unutarnja komunikacija), već i na primjereno informiranje javnosti (klijenata u financijskom sektoru i javnosti općenito).

4.   Posebne napomene

4.1.

EGSO predlaže da se Prijedlogom vrlo konkretno odrede područja i odnosi u kojima će EBA imati dominantan položaj nad drugim nadzornim tijelima EU-a u borbi protiv prljavog novca i financiranja terorizma, i to u obliku općeg mandata koji će obuhvaćati cijelo financijsko tržište.

4.2.

Isto tako, EGSO traži daljnje pojašnjenje uvjeta pod kojima EBA može nadzirati postupke nacionalnih nadzornih tijela ili izravno donositi odluke o pojedinačnim subjektima u financijskom sektoru.

4.3.

EGSO također izražava velik interes za prirodu suradnje s nadzornim tijelima iz trećih zemalja.

4.4.

EGSO također traži da se pojasni kako će se, u slučaju tajnih ili vrlo tajnih izvora, sve relevantne informacije o pranju novca i financiranju terorizma koje dostavljaju nacionalna tijela centralizirati i kako će se ti izvori zaštititi.

Bruxelles, 12. prosinca 2018.

Predsjednik Europskog gospodarskog i socijalnog odbora

Luca JAHIER


(1)  Izvorni zakonodavni prijedlog COM (2017) 536 final, 20.9.2017. Njegov je cilj bio jačanje kapaciteta europskih nadzornih tijela za osiguravanje usklađenosti i djelotvoran nadzor financijskog tržišta, ali se nije izričito bavio jačanjem njihove nadležnosti u borbi protiv pranja novca i financiranja terorizma.

(2)  SL C 227, 28.6.2018., str. 63.


Top