This document is an excerpt from the EUR-Lex website
Document 52017PC0619
Proposal for a COUNCIL REGULATION fixing the production levies and the coefficient for calculating the additional levy in the sugar sector for the 1999/2000 marketing year and fixing the production levies in the sugar sector for the 2000/2001 marketing year
Prijedlog UREDBE VIJEĆA o utvrđivanju pristojbi na proizvodnju i koeficijenta za izračun dodatne pristojbe u sektoru šećera za tržišnu godinu 1999./2000. i utvrđivanju pristojbi na proizvodnju u sektoru šećera za tržišnu godinu 2000./2001.
Prijedlog UREDBE VIJEĆA o utvrđivanju pristojbi na proizvodnju i koeficijenta za izračun dodatne pristojbe u sektoru šećera za tržišnu godinu 1999./2000. i utvrđivanju pristojbi na proizvodnju u sektoru šećera za tržišnu godinu 2000./2001.
COM/2017/0619 final - 2017/0269 (NLE)
EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 24.10.2017.
COM(2017) 619 final
2017/0269(NLE)
Prijedlog
UREDBE VIJEĆA
o utvrđivanju pristojbi na proizvodnju i koeficijenta za izračun dodatne pristojbe u sektoru šećera za tržišnu godinu 1999./2000. i utvrđivanju pristojbi na proizvodnju u sektoru šećera za tržišnu godinu 2000./2001.
{SWD(2017) 348 final}
OBRAZLOŽENJE
1.KONTEKST PRIJEDLOGA
•Razlozi i ciljevi prijedloga
Sud je 9. veljače 2017. donio presudu u predmetu C-585/15, Raffinerie Tirlemontoise SA protiv État belge kojom je proglasio nevaljanima Uredbe Komisije (EZ) br. 2267/2000 od 12. listopada 2000. o utvrđivanju pristojbi na proizvodnju i koeficijent za izračun dodatne pristojbe u sektoru šećera za tržišnu godinu 1999./2000. i Uredbu Komisije (EZ) br. 1993/2001 od 11. listopada 2001. o utvrđivanju pristojbi na proizvodnju u sektoru šećera za tržišnu godinu 2000./2001.
Pristojbe za predmetne tržišne godine prvotno je odredila Komisija na temelju Uredbe Vijeća (EZ) br. 2038/1999 od 13. rujna 1999. o zajedničkoj organizaciji tržištâ. Tom se Uredbom predviđa sustav samofinanciranja za sektor šećera određen prilagodljivim pristojbama na proizvodnju.
Na temelju Uredbe Vijeća (EZ) br. 2038/1999 zajednička organizacija tržištâ u sektoru šećera temeljila se na načelu da proizvođači trebaju snositi punu financijsku odgovornost za gubitke nastale u svakoj financijskoj godini prodajom onog dijela proizvodnje Zajednice unutar kvote koji prekoračuje unutarnju potrošnju Zajednice i na diferenciranju zajamčenih cijena za prodaju ovisno o proizvodnoj kvoti dodijeljenoj pojedinom poduzetniku.
Načelo financijske odgovornosti osiguravalo se tako da se proizvođačima zaračunavala osnovna pristojba na proizvodnju za svu proizvodnju šećera A i šećera B, ograničena na 2 % interventne cijene za bijeli šećer i pristojba B koja se zaračunavala na proizvodnju šećera B do granice od 37,5 % te cijene. U slučaju da te pristojbe nisu dopuštale postizanje cilja samofinanciranja sektora svake tržišne godine Uredbom (EZ) br. 2038/1999 utvrđivala se dodatna pristojba koja se zaračunavala proizvođačima. Člankom 33. Uredbe (EZ) br. 2038/1999 utvrđivali su se elementi koji su se morali uzeti u obzir pri izračunavanju pristojbi.
U prethodno navedenoj presudi Sud nije doveo u pitanje sustav pristojbi na proizvodnju i načelo na temelju kojeg proizvođači šećera moraju snositi punu financijsku odgovornost za gubitke nastale u svakoj tržišnoj godini prodajom onog dijela proizvodnje unutar kvote koji prekoračuje unutarnju potrošnju Unije te su shodno tome podložni plaćanju pristojbe na svoju proizvodnju unutar kvote, koju će pristojbu utvrditi Komisija radi pokrića gubitaka nastalih u tržišnim godinama 1999./2000. i 2000./2001.
Sud je međutim presudio da je Komisija griješila u izračunu godišnjih pristojbi koje su utvrđene za predmetno razdoblje Uredbom Vijeća (EZ) br. 2038/1999. Utvrdio je da je metoda koju je Komisija primijenila u Uredbama (EZ) br. 2267/2000 i br. 1993/2001 za utvrđivanje pristojbi bila neispravna jer je njezinom primjenom došlo do precjenjivanja troškova koji se moraju pokriti te stoga i do prekomjerne naplate proizvođačima šećera.
U presudi je ostavljena pravna praznina u pogledu točnog iznosa pristojbi za tržišne godine 1999./2000. i 2000./2001. Stoga se, radi poštovanja presude, pristojbe utvrđene za te tržišne godine moraju zamijeniti novima, izračunanima primjenom metode koji je odobrio Sud, s retroaktivnim učinkom.
2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST
•Pravna osnova
Na temelju članka 266. UFEU-a „Institucija čiji je akt proglašen ništavim dužna je poduzeti potrebne mjere kako bi postupila sukladno presudi Suda Europske unije.”. Stoga se nakon poništenja Uredbi (EZ) br. 2267/2000 i br.1993/2001 moraju utvrditi nove pristojbe za predmetno razdoblje.
Okvir zajedničke organizacije tržištâ u sektoru šećera mijenjao se od 1999.: Uredba Vijeća (EZ) br. 2038/1999 stavljena je izvan snage i zamijenjena Uredbom Vijeća (EZ) br. 1260/2001, koja je stavljena izvan snage i zamijenjena Uredbom Vijeća (EZ) br. 318/2006, koja je stavljena izvan snage i zamjenjena Uredbom Vijeća (EZ) br. 1234/2007. Uredbom Vijeća (EU) br. 1308/2013 stavlja se izvan snage i zamjenjuje Uredba Komisije (EZ) br. 1234/2007. Stoga, Uredba Vijeća (EZ) br. 2038/1999 više ne može služiti kao pravni temelj za ispravak pristojbi. Stoga Komisija nije ovlaštena za donošenje korekcijskog zakonodavnog akta potrebnog za provedbu presude.
Na temelju članka 43. stavka 3. UFEU-a Vijeće na prijedlog Komisije usvaja mjere o utvrđivanju pristojbi. S obzirom na prirodu predložene Uredbe, članak 43. stavak 3. UFEU-a čini se primjerenom pravnom osnovom za utvrđivanje ispravljenih pristojbi za šećer za predmetne tržišne godine.
U svojoj prethodno navedenoj presudi Sud je razjasnio sve elemente koje je potrebno uzeti u obzir za izračunavanje „prosječnog gubitka” u smislu članka 33. Uredbe Vijeća (EZ) br. 2038/1999, što je potrebno upotrijebiti za ocjenu „ukupnog gubitka” koji se treba pokriti pristojbama na proizvodnju. Konkretno, „prosječni gubitak” izračunava se dijeljenjem stvarno isplaćenih ukupnih povrata s ukupnim izvezenim količinama šećera unutar kvote, bez obzira na to jesu li izvezene uz povrat ili bez njega. Primjenom novog načina koji je naveo Sud dolazi do znatnog smanjenja „prosječnog gubitka” i „ukupnog gubitka” koje se treba pokriti pristojbama za predmetno razdoblje.
Stoga će se predloženom Uredbom uspostaviti pristojbe na proizvodnju šećera za tržišne godine 1999./2000. i 2000./2001., ponovno izračunane primjenom metode koju je razjasnio Sud. Time će se državama članicama omogućiti da izračunaju povrat koji su dužne isplatiti proizvođačima šećera na temelju prekomjernih pristojbi koje su im se zaračunavale u navedenom razdoblju. Države članice trebale bi proizvođačima šećera izvršiti povrate koji proizlaze iz primjene izmijenjenih pristojbi u skladu s primjenjivim nacionalnim zakonodavstvom, uključujući nacionalne rokove zastare. Trebale bi osigurati da gospodarskim subjektima koji su s pravom i pravovremeno tražili povrat on bude isplaćen.
Nadalje, revizija pristojbi na proizvodnju za tržišne godine 1999./2000. i 2000./2001. utjecat će na iznos koji su proizvođači šećera morali platiti prodavateljima šećerne repe na temelju razlike između maksimalnog iznosa pristojbe A odnosno pristojbe B i iznosa tih pristojbi koji se zaračunavaju za predmetne tržišne godine.
Uistinu, u skladu sa zajedničkom organizacijom tržištâ u sektoru šećera koja je na bila snazi do 2006. pristojbe su plaćali proizvođači šećera, no od uzgajivača šećerne repe naplaćivali su samo 60 % tih troškova, plaćajući nižu cijenu šećerne repe. Ako su iznosi pristojbi bili utvrđeni ispod maksimalne razine za pristojbe A ili B (tj. 2 % odnosno 37,5 % interventne cijene za bijeli šećer), člankom 36. stavkom 2. Uredbe (EC) 2038/1999 propisuje se da proizvođači šećera moraju prodavateljima šećerne repe platiti 60 % razlike između maksimalnog iznosa predmetne pristojbe i stvarno zaračunatog iznosa osnovne pristojbe odnosno pristojbe B.
Stoga se ovim korekcijskim zakonodavnim aktom utvrđuju revidirani iznosi koje proizvođači šećera trebaju vratiti prodavateljima šećerne repe. Prodavateljima šećerne repe treba se vratiti samo razlika između starih i novih iznosa.
Povrat pristojbi na šećer predstavlja ispravak izvorno plaćenih pristojbi na šećer u vlastitim sredstvima EU-a. Države članice moraju uspostaviti nova prava na pristojbe na šećer na temelju novih pristojbi najkasnije do 30. rujna 2018.
3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENE UČINAKA
Komisija je državama članicama predstavila radni dokument povezan s utvrđivanjem ispravljenih pristojbi na šećer i praćenjem presude Suda od 9. veljače 2017. Taj je radni dokument predstavljen i o njemu se raspravljalo 28. rujna 2017. na sastancima Upravnog odbora za zajedničku organizaciju poljoprivrednih tržištâ.
Neke su države članice pozvale Komisiju da sastavi zakonodavni akt o ispravku pristojbi, koji treba uključivati isplatu povrata iz proračuna Unije za kamate na povrate koje su predmetne države članice isplatile ili će isplatiti proizvođačima šećera koji su preplatili pristojbe u odgovarajućim godinama. Neka su izaslanstva predložila i da bi se kamate trebale izračunavati po jedinstvenoj stopi na europskoj razini.
4.UTJECAJ NA PRORAČUN
Revizijom pristojbi na proizvodnju za tržišne godine 1999./2000. i 2000./2001. dolazi do negativnog ispravka od 116 318 466 EUR koji se zaračunava na teret vlastitih sredstava proračuna EU-a. Pored navedenog iznosa države članice mogu od Komisije zatražiti povrat stvarno plaćenih kamata, u skladu s njihovim nacionalnim zakonodavstvom, u okviru povrata prekomjernih pristojbi naplaćenih za odgovarajuće godine. Potonji izdatak predmetna država članica zasebno zaračunava proračunu EU-a na temelju predočenja odgovarajućih dokaza o plaćanju.
5. OSTALI DIJELOVI
Komisija usporedno izdaje radni dokument koji je priložen ovom prijedlogu Uredbe Vijeća, radi razjašnjenja određenih elemenata povezanih s povratom glavnice i kamata, povratom prodavateljima šećerne repe, računovodstvenim postupcima i praćenjem postupka povrata.
2017/0269 (NLE)
Prijedlog
UREDBE VIJEĆA
o utvrđivanju pristojbi na proizvodnju i koeficijenta za izračun dodatne pristojbe u sektoru šećera za tržišnu godinu 1999./2000. i utvrđivanju pristojbi na proizvodnju u sektoru šećera za tržišnu godinu 2000./2001.
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 43. stavak 3.,
uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,
budući da:
(1)Člankom 33. stavkom 8. i člankom 34. stavkom 5. Uredbe Vijeća (EZ) br. 2038/1999 1 Komisija je ovlaštena za donošenje detaljnih pravila u pogledu osnovnih pristojbi na proizvodnju i koeficijenta za izračun dodatne pristojbe, koje se prikupljaju od nositelja kvota koji djeluju u okviru zajedničke organizacije tržištâ u sektoru šećera.
(2)Uredbama Komisije (EZ) br. 2267/2000 2 i (EZ) br. 1993/2001 3 utvrđeni su iznosi pristojbi na proizvodnju i koeficijent za izračun dodatne pristojbe u sektoru šećera.
(3)U okviru reforme organizacije zajedničkog tržišta za sektor šećera, Uredbom Vijeća (EZ) br. 1260/2006 4 , stavljena je izvan snage i zamijenjena Uredba (EZ) br. 2038/1999. Uredbom Vijeća (EZ) br. 318/2006 5 stavlja se izvan snage i zamjenjuje Uredba (EZ) br. 1260/2001. Uredbom (EZ) br. 318/2006, koja je naknadno stavljena izvan snage i ugrađena u Uredbu Vijeća (EZ) br. 1234/2007 6 , sustav promjenjivih pristojbi na proizvodnju šećera uz samofinanciranje režima proizvodnih kvota zamijenjen je novom pristojbom na proizvodnju čiji je cilj pridonijeti financiranju izdataka nastalih u sektoru šećera u okviru organizacije zajedničkog tržišta šećera. Ta se privremena pristojba na proizvodnju primjenjivala do 30. rujna 2017. u skladu s Uredbom (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća 7 kojom je stavljena izvan snage i zamijenjena Uredba (EZ) br. 1234/2007.
(4)Presudom od 9. veljače 2017. 8 Sud je proglasio nevaljanima uredbe (EZ) br. 2267/2000 i (EZ) br. 1993/2001. Sud je u svojoj presudi presudio da članak 33. stavak 1. Uredbe br. 2038/1999 treba tumačiti u smislu da je, u svrhu izračuna prosječnog gubitka, potrebno podijeliti ukupni iznos stvarnih rashoda za povrate za izvoz za proizvode na koje se odnosi ta odredba s ukupnim iznosom količina proizvoda koji su bili izvezeni, bez obzira na to jesu li povrati stvarno isplaćeni u odnosu na potonje.
(5)Nadalje, Sud je naveo da članak 33. stavak 2. Uredbe br. 2038/1999 treba tumačiti u smislu da je, u svrhu izračuna prosječnog gubitka, potrebno uzeti u obzir prosječni gubitak izračunan dijeljenjem ukupnog iznosa stvarnih rashoda za povrate za izvoz za proizvode na koje se odnosi ta odredba s ukupnim iznosom količina proizvoda koji su bili izvezeni, bez obzira na to jesu li povrati stvarno isplaćeni u odnosu na potonje.
(6)Stoga je potrebno odrediti pristojbe na proizvodnju i dodatne pristojbe na odgovarajućoj razini, kako bi se postupilo u skladu s presudom Suda.
(7)Konkretno, „prosječni gubitak” izračunava se dijeljenjem stvarno isplaćenih ukupnih povrata s ukupnim izvezenim količinama proizvoda koji ispunjavaju uvjete za povrat, bez obzira na to jesu li izvezene uz povrat ili bez njega. Primjenom načina koji je naveo Sud dolazi do znatnog smanjenja „prosječnog gubitka” i „ukupnog gubitka” koje se treba pokriti pristojbama za predmetno razdoblje.
(8)Revizija pristojbi na proizvodnju za tržišne godine 1999./2000. i 2000./2001. utjecat će na iznos koji su proizvođači šećera morali platiti prodavateljima šećerne repe na temelju razlike između maksimalnog iznosa pristojbe A odnosno pristojbe B i iznosa tih pristojbi koji se zaračunavaju za predmetne tržišne godine.
(9)Uistinu, u skladu s pravilima kojima se uspostavlja zajednička organizacija tržištâ u sektoru šećera koja je na bila snazi do 2006. pristojbe su plaćali proizvođači šećera, no od uzgajivača šećerne repe naplaćivali su samo 60 % tih troškova, plaćajući nižu cijenu šećerne repe. Člankom 18. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 2038/1999 predviđeno je da ako su iznosi pristojbi bili utvrđeni ispod maksimalne razine za pristojbe A ili B (tj. 2 % odnosno 37,5 % interventne cijene za bijeli šećer), proizvođači šećera moraju prodavateljima šećerne repe platiti 60 % razlike između maksimalnog iznosa dotične pristojbe i stvarno zaračunatog iznosa osnovne pristojbe odnosno pristojbe B.
(10)Stoga bi se trebali utvrditi revidirani iznosi koje proizvođači šećera trebaju vratiti prodavateljima šećerne repe. Prodavateljima šećerne repe treba se vratiti samo razlika između starih i novih iznosa.
(11)Za tržišnu godinu 1999./2000. ukupni gubitak koji nije obuhvaćen pristojbama, ponovno izračunat u skladu s metodom koju je naveo Sud, iznosi 66 941 664 EUR. Koeficijent iz članka 34. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 2038/1999 trebao bi se utvrditi u skladu s tim i trebao bi se primjenjivati retroaktivno za tu tržišnu godinu.
(12)Za tržišnu godinu 2000./2001. ukupni gubitak koji nije obuhvaćen pristojbama, izračunat u skladu s metodom koju je naveo Sud, iznosi 49 376 802 EUR.
(13)Za potrebe pravne sigurnosti i radi osiguravanja jednakog postupanja prema predmetnim gospodarskim subjektima u različitim državama članicama potrebno je utvrditi datum do kojeg bi se pristojbe utvrđene ovom Uredbom trebale uspostaviti, kako je navedeno u članku 2. stavku 2. trećem podstavku Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 609/2014 9 .
(14)Gospodarskim subjektima naplaćeni su iznosi pristojbi za tržišne godine 1999./2000. i 2000./2001. Države članice trebale bi gospodarskim subjektima izvršiti povrate koji proizlaze iz primjene izmijenjenih pristojbi u skladu s primjenjivim nacionalnim zakonodavstvom, uključujući nacionalne rokove zastare. Trebale bi osigurati da gospodarskim subjektima koji su s pravom i pravovremeno tražili povrat on bude isplaćen.
(15)Izračun pristojbi na proizvodnju i dodatnih pristojbi utvrđenih ovom Uredbom trebao bi se primjenjivati od stupanja na snagu Uredaba (EZ) br. 2267/2000 i (EZ) br. 1993/2001,
DONIJELO JE OVU UREDBU:
Članak 1.
1.Pristojbe na proizvodnju u sektoru šećera za tržišne godine 1999./2000. i 2000./2001. utvrđene su u točki 1. Priloga.
2.Koeficijent potreban za izračun pristojbe za proizvodnju za tržišnu godinu 1999./2000. utvrđen je u točki 2. Priloga.
3.Iznos koji proizvođači šećera trebaju platiti prodavateljima šećerne repe na temelju pristojbe A i pristojbe B za tržišnu godinu 2000./2001. utvrđen je u točki 3. Priloga.
Članak 2.
Datum utvrđivanja, kako je navedeno u članku 2. stavku 2. drugom i trećem podstavku Uredbe Vijeća (EU, Euratom) br. 609/2014, pristojbe utvrđene ovom Uredbom jest najkasnije do 30. rujna 2018.
Članak 3.
Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Međutim, članak 1. primjenjuje se:
–od 13. listopada 2000. za tržišnu godinu 1999./2000.,
–od 12. listopada 2001. za tržišnu godinu 2000./2001.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu
Za Vijeće
Predsjednik
FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ
|
FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ |
FS/17/4938476 |
|||||
|
6.2.2017.1 |
||||||
|
DATUM: 6.9.2017. |
||||||
|
1. |
NASLOV PRORAČUNA: Vidjeti predviđeni proračun u nastavku. Poglavlje 1. 1. – Članak 1 1 0 (Nameti na proizvodnju koji se odnose na tržišnu godinu 2005./2006. i prethodne godine): 05 07 02 (Rješavanje sporova) |
ODOBRENA SREDSTVA: B2017; DB 2018 p.m.; p.m. 29 milijuna EUR 22,3 milijuna EUR |
||||
|
2. |
NASLOV: UREDBA VIJEĆA o utvrđivanju pristojbi na proizvodnju i koeficijenta za izračun dodatne pristojbe u sektoru šećera za tržišnu godinu 1999./2000. i utvrđivanju pristojbi na proizvodnju u sektoru šećera za tržišnu godinu 2000./2001. |
|||||
|
3. |
PRAVNA OSNOVA: Članak 43. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. |
|||||
|
4. |
CILJEVI: Ova je uredba namijenjena retroaktivnoj uspostavi pristojbi na proizvodnju šećera za tržišne godine 1999./2000. i 2000./2001. ponovno izračunanih primjenom načina koji je razjasnio Sud. |
|||||
|
5. |
FINANCIJSKI UTJECAJ |
RAZDOBLJE OD 12 MJESECI
|
FINANCIJSKA GODINA 2018. (u milijunima EUR) |
FINANCIJSKA GODINA 2019. (u milijunima EUR) |
||
|
5,0 |
RASHODI
–
NA TERET PRORAČUNA EU-a
– NACIONALNA TIJELA – OSTALO |
102,2 |
102,2 |
nije primjenjivo |
||
|
5.1. |
PRIHODI
–
VLASTITA SREDSTVA EU-a
– NACIONALNI |
–93,1 |
–93,1 |
nije primjenjivo |
||
|
5.2. |
NAČIN IZRAČUNAVANJA: Vidjeti napomene |
|||||
|
6.0. |
MOŽE LI SE PROJEKT FINANCIRATI ODOBRENIM SREDSTVIMA IZ ODGOVARAJUĆEG POGLAVLJA TEKUĆEG PRORAČUNA? |
nije primjenjivo |
||||
|
6.1. |
MOŽE LI SE PROJEKT FINANCIRATI PRIJENOSOM SREDSTAVA IZ JEDNOG POGLAVLJA TEKUĆEG PRORAČUNA U DRUGO? |
Ne |
||||
|
6.2. |
HOĆE LI BITI POTREBAN DODATNI PRORAČUN? |
Ne |
||||
|
6.3. |
HOĆE LI BITI POTREBNO UNIJETI ODOBRENA SREDSTVA U BUDUĆE PRORAČUNE? |
Vidjeti opažanje |
||||
|
NAPOMENE: Sud je 9. veljače 2017. donio presudu u predmetu C-585/15, Raffinerie Tirlemontoise SA protiv État belge kojom je proglasio nevaljanima Uredbe Komisije (EZ) br. 2267/2000 od 12. listopada 2000. o utvrđivanju pristojbi na proizvodnju i koeficijentu za izračun dodatne pristojbe u sektoru šećera za tržišnu godinu 1999./2000. i Uredbu Komisije (EZ) br. 1993/2001 od 11. listopada 2001. o utvrđivanju pristojbi na proizvodnju u sektoru šećera za tržišnu godinu 2000./2001. Presuda je donesena nakon obrazloženja koje je Sud primijenio u presudi od 27. rujna 2012. (presuda Jülich II.) 10 , u kojem je razjašnjena ispravna metoda koju je trebalo upotrijebiti za izračun pristojbi na šećer. Stoga prozvođači imaju pravo na povrat preplaćenih svota koje su neopravdano plaćene na osnovi nevaljanih proizvodnih pristojbi u navedenim tržišnim godinama. Takve preplaćene pristojbe pripisane su proračunu Unije po odbitku naplatnih troškova koji su pripisani nacionalnim proračunima u skladu s člankom 2. stavkom 3. Odluke Vijeća 2014/335/(EU, EURATOM) o sustavu vlastitih sredstava Europskih zajednica. Korekcijskim se zakonodavnim aktom uspostavljaju pristojbe na proizvodnju šećera za tržišne godine 1999./2000. i 2000./2001. ponovno izračunane primjenom metode koju je razjasnio Sud u navedenom predmetu Jülich II. Nakon presude i u skladu s načelom neopravdanog bogaćenja, povrat razlike između starih i ponovno izračunanih pristojbi za gospodarske subjekte mora uključivati kompenzacijske kamate, na temelju nacionalnih propisa. Ukupan iznos koji EU treba vratiti državama članicama je sljedeći: Vlastita sredstva – glavnica Za tržišnu godinu 1999./2000. 66,9 milijuna EUR i 49,4 milijuna EUR za tržišnu godinu 2000./2001.; ukupno 116,3 milijuna EUR * 80 % = 93,1 milijuna EUR pristojbi nakon naknada za naplatu. Kompenzacijske kamate Potraživane kompenzacijske kamate nisu uključene u iznose koji se vode pod vlastitim sredstvima. Kamatne stope utvrdit će se na temelju nacionalnog zakonodavstva te se u ovom trenutku ne može točno utvrditi konačni iznos. Međutim, na temelju dostupnih podataka o nacionalnim kamatnim stopama iz predmeta Jülich i pod pretpostavkom da je prosječno 5 % troškova kamata godišnje, iznos glavnice dospjele za 1999./2000. povećao bi se za 90 % kamata (18 x 5 %), a iznos glavnice dospjele za 2000./2001. povećao bi se za 85 % (17 x 5 %). Stoga je ukupan procijenjeni trošak kamata (66,9 x 90 %) + (49,4 x 85 %) = 102,2 milijuna EUR. Iznos će se isplatiti iz stavke proračuna 05 07 02 – Rješavanje sporova. Plaćanja se očekuju u proračunskoj godini 2018. |
||||||
EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 24.10.2017.
COM(2017) 619 final
PRILOG
Prijedlogu
UREDBE VIJEĆA
o utvrđivanju pristojbi na proizvodnju i koeficijenta za izračun dodatne pristojbe u sektoru šećera za tržišnu godinu 1999./2000. i utvrđivanju pristojbi na proizvodnju u sektoru šećera za tržišnu godinu 2000./2001.
{SWD(2017) 348 final}
|
(1) |
Pristojbe na proizvodnju u sektoru šećera iz članka 1. stavka 1. |
|
(2) |
Koeficijenti potrebni za izračun dodatne pristojbe iz članka 1. stavka 2. za tržišnu godinu 1999./2000. 0,10034 |
|
(3) |
Iznos koji proizvođači šećera trebaju platiti uzgajivačima šećerne repe u pogledu razlike između maksimalnog iznosa pristojbe B i iznosa pristojbi koje se stvarno naplaćuju, kako je navedeno u članku 1. stavku 3. |
(1) Cijena na temelju pristojbe B po toni šećerne repe standardne kvalitete (EUR).
