EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 10.1.2017.

COM(2017) 11 final

2017/0004(COD)

Prijedlog

DIREKTIVE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o izmjeni Direktive 2004/37/EZ o zaštiti radnika od rizika zbog izloženosti karcinogenim ili mutagenim tvarima na radu

(Tekst značajan za EGP)

{SWD(2017) 7 final}
{SWD(2017) 8 final}

OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

•Razlozi i ciljevi prijedloga

Svrha je ovog prijedloga poboljšati zdravstvenu zaštitu radnika smanjenjem izloženosti karcinogenim kemijskim tvarima na radu, osigurati veću jasnoću te pridonijeti ostvarenju ravnopravnijih uvjeta za gospodarske subjekte. To je jedan od prioriteta programa rada Komisije za 2016. Komisija se obvezala poboljšati učinkovitost i uspješnost okvira EU-a za zaštitu radnika te ovom inicijativom djeluje u tom pogledu. Namjera joj je i nastaviti rad u tom važnom području te provesti dodatne procjene učinaka u cilju predlaganja graničnih vrijednosti za dodatne karcinogene tvari.

Prema procjenama zastupljenosti profesionalnih bolesti u posljednje vrijeme i u budućnosti ističe se problem raka povezanog s radom, za koji se očekuje da će i dalje predstavljati problem zbog izloženosti radnika karcinogenim tvarima. Rak je najčešći uzrok smrtnih slučajeva povezanih s radom u EU-u. Godišnje se 53 % smrtnih slučajeva povezanih s radom pripisuje raku 1 . Prema izvješću nizozemskog Nacionalnog instituta za javno zdravstvo i okoliš (RIVM) iz 2016. 2 , u 2012. dijagnosticirano je 91 500 – 150 500 novih slučajeva raka kojemu je uzrok prethodna izloženost karcinogenim tvarima na radu. Od raka povezanog s radom u 2012. umrlo je između 57 700 i 106 500 ljudi, što znači da u EU-u svakog sata između 7 i 12 osoba umre od raka zbog prethodne izloženosti karcinogenim tvarima na radu.

Komisija je poduzela prvi korak za rješavanje tih problema tako što je 13. svibnja 2016. donijela zakonodavni prijedlog za izmjenu Direktive 2004/37/EZ o zaštiti radnika od rizika zbog izloženosti karcinogenim ili mutagenim tvarima na radu („Direktiva”) 3 kako bi se preispitale ili uvele granične vrijednosti za izloženost za 13 tvari 4 . U skladu s člankom 16. Direktive Vijeće u Prilogu III. Direktivi utvrđuje te granične vrijednosti na temelju raspoloživih podataka, uključujući znanstvene i tehničke podatke, za sve karcinogene ili mutagene tvari za koje je to moguće. U skladu s člankom 17. stavkom 1. Direktive prilozi I. i III. mogu se izmijeniti samo u skladu s postupkom iz članka 153. stavka 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije („UFEU”) (redovni zakonodavni postupak).

Komisija sada poduzima dodatni korak u dugoročnijem postupku ažuriranja Direktive u pogledu 7 dodatnih karcinogena te predlaže da se utvrde granične vrijednosti i/ili napomene o opasnosti u slučaju izlaganja preko kože. Prema procjeni učinka to bi trebalo rezultirati boljom zaštitom za najmanje 4 milijuna radnika te većom jasnoćom za poslodavce i provedbena tijela. Procjenjuje se da bi se s pomoću ta dva prijedloga spriječilo sveukupno 100 000 smrtnih slučajeva uzrokovanih rakom povezanim s radom.

U skladu s člankom 16. Direktive Komisija nastavlja s radom kako bi utvrdila dodatne granične vrijednosti, a trenutačno se procjenjuju dodatne kemijske tvari u svrhu buduće izmjene Direktive.

Odredbe Direktive primjenjuju se na sve kemijske tvari koje ispunjavaju kriterije za razvrstavanje kao karcinogene tvari 1.A ili 1.B kategorije iz Priloga I. Uredbi (EZ) br. 1272/2008 5 . U toj Uredbi popisana su „usklađena” (obvezna) razvrstavanja 1017 kemijskih tvari kao karcinogenih tvari 1. kategorije („tvari za koje se zna ili pretpostavlja da su karcinogene za ljude”) na temelju epidemioloških podataka i/ili podataka dobivenih ispitivanjima na životinjama 6 . U drugoj značajnoj klasifikaciji Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC) utvrdila je gotovo 500 tvari koje su karcinogene za ljude (skupina 1 – 118 tvari), vjerojatno karcinogene za ljude (skupina 2A – 75 tvari), ili možda karcinogene za ljude (skupina 2B – 288 tvari) 7 .

Odredbe Direktive primjenjuju se i na sve tvari, smjese ili postupke iz Priloga I. Direktivi te na sve tvari ili smjese koje se ispuštaju tijekom postupaka iz tog Priloga. Prilog I. Direktivi trenutačno sadržava popis utvrđenih postupaka i tvari koje nastaju tijekom tih postupaka. Cilj je razjasniti radnicima, poslodavcima i provedbenim tijelima jesu li određena kemijska tvar ili određeni postupak, ako nisu već razvrstani na temelju Uredbe (EZ) br. 1272/2008, obuhvaćeni područjem primjene Direktive. Trenutačno Prilog I. sadržava pet unosa.

U Direktivi je određeno nekoliko općih minimalnih zahtjeva za sprječavanje ili smanjenje izloženosti svim karcinogenim i mutagenim tvarima koje su obuhvaćene područjem primjene Direktive. Poslodavci moraju utvrditi i procijeniti rizike za radnike povezane s izloženošću karcinogenim (i mutagenim) tvarima na radnome mjestu te spriječiti izloženost u slučaju rizika. Takve tvari ili postupci moraju se zamijeniti manje opasnima ili bezopasnima kad god je to tehnički moguće. Kada zamjena tehnički nije moguća, karcinogene kemijske tvari moraju se, koliko je to tehnički moguće, proizvoditi i upotrebljavati u zatvorenom sustavu, kako bi se spriječila izloženost. Ako to tehnički nije moguće, izloženost radnika mora se smanjiti na što je tehnički moguće nižu razinu. To je obveza smanjenja na najmanju moguću razinu u skladu s člankom 5. stavkom 2. i člankom 5. stavkom 3. Direktive.

Uz te opće minimalne zahtjeve u Direktivi se jasno navodi i da je utvrđivanje graničnih vrijednosti za profesionalnu izloženost određenim karcinogenim i mutagenim tvarima udisanjem sastavni dio mehanizma za zaštitu radnika 8 . Za kemijske tvari za koje još nisu utvrđene granične vrijednosti one se moraju utvrditi i ponovo razmotriti kad god je to moguće s obzirom na novije znanstvene podatke 9 . Granične vrijednosti za profesionalnu izloženost određenim karcinogenim ili mutagenim tvarima utvrđene su u Prilogu III. Direktivi. Trenutačno Prilog III. sadržava tri unosa.

Granične vrijednosti za profesionalnu izloženost utvrđene u Direktivi trebalo bi, prema potrebi, ponovo razmotriti kako bi se uzeli u obzir novi znanstveni podatci, poboljšanja mjernih tehnika, mjere za upravljanje rizicima i drugi relevantni čimbenici.

Na temelju navedenog predlažu se dvije konkretne mjere:

(a)U Prilog I. Direktivi uključiti rad koji uključuje izlaganje uljima koja su prethodno korištena u motorima s unutarnjim izgaranjem za podmazivanje i hlađenje pokretnih dijelova u motoru te u dijelu B Priloga III. Direktivi utvrditi odgovarajuću napomenu o opasnosti u slučaju izlaganja preko kože.

Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC)    procijenila je karcinogenost „mineralnih ulja” 1983. 10 i 1987. 11 i zaključila da postoji dovoljno dokaza iz studija provedenih na ljudima da su mineralna ulja (koja sadržavaju različite aditive i nečistoće) koja se koriste u poslovima kao što su strojno predenje, strojna obrada metala i prerada jute karcinogena za ljude. IARC-ovom procjenom obuhvaćena su i mineralna ulja korištena u motorima. U konačnoj IARC-ovoj procjeni nisu izričito navedena „korištena motorna mineralna ulja”, međutim zaključak je da postoji dovoljno dokaza iz studija provedenih na ljudima da su „neobrađena ili blago obrađena mineralna ulja” karcinogena za ljude (IARC skupina 1). IARC je u Monografiji 100F (2012.) 12 na temelju novih podataka preispitao procjenu i zadržao tu kategorizaciju za rak kože. Znanstveni odbor za ograničenja profesionalne izloženosti („SCOEL”) 13 ispitao je kakav učinak „korištena motorna mineralna ulja”, definirana kao „ulja koja su prethodno korištena u motorima s unutarnjim izgaranjem za podmazivanje i hlađenje pokretnih dijelova u motoru” (dalje u tekstu „korištena motorna mineralna ulja”), imaju na zdravlje radnika na radu. Uzimajući u obzir IARC-ovu ocjenu, SCOEL je u skladu sa svojom metodologijom zaključio da „korištena motorna mineralna ulja” pripadaju karcinogenoj skupini A te da za njih nema naznaka granične vrijednosti utvrđene na temelju načina djelovanja 14 .

Napomenu „koža” koju je potrebno navesti u dijelu B Priloga III. predloženu u ovoj inicijativi posebno je preporučio SCOEL, koji je procijenio da do profesionalne izloženosti korištenim motornim mineralnim uljima dolazi dermalnim putem. Napomenu, koja označava mogućnost znatne apsorpcije kroz kožu, odobrio je Savjetodavni odbor za sigurnost i zdravlje na radu.

Korištena motorna mineralna ulja ne stavljaju se na tržište kao takva, već nastaju tijekom postupka, te se stoga ne razvrstavaju u skladu s Uredbom (EZ) br. 1272/2008. Međutim, Direktivom se predviđa da se u Prilog I. uključe tvari ili smjese ili postupci kao i tvari ili smjese koje se ispuštaju tijekom postupaka iz tog Priloga koji, iako ne podliježu obvezi razvrstavanja u skladu s navedenom Uredbom, ispunjavaju kriterije za razvrstavanje kao karcinogene tvari. Korištena motorna mineralna ulja pripadaju toj kategoriji.

(b)Utvrditi u Prilogu III. granične vrijednosti dopunjene napomenama „koža” za dodatnih 5 karcinogenih tvari te utvrditi napomene „koža” neovisno o graničnim vrijednostima za 2 karcinogene tvari, uključujući za korištena motorna mineralna ulja.

Dostupne informacije, uključujući znanstvene podatke, potvrđuju potrebu da se Prilog III. upotpuni graničnim vrijednostima dopunjenima napomenama „koža” za još 5 karcinogenih tvari. Znanstveni odbor za ograničenja profesionalne izloženosti dao je preporuke za te karcinogene tvari. Za dvije karcinogene tvari 15 SCOEL je utvrdio da postoji mogućnost znatne apsorpcije kroz kožu te je preporučio dodavanje napomene „koža”. Za sve vidove prijedloga zatraženo je mišljenje Savjetodavnog odbora za sigurnost i zdravlje na radu, u skladu s člankom 2. stavkom 2. točkom (f) Odluke Vijeća od 22. srpnja 2003. 16 Za predložene vrijednosti nakon savjetovanja sa Savjetodavnim odborom za sigurnost i zdravlje na radu uzeti su u obzir socioekonomski čimbenici izvedivosti.

•Dosljednost s postojećim odredbama politike u određenom području

Osiguranje sigurne i zdrave radne okoline za radnike u EU-u strateški je cilj Komisije, kako je navela u svojoj Komunikaciji o strateškom okviru EU-a o zdravlju i sigurnosti na radu 2014. – 2020. 17 Jedan je od glavnih izazova utvrđenih u strateškom okviru poboljšati prevenciju bolesti povezanih s radom rješavanjem postojećih, novih i nadolazećih rizika.

Ova inicijativa u skladu je s prioritetom Komisije da ostvari jače i pravednije jedinstveno tržište, posebno njegovu socijalnu dimenziju. U skladu je i s nastojanjima Komisije da ostvari pošteno i uistinu paneuropsko tržište rada na kojemu se radnicima omogućuju adekvatna zaštita i održiva radna mjesta 18 . To uključuje zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu, socijalnu zaštitu te prava povezana s ugovorom o radu.

Direktiva 89/391/EEZ (Okvirna direktiva) 19 o zdravlju i sigurnosti na radu i Direktiva 98/24/EZ 20 o rizicima na radu povezanima s kemijskim sredstvima primjenjuju se kao općenito zakonodavstvo ne dovodeći u pitanje strože i/ili posebne odredbe Direktive.

•Dosljednost u odnosu na druge politike Unije

Poboljšanje radnih uvjeta, sprječavanje teških nesreća i profesionalnih bolesti te promicanje zdravlja radnika tijekom cijelog njihova radnog vijeka među glavnim su načelima u skladu s težnjom da se ostvari europski socijalni rang AAA koju je predsjednik Juncker istaknuo u svojim političkim smjernicama. To pozitivno utječe i na produktivnost i konkurentnost te je ključno za promicanje duljeg radnog vijeka u skladu s ciljem pametnog, održivog i uključivog rasta u okviru strategije Europa 2020. 21

Od 7 karcinogenih tvari koje se razmatraju u ovom prijedlogu tri su predložene za uvrštavanje u popis „posebno zabrinjavajućih tvari” sastavljen u skladu s člankom 59. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 1907/2006 o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) te su zatim uvrštene u Prilog XIV. Uredbi REACH radi autorizacije: etilen diklorid (EDC); 4,4'-metilendianilin (MDA) i trikloretilen (TCE).

Benzo[a]piren nedavno je predložen za uvrštavanje u popis posebno zabrinjavajućih tvari radi autorizacije. Kao pripadnik skupine „policikličkih aromatskih ugljikovodika” (PAH), benzo[a]piren naveden je i u Prilogu XVII. REACH-u (ograničenja proizvodnje, stavljanja na tržište i uporabe određenih opasnih tvari, smjesa i proizvoda) u pogledu stavljanja na tržište ulja za ekstendiranje ili njihove uporabe u proizvodnji guma ili dijelova guma iznad određene koncentracije.

Direktiva i Uredba REACH međusobno se pravno nadopunjuju. Okvirnom Direktivom, koja se primjenjuje kao općenito zakonodavstvo na područje obuhvaćeno Direktivom, predviđeno je da se ona primjenjuje ne dovodeći u pitanje postojeće ili buduće nacionalne odredbe ili odredbe EU-a koje su povoljnije za zaštitu zdravlja i sigurnosti radnika na radu. U Uredbi REACH se pak navodi da se ona primjenjuje ne dovodeći u pitanje zakonodavstvo o zaštiti radnika, uključujući Direktivu.

U kontekstu međusobnog nadopunjavanja Direktive i Uredbe REACH predlažu se granične vrijednosti u okviru Direktive iz sljedećih razloga:

–Korištena motorna mineralna ulja i smjese policikličkih aromatskih ugljikovodika koje sadržavaju benzo[a]piren koje su karcinogene tvari kako su definirane u Direktivi 2004/37/EZ 22 i nastaju tijekom radnog postupka nisu obuhvaćeni područjem primjene Uredbe REACH;

–Od tri karcinogene tvari iz ovog prijedloga za koje je također potrebna autorizacija u okviru REACH-a, dvije se uglavnom koriste kao međuprodukti 23 , tj. proizvode se da bi se u kemijskoj preradi utrošile ili upotrijebile za pretvorbu u drugu tvar. One su, kao takve, izuzete od obveze odobrenja. Međutim, do profesionalne izloženosti međuproduktima može doći, primjerice, tijekom čišćenja, održavanja, uzorkovanja itd., kada je moguće da ima rezidua i/ili ako se prekinu procesni tokovi i sprječavanje širenja može biti upitno.

–Za etilen dibromid se analizom najboljeg načina upravljanja rizicima 16. srpnja 2015. došlo do zaključka da iako se ta tvar može predložiti za uvrštavanje u posebno zabrinjavajuće tvari za eventualno prioritetno uključivanje u popis iz Priloga XIV. Uredbi REACH, Europska komisija smatra primjerenijim na međunarodnoj razini i/ili u okviru ostalih propisa EU-a osim REACH-a razmotriti glavnu upotrebu tvari kada ona nije međuprodukt, naime kao aditiva u olovnom avionskom benzinu.

–Granične vrijednosti važan su dio Direktive i šireg pristupa upravljanju kemijskim rizicima u okviru zaštite zdravlja i sigurnosti na radu.

–Direktivom su obuhvaćene sve upotrebe određene tvari na radnome mjestu tijekom cijelog njezina životnog vijeka te izloženost radnika karcinogenim tvarima koje se ispuštaju pri bilo kojoj aktivnosti na radu, neovisno o tome stvaraju li se namjerno te jesu li dostupne na tržištu.

–Za karcinogene se tvari granične vrijednosti za profesionalnu izloženost utvrđuju pouzdanim postupkom na temelju dostupnih podataka, među ostalim znanstvenih i tehničkih podataka te savjetovanja s dionicima, a u konačnici ih donosi suzakonodavac.

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

•Pravna osnova

Člankom 153. stavkom 2. točkom (b) UFEU-a predviđeno je da Europski parlament i Vijeće mogu „poštujući uvjete i tehnička pravila koja postoje u pojedinim državama članicama u područjima iz stavka 1. točki (a) do (i) [članka 153. UFEU-a] posredstvom direktiva usvojiti minimalne uvjete koji se postupno primjenjuju. Takve direktive neće sadržavati upravna, financijska ili pravna ograničenja kojima bi se otežavalo osnivanje i razvoj malih i srednjih poduzeća.” U članku 153. stavku 1. točki (a) UFEU-a navodi se da Unija podupire i dopunjuje djelatnost država članica u „poboljšavanju posebice radne okoline radi zaštite zdravlja i sigurnosti radnika”.

Direktiva 2004/37/EZ donesena je na temelju članka 153. stavka 2. točke (b) UFEU-a radi poboljšanja zdravlja i sigurnosti radnika. Na osnovu toga, člankom 16. Direktive 2004/37/EZ predviđa se donošenje graničnih vrijednosti u skladu s postupkom utvrđenim u članku 153. stavku 2. UFEU-a za sve karcinogene ili mutagene tvari za koje je to moguće.

Cilj je ovog prijedloga povećati razinu zaštite zdravlja radnika u skladu s člankom 153. stavkom 1. točkom (a) UFEU-a uvrštavanjem u Prilog I. Direktivi 2004/37/EZ korištenih motornih mineralnih ulja, utvrđivanjem graničnih vrijednosti dopunjenih napomenama o opasnosti za kožu za 5 dodatnih karcinogenih tvari te utvrđivanjem napomena o opasnosti u slučaju izlaganja preko kože (neovisno o graničnim vrijednostima) za 2 dodatne karcinogene tvari, uključujući i za korištena motorna mineralna ulja. To se postiže utvrđivanjem dodatnih minimalnih zahtjeva za zaštitu zdravlja radnika u obliku graničnih vrijednosti i/ili napomenama „koža” u Prilogu III. Direktivi. Članak 153. stavak 2. točka (b) UFEU-a stoga je primjerena pravna osnova za prijedlog Komisije.

U skladu s člankom 153. stavkom 2. UFEU-a poboljšavanje posebice radne okoline radi zaštite zdravlja i sigurnosti radnika vid je socijalne politike u kojemu EU i države članice dijele nadležnost.

•Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)

Budući da su rizici za zdravlje i sigurnost radnika uvelike slični diljem EU-a, važno je da EU podupire države članice u upravljanju takvim rizicima.

Podatci koji su prikupljeni tijekom pripreme ukazuju na velike razlike u utvrđivanju graničnih vrijednosti za karcinogene tvari obuhvaćene ovim prijedlogom među državama članicama 24 . Neke države članice već su utvrdile obvezujuće granične vrijednosti jednake vrijednostima koje je preporučio Savjetodavni odbor za sigurnost i zdravlje na radu ili niže od njih 25 . Dakle, moguće je jednostrano nacionalno djelovanje u utvrđivanju graničnih vrijednosti za te tvari. Međutim, u brojnim slučajevima države članice nemaju granične vrijednosti ili su one manje povoljne za zaštitu zdravlja radnika od vrijednosti iz prijedloga. Usto, ako postoje nacionalne granične vrijednosti, one uvelike variraju, što znači da se osiguravaju različite razine zaštite 26 . Neke od tih graničnih vrijednosti znatno su više od predloženih.

U takvim se okolnostima samo mjerama koje poduzimaju države članice ne mogu svim radnicima EU-a u svim državama članicama osigurati minimalni standardi zaštite zdravlja i sigurnosti od rizika povezanih s izloženošću tim karcinogenim tvarima. Udio radnika koji su možda izloženi a nemaju takvu pravnu zaštitu uzet je u obzir pri analizi učinaka uvođenja graničnih vrijednosti za svaku od tih karcinogenih tvari. U sklopu toga provjerene su supsidijarnost i proporcionalnost za svaku tvar te se pokazalo, za tvari za koje su bili dostupni odgovarajući podatci, da bi se uvođenjem predloženih graničnih vrijednosti poboljšala pravna zaštita za 69 % do 82 % izloženih radnika 27 .

Iz toga slijedi da je djelovanje na razini EU-a kako bi se postigli ciljevi ovog prijedloga potrebno i u skladu je s člankom 5. stavkom 3. UEU-a.

Ako granične vrijednosti ne postoje ili su previsoke, to može biti i poticaj poduzećima da svoje proizvodne objekte smjeste u države članice s nižim standardima, što bi utjecalo na troškove proizvodnje. U svakom slučaju razlike u radnim standardima utječu na konkurentnost jer znače različite troškove za subjekte. Takav se utjecaj na jedinstveno tržište može smanjiti utvrđivanjem jasnih posebnih minimalnih zahtjeva za zaštitu radnika u državama članicama.

Direktiva se može izmijeniti samo na razini EU-a, nakon savjetovanja sa socijalnim partnerima (uprava i radnici) u dvije faze u skladu s člankom 154. UFEU-a.

•Proporcionalnost

Ovim se prijedlogom napreduje prema postavljenim ciljevima za poboljšanje životnih i radnih uvjeta radnika.

Za predložene granične vrijednosti uzeti su u obzir socioekonomski čimbenici izvedivosti nakon dugih i intenzivnih razgovora sa svim dionicima (predstavnici udruga zaposlenika, udruga poslodavaca i vlada).

U skladu s člankom 153. stavkom 4. UFEU-a odredbama ovog prijedloga ne sprječava se ni jednu državu članicu da zadrži ili uvede strože zaštitne mjere koje su u skladu s Ugovorima, primjerice u obliku nižih graničnih vrijednosti. U skladu s člankom 153. stavkom 3. UFEU-a države članice mogu socijalnim partnerima na njihov zajednički zahtjev povjeriti provedbu direktiva donesenih na temelju članka 153. stavka 2. UFEU-a, poštujući time provjerene nacionalne mehanizme regulacije u tom području.

Iz navedenog slijedi da se, u skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u članku 5. stavku 4. UEU-a, ovim prijedlogom ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje ciljeva Ugovorâ.

•Odabir instrumenta

U članku 153. stavku 2. točki (b) UFEU-a navodi se da se minimalni uvjeti u području zaštite zdravlja i sigurnosti radnika donose „posredstvom direktiva”.

3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENE UČINAKA

Ex post evaluacija / provjera primjerenosti postojećeg zakonodavstva

Nedavno je završena neovisna ex post evaluacija Direktive (kao dijela cjelokupne pravne stečevine o zdravlju i sigurnosti na radu). Osim dodirnih točaka Uredbe REACH i Direktive ključni problemi utvrđeni u evaluaciji nisu obuhvaćeni područjem primjene ovog prijedloga, koji je posebno usmjeren na tehničke izmjene prilogâ Direktivi, a ne na šira pitanja politike povezana s funkcioniranjem ili relevantnošću Direktive.

•Savjetovanja s dionicima

Prva faza savjetovanja o zaštiti radnika od rizika povezanih s izloženošću karcinogenim, mutagenim i reproduktivno toksičnim tvarima na radu započela je 6. travnja 2004.

U skladu s člankom 154. stavkom 2. UFEU-a zatraženo je mišljenje socijalnih partnera o mogućem smjeru djelovanja EU-a u tom području. U toj je fazi potvrđeno da je potrebno djelovanje na razini EU-a kako bi se uveli bolji standardi u cijelom EU-u te kako bi se rješavale situacije u kojima su radnici izloženi. Svi europski socijalni partneri koji su se odazvali pozivu na savjetovanje 28 naglasili su važnost zaštite radnika od zdravstvenih rizika u tom području.

Međutim, iako su svi sudionici u savjetovanju priznali važnost postojećeg zakonodavstva, njihova su mišljenja o strategiji i smjeru budućeg djelovanja te o odabiru čimbenika koje bi trebalo uzeti u obzir bila različita 29 .

Druga faza savjetovanja započela je 16. travnja 2007. u skladu s člankom 154. stavkom 3. UFEU-a i odnosila se na sadržaj prijedloga.

Raspravljalo se konkretno o sljedećem:

uključivanju reproduktivno toksičnih tvari (1.A i 1.B kategorije) u područje primjene Direktive 2004/37/EZ,

ažuriranju graničnih vrijednosti za tvari u Prilogu III. Direktivi 2004/37/EZ,

uključivanju graničnih vrijednosti za dodatne tvari u Prilog III. Direktivi 2004/37/EZ,

uvođenju kriterija za utvrđivanje graničnih vrijednosti za karcinogene i mutagene tvari,

usredotočavanju na zahtjeve u pogledu osposobljavanja i informiranja.

Komisija je primila odgovore sedam organizacija europskih socijalnih partnera 30 . U svojim odgovorima te su organizacije potvrdile svoj pristup sprječavanju profesionalnih rizika povezanih s karcinogenim i mutagenim tvarima na radu kako je opisan u njihovim odgovorima u prvoj fazi savjetovanja.

Prikupljeni odgovori mogu se sažeti kako slijedi:

nije bilo znatnih razilaženja u stavovima o metodologijama koje bi trebalo primijeniti i kriterijima koje bi trebalo utvrditi za izvođenje graničnih vrijednosti. Uvođenje kriterija za utvrđivanje graničnih vrijednosti općenito se smatralo pozitivnim. Međutim, procjene socioekonomskih učinaka i razmatranje čimbenika izvedivosti trebali bi biti dio kriterija. Socijalni partneri izrazili su mišljenje da bi Savjetodavni odbor za sigurnost i zdravlje na radu trebao imati važnu ulogu u utvrđivanju graničnih vrijednosti,

postignut je opći konsenzus da je potrebno djelotvorno provesti zahtjeve u pogledu osposobljavanja i informiranja, što se smatra ključnim vidom politike prevencije,

revidiranje obvezujućih graničnih vrijednosti trebalo bi razmotriti u kontekstu provedbe Uredbe REACH te odnosa i interakcije između graničnih vrijednosti i izvedenih razina izloženosti bez učinka (DNEL – Derived No-Effect Level) koje se izvode za opasne kemikalije u skladu s Uredbom REACH.

Službeno savjetovanje sa socijalnim partnerima dovršeno je 2007., no savjetovanjem sa Savjetodavnim odborom za sigurnost i zdravlje na radu (opisano u nastavku), u kojem su sudjelovali socijalni partneri i predstavnici država članica, osiguralo se propisno informiranje socijalnih partnera o opcijama za granične vrijednosti te njihovo aktivno sudjelovanje u utvrđivanju preferiranih opcija.

U završnim fazama pripremnog postupka Komisija je 14. listopada 2016. organizirala sastanak sa socijalnim partnerima kako bi predstavila predviđeno područje primjene i pristup nacrta Direktive. Oni su se temeljili na savjetovanju u dvije faze i detaljnim raspravama u okviru Savjetodavnog odbora za sigurnost i zdravlje na radu o pojedinim tvarima i graničnim vrijednostima koje bi trebalo uvrstiti u priloge Direktivi.

Nakon savjetovanja sa socijalnim partnerima Komisija je na sjednici tripartitne Radne skupine za kemikalije na radnome mjestu (dalje u tekstu: Radna skupina) u travnju 2008. obavijestila njezine članove o svojoj namjeri da predloži reviziju Direktive. Na sjednici u ožujku 2011. detaljno se raspravljalo o rezultatima istraživanja provedenog za Komisiju (dalje u tekstu: Istraživanje IOM-a 31 ) na temelju nacrtâ izvješćâ za pojedine kemijske tvari. O pojedinim kemijskim tvarima raspravljalo se na raznim sjednicama Radne skupine 2011. 32 , 2012. 33 i 2013. 34 , nakon čega su sastavljeni jedno mišljenje i dva dopunska mišljenja koja su donesena na plenarnim sjednicama Savjetodavnog odbora za sigurnost i zdravlje na radu 2012. 35 i 2013. 36 , 37 , dopunjena daljnjim raspravama na sjednicama Radne skupine. U tim se raspravama vodilo računa o dostupnim informacijama, uključujući znanstvene podatke (odnosno preporuke SCOEL-a i znanstvene informacije iz drugih izvora koje su dovoljno pouzdane i javno dostupne).

Nakon savjetovanja je, među ostalim, izražena potpora za sljedeće 38 :

da se ograničen broj tvari koje nastaju tijekom radnog postupka uključi u područje primjene Direktive uvrštavanjem u Prilog I.,

da se postojeće granične vrijednosti iz Priloga III. revidiraju s obzirom na najnovije znanstvene podatke te da se u Prilog III. uvrste dodatne granične vrijednosti za ograničen broj tvari ako postoji osnova za to prema dostupnim informacijama, uključujući znanstvene i tehničke podatke.

U ovaj su prijedlog uvrštene granične vrijednosti s kojima se složio Savjetodavni odbor za sigurnost i zdravlje na radu.

Sastanci s predstavnicima industrije i radnika

Od 2013. do 2015. održan je niz sastanaka služba Komisije s predstavnicima industrije i radnika za koje su pojedine tvari obuhvaćene ovom inicijativom relevantne 39 . Glavna svrha sastanaka, koje je zatražila industrija, bila je dobiti informacije o postupku izmjene zakonodavstva općenito te o namjeri Komisije u vezi s predloženim vrijednostima za pojedine kemijske tvari.

•Prikupljanje i primjena stručnog znanja

Znanstveni odbor za ograničenja profesionalne izloženosti 40 procjenjuje učinak kemijskih sredstava na zdravlje radnika na radu. Radom Znanstvenog odbora za ograničenja profesionalne izloženosti izravno se podupire regulatorna aktivnost EU-a u području sigurnosti i zdravlja na radu. Odbor razvija komparativno analitičko znanje visoke kvalitete te osigurava da se prijedlozi, odluke i politike Komisije u području zaštite sigurnosti i zdravlja radnika temelje na čvrstim znanstvenim dokazima. Odbor Komisiji posebno pomaže pri ocjeni najnovijih dostupnih znanstvenih podataka i predlaganju graničnih vrijednosti za profesionalnu izloženost u svrhu zaštite radnika od kemijskih rizika, a te granične vrijednosti treba utvrditi na razini Unije u skladu s Direktivom Vijeća 98/24/EZ i Direktivom 2004/37/EZ.

U svrhu ove inicijative službe Komisije služile su se relevantnim preporukama SCOEL-a u vezi s kemijskim tvarima, ako su bile dostupne (one se objavljuju na internetu 41 ), te znanstvenim informacijama iz drugih izvora koje su dovoljno pouzdane i javno dostupne. Tako su se rasprave u vezi s etilen dibromidom i epiklorhidrinom Savjetodavnog odbora za sigurnost i zdravlje na radu temeljile posebno na relevantnim preporukama SCOEL-a i zaključcima znanstvenih odbora koji utvrđuju nacionalne granične vrijednosti.

Nakon savjetovanja s europskim socijalnim partnerima u dvije faze Glavna uprava Komisije za zapošljavanje i socijalna pitanja objavila je 25. srpnja 2008. poziv na podnošenje ponuda. Cilj je bio provesti procjenu socijalnih, ekonomskih i ekoloških učinaka niza opcija politike za zaštitu zdravlja radnika od rizika zbog moguće izloženosti karcinogenim kemijskim tvarima na radnome mjestu. Rezultat je bilo Istraživanje IOM-a s potpunim izvješćima o 25 karcinogenih tvari, uključujući 7 navedenih u ovom prijedlogu. Rezultati tog istraživanja (sažeto izvješće i izvješća o pojedinačnim kemijskim tvarima) glavna su osnova za procjenu učinaka ovog prijedloga 42 .

•Procjena učinka

zadržati početno stanje bez daljnjeg djelovanja EU-a za svaku kemijsku tvar obuhvaćenu inicijativom (1. opcija),

donijeti vrijednosti s kojima se složio Savjetodavni odbor za sigurnost i zdravlje na radu (2. opcija). Kako je već navedeno, za svaku od 7 kemijskih tvari Savjetodavni odbor za sigurnost i zdravlje na radu razmotrio je znanstvene i tehničke podatke te dao svoja mišljenja o graničnim vrijednostima i/ili napomenama o opasnosti u slučaju izlaganja preko kože koje bi trebalo predložiti,

prema potrebi i ovisno o posebnim svojstvima tvari, za neke od kemijskih tvari razmatrane su i mogućnosti predlaganja granične vrijednosti koja je niža (teoretski osigurava bolju zaštitu zdravlja radnika) ili viša (teoretski osigurava manju zaštitu zdravlja radnika) od vrijednosti koju je predložio Savjetodavni odbor za sigurnost i zdravlje na radu, kao 3. i/ili 4. opciju. Te dodatne vrijednosti izvedene su iz Istraživanja IOM-a za koje su utvrđene prema sljedećim prioritetima:

Za neke karcinogene tvari (npr. trikloretilen; korištena motorna mineralna ulja) pokazala se jasna preferirana vrijednost. Za druge (npr. epiklorhidrin i etilen dibromid) utvrđeni troškovi i koristi zadržavanja početnog stanja (bez daljnjeg djelovanja) i utvrđivanja granične vrijednosti na razini EU-a bili su vrlo slični 46 .

Korištena motorna mineralna ulja: 880 spašenih života, 90 000 manje slučajeva raka i uštedu u iznosu od 0,3 do 1,6 milijardi EUR zahvaljujući izbjegnutim zdravstvenim troškovima.

Trikloretilen: 390 spašenih života i uštedu u iznosu od 118 do 430 milijuna EUR zahvaljujući izbjegnutim zdravstvenim troškovima.

Dakle, primjenom preferirane opcije smanjio bi se broj slučajeva raka i smanjilo bi se ekonomsko opterećenje koje proizlazi iz izloženosti radnika opasnim tvarima.

Kada je riječ o učinku na poslodavce, s ekonomskog je gledišta važno razlikovati troškove koji su poticajni i one koji nisu poticajni za poboljšanja u području zdravlja i sigurnosti. Prednost koju će poduzeća imati od uvođenja graničnih vrijednosti na razini EU-a jest to što će prijedlog poduzećima pomoći da izbjegnu troškove koji bi u suprotnom, u slučaju neusklađenosti s tim vrijednostima, dugoročno negativno utjecali na njihove poslovne izglede.

Za većinu karcinogenih tvari očekuju se minimalni učinci jer će biti potrebne tek male prilagodbe u određenim slučajevima kako bi se osigurala potpuna usklađenost. Odabranom opcijom neće se nametnuti nikakve dodatne obveze informiranja niti će ona dovesti do povećanja administrativnog opterećenja za poduzeća.

Kada je riječ o učinku na države članice / nacionalna tijela, s obzirom na znatne ekonomske troškove koje radnici imaju zbog izloženosti opasnim tvarima, ovim bi se prijedlogom pridonijelo i smanjenju financijskih gubitaka za socijalne sustave država članica. S ekonomskoga gledišta, područje primjene i primjerenost graničnih vrijednosti na razini cijelog EU-a najvažniji su pri određivanju tko će snositi teret troškova profesionalnih bolesti.

Administrativni troškovi i troškovi provedbe razlikovat će se ovisno o trenutačnom statusu pojedinih tvari u državama članicama, no ne bi trebali biti veliki. Nadalje, ako se utvrde granične vrijednosti na razini EU-a, nacionalna tijela neće više morati neovisno procjenjivati svaku karcinogenu tvar, tj. neće biti neučinkovitih ponavljanja istih zadataka.

Na temelju iskustva iz rada Odbora viših inspektora rada (SLIC) te s obzirom na organizaciju aktivnosti provedbe u različitim državama članicama ne očekuje se da će uvođenje novih graničnih vrijednosti u Direktivi utjecati na sveukupne troškove inspekcijskih pregleda. Oni se većinom planiraju neovisno o prijedlogu, uglavnom na temelju pritužbi koje se podnesu tijekom godine i u skladu s inspekcijskim strategijama koje utvrdi nadležno tijelo. Trebalo bi napomenuti i da postojanje granične vrijednosti olakšava rad inspektora jer se jasno određuju prihvatljive razine izloženosti, što pomaže pri provjerama usklađenosti.

Nadležna tijela mogla bi imati dodatne administrativne troškove zbog nužnog informiranja i osposobljavanja osoblja o revizijama te revidiranja kontrolnih popisa za usklađenost. Međutim ti su troškovi niski u odnosu na ukupne troškove funkcioniranja koje će imati nacionalna tijela za provedbu.

Na temelju usporedbe opcija i analize troškova i koristi može se zaključiti da se prijedlogom postižu postavljeni ciljevi uz razumne ukupne troškove i da je prijedlog primjeren.

Prijedlogom se ne utječe znatno na okoliš.

•Primjerenost propisa i pojednostavnjenje

Učinak na mala i srednja poduzeća

Ovaj prijedlog ne uključuje pojednostavnjene režime za mikropoduzeća ili mala i srednja poduzeća. Razlog tome je to što mala i srednja poduzeća na temelju Direktive nisu izuzeta od obveze da uklone ili svedu na najmanju moguću mjeru rizike od izloženosti karcinogenim ili mutagenim tvarima na radu.

Za mnoge karcinogene tvari obuhvaćene ovom inicijativom granične vrijednosti već postoje na nacionalnoj razini, iako se te vrijednosti razlikuju među državama članicama. Utvrđivanje graničnih vrijednosti iz ovog prijedloga ne bi trebalo utjecati na mala i srednja poduzeća u državama članicama u kojima su nacionalne granične vrijednosti jednake predloženima ili niže. Međutim, zbog razlika u graničnim vrijednostima na nacionalnoj razini, u nekim će slučajevima, ovisno o industrijskoj praksi, doći do ekonomskog učinka u državama članicama (i za gospodarske subjekte s poslovnim nastanom u tim državama) u kojima su za karcinogene tvari iz prijedloga trenutačne granične vrijednosti za profesionalnu izloženost više.

Za većinu karcinogenih tvari učinak operativnih troškova za poduzeća (uključujući mala i srednja poduzeća) bit će minimalan jer će biti potrebne tek male prilagodbe kako bi se osigurala potpuna usklađenost. Prijedlogom se neće nametnuti ni dodatne obveze informiranja niti će on dovesti do povećanja administrativnog opterećenja za poduzeća, a ne očekuje se ni da će zbog njega nastati znatni troškovi u području okoliša.

Najveći troškovi predviđeni u okviru Istraživanja IOM-a povezani s predmetnim karcinogenim tvarima odnose se na ulaganja u zatvorene sustave za uporabu trikloretilena. Mala i srednja poduzeća najranjivija su zbog troškova kapitala koje zahtijeva prelazak na zatvoreni sustav te se mogu odlučiti na gašenje djelatnosti ili prelazak na alternativnu tvar ili proces (ako je to tehnički izvedivo). Međutim, u skladu s postojećim zakonodavstvom EU-a (članak 5. stavak 2. Direktive 2004/37/EZ, Uredba REACH i Direktiva o emisijama otapala) i s neobvezujućom poveljom koju je objavilo Europsko udruženje za klorirana otapala (European Chlorinated Solvent Association, ECSA), u nekim se sektorima očekuju ulaganja u zatvorene sustave već i na temelju osnovnog scenarija.

Učinak na konkurentnost EU-a i međunarodnu trgovinu

Prevencija rizika te promicanje sigurnijih i zdravijih uvjeta na radnome mjestu ključni su ne samo za poboljšanje kvalitete radnih mjesta i radnih uvjeta, već i za promicanje konkurentnosti. Održavanje zdravlja radnika ima izravan i mjerljiv pozitivan učinak na produktivnost te pridonosi poboljšanju održivosti sustava socijalne sigurnosti. Provedba odredaba ovog prijedloga pozitivno bi se odrazila na tržišno natjecanje na jedinstvenom tržištu. Konkurentske razlike među poduzećima u državama članicama s različitim nacionalnim graničnim vrijednostima mogu se smanjiti utvrđivanjem jasnih posebnih minimalnih zahtjeva za zaštitu radnika u obliku graničnih vrijednosti za predmetne kemijske tvari koje bi vrijedile u cijelom EU-u.

To ne bi trebalo imati znatnog učinka na vanjsku konkurentnost poduzeća iz EU-a jer su države koje nisu članice EU-a uspostavile brojne vrijednosti za izloženost 47 i odabrane granične vrijednosti nisu u suprotnosti s međunarodnom praksom.

•Temeljna prava

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

5.OSTALI DIJELOVI

•Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja

Predviđeno je praćenje brojnih profesionalnih bolesti i slučajeva raka povezanog s radom na temelju dostupnih izvora podataka 48 , kao i praćenje troškova koji nastaju gospodarskim subjektima (npr. gubitak produktivnosti) i sustavima socijalne sigurnosti zbog raka povezanog s radom.

Za prenošenje će se provesti procjena usklađenosti. S obzirom na prethodno objašnjene izazove u pogledu prikupljanja podataka predlaže se da se sljedeći postupak ex post evaluacije (2012. – 2017.) iskoristi za definiranje početnih vrijednosti (referentne vrijednosti) čime će se omogućiti ocjena učinkovitosti revizije Direktive. Ocjena praktične provedbe predloženih izmjena mogla bi se temeljiti na sljedećem razdoblju (2017. – 2022.). To odražava činjenicu da će se zbog dugih razdoblja latencije u razvoju raka (10 do 50 godina) stvarni učinak revizije moći mjeriti tek za 15 – 20 godina.

•Dokumenti s obrazloženjima (za direktive)

•Detaljno obrazloženje posebnih odredbi prijedloga

Članci 2. do 4.

Članci 2. do 4. sadržavaju uobičajene odredbe o prenošenju u nacionalno pravo država članica. Posebice, članak 3. odnosi se na datum stupanja na snagu Direktive.

Prilog

Termin „granična vrijednost” koji je upotrijebljen u Prilogu definiran je u članku 2. točki (c) Direktive. Granične vrijednosti odnose se na izloženost udisanjem i opisuju najvišu koncentraciju određene tvari u zraku kojoj radnici u prosjeku smiju biti izloženi tijekom određenog razdoblja.

Unos za „smjese policikličkih aromatskih ugljikovodika koje sadržavaju benzo[a]piren i koje su karcinogene tvari u smislu Direktive” temelji se na konačnom nacrtu preporuke SCOEL-a br. 404 koja se bavi smjesama policikličkih aromatskih ugljikovodika koje sadržavaju benzo[a]piren kao indikator zbog njegova visokog potencijala. Identificirano je više od 100 policikličkih aromatskih ugljikovodika i jedan od njih je benzo[a]piren, ali su toksikološke analize provedene samo na manjem broju tih ugljikovodika 49 . Benzo[a]piren i sedam drugih policikličkih aromatskih ugljikovodika na koje se primjenjuju ograničenja iz Uredbe REACH 50 razvrstani su kao karcinogene tvari 1.B kategorije u Uredbi (EZ) br. 1272/2008 te su stoga obuhvaćeni područjem primjene Direktive 2004/37/EZ. U skladu s pravilima te Uredbe koja se odnose na razvrstavanje smjesa, smjese policikličkih aromatskih ugljikovodika ispunjavaju kriterije za razvrstavanje kao karcinogene tvari 1.A ili 1.B kategorije, te su stoga karcinogene tvari kako su definirane u Direktivi 2004/37/EZ, ako barem jedan sastojak ispunjava kriterije za razvrstavanje kao karcinogena tvar 1.A ili 1.B kategorije i prisutan je u količini koja je jednaka ili viša od odgovarajuće opće ili posebne granične koncentracije, kako je utvrđeno u toj Uredbi. Stoga za te smjese nije potrebno uključivati poseban unos u Prilog I. Direktivi.

Što se tiče odnosa između predloženog unosa za „smjese policikličkih aromatskih ugljikovodika koje sadržavaju benzo[a]piren i koje su karcinogene tvari u smislu Direktive” u dio B Priloga III. Direktivi i sadašnjeg unosa br. 2 u Prilogu I. Direktivi o „radu koji uključuje izlaganje policikličkim aromatskim ugljikovodicima prisutnim u čađi, katranu ili smoli ugljena”, potrebno je prvo reći da se, u suprotnosti s potonjim unosom, koji se odnosi na pojedinačne policikličke aromatske ugljikovodike u određenim nusproizvodima ugljena 51 , predloženi unos u Prilog III. odnosi se na sve smjese policikličkih aromatskih ugljikovodika koje sadržavaju benzo[a]piren. Iz toga slijedi da predloženi unos u dio B Priloga III. Direktivi obuhvaća smjese policikličkih aromatskih ugljikovodika prisutne u čađi, katranu ili smoli ugljena, koje sadržavaju benzo[a]piren i koje su karcinogene tvari u smislu Direktive, i da napomena „koža”, povezana s predloženim unosom, vrijedi i za smjese policikličkih aromatskih ugljikovodika prisutne u čađi, katranu ili smoli ugljena, koje sadržavaju benzo[a]piren i koje su karcinogene tvari u smislu Direktive.

Napomena „koža” dodjeljuje se svakoj kemijskoj tvari za koju je Znanstveni odbor za ograničenja profesionalne izloženosti procijenio da bi se apsorbiranjem kroz kožu moglo znatno doprinijeti ukupnom opterećenju tijela te posljedično i mogućim zdravstvenim problemima. Napomena „koža” označava mogućnost značajne apsorpcije kroz kožu. Poslodavci su obvezni uzeti u obzir te napomene pri procjeni rizika te pri provedbi preventivnih i zaštitnih mjera za pojedinu karcinogenu ili mutagenu tvar u skladu s Direktivom.

2017/0004 (COD)

Prijedlog

DIREKTIVE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o izmjeni Direktive 2004/37/EZ o zaštiti radnika od rizika zbog izloženosti karcinogenim ili mutagenim tvarima na radu

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 153. stavak 2.,

uzimajući u obzir Direktivu 2004/37/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o zaštiti radnika od rizika zbog izloženosti karcinogenim ili mutagenim tvarima na radu (šesta pojedinačna direktiva u smislu članka 16. stavka 1. Direktive Vijeća 89/391/EEZ), a posebno njezin članak 17. stavak 1. 52 ,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora 53 ,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija 54 ,

djelujući u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)Direktivom 2004/37/EZ namjerava se zaštititi radnike od rizika za zdravlje i sigurnost zbog izloženosti karcinogenim ili mutagenim tvarima na radnome mjestu te se utvrđuju minimalni zahtjevi za tu zaštitu, uključujući granične vrijednosti, na temelju dostupnih znanstvenih i tehničkih podataka.

(2)Radi osiguravanja najviše moguće razine zaštite, za pojedine je karcinogene i mutagene tvari potrebno uzeti u obzir druge načine apsorpcije, uključujući mogućnost prolaska kroz kožu.

(3)Znanstveni odbor za ograničenja profesionalne izloženosti (dalje u tekstu: Odbor) 55 Komisiji pomaže osobito pri ocjeni najnovijih dostupnih znanstvenih podataka i predlaganju graničnih vrijednosti za profesionalnu izloženost za zaštitu radnika od kemijskih rizika koje treba utvrditi na razini Unije u skladu s Direktivom Vijeća 98/24/EZ 56 i Direktivom 2004/37/EZ. Razmotreni su i drugi izvori znanstvenih informacija koji su dostatno pouzdani i javni.

(4)U skladu s preporukama Odbora određuju se, ako je moguće, napomene za unos putem kože i/ili granične vrijednosti za izloženost udisanjem u odnosu na referentno razdoblje, koje je osmosatno vremenski ponderirano razdoblje (granične vrijednosti za dugoročnu izloženost), a za određene karcinogene ili mutagene tvari u odnosu na kraća referentna razdoblja, u pravilu na petnaestminutno vremenski ponderirano razdoblje (granične vrijednosti za kratkoročnu izloženost), kako bi se u obzir uzeli učinci kratkoročne izloženosti.

(5)Postoji dovoljno dokaza o karcinogenosti ulja koja su prethodno korištena u motorima s unutarnjim izgaranjem za podmazivanje i hlađenje pokretnih dijelova u motoru. Ta korištena motorna ulja nastaju tijekom postupka i stoga ne podliježu razvrstavanju u skladu s Uredbom (EZ) br. 1272/2008 Europskog parlamenta i Vijeća 57 . Odbor je prepoznao mogućnost znatne apsorpcije tih ulja kroz kožu, ocijenio da se profesionalna izloženost događa putem kože i preporučio da im se svakako pripiše napomena „koža”. Stoga je primjereno u Prilog I. Direktivi 2004/37/EZ uključiti rad pri kojem postoji izloženost uljima koja su prethodno korištena u motorima s unutarnjim izgaranjem za podmazivanje i hlađenje pokretnih dijelova u motoru, te u dijelu B Priloga III. Direktivi 2004/37/EZ utvrditi napomenu o unosu preko kože, kojom se upozorava na mogućnost znatne apsorpcije putem kože.

(6)Određene smjese policikličkih aromatskih ugljikovodika koje sadržavaju benzo[a]piren ispunjavaju kriterije za razvrstavanje kao karcinogene tvari (1.A ili 1.B kategorije) u skladu s Uredbom (EZ) br. 1272/2008 te su stoga karcinogene tvari u smislu Direktive 2004/37/EZ. Odbor je utvrdio da se te smjese mogu znatno apsorbirati kroz kožu. Stoga im je primjereno u dijelu B Priloga III. Direktivi 2004/37/EZ pripisati napomenu koja označava mogućnost znatne apsorpcije kroz kožu.

(7)Trikloretilen ispunjava kriterije za razvrstavanje kao karcinogena tvar (1.B kategorije) u skladu s Uredbom (EZ) br. 1272/2008 te je stoga karcinogena tvar u smislu Direktive 2004/37/EZ. Na temelju dostupnih informacija, uključujući znanstvene i tehničke podatke, mogu se utvrditi granične vrijednosti za:trikloretilen u odnosu na osmosatno referentno razdoblje (granična vrijednost za dugoročnu izloženost) i na kraće referentno razdoblje (15 minuta). Odbor je utvrdio da se ta karcinogena tvar može znatno apsorbirati kroz kožu. Stoga je primjereno utvrditi granične vrijednosti za dugoročnu i kratkoročnu izloženost za trikloretilen u dijelu A Priloga III. i pripisati mu napomenu o unosu kroz kožu u dijelu B Priloga III. Direktivi 2004/37/EZ koja označava mogućnost znatne apsorpcije kroz kožu. U kontekstu razvoja znanstvenih dokaza, granične vrijednosti za tu tvar preispitivat će se s posebnom pozornošću.

(8)4,4'-metilendianilin (MDA) ispunjava kriterije za razvrstavanje kao karcinogena tvar (1.B kategorije) u skladu s Uredbom (EZ) br. 1272/2008 te je stoga karcinogena tvar u smislu Direktive 2004/37/EZ. Na temelju dostupnih informacija, uključujući znanstvene i tehničke podatke, može se utvrditi granična vrijednost za 4,4'-metilendianilin (MDA). Odbor je utvrdio da se ta karcinogena tvar može znatno apsorbirati kroz kožu. Stoga je primjereno utvrditi graničnu vrijednost za 4,4'-metilendianilin u dijelu A Priloga III. i pripisati mu napomenu o unosu kroz kožu u dijelu B Priloga III. Direktivi 2004/37/EZ koja označava mogućnost znatne apsorpcije kroz kožu.

(9)Epiklorhidrin (1-kloro-2,3-epoksipropan) ispunjava kriterije za razvrstavanje kao karcinogena tvar (1.B kategorije) u skladu s Uredbom (EZ) br. 1272/2008 te je stoga karcinogena tvar u smislu Direktive 2004/37/EZ. Odbor je zaključio da za tu karcinogenu tvar bez praga nije moguće izračunati graničnu vrijednost za izloženost u pogledu njezine štetnosti za zdravlje te je preporučio izbjegavanje profesionalne izloženosti. Odbor je utvrdio da se epiklorhidrin može znatno apsorbirati kroz kožu. Savjetodavni odbor za sigurnost i zdravlje na radu, na temelju dostupnih informacija, uključujući znanstvene i tehničke podatke, utvrdio je praktičnu graničnu vrijednost. Stoga je primjereno utvrditi graničnu vrijednost za epiklorhidrin u dijelu A Priloga III. i pripisati mu napomenu o unosu kroz kožu u dijelu B Priloga III. Direktivi 2004/37/EZ koja označava mogućnost znatne apsorpcije kroz kožu.

(10)Etilen dibromid (1,2-dibromoetan, EDB) ispunjava kriterije za razvrstavanje kao karcinogena tvar (1.B kategorije) u skladu s Uredbom (EZ) br. 1272/2008 te je stoga karcinogena tvar u smislu Direktive 2004/37/EZ. Odbor je zaključio da za tu karcinogenu tvar bez praga nije moguće izračunati graničnu vrijednost za izloženost u pogledu njezine štetnosti za zdravlje te je preporučio izbjegavanje profesionalne izloženosti. Odbor je utvrdio da se etilen dibromid može znatno apsorbirati kroz kožu. Savjetodavni odbor za sigurnost i zdravlje na radu, na temelju dostupnih informacija, uključujući znanstvene i tehničke podatke, utvrdio je praktičnu graničnu vrijednost. Stoga je primjereno utvrditi graničnu vrijednost za etilen dibromid u dijelu A Priloga III. i pripisati mu napomenu o unosu kroz kožu u dijelu B Priloga III. Direktivi 2004/37/EZ koja označava mogućnost znatne apsorpcije kroz kožu.

(11)Etilen diklorid (1,2-dikloroetan, EDC) ispunjava kriterije za razvrstavanje kao karcinogena tvar (1.B kategorije) u skladu s Uredbom (EZ) br. 1272/2008 te je stoga karcinogena tvar u smislu Direktive 2004/37/EZ. Na temelju dostupnih informacija, uključujući znanstvene i tehničke podatke, može se utvrditi granična vrijednost za etilen diklorid. Odbor je utvrdio da se etilen diklorid može znatno apsorbirati kroz kožu. Stoga je primjereno utvrditi graničnu vrijednost za etilen diklorid u dijelu A Priloga III. i pripisati mu napomenu o unosu kroz kožu u dijelu B Priloga III. Direktivi 2004/37/EZ koja označava mogućnost znatne apsorpcije kroz kožu.

(12)Kako bi se osigurala unutarnja dosljednost, primjereno je da se stupac „Napomena” iz dijela A Priloga III. Direktivi 2004/37/EZ i napomene iz tog stupca prenesu u dio B Priloga III. Direktivi 2004/37/EZ.

(13)Komisija se savjetovala sa Savjetodavnim odborom za sigurnost i zdravlje na radu koji je osnovan Odlukom Vijeća od 22. srpnja 2003. Provela je i savjetovanje s europskim socijalnim partnerima u dvije faze u skladu s člankom 154. UFEU-a.

(14)Ovom se Direktivom poštuju temeljna prava i načela utvrđena u Povelji o temeljnim pravima Europske unije, posebno u njezinu članku 31. stavku 1.

(15)Granične vrijednosti utvrđene u ovoj Direktivi preispitivat će se u svjetlu provedbe Uredbe (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) i osnivanju Europske agencije za kemikalije te o izmjeni Direktive 1999/45/EZ i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 793/93 i Uredbe Komisije (EZ) br. 1488/94 kao i Direktive Vijeća 76/769/EEZ i Direktiva Komisije 91/155/EEZ, 93/67/EEZ, 93/105/EZ i 2000/21/EZ 58 te na temelju mišljenjâ Odbora za procjenu rizika (RAC) pri Europskoj agenciji za kemikalije (ECHA) i Odbora za socioekonomsku analizu (SEAC), osobito kako bi se uzelo u obzir međudjelovanje graničnih vrijednosti iz Direktive 2004/37/EZ i odnosa između doze i reakcije, podaci o stvarnoj izloženosti i, ako su dostupne, izvedene razine izloženosti bez učinka (DNEL) koje se izvode za opasne kemikalije u skladu s navedenom uredbom.

(16)Budući da se ciljevi ove Direktive – poboljšanje životnih i radnih uvjeta te zaštita zdravlja i sigurnosti radnika od specifičnih rizika zbog izloženosti karcinogenim tvarima – ne mogu u dovoljnoj mjeri ostvariti na razini država članica, već se taj cilj može bolje ostvariti na razini Unije, Unija može donositi mjere u skladu s načelom supsidijarnosti kako je predviđeno u članku 5. stavku 3. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u članku 5. stavku 4. UEU-a, ovom Direktivom ne prelazi se ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(17)Budući da se ova Direktiva odnosi na zdravlje radnika na radnome mjestu, za prenošenje bi trebalo utvrditi rok od dvije godine.

(18)Direktivu 2004/37/EZ trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(19)U skladu sa Zajedničkom političkom izjavom država članica i Komisije od 28. rujna 2011. o dokumentima s obrazloženjima 59 države članice obvezale su se da će u opravdanim slučajevima uz svoju obavijest o mjerama za prenošenje priložiti jedan ili više dokumenata u kojima se objašnjava odnos između sastavnica Direktive i odgovarajućih dijelova nacionalnih instrumenata za prenošenje. U pogledu ove Direktive zakonodavac smatra prosljeđivanje takvih dokumenata opravdanim,

DONIJELI SU OVU DIREKTIVU:

Članak 1.

Direktiva 2004/37/EZ mijenja se kako slijedi:

1. U Prilogu I. dodaje se sljedeća točka:

„Rad koji uključuje izlaganje uljima koja su prethodno korištena u motorima s unutarnjim izgaranjem za podmazivanje i hlađenje pokretnih dijelova u motoru”,

2. Prilog III. mijenja se u skladu s Prilogom ovoj Direktivi.

Članak 2.

1.    Države članice donose zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom najkasnije dvije godine od datuma stupanja na snagu ove Direktive. One Komisiji odmah dostavljaju tekst tih odredaba.

Kada države članice donose te odredbe, one sadržavaju upućivanje na ovu Direktivu ili se na nju upućuje prilikom njihove službene objave. Države članice određuju načine tog upućivanja.

2.    Države članice Komisiji dostavljaju tekst odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

Članak 3.

Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 4.

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu

(1) European estimates of work-related injury and ill health, Work-related Illnesses Identification, Causal Factors and Prevention Safe Work — Healthy Work — For Life (Procjene ozljeda i bolesti povezanih s radom u Europi, Prepoznavanje bolesti povezanih s radom, uzročni čimbenici i prevencija: siguran rad – zdrav rad – za život), Takala, J., Workplace Safety and Health Institute, Singapur, prezentacija za konferenciju predsjedništva EU-a, Atena, lipanj 2014.

(2) Work-related cancer in the European Union: Size, impact and options for further prevention, http://rivm.nl/en/Documents_and_publications/Scientific/Reports/2016/mei/Work_related_cancer_in_the_European_Union_Size_impact_and_options_for_further_prevention (Rak u Europskoj uniji povezan s radom: opseg, posljedice i dodatne mogućnosti prevencije), str. 11.

(3) Direktiva 2004/37/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o zaštiti radnika od rizika zbog izloženosti karcinogenim ili mutagenim tvarima na radu (šesta pojedinačna direktiva u smislu članka 16. stavka 1. Direktive Vijeća 89/391/EEZ) (kodificirana verzija) (Tekst značajan za EGP) (SL L 158, 30.4.2004., str. 50.).

(4) COM(2016) 248. Prijedlogu je priložena procjena učinka (SWD(2016)152).

(5) Uredba (EZ) br. 1272/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o razvrstavanju, označivanju i pakiranju tvari i smjesa, o izmjeni i stavljanju izvan snage Direktive 67/548/EEZ i Direktive 1999/45/EZ i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1907/2006 (SL L 353, 31.12.2008., str. 1.).

(6) U skladu s tom Uredbom za 1 017 kemijskih tvari (i skupina kemijskih tvari) postalo je obvezno „usklađeno razvrstavanje” kao karcinogenih tvari „1. kategorije”, što znači da moraju biti označene naljepnicom s oznakom upozorenja „može uzrokovati rak”.

(7) Monographs on the evaluation of carcinogenic risk to humans (Monografije o procjeni rizika od karcinogenosti za ljude), Međunarodna agencija za istraživanje raka, Svjetska zdravstvena organizacija.

(8) Članak 1. stavak 1. i uvodna izjava (13) Direktive.

(9) Uvodna izjava (13) Direktive.

(10) IARC (1984), Polynuclear aromatic hydrocarbons, Part 2, carbon blacks, mineral oils (lubricant base oils and derived products) and some nitroarenes. IARC-ove Monografije o procjeni rizika od karcinogenosti za ljude, 33: 1-222. PMID:6590450 ( http://monographs.iarc.fr/ENG/Monographs/vol1-42/mono33.pdf ).

(11) IARC (1987.). Ukupna procjena karcinogenosti: dodatak kojim se ažuriraju IARC-ove Monografije svezak 1 do 42. IARC-ove Monografije o procjeni rizika od karcinogenosti za ljude, dodatak, 7: 1–440. PMID:3482203.

(12) IARC (2012), ( http://monographs.iarc.fr/ENG/Monographs/vol100F/mono100F.pdf ).

(13) Odluka Komisije 2014/113/EU оd 3. ožujka 2014. o osnivanju Znanstvenog odbora za ograničenja profesionalne izloženosti kemijskim sredstvima i stavljanju izvan snage Odluke 95/320/EZ (SL L 62, 4.3.2014., str. 18.).

(14) SCOEL/OPIN/2016-405, Korištena motorna mineralna ulja, doneseno 9. lipnja 2016.

(15) Smjese policikličkih aromatskih ugljikovodika koje sadržavaju benzo[a]piren koje su karcinogene tvari kako su definirane u Direktivi; korištena motorna mineralna ulja.

(16) Odluka Vijeća od 22. srpnja 2003. o osnivanju Savjetodavnog odbora za sigurnost i zaštitu zdravlja na radu, SL C 218, 13.9.2003., str. 1– 4.

(17) COM(2014) 332 final, http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:52014DC0332&from=HR

(18) Govor predsjednika Junckera o stanju Unije održan u Europskom parlamentu 9. rujna 2015. (https://ec.europa.eu/priorities/sites/beta-political/files/state_of_the_union_2015_en.pdf)

(19) Direktiva Vijeća 89/391/EEZ od 12. lipnja 1989. o uvođenju mjera za poticanje poboljšanja sigurnosti i zdravlja radnika na radu (SL L 183, 29.6.1989., str. 1.).

(20) Direktiva Vijeća 98/24/EZ od 7. travnja 1998. o zaštiti zdravlja i sigurnosti radnika na radu od rizika povezanih s kemijskim sredstvima (četrnaesta pojedinačna direktiva u smislu članka 16. stavka 1. Direktive 89/391/EEZ) (SL L 131, 5.5.1998., str. 11.).

(21) COM(2010) 2020 i COM(2014) 130 final.

(22) Složene smjese policikličkih aromatskih ugljikovodika (PAH) koje sadržavaju benzo[a]piren ili smjese policikličkih aromatskih ugljikovodika niske molekularne mase ne proizvode se i ne koriste kao takve, nego nastaju posebno i vrlo često tijekom izgaranja i pirolize organskih materijala (u vezi s time vidi konačan nacrt preporuke Znanstvenog odbora za ograničenja profesionalne izloženosti za smjese policikličkih aromatskih ugljikovodika koje sadržavaju benzo[a]piren (PAH), br. 404.).

(23) Kod etilen-diklorida više od 95 % ukupnog volumena koristi se kao međuprodukt in situ u sintezi vinilklorid monomera; 4,4'-metilendianilin uglavnom se (99 %) koristi kao međuprodukt u proizvodnji 4,4'-metilendifenildiizocijanata (MDI), koji se koristi u proizvodnji poliuretanske pjene; prema istraživanju IOM-a približno 75 % ukupne proizvodnje trikloretilena upotrijebilo se kao međuprodukt.

(24) Vidi tablicu 1. u Prilogu 7. procjeni učinaka. Vidi i grafikone u Prilogu 10. u kojima su za svaku kemijsku tvar navedene trenutačne nacionalne granične vrijednosti za profesionalnu izloženost naspram preferirane opcije (2. opcija) koja se koristi za granične vrijednosti iz ovog prijedloga.

(25) Vidi tablicu 2. u Prilogu 7. procjeni učinka za nacionalne granične vrijednosti u državama članicama u usporedbi s razinama koje je preporučio Savjetodavni odbor za sigurnost i zdravlje na radu.

(26) Na primjer, za etilen dibromid vrijednosti se kreću od 0,002 do 145 mg/m3. Za etilen diklorid vrijednosti se kreću od 4 do 412 mg/m3. Za trikloretilen vrijednosti se kreću od 3,3 do 550 mg/m3.

(27) Vidi tablicu 4. u Prilogu 7. procjeni učinaka.

(28) Europsko udruženje konfederacija industrije i poslodavaca (UNICE), Europski centar za poduzeća u javnom vlasništvu i od općeg gospodarskog interesa (CEEP), Europsko udruženje obrtnika, malih i srednjih poduzetnika (UEAPME), Europska konfederacija sindikata (ETUC), Europska konfederacija izvršnog i upravnog osoblja (CEC), Konfederacija nacionalnih organizacija kožarske i tekstilne industrije u Europskoj zajednici (COTANCE), Europska trgovinska udruga hotela, restorana i kafića (HOTREC), Europska federacija sindikata u prehrambenom, poljoprivrednom i turističkom sektoru te srodnim granama (EFFAT), Međunarodna mreža sindikata – europski frizeri i kozmetičari (UNI-Europa Hair&Beauty).

(29) CISNET EMPL 8676 od 15. lipnja 2006.

(30) Četiri organizacije poslodavaca (Business Europe, Eurocommerce, Europsko udruženje obrtnika, malih i srednjih poduzetnika (UEAPME) i Europska industrija cementa), dvije organizacije radnika (Europska konfederacija sindikata (ETUC) i Europska federacija graditelja i drvara (EFBWW)) te jedna neovisna organizacija (Britansko društvo za higijenu na radnome mjestu (BOHS)).

(31) IOM Research Project P937/99, May 2011 – Health, social-economic and environmental aspects of possible amendments to the EU Directive on the protection of workers from the risks related to exposure to carcinogens and mutagens at work (Istraživački projekt IOM-a P937/99, svibanj 2011. – Zdravstveni, socioekonomski i ekološki aspekti mogućih izmjena Direktive EU-a o zaštiti radnika od rizika zbog izloženosti karcinogenim ili mutagenim tvarima na radu).

(32) Sastanak Radne skupine 23. ožujka 2011., sastanak Radne skupine 15. lipnja 2011., sastanak Radne skupine 26. listopada 2011.

(33) Sastanak Radne skupine 21. ožujka 2012., sastanak Radne skupine 6. lipnja 2012., sastanak Radne skupine 21. studenoga 2012.,

(34) Sastanak Radne skupine 6. ožujka 2013., sastanak Radne skupine 19. lipnja 2013., sastanak Radne skupine 2. listopada 2013.

(35) Mišljenje o pristupu i sadržaju predviđenog prijedloga Komisije o izmjeni Direktive 2004/37/EZ o karcinogenim ili mutagenim tvarima na radu. Doneseno 5.12.2012. (dok. 2011/12).

(36) Dopunsko mišljenje o pristupu i sadržaju predviđenog prijedloga Komisije o izmjeni Direktive 2004/37/EZ o karcinogenim ili mutagenim tvarima na radu. Doneseno 30.5.2013. (dok. 727/13).

(37) Dopunsko mišljenje br. 2 o pristupu i sadržaju predviđenog prijedloga Komisije o izmjeni Direktive 2004/37/EZ o karcinogenim ili mutagenim tvarima na radu. Doneseno 28.11.2013. (dok. 2016/13).

(38) Tri donesena mišljenja Savjetodavnog odbora za sigurnost i zdravlje na radu uključuju, prema potrebi, posebne komentare interesnih skupina (socijalnih partnera i država članica) u kojima se općenito odražavaju glavni stavovi svake od tih skupina tijekom rasprava Radne skupine za kemikalije na radnome mjestu. U mnogim slučajevima nema posebnih komentara jer je postignut konsenzus triju interesnih skupina. Stoga bi konačna mišljenja Savjetodavnog odbora za sigurnost i zdravlje na radu trebalo smatrati reprezentativnima za stavove interesnih skupina koje su sudjelovale u njihovoj izradi.

(39) Vidi odjeljak 9.2.6. procjene učinka. Komisija je sudjelovala i na sastancima koje svake godine organizira Glavna uprava za unutarnje tržište, industriju, poduzetništvo te male i srednje poduzetnike u suradnji s europskom industrijom stakla i keramike.

(40) Odluka Komisije 2014/113/EU оd 3. ožujka 2014. o osnivanju Znanstvenog odbora za ograničenja profesionalne izloženosti kemijskim sredstvima i stavljanju izvan snage Odluke 95/320/EZ (SL L 62, 4.3.2014., str. 18.).

(41) https://circabc.europa.eu .

(42) U nastavku su navedene poveznice samo za kemijske tvari obuhvaćene drugom izmjenom Direktive:

(43) Mišljenje Odbora za nadzor regulative dostupno je na http://ec.europa.eu/smart-regulation/impact/ia_carried_out/cia_2016_en.htm .

(44) Dana 25. rujna 2015. Opći sud EU-a objavio je presudu u predmetu T-360/13, Verein zur Wahrung von Einsatz und Nutzung von Chromtrioxid und anderen Chrom-VI-verbindungen in der Oberflächentechnik eV (VECCO) protiv Europske komisije. Taj je predmet trenutačno u žalbenom postupku, predmet C-651/15 P.

(45) Za detaljnu analizu učinaka različitih opcija politike i njihovu usporedbu vidjeti odjeljak 5. procjene učinaka.

(46) Vidjeti odjeljak 5.9. procjene učinka koji sadržava sažetak odabranih opcija na temelju nekoliko kriterija: prihvaćenost od strane dionika; razmjeri problema; pravna jasnoća; korist za zdravlje i ograničeni troškovi za poduzeća.

(47) Vidjeti tablicu 3. u Prilogu 7. procjeni učinaka.

(48) Oni uključuju podatke koje bi Eurostat mogao prikupljati o profesionalnim bolestima ako rezultati studije izvedivosti koja je u tijeku budu pozitivni te o drugim zdravstvenim problemima i bolestima povezanima s radom u skladu s Uredbom (EZ) br. 1338/2008, podatke koje države članice dostavljaju u nacionalnim izvješćima o provedbi pravne stečevine EU-a o zdravlju i sigurnosti na radu u skladu s člankom 17.a Direktive 89/391/EEZ te podatke koje poslodavci dostavljaju nadležnim nacionalnim tijelima o slučajevima raka za koje je u skladu s nacionalnim pravom i/ili praksom utvrđeno da su posljedica izloženosti karcinogenoj ili mutagenoj tvari na radu u skladu s člankom 14. stavkom 8. Direktive 2004/37/EZ i koji moraju biti dostupni Komisiji u skladu s člankom 18. Direktive 2004/37/EZ.

(49) Vidjeti konačan nacrt preporuke SCOEL/REC/404.

(50) Unos br. 50 u Prilogu XVII. Uredbi REACH osim benzo[a]pirena sadržava sljedeće policikličke aromatske ugljikovodike: benzo[e]piren (CAS br. 192-97-2), benzo[a]antracen (CAS br. 56-55-3), krizen (CAS br. 218-01-9), benzo[b]fluoroanten (CAS br. 205-99-2), benzo[j]fluoroanten (CAS br. 205-82-3), benzo[k]fluoroanten (CAS br. 207-08-9) i dibenzo[a,h]antracen (CAS br. 53-70-3).

(51) Vidjeti COM (95) 425 final.

(52) SL L 158, 30.4.2004., str. 50.

(53) SL C , , str.

(54) SL C , , str.

(55) Odluka Komisije 2014/113/EU оd 3. ožujka 2014. o osnivanju Znanstvenog odbora za ograničenja profesionalne izloženosti kemijskim sredstvima i stavljanju izvan snage Odluke 95/320/EZ (SL L 62, 4.3.2014., str. 18.).

(56) Direktiva Vijeća 98/24/EZ od 7. travnja 1998. o zaštiti zdravlja i sigurnosti radnika na radu od rizika povezanih s kemijskim sredstvima (četrnaesta pojedinačna direktiva u smislu članka 16. stavka 1. Direktive 89/391/EEZ) (SL L 131, 5.5.1998., str. 11).

(57) Uredba (EZ) br. 1272/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o razvrstavanju, označivanju i pakiranju tvari i smjesa (SL L 353, 31.12.2008., str. 1.).

(58) SL L 396, 30.12.2006., str. 1.

(59) SL C 369, 17.12.2011., str. 14.

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 10.1.2017.

COM(2017) 11 final

PRILOG

Prijedlogu
DIREKTIVE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o izmjeni Direktive 2004/37/EZ o zaštiti radnika od rizika zbog izloženosti karcinogenim ili mutagenim tvarima na radu

{SWD(2017) 7 final}
{SWD(2017) 8 final}

PRILOG

U dijelu A Priloga III. Direktivi 2004/37/EZ dodaju se sljedeći unosi:

Stupac „Napomena” iz dijela A Priloga III. Direktivi 2004/37/EZ i napomene iz tog stupca prenose se u dio B Priloga III. Direktivi 2004/37/EZ.

U dijelu B Priloga III. Direktivi 2004/37/EZ dodaju se sljedeći unosi:

(1) CAS br.: registarski broj prema Chemical Abstract Serviceu.

(2) EZ broj tj. EINECS, ELINCS ili NLP službeni je broj tvari u Europskoj uniji, kako je utvrđeno u dijelu 1. odjeljku 1.1.1.2. Priloga VI. Uredbi (EZ) br. 1272/2008.

(3) Izmjereno ili izračunano u odnosu na vremenski ponderiranu prosječnu vrijednost za referentno osmosatno razdoblje (TWA).

(4) Granična vrijednost za kratkotrajnu izloženost (STEL). Granična vrijednost koja se ne smije prijeći, a odnosi se na razdoblje od 15 minuta ako nije drugačije određeno.

(5) mg/m³ = miligrama po kubičnom metru zraka pri 20 °C i 101,3 kPa (760 mmHg).

(6) ppm = dijelova na milijun u volumenu zraka (ml/m³).

(7) f/ml = vlakana po mililitru.

(8) CAS br.: registarski broj prema Chemical Abstract Serviceu.

(9) EZ broj tj. EINECS, ELINCS ili NLP službeni je broj tvari u Europskoj uniji, kako je utvrđeno u dijelu 1. odjeljku 1.1.1.2. Priloga VI. Uredbi (EZ) br. 1272/2008.

(10) Znatan doprinos ukupnom opterećenju tijela moguć izloženošću preko kože.