EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 7.9.2017.

COM(2017) 464 final

IZVJEŠĆE KOMISIJE VIJEĆU, EUROPSKOJ SREDIŠNJOJ BANCI, EUROPSKOM ODBORU ZA SISTEMSKE RIZIKE I EUROPSKOM PARLAMENTU

o praćenju kretanja na tržištu EU-a za pružanje usluga zakonske revizije subjektima od javnog interesa u skladu s člankom 27. Uredbe (EU) 537/2014

1.Uvod

Reforma zakonodavstva EU-a o reviziji pokrenuta je u cilju poticanja povjerenja u cjelovitost financijskih izvještaja. Zakonodavstvo se sastoji od Direktive o reviziji 1 i Uredbe o reviziji 2 . Direktiva se primjenjuje na sve zakonske revizije, a Uredba sadržava posebne zahtjeve u vezi zakonske revizije subjekata od javnog interesa (PIE-ovi) 3 .

Cilj je Uredbe povećati kvalitetu revizije i promicati tržišno natjecanje na tržištu revizije. Članak 27. sredstvo je za učinkovito i redovito praćenje ispunjavanja tih ciljeva. Člankom 27. uređuje se praćenje sljedećih aspekata tržišta EU-a za pružanje usluga zakonske revizije 4 subjektima od javnog interesa: (a) razine tržišne koncentracije; (b) rizika za kvalitetu revizije i mjera za njihovo ublažavanje i (c) rada revizorskih odbora.

U skladu s Uredbom svako nacionalno nadležno tijelo za nadzor revizije 5 (NCA) i Europska mreža za tržišno natjecanje (ECN 6 ) moraju sastaviti izvješće o razvoju događanja na tržištu pružanja usluga zakonske revizije subjektima od javnog interesa. Komisija na temelju tih izvješća sastavlja zajedničko izvješće za cijeli EU. Zajedničko izvješće podnosi se Vijeću, Europskoj središnjoj banci, Europskom odboru za sistemske rizike i, prema potrebi, Europskom parlamentu. Ovo izvješće prvo je zajedničko izvješće takve vrste i služit će kao osnova za buduća izvješća.

Analiza u ovom izvješću temelji se na podacima koje je Komisija zaprimila od NCA-ova i ECN-a. Većinom se odnosi na 2015., a prikupljena je 2016. na temelju izabranih pokazatelja na tržištu. Komisija je obavila pripremne aktivnosti te aktivnosti konsolidacije i potvrđivanja u bliskoj suradnji s Odborom europskih tijela za nadzor revizije (CEAOB) 7 .

Nacionalna tijela za nadzor revizije upotrebljavala su različite izvore informacija za svoja nacionalna izvješća. Izvori kao što su nacionalni javni registar i izvješća o transparentnosti javni su, a ostali, kao što su ankete i upitnici, nisu. Ako nije navedeno drugačije, nacionalna izvješća glavni su izvor podataka u ovom izvješću.

Pri konsolidaciji nacionalnih podataka na razini EU-a javila su se brojna ograničenja. Budući da su se nova pravila EU-a o reviziji počela primjenjivati tek 17. lipnja 2016., podaci u nacionalnim izvješćima prikupljeni su u skladu s prethodnim zakonodavnim okvirom EU-a (Direktiva 2006/43/EZ). Novim pravilima o reviziji uvedeno je nekoliko promjena u vezi s pitanjima kao što su pristup podacima i prikupljanje podataka koje obavljaju NCA-ovi. Stupanj pojedinosti koje su dostavile neke države članice ovisio je o dostupnosti podataka na nacionalnoj razini. Time se može objasniti zašto u nacionalnim izvješćima nedostaju neki podaci.

Nadalje, podaci prikupljeni u mnogim državama članicama odnose se na različita referentna razdoblja jer revizorska društva upotrebljavaju za izvješćivanje različita razdoblja financijske godine. Zbog toga je još teže uspoređivati i konsolidirati podatke za cijeli EU.

Nadalje, države članice primjenjuju različite prakse prikupljanja podataka. Jedan primjer toga jest uporaba „pristupa jednog revizorskog društva” u odnosu na „pristup mreže revizora”. Naposljetku, na pojedinosti koje su dostavile neke države članice utjecale su i razlike u tumačenju pokazatelja.

S obzirom na ta ograničenja, analizi podataka i donošenju zaključaka na razini EU-a treba pristupiti s oprezom.

2.Kretanja na tržištu EU-a za pružanje usluga zakonske revizije subjektima od javnog interesa Glavni nalazi

2.1.Pregled tržišta zakonske revizije subjekata od javnog interesa

U ovom odjeljku opisuje se stanje na tržištu zakonske revizije subjekata od javnog interesa prije stupanja na snagu reforme revizije. Time se postiže bolje razumijevanje tržišta i olakšavaju se buduće procjene u izvješćima o praćenju tržišta.

Zakonske revizije subjekata od javnog interesa 8 , na primjer trgovačkih društava čije dionice kotiraju na burzi, banaka i osiguravajućih društava, podliježu posebnim zahtjevima iz Uredbe. Države članice subjektima od javnog interesa mogu imenovati i druge subjekte zbog prirode njihova poslovanja, njihove veličine ili broja djelatnika. Ti se subjekti nazivaju nacionalnim subjektima od javnog interesa 9 .

Analizom tržišta zakonske revizije subjekata od javnog interesa u EU-u dobiva se vrlo raznolika slika u pogledu broja revizora i revizorskih društava i njihova prometa.

Subjekti od javnog interesa

U skladu s prethodnim pravnim okvirom EU-a u EU-u je postojalo više od 25 000 subjekata od javnog interesa 10 . Taj se broj kreće od samo 64 u Latviji do približno 7 000 u Španjolskoj 11 (vidi Tablicu 1.).

Nacionalni subjekti od javnog interesa čine najveći postotak subjekata od javnog interesa u EU-u 12 . U EU-u ima ukupno više od 11 100 nacionalnih subjekata od javnog interesa. Otprilike 15 država članica izvješćuje da ima nacionalne subjekte od javnog interesa. Kako je prikazano na Grafikonu 1., nacionalni subjekti od javnog interesa čine više od pola svih nacionalnih subjekata od javnog interesa u osam država članica. Trgovačka društva čije dionice kotiraju na burzi nalaze se na drugom mjestu na razini EU-a prema postocima i imaju najveći udio subjekata od javnog interesa u 15 država članica.

Grafikon 1.: Subjekti od javnog interesa prema kategorijama u državama članicama EU-a

Ovlašteni revizori i revizorska društva u EU-u

U EU-u ima ukupno 250 047 13 registriranih ovlaštenih revizora. U 26 država članica 14 26 % registriranih ovlaštenih revizora zaposleno je u revizorskom društvu ili je s njime povezano. Te se brojke znatno razlikuju među državama članicama 15 (vidi Tablicu 1.).

U UK-u, Francuskoj, Irskoj i Njemačkoj nalazi se 64 % svih registriranih revizorskih društava u EU-u, od čega najviše (više od 6 000) u UK-u. Šest država članica (Bugarska, Finska, Luksemburg, Malta, Slovenija i Grčka) imaju svaka manje od 100 registriranih revizorskih društava.

Otprilike 5 % 16 ukupnog broja registriranih revizorskih društava u EU-u obavlja zakonske revizije subjekata od javnog interesa. Manje od jedne trećine registriranih revizorskih društava u svakoj državi članici obavlja revizije subjekata od javnog interesa, osim u Grčkoj (70 %), Bugarskoj (55 %) i Slovačkoj (34 %). U Nizozemskoj, UK-u, Danskoj i Irskoj ta je brojka manja od 2 %.

Tablica 1.: Pregled strukture tržišta u državama članicama EU-a 

Promet i naknade iz zakonskih revizija subjekata od javnog interesa 17

Ukupni promet revizorskih društava koja obavljaju reviziju subjekata od javnog interesa u 25 država članica EU-a (podaci iz Bugarske, Francuske i Španjolske nisu dostupni) iznosi približno 31 milijardu EUR 18 . Međutim, brojke po državama članicama upućuju na razlike diljem EU-a. U osam država članica ukupni promet revizorskih društava koja obavljaju reviziju subjekata od javnog interesa iznosi više od 1 milijardu EUR, a u 11 država članica on je niži od 100 milijuna EUR. Sam UK čini otprilike pola ukupnog prometa revizorskih društava koja obavljaju revizije subjekata od javnog interesa u 25 država članica. Njemačka i Nizozemska 19 najveća su tržišta nakon UK-a (vidi Grafikon 2.).

Ukupne naknade iz zakonskih revizija iznose otprilike 11 milijardi EUR 20 za 27 država članica EU-a koje su dostavile podatke. UK, Njemačka i Francuska čine približno 60 % tog ukupnog broja. Otprilike 13 država članica prijavilo je naknade niže od 100 milijuna EUR. 

Grafikon 2.: Promet revizorskih društava koja obavljaju reviziju subjekata od javnog interesa 21 i naknade iz zakonskih revizija 22 , prema državama članicama

2.2.Razine tržišne koncentracije

Jedan od glavnih ciljeva Uredbe jest stvaranje konkurentnog tržišta usluga zakonske revizije na kojem postoji dostatan izbor zakonskih revizora ili revizorskih društava za subjekte od javnog interesa. Zahtjev iz članka 27. povezan s procjenom razine koncentracije na tržištu zakonite revizije subjekata od javnog interesa upućuje na važnost tog cilja. U ovom odjeljku stoga se nastoji uspostaviti osnova za mjerenje napretka u ovom području u budućim izvješćima o praćenju tržišta.

Od država članica tražilo se da dostave informacije o koncentraciji tržišta zakonske revizije subjekata od javnog interesa 10 ključnih igrača na tržištu revizije („10KAP”)  23 . Za izračun prometa 15 država članica 24 koristilo se pristupom 25 revizorskog društva 26 , sedam 27 se koristilo pristupom 28 mreže revizora 29 , a dvije 30 su upotrebljavale oba pristupa. Svako revizorsko društvo upotrebljava drugačiju financijsku godinu i ona uvijek ne odgovara kalendarskoj godini 2015., koja je referentno razdoblje za ovo prikupljanje podataka 31 . Stoga su u ovom odjeljku prikazani približni podaci.

Podaci o tržišnim udjelima analiziraju se uporabom triju različitih pokazatelja tržišne koncentracije po državi članici: „Big Four” (PwC, Deloitte, KPMG i EY), „CR4” (konsolidirani tržišni udio četiri najveća revizorska društva u svakoj zemlji) i „10KAP”. Razlike između Big Four i CR4 analizirale su se posebno radi procjene kretanja tih pokazatelja tržišne koncentracije u budućim izvješćima.

Koncentracija prema zakonskim revizijama subjekata od javnog interesa i promet (mreže ili revizorskog društva koje obavlja reviziju subjekata od javnog interesa)

Big Four imali su prosječni tržišni udio od približno 70 % u broju zakonskih revizija subjekata od javnog interesa (na temelju 28 država članica). U pogledu prometa, njihova tržišna koncentracija iznosi u prosjeku otprilike 80 % 32 (na temelju 21 države članice). Big Four drže koncentrirani oligopol 33 u 11 34 država članica u pogledu broja zakonskih revizija (vidi Grafikon 3.) i u 15 35 država članica u pogledu prometa. Kako je prikazano na Grafikonu 4. kombinirani tržišni udio Big Four u prometu prekoračuje 90 % u šest država članica 36 . CR4 ima ukupni omjer koncentracije veći nego Big Four u sedam država članica u pogledu broja zakonskih revizija subjekata od javnog interesa i u pet država članica u pogledu prometa. Stoga su Big Four četiri najveća revizorska društva u većini država članica.

Grafikon 3.: Tržišni udio revizorskih društava 2015. u pogledu zakonskih revizija subjekata od javnog interesa

Skupna tržišna koncentracija šest revizorskih društava s najvećim udjelima (u pogledu prometa) veća je od pola u 21 državi članici za koje su se mogle izračunati razine koncentracije u pogledu prometa, a u 10 država članica veća je od 90 %. Kombinirani tržišni udjeli (u pogledu prometa) 10KAP-a na razini EU-a iznose ukupno 90 % u 16 država članica 37 i manje od 80 % u četiri države članice.

Grafikon 4.: Tržišni udio revizorskih društava u pogledu prometa 2015. (revizorska društva ili mreže koje obavljaju revizije subjekata od javnog interesa) u 21 državi članici

Koncentracija prema pojedinačnom revizorskom društvu

Na grafikonu 5. prikazano je da Big Four imaju kombinirani tržišni udio od otprilike 70 % broja zakonskih revizija subjekata od javnog interesa na razini EU-a, dok je razina koncentracije 10KAP-a blizu 80 %.

Grafikon 5.: Tržišni udio 10KAP-a 38 u pogledu zakonskih revizija subjekata od javnog interesa

Međutim, kada je riječ o prometu 39 (revizorskog društva ili mreže koja obavlja revizije subjekata od javnog interesa), Big Four pokrivaju više od 80 % ukupnog tržišta revizije u EU-u. Grant Thornton i BDO najveća su revizorska društva nakon Big Four.

Koncentracija revizorskih društava prema kategoriji subjekta od javnog interesa

Koncentracija na tržištu zakonskih revizija subjekata od javnog interesa 40 najveća je za banke i osiguravajuća društva, gdje je tržišni udio Big Four otprilike 80 % (vidi Grafikon 6.). Njihov tržišni udio u kategoriji trgovačkih društava čije dionice kotiraju na burzi iznosi približno 70 %: Imaju niži tržišni udio za nacionalne subjekte od javnog interesa (otprilike 50 %).

Grafikon 6.: Prosječna tržišna koncentracija u različitim kategorijama na razini EU-a za zakonske revizije subjekata od javnog interesa

2.3.Rizici koji nastaju zbog nedostataka u kvaliteti ovlaštenog revizora ili revizorskog društva

NCA-ovi obavljaju provjere osiguranja kvalitete kojima provjeravaju rad ovlaštenog revizora ili revizorskog društva. Inspekcije su glavni alat kojima nadzornici revizije provjeravaju jesu li ovlašteni revizor ili revizorsko društvo pravilno obavili svoj angažman i kojima se pronalaze nedostaci u kvaliteti. NCA-ovi se mogu koristiti nizom ovlasti i mjera za ispravljanje i popravljanje tih nedostataka. U skladu s člankom 27. Uredbe, NCA-ovi moraju procijeniti rizike koji proizlaze iz visoke koncentracije nedostataka u kvaliteti i utvrditi je li nužno donositi mjere za ublažavanje tih rizika. S obzirom na povjerljivu prirodu i osjetljivost informacija, podaci u ovom odjeljku prikazuju se u anonimiziranom i skupnom obliku.

Provjere osiguranja kvalitete

NCA-ovi su izvješćivali o kvantitativnim i kvalitativnim aspektima osiguranja kvalitete 41 . Većina država članica izvješćivala je za kalendarsku godinu 2015. (tj. izvješćivale su o rezultatima inspekcija provedenih 2014./2015.), ali s različitim datumom početka i završetka. Pet država članica predstavilo je podatke za čitavi ciklus inspekcija (3 godine) upotrebljavajući najnovije podatke dostupne za njihova tržišta.

Iako je ovo izvješće usmjereno na informacije povezane sa subjektima od javnog interesa, od NCA-ova se tražilo da dostave podatke i o subjektima koji nisu subjekti od javnog interesa. Svrha je bila prikazati širu i sveobuhvatniju sliku stanja na nacionalnoj razini.

Kvantitativna procjena

Stanje je prikazano uporabom niza pokazatelja:

–    broj pregledanih angažmana zakonske revizije (spisa),

–    broj pregledanih revizorskih društava,

–    broj revizorskih društava u kojima su pregledani postupci u cijelom društvu,

–    broj revizija angažmana / spisa s barem jednim nalazom i

–    broj revizija cijelog društva s barem jednim nalazom.

Međutim, za ovo prikupljanje podataka nije dogovorena zajednička definicija „nalaza” 42 . Umjesto toga, tražilo se od NCA-ova da dostave definiciju ili da navedu primijenjenu kategorizaciju.

Grafikon 7.: Osiguranje kvalitete u EU-u

Budući da je broj subjekata koji nisu subjekti od javnog interesa obično mnogo veći od broja subjekata od javnog interesa, NAC-ovi su izvijestili o većoj učestalosti osiguranja kvalitete za subjekte koji nisu subjekti od javnog interesa, u pogledu broja inspekcija i broja nalaza. To u prosjeku iznosi otprilike 90 % ukupne aktivnosti provjere osiguranja kvalitete na razini EU-a. Međutim, u 12 država članica postotak inspekcija subjekata od javnog interesa kreće se od 10 % do 50 % ukupnog broja inspekcija. Otprilike 10 država članica izvješćuje o sličnom rasponu za broj nalaza o subjektima od javnog interesa. U dvije države članice više od 80 % ukupnog broja inspekcija i nalaza usmjereno je na subjekte od javnog interesa. U velikoj većini slučajeva broj provedenih inspekcija i provjera osiguranja kvalitete u skladu je s veličinom nacionalnog tržišta i razmjeran joj je.

Kvalitativna procjena

Na razini EU-a utvrđena su tri problema koja se ponavljaju. To su sljedeća pitanja:

i.    nedostaci u sustavima unutarnje kontrole kvalitete 43 ;

ii.    neevidentiranje određenih aspekata revizijskog angažmana i

iii.    nepostojanje dostatnih dokaza o provedenoj potpunoj revizijskoj procjeni.

Druga, raznolikija pitanja, ograničena su na nekoliko država članica. Ta pitanja posljedica su posebne strukture različitih tržišta, na primjer: i. nalazi o grupnim revizijama u manjim državama članicama; ii. pitanja povezana s preispitivanjem kontrole kvalitete angažmana u državama članicama sa snažnijom revizijskom praksom i iii. pitanja povezana s osposobljavanjem u državama članicama s manje iskustva s revizijom.

Potreba za donošenjem mjera za ublažavanje rizika

U nacionalnim izvješćima opisane su i korektivne mjere i mjere daljnjeg praćenja. Analizom je utvrđeno da su preporuke najčešći pristup, a zatim slijede opomene i mjere praćenja u okviru kojih bi društva trebala potvrditi da su poduzela potrebne korake. Samo u malom broju težih slučajeva određene su sankcije.

2.4.Rad revizorskih odbora

Novim pravilima o reviziji pojačani su uloga i ovlasti revizorskih odbora 44 . Uredbom se revizorskim odborima subjekata od javnog interesa dodjeljuju posebne zadaće. Na primjer, oni imaju izravnu ulogu u imenovanju ovlaštenog revizora ili revizorskog društva, nadziru zakonsku reviziju i prate rad i neovisnost ovlaštenog revizora.

U članku 27. stavku 1. točki (c) Uredbe predviđeno je procjenjivanje rada revizorskih odbora. Ta se zadaća pokazala zahtjevnom s obzirom na rok za dostavljanje prvih nacionalnih izvješća, zbog neiskustva određenih NCA-ova i pravnog okvira koji se mijenjao. Unatoč tome što je u njima prikazano stanje na nacionalnoj razini, nacionalnim izvješćima nije se stvorila jasna slika o tome postoji li odnos NCA-ova s revizorskim odborima i kakav je taj odnos.

Na kraju 2016. Europska komisija dostavila je dodatna posebna pitanja NCA-ovima kako bi oni mogli bolje razumjeti pravni okvir za revizorske odbore u državama članicama 45 . Pitanjima se nastojalo objasniti kako države članice, posebno NCA-ovi, komuniciraju s revizorskim odborima te kako osiguravaju da revizorski odbori izvršavaju svoje dodijeljene zadaće. To nije bio pokušaj utvrđivanja pravila o nadzoru jer opseg nadzora revizorskih odbora ovisi o svakoj državi članici.

Na temelju rezultata može se zaključiti da revizorski odbori podliježu nadzoru u 15 država članica. Otprilike 12 država članica izvijestilo je da revizorski odbori ne podliježu reviziji, a jedna država članica 46 nije dostavila podatke. Kako je prikazano u grafikonu 8., u državama članicama postoji različita praksa u pogledu toga koje je tijelo odgovorno za nadzor.

Grafikon 8.: Tijelo odgovorno za nadzor revizorskih odbora u državama članicama

[Izvor: Upitnik za NCA-ove o revizorskim odborima]

U Uredbi se ne spominju posebne zadaće ili ovlasti NCA-ova u pogledu revizorskih odbora. O tome odlučuju države članice koje imaju i različite okvire korporativnog upravljanja. Komisija je pitala obavljaju li NCA-ovi s revizorskim odborima druge aktivnosti osim nadzora. NCA-ovi su u svojim odgovorima navodili organizaciju konferencija i radionica, razmjenu najbolje prakse i smjernica, održavanje sastanaka i rasprava, razmjenu godišnjih izvješća, obradu zahtjeva revizorskih odbora, rad sa savjetodavnim skupinama revizorskih odbora i izvješćivanje (vidi Grafikon 9.). U nekim slučajevima NCA-ovi su izvijestili da s revizorskim odborima obavljaju više aktivnosti.

Grafikon 9.: Aktivnost NCA-ova s revizorskim odborima (% država članica koje su odgovorile)

[Izvor: Upitnik za NCA-ove o revizorskim odborima]

3.Doprinos Europske mreže za tržišno natjecanje

U članku 27. Uredbe navedeno je i da izvješće mora sastaviti Europska mreža za tržišno natjecanje.

Komisija je pozvala sva nacionalna tijela za tržišno natjecanje da dostave informacije o mogućim sektorskim istragama provedenima na njihovom području te evidenciju o provedbi pravila na tržištu revizije (npr. istrage monopola, ocjenjivanje prijavljenih spajanja, istrage pritužba ili državnih potpora). Referentno razdoblje bilo je razdoblje od 2014. do 2015.

Od 13 nacionalnih doprinosa izvješću ECN-a, samo u pet izvješćuje se o posebnim aktivnostima provedbe pravila ili izvješćivanja. Danska je dostavila informacije o spajanju društava EY i KPMG koje je odobreno 2014. Poljska je izvijestila da je njezin sektor revizije vrlo koncentriran u rukama Big Four te da postoje visoke prepreke ulasku na tržište. Rumunjska je izvijestila o tekućoj istrazi rumunjske komore za financijske revizije. UK i Portugal dostavili su informacije o svojim aktivnostima provedbe pravila (UK) i izvješćivanja (Portugal i UK).

Komisija tijekom relevantnog referentnog razdoblja nije provodila sektorske istrage, istrage monopola, ocjenjivanje prijavljenih spajanja ili istrage državnih subvencija na tržištu revizija.

4.Zaključci

Novim pravilima o reviziji nastoji se osigurati bolja kvaliteta revizije i konkurentnije revizijsko tržište za zakonske revizije subjekata od javnog interesa kako bi se omogućilo nesmetano funkcioniranje tržišta kapitala. Dostupni podaci pokazuju da je revizijsko tržište EU-a vrlo raznoliko u pogledu veličine i strukture i potvrđuju da je tržište zakonskih revizija subjekata od javnog interesa relativno koncentrirano u većini država članica, posebno u pogledu prometa. Big Four drže više od 80 % tržišnog udjela u pogledu prometa u 15 od 21 države članice. Banke i osiguravajuća društva kategorije su subjekata od javnog interesa u kojima Big Four imaju najveću koncentraciju na cijelom tržištu EU-a (otprilike 80 %). Međutim, ne postoji dovoljno dokaza da bi se mogli donositi zaključci o razini i učinkovitosti tržišnog natjecanja na tržištu. Komisija će u budućim izvješćima nastaviti pratiti kretanja u pogledu konsolidirane razine koncentracije najvećih revizorskih društava u državama članicama.

Informacije prikupljene s pomoću sustava osiguranja kvalitete korisne su za procjenu učinkovitosti novih revizijskih pravila na zaštitu ulagača i za javni nadzor. Zajednička metodologija i konvergencija nadzora bit će od ključne važnosti za osiguranje usklađenosti i usporedivosti u ovom području. Na primjer, trebalo bi više raditi na poticanju daljnje konvergencije oko zajedničkih pokazatelja i terminologije za nalaze i nedostatke. Nisu utvrđeni značajni rizici. U svakom slučaju, budući da su se podaci prikupljali na temelju ovlasti dodijeljenih NCA-ovima u skladu s prethodnom pravnim okvirom, još se ne može dati potpuna procjena glavnih rizika.

U sljedećem zajedničkom izvješću trebalo bi analizirati postoji li rizik da će se tri najčešća problema utvrđena u ovom izvješću (nedostaci u sustavima unutarnje kontrole kvalitete, neevidentiranje nekih aspekata revizijskog angažmana i nepostojanje dostatnih dokaza o reviziji) ponavljati. U sljedećem izvješću trebat će ocijeniti koje bi mogle biti moguće posljedice, ne samo za posebne subjekte od javnog interesa već i za cijelo tržište.

Reformom revizije pojačale su se uloga i ovlasti revizorskih odbora jer su oni od ključne važnosti za strožu primjenu novih revizijskih pravila. Međutim, analizom je utvrđeno da većina NCA-ova ima vrlo malo iskustva s praćenjem aktivnosti i rada revizorskih odbora. Da bi se ovaj problem mogao prevladati, NCA-ovi bi trebali imati odgovarajuće alate za ocjenjivanje rada revizorskih odbora i trebali bi dobiti informacije koje su im potrebne za praćenje kako se revizorski odbori pridržavaju novih pravila. S druge strane, članovi revizorskih odbora trebali bi biti svjesni svojih novih odgovornosti i važnije uloge. U ovoj fazi od ključne je važnosti suradnja s revizorskim odborima i podizanje razine svijesti. To ne bi nužno podrazumijevalo ponovno definiranje ili promjenu nacionalnih okvira za korporativno upravljanje ili nadzornih ovlasti NCA-ova. Svako nacionalno tijelo slobodno bi moglo odabrati najbolji pristup i najbolje alate za ocjenjivanje rada revizorskih odbora. Iz dosadašnjeg iskustva može se zaključiti da su suradnja i dijalog korisni i učinkoviti alati. Neki NCA-ovi već su se počeli sastajati s revizorskim odborima (i čak su dali smjernice) kako bi ih upoznali s novim okvirom i njihovim dodatnim odgovornostima. Međutim, još preostaje mnogo posla. Komisija bi trebala sudjelovati u promicanju ovog dijaloga i izravno komunicirati s revizorskim odborima kako bi mogla bolje razumjeti njihovo iskustvo s provedbom reforme revizije.

Ovo prvo izvješće Komisije koristit će se kao osnovni scenarij za buduća izvješća. Nadalje, treba pronaći rješenja za uklanjanje nekih nedostataka istaknutih u uvodu. Neka od tih ograničenja uklonit će se nakon stupanja na snagu novih revizijskih pravila. To se odnosi na pristup podacima i njihovu dostupnost jer se novim pravnim okvirom osiguravaju novi izvori informacija i alati za NCA-ove i Komisiju. Međutim, trebat će dodatno raditi kako bi se mogao ostvariti napredak u područjima poput zajedničke terminologije, konvergencije oko referentnih razdoblja i metodologija za prikupljanje podataka. Kako bi postigla bolju konvergenciju, Komisija će nastojati preispitati postojeće pokazatelje u suradnji s NCA-ovima, a posebno s podskupinom CEAOB-a o nadzoru tržišta. To je posebno važno s obzirom na neke odredbe koje su uvedene novim revizijskim pravilima, kao što su razdoblja rotacije, zabrana određenih nerevizijskih usluga i nova uloga revizorskih odbora. Komisija će u budućim izvješćima razmatrati i ova nova pravila, mjeriti razinu tržišnog natjecanja na tržištu zakonskih revizija subjekata od javnog interesa i procjenjivati potpuni učinak novog regulatornog okvira.

Ona će i dalje pratiti kretanja na tržištu pružanja usluga zakonske revizije subjektima od javnog interesa u EU-u i spremna raditi s državama članicama kako bi osigurala što učinkovitije ispunjavanje zahtjeva iz članka 27. Uredbe.

(1)  Direktiva 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2006. o zakonskim revizijama godišnjih financijskih izvještaja i konsolidiranih financijskih izvještaja, kojom se mijenjaju direktive Vijeća 78/660/EEZ i 83/349/EEZ i stavlja izvan snage Direktiva Vijeća 84/253/EEZ (pročišćena verzija).

(2)  Uredba (EU) br. 537/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o posebnim zahtjevima u vezi zakonske revizije subjekata od javnog interesa i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2005/909/EZ.

(3)  U članku 2. točki 13. Direktive subjekti od javnog interesa definiraju se kao trgovačka društva čije dionice kotiraju na burzi, kreditne ustanove i osiguravajuća društva Države članice subjektima od javnog interesa također mogu imenovati druge subjekte koji su zbog prirode svojeg poslovanja, svoje veličine ili broja djelatnika od velikog javnog značaja.

(4)  U članku 2. točki 1. Direktive zakonska revizija definira se kao revizija godišnjih financijskih izvještaja i konsolidiranih financijskih izvještaja.

(5)  Nadležna tijela određena u skladu s člankom 20. stavkom 1. Uredbe.

(6)  ECN je mreža za suradnju između Komisije (posebno Glavne uprave za tržišno natjecanje) i nacionalnih tijela za tržišno natjecanje.

(7)  Okvir za suradnju nacionalnih tijela za nadzor revizije na razini EU-a uspostavljen je člankom 30. Uredbe.

(8)  Kako je definirano u članku 2. točki 13. Direktive.

(9)  Kako je definirano u članku 2. točki 13. podtočki (d) Direktive.

(10)  Referentna godina je 2015., osim za: Bugarsku, Estoniju i Španjolsku (2014./2015) i Dansku i Njemačku (2016.). Nedostaju podaci za Rumunjsku.

(11)  Ovi se podaci odnose na prethodno zakonodavstvo koje je bilo na snazi u Španjolskoj (Kraljevska odluka 1517/2011). Broj subjekata od javnog interesa u mnogim državama članicama EU-a možda se promijenio zbog primjene novih pravila o reviziji.

(12)  Nedostaju podaci za Rumunjsku.

(13)  Referentno razdoblje je godina 2015., osim za: Bugarsku i Estoniju (2014./2015); Njemačku i Dansku (2016.) i Grčku (2014.). Podaci su iz 28 država članica.

(14)  Nedostaju podaci iz Austrije i Francuske.

(15)  Broj za Italiju uključuje velik broj računovođa koji su povijesno također bili registrirani kao revizori. Nadalje, u Irskoj postoji jedinstvena situacija jer su članovi računovodstvenih društava uređenih u EU-u registrirani i u Irskoj. Stoga su podaci za Irsku možda pretjerano veliki zbog mogućeg dvostrukog brojenja. Neki računovođe regulirani u Irskoj mogu biti registrirani u UK-u.

(16)  Na temelju podataka iz 28 država članica.

(17)  Radi usporedbe podataka među državama članicama podaci prikupljeni u nacionalnim valutama pretvoreni su u eure primjenom prosječnog tečaja iz 2015. Vidi http://appsso.eurostat.ec.europa.eu/nui/show.do?dataset=ert_bil_eur_a&lang=en .  

(18)  Financijska godina ne odgovara uvijek kalendarskoj godini 2015., koja je referentno razdoblje za ovo prikupljanje podataka. To se odnosi na sljedeće zemlje: Bugarsku, Dansku i Estoniju (2014./2015.); Češku (2014.); i Sloveniju (2014. – 2016.). Podaci iz 25 država članica uključuju naknade iz zakonskih revizija, usluga kontrole i ostalih nerevizorskih usluga.

(19)  Vidi prethodnu bilješku.

(20)  Referentno razdoblje je 2015., osim za: Bugarsku, Dansku i Estoniju (2014./2015.); Češku (2014.); i Sloveniju (2014. – 2016.). Podaci iz Portugala uključuju naknade iz drugih usluga kontrole. Nedostaju podaci iz Bugarske.

(21)  Podaci iz Bugarske, Španjolske i Francuske nisu dostupni.

(22)  Podaci iz Bugarske nisu dostupni.

(23)  Na temelju popisa koji je utvrdila Europska grupa za nadzor revizije (EAIG). Baker Tilly; BDO; EY; Deloitte; Grant Thornton; KPMG; Mazars; Moore Stephens; Nexia; PwC.

(24)  Danska, Estonija, Grčka, Finska, Irska, Italija, Hrvatska, Mađarska, Litva, Luksemburg, Latvija, Malta, Nizozemska, Rumunjska i Slovačka.

(25)  Kako je definirano u članku 2. točki 3. Direktive.

(26)  Na temelju prometa pojedinačnog revizorskog društva u svakoj zemlji.

(27)  Belgija, Cipar, Francuska, Poljska, Portugal, Švedska i Slovenija.

(28)  Kako je definirano u članku 2. točki 7. Direktive.

(29)  Na temelju zbroja prometa pojedinačnih tvrtki koje pripadaju istoj mreži u svakoj zemlji.

(30)  Bugarska i Češka.

(31)  To se odnosi na sljedeće zemlje: Bugarsku i Estoniju (2014. – 2015); Češka: 2014.: Danska: 2014.– 2015. i 2015. Slovenija: 2014. – 2015./2015./2015. – 2016.; Njemačka: 31.03.2015. Latvija: 31.08.2015

(32)  Prosjek na temelju 21 države članice. Omjeri koncentracije za promet nisu se mogli izračunati za sedam država članica jer nisu bili dostupni potpuni podaci (Austrija i Španjolska) ili djelomični podaci o prometu (Bugarska, Francuska, Irska, Poljska i Slovačka).

(33)  CR4 = 0 % znači savršeno tržišno natjecanje; 0 %<CR4<50 % u rasponu od savršenog tržišnog natjecanja do oligopola; 50 %<CR4<80 % znači oligopol; 80 %<CR4<100 % u rasponu od koncentriranog oligopola do monopola; CR4=100 % znači visoko koncentriran oligopol i čak i monopol (ako je CR1=100 %).

(34)  Austrija, Cipar, Danska, Španjolska, Finska, Irska, Litva, Luksemburg, Malta, Nizozemska i UK

(35)  Finska, Cipar, Luksemburg, Latvija, Italija, Litva, Nizozemska, Slovenija, Portugal, Mađarska, Švedska, Njemačka, Češka, UK i Malta.

(36)  Cipar, Finska, Italija, Litva, Luksemburg i Latvija.

(37)  U Finskoj i Nizozemskoj zakonske revizije obavljalo je u referentnom razdoblju samo 8 od 10 ključnih igrača, a u Švedskoj ih je bilo samo sedam.

(38)  Podaci za 2014. / 2015. na temelju ukupnih iznosa prema državi članici.

(39)  Podaci iz 21 države članice (nedostaju podaci iz Austrije, Bugarske, Španjolske, Francuske, Irske, Poljske i Slovačke.

(40)  Podaci na temelju 28 država članica za zakonske revizije subjekata od javnog interesa. Nedostaju podaci iz Austrije, Cipra ,Španjolske, Mađarske, Luksemburga, Latvije i Poljske koji se odnose na zakonske revizije trgovačkih društava čije dionice kotiraju na burzi, banaka i osiguravajućih društava. Nedostaju podaci iz Austrije, Španjolske, Luksemburga, Latvije i Poljske o zakonskim revizijama nacionalnih subjekata od javnog interesa.

(41)  Jedna država članica nije dostavila izvješće jer 2015. nije provedeno osiguranje kvalitete.

(42) Prema Međunarodnom forumu neovisnih regulatora u području revizije (IFIAR) nalazi inspekcije za revizije subjekata od javnog interesa nedostaci su u postupcima revizije koji upućuju na to da revizorsko društvo nije prikupilo primjerene dokaze da potkrijepi svoje mišljenje, ali ne znače nužno da su i financijski izvještaji materijalno netočni.

(43)  Provjere kvalitete koje uspostavlja i interno provodi revizorsko društvo.

(44)  Kako je opisano u članku 39. Direktive.

(45)  Komisija je u anketi shvaćala nadzor u smislu toga imaju li NCA-ovi zakonske ovlasti za sljedeće:–prikupljanje informacija, uključujući o tome postoje li revizorski odbori i ispunjavaju li svoje obveze (tj. u skladu s člankom 39. Direktive ili člankom 16. Uredbe) ili–određivanje korektivnih mjera ili sankcija ako revizorski odbori ne ispune svoje obveze.

(46)  Rumunjska.