EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 24.4.2017.

COM(2017) 189 final

IZVJEŠĆE KOMISIJE VIJEĆU

Izvješće za razdoblje 2011. - 2015. o provedbi dugoročnog nacionalnog programa potpora za poljoprivredu u sjevernim regijama Finske i Švedske u skladu s odlukama Komisije 2009/3067 i 2010/6050

SADRŽAJ

1.    UVOD    

2.    OPĆA NAČELA NORDIJSKIH POTPORA    

2.1.    Ciljevi potpora    

2.2.    Odobrenja Komisije    

2.3.    Regije obuhvaćene programom potpora    

2.4.    Povezanost s proizvodnjom    

3.    REFORMA PROGRAMA NORDIJSKIH POTPORA    

4.    NORDIJSKE POTPORE U FINSKOJ 2011. – 2015.    

4.1.    Izdana odobrenja    

4.2.    Isplaćene potpore    

4.3.    Obujam proizvodnje na području obuhvaćenom nordijskim potporama    

4.4.    Razvoj poljoprivrednog gospodarstva u regiji obuhvaćenoj nordijskim potporama    

5.    NORDIJSKE POTPORE U ŠVEDSKOJ U RAZDOBLJU 2011. – 2015.    

5.1.    Izdane dozvole    

5.2.    Isplaćene potpore    

5.3.    Obujam proizvodnje u području obuhvaćenom potporama    

5.4.    Razvoj poljoprivrednog gospodarstva u regiji obuhvaćenoj potporama    

6.    ZAKLJUČCI    

6.1.    Finska    

6.2.    Švedska    

1.    UVOD

U skladu s člankom 142. Akta o pristupanju Europskoj uniji Austrije, Finske i Švedske 1 Komisija je Finskoj i Švedskoj odobrila dodjelu dugoročnih nacionalnih potpora poljoprivredi u sjevernim regijama kako bi se održala poljoprivredna djelatnost. Te potpore nazivaju se „nordijske potpore“ („potpore“).

Ovo izvješće podnosi se Vijeću u skladu sa zahtjevom za izvješćivanje iz članka 143. Akta o pristupanju, u kojem je utvrđeno da jednu godinu nakon pristupanja te zatim svakih pet godina Komisija Vijeću dostavlja izvješće o izdanim odobrenjima i rezultatima potpora dodijeljenih na temelju tih odobrenja. Prethodna izvješća sastavljena su 1996., 2002. 2 , 2007. 3 i 2012. 4  

2.    OPĆA NAČELA NORDIJSKIH POTPORA

2.1.    Ciljevi potpora

Potpore se dodjeljuju posebno kako bi se održala tradicionalna primarna proizvodnja i prerada koja je prirodno prilagođena klimatskim uvjetima predmetnih regija, poboljšale strukture za proizvodnju, stavljanje na tržište i preradu poljoprivrednih proizvoda, olakšalo njihovo odlaganje te osigurala zaštita okoliša i očuvanje ruralnog krajolika.

2.2.    Odobrenja Komisije

Potpore se odobravaju zasebnim odlukama Komisije 5 za Finsku odnosno Švedsku. Najveći godišnji iznos plaćanja za Finsku trenutačno je 382 milijuna EUR. Najveći odobreni godišnji iznos plaćanja za Švedsku jest 318,67 milijuna SEK (približno 35 milijuna EUR) 6 .

Osnovni uvjeti utvrđeni su u članku 142. Akta o pristupanju; ukupni iznos dodijeljenih potpora treba biti dovoljan za održavanje poljoprivredne djelatnosti u sjevernim područjima, ali ukupna potpora ne smije premašiti razinu potpore u pretpristupnom referentnom razdoblju, koje je određeno u odobrenjima. Također, potpore ne smiju biti povezane s budućom proizvodnjom ili dovesti do povećanja proizvodnje u odnosu na referentne razine, kako ih je utvrdila Komisija.

2.3.    Regije obuhvaćene programom potpora

Regije koje su obuhvaćene programom potpora utvrđene su u odgovarajućim odlukama i nalaze se sjeverno od 62. paralele, uključujući neka susjedna područja južno od 62. paralele koja su pod utjecajem usporedivih klimatskih uvjeta koji osobito otežavaju poljoprivrednu djelatnost. Čimbenici koji se uzimaju u obzir pri određivanju područja jesu niska gustoća naseljenosti (najviše 10 stanovnika/km2), korištena poljoprivredna površina (KPP) kao udio ukupne površine (< 10 %), poljoprivredna površina korištena za uzgoj usjeva namijenjenih ljudskoj prehrani kao udio KPP-a (≤ 20 %) i općine okružene drugim općinama unutar prethodno navedenih područja (čak i ako ne ispunjavaju iste zahtjeve).

Finsko područje obuhvaćeno potporama o kojem se izvješćuje u ovoj komunikaciji sastoji se od 1 417 140 hektara (ha) KPP-a (55,5 % ukupnog KPP-a), a švedsko 335 881 ha KPP-a (11 % ukupnog KPP-a).

Slika 1.: Područja obuhvaćena potporama u Finskoj (C1 – C4) i Švedskoj (1 – 3)

2.4.    Povezanost s proizvodnjom

Potpore su ograničene na određene poljoprivredne sektore, kako je utvrđeno za svaku državu članicu u odgovarajućim odlukama.

Potpore se dodjeljuju na temelju proizvodnih jedinica (uvjetnih grla (UG) ili hektara) uz iznimku potpora za mlijeko i njegov prijevoz, koje se dodjeljuju na temelju dostavljenih i prevezenih količina. Finske potpore za sobove dodjeljuju se za pojedinačne životinje.

Kao što je prethodno navedeno, potpore ne smiju biti povezane s budućom proizvodnjom ili dovesti do povećanja proizvodnje u odnosu na referentno razdoblje. Referentna razdoblja propisana su u odgovarajućim odlukama za svaku državu članicu za pojedine sektore. Referentna količina za proizvodnju mlijeka u Finskoj usklađena je nekoliko puta s promjenama u zajedničkoj poljoprivrednoj politici (ZPP) u pogledu sektora mlijeka. No, u reviziji finskog programa potpora za razdoblje 2009. – 2010. uklonjena je veza između pojedinačnih mliječnih kvota ZPP-a i plaćanja potpora. Umjesto toga, uvedeno je ograničenje koje se primjenjuje do završetka sustava mliječnih kvota i prema kojem se ne isplaćuje potpora za količinu mlijeka proizvedenu u regiji koja podliježe pristojbi za prekoračene količine.

3.    REFORMA PROGRAMA NORDIJSKIH POTPORA

Nakon završetka procjene programa potpora 2007. provedena je revizija, čiji je cilj bio pojednostavnjenje programā i usklađivanje odobrenjā s ciljevima Akta o pristupanju. Kad je riječ o pojednostavnjenju, u okviru preinaka koje su završene 2009. i 2010. različiti proizvodni sektori iznova su raspoređeni i utvrđene su najveće prosječne stope potpore za sva finska i švedska područja obuhvaćena potporama.

U pogledu usklađivanja odobrenja s ciljevima utvrđenima u Aktu o pristupanju, revizija odobrenja za proizvodnju i plaćanja dovela je do smanjenja najvećeg godišnjeg odobrenja plaćanja za Finsku s 448,59 milijuna EUR na 358 milijuna EUR. Također, potpore za sektor svinja i sektor peradi odvojene su od načina proizvodnje. Godine 2009. uvedena je naknada za štete koje uzrokuju grabežljivci. Ta naknada ukinuta je 2015.

U pogledu švedskog područja obuhvaćenog potporama revizijom je otkriveno da se u prethodnim godinama razina proizvodnje smanjivala. Na prijedlog švedskih nadležnih tijela revizijom odluke završenom 2010. omogućeno je usmjeravanje potpora na preostalu proizvodnju kako bi se zaustavio taj pad. Godine 2013. uvedena je dodatna izmjena, kojom su prijašnje državne potpore za uzgajivače krumpira uklopljene u nordijske potpore, poštujući pritom ukupnu gornju granicu.

4.    NORDIJSKE POTPORE U FINSKOJ 2011. – 2015.

4.1.    Izdana odobrenja

Odlukom C(2009) 3067 odobren je najveći godišnji iznos potpora od 358 milijuna EUR za razdoblje od 1. siječnja 2009. do 31. prosinca 2014. Odluka C(2015) 2790 primjenjuje se od 1. siječnja 2015. i njome se odobrava najveći iznos potpora od 382 milijuna EUR, kako je prikazano u tablici 1. Najveći ukupni godišnji iznos potpora povećao se nakon što je iznos od 24 milijuna EUR dostupan na temelju članka 182. stavka 7. Uredbe (EZ) br. 1234/2007 („pregled zdravstvenog stanja”) bio iskorišten u veljači 2014. U toj su odluci najveći iznos jedinične potpore i ukupne potpore koje su dopuštene za preživače također povećani kako bi se stvorio poticaj za rješavanje problema pada u proizvodnji.

Tablica 1.: Godišnji iznos potpora odobrenih u skladu s Odlukom C(2015) 2790

1)    Potpore po jedinici mogu se diferencirati prema regijama unutar granica najvećeg prosjeka.

2)    Najveći dopušteni iznos potpore od 382 milijuna EUR godišnje.

3)    Najveći broj prihvatljivih proizvodnih čimbenika po kalendarskoj godini i za kvotnu godinu 2014./2015.

4)    Krave dojilje, junice koje se uzgajaju u krave dojilje, muška goveda starija od šest mjeseci, zaklane junice te zaklani bikovi i volovi u potporama obuhvaćenim regijama C3 i C4.

5)    Proizvodno nevezane potpore. Referenta količina nije veća od 139 200 UG-ova.

6)    Potpore za proizvodnju u staklenicima mogu se diferencirati prema duljini razdoblja uzgoja.

7)    Potpore se mogu diferencirati prema tehničkom standardu skladišta.

8)    Opće potpore na temelju hektara za korištenu poljoprivrednu površinu (KPP) u potporama obuhvaćenim regijama C2 – C4.

9)    Na temelju područja uzgoja žitarica (osim ječma, zobi i miješanih žitarica) i drugih usjeva (uljanog sjemenja i drugih uljarica, proteinskih usjeva i vlaknastog bilja), šećerne repe, krumpira za proizvodnju škroba i jabuka u potporama obuhvaćenim regijama C1 i C2 te u sjevernom dijelu regije C2. Potpore za povrće koje se uzgaja na otvorenom mogu se isplatiti u potporama obuhvaćenim regijama C1 – C4.

10)    Potpore za mlade poljoprivrednike za korištenu poljoprivrednu površinu (KPP) u potporama obuhvaćenim regijama C1 – C4.

11)    U potporama obuhvaćenim regijama C3 i C4. 

12)    Mlijeko: Kainuu, provincija Laponija i Koillismaa (sjeveroistočna Finska). Meso: provincija Laponija.

13)    Potpore se mogu isplatiti za usluge kojima se održavaju uvjeti rada za uzgoj stoke na područjima gdje su udaljenosti veće od prosjeka.

14)    Najveći iznos potpora: potpore se dodjeljuju za količine u skladištu na kraju lipnja do sljedećih najvećih iznosa: 0,34 EUR/kg za divlje nordijske kupine, 0,10 EUR/kg za druge samonikle bobice i 0,42 EUR/kg za divlje gljive.

15)    Skolti, prirodni načini preživljavanja i uzgoj sobova.

4.2.    Isplaćene potpore 

Nordijske potpore

Ukupan godišnji iznos potpora koji je isplaćen u razdoblju od 2011. do 2015. bio je između 336,1 milijun EUR i 310,1 milijun EUR (tablica 2.)

Tablica 2.: Nordijske potpore isplaćene u Finskoj (u milijunima EUR)

Osim prekomjernog plaćanja u iznosu od 0,6 milijuna EUR u 2014. za kategoriju „ostale potpore“, godišnje nordijske potpore koje su dodijeljene Finskoj nisu prekoračile najveće iznose koji su utvrđeni u odlukama. Treba napomenuti da se u sektorima u kojima je ukupna proizvodnja prekoračila odobreni broj prihvatljivih proizvodnih čimbenika primjenjivala razmjerno smanjena potpora po jedinici proizvodnje kako bi se poštovala financijska gornja granica koja je odobrena Odlukom. Što se tiče prekomjernog plaćanja u kategoriji „ostalih potpora“, utvrđeno je da je ono posljedica neočekivanog povećanja naknada za štete koje uzrokuju grabežljivci sa 6,83 milijuna EUR (2013.) na 8 milijuna EUR (2014.). U 2015. takve naknade uklonjene su iz područja primjene odluke o nordijskim potporama.

Ukupne potpore na području obuhvaćenom nordijskim potporama

Poljoprivredni sektor na područjima obuhvaćenima programom potpora koristi se instrumentima koje financira EU, a posebno dvama stupovima ZPP-a. U okviru mjera drugog stupa, potpore za područja s otežanim uvjetima gospodarenja (LFA, od 2014. nazivaju se područja s prirodnim ograničenjima, ANC) i poljoprivredno-ekološke (AE) mjere posebno su važne za poljoprivredni sektor na područjima obuhvaćenima potporama. Odlukom C 2000/405 7 utvrđena je najveća gornja granica za ukupne godišnje potpore na području obuhvaćenom potporama u iznosu od 1118,9 milijuna EUR (razina iz 1993.). U tablici 3. prikazano je da, prema primijenjenoj pravnoj osnovi, potpore isplaćene na području obuhvaćenom potporama u razdoblju od 2011. do 2015. nisu prekoračile najveću gornju granicu utvrđenu u Odluci.

Tablica 3.: Sažetak ukupnih godišnjih potpora isplaćenih u Finskoj, uključujući potpore EU-a (u milijunima EUR)

4.3.    Obujam proizvodnje na području obuhvaćenom nordijskim potporama

Sektor mlijeka

Gotovo 80 % finskog mlijeka proizvodi se na području obuhvaćenom potporama (prema podacima iz 2014.). Proizvodnja je koncentrirana na području C2.

U petogodišnjem razdoblju proizvodnja mlijeka na području obuhvaćenom nordijskim potporama porasla je za 4 %. U drugim područjima Finske proizvodnja se smanjila za 1,5 %. Proizvodnja je bila najviša u tržišnoj godini 2014./2015. (1 874 200 tona), a najniža u tržišnoj godini 2012./2013. (1 774 500 tona). Proizvodnja je premašila utvrđene referentne razine u svim tržišnim godinama osim 2012./2013. U godini 2014./2015. višak proizvodnje iznosio je 5,5 %.

Preživači

Revidiranom Odlukom o odobrenju potpora iz 2009. zajedno su svrstani proizvodni čimbenici za goveda, ovce, koze i konje.

Proizvodnja govedine smanjila se u 2012. i 2013. na svim područjima obuhvaćenima nordijskim potporama i taj pad nastavio se na najsjevernijim područjima u 2014., ali se proizvodnja neznatno povećala na područjima C1 i C2 u 2014. te na svim područjima u 2015. Razina proizvodnje u 2015. bila je viša od razine u 2011. u svim dijelovima zemlje. U okviru nacionalne proizvodnje govedine 68,5 milijuna kg od 85,8 milijuna kg (2015.) proizvedeno je na području obuhvaćenom potporama, a posebno na području C2 zbog uske povezanosti između proizvodnje govedine i mlijeka. Ukupna proizvodnja preživača nije prekoračila najveći broj prihvatljivih proizvodnih čimbenika (uvjetnih grla) tijekom cijelog razdoblja izvješćivanja.

Svinje i perad

Proizvodnja svinjskog mesa smanjila se s 93,6 milijuna kg na 87,7 milijuna kg od 2011. do 2014. i nije prekoračila razine iz 2005. U ostatku zemlje pad u proizvodnji bio je nešto veći. Oko 70 % proizvodnje svinjskog mesa odvija se na područjima proizvodnje žitarica u najjužnijim podregijama obuhvaćenima potporama (C1), gdje je koncentrirana i proizvodnja peradi. Proizvodnja mesa peradi kontinuirano je rasla s 34,9 milijuna kg na 43,9 milijuna kg od 2011. do 2014. Stopa rasta bila je viša od one izvan područja obuhvaćenog potporama. Potpore za tu skupinu odvojene su od proizvodnje od 2009. na referentnoj količini od 139 200 UG-ova. Ta razina nije prekoračena u razdoblju 2011. – 2015.

Hortikultura

Potpore za hortikulturu dodjeljuju se za proizvodnju u staklenicima i skladištenje hortikulturnih proizvoda. Proizvodnja je koncentrirana na području C1 (oko 74 % ukupne proizvodnje). Površina područja smanjila se s približno 202 ha na 194 ha u razdoblju 2011.–2015. Izvan područja obuhvaćenog potporama proizvodnja se nešto više smanjila. Godišnja referentna razina za proizvodnju hortikulture na području obuhvaćenom potporama nije prekoračena.

Proizvodnja usjeva

Potpore za proizvodnju usjeva obuhvaćaju „opće potpore na temelju hektara“, „potpore za mlade poljoprivrednike“ i „potpore za određene usjeve“, kako je utvrđeno u Odluci. Kad je riječ o „općim potporama na temelju hektara“, KPP za koji su dodijeljene potpore u regiji obuhvaćenoj potporama ostao je stabilan tijekom tog petogodišnjeg razdoblja (630 000 ha – 640 000 ha), iako je smanjenje KPP-a u odnosu na pretpristupne referentne razine bilo znatno (30 %). U pogledu „potpora za mlade poljoprivrednike“ u Odluci nisu utvrđene najveće razine prihvatljivih proizvodnih čimbenika te stoga usporedba nije moguća. U području „određenih usjeva“ prekoračen je najveći broj prihvatljivih hektara za 15 % do 45 % tijekom cijelog razdoblja 2011. – 2015. Višak proizvodnje ponajviše je posljedica promjena stanja na tržištu, a osobito povećane potražnje za proteinskim usjevima te iznimno dobrih pšeničnih usjeva 2011., 2014. i 2015.

Ostale potpore

Proizvodnja sobova iznosila je približno 156 000 životinja u 2011. i gotovo 157 000 životinja u 2015. nakon znatnih padova u broju životinja u 2013. i 2014. Najveći broj prihvatljivih proizvodnih čimbenika utvrđenih u Odluci nije prekoračen. Preostali dio ostalih potpora nije izravno povezan s proizvodnjom.

Zaključci u vezi s obujmom proizvodnje

Ukupna proizvodnja u sektorima koji su obuhvaćeni potporama povećala se na području obuhvaćenom potporama tijekom razdoblja izvješćivanja te je prekoračila najveći broj prihvatljivih čimbenika proizvodnje za mlijeko i „određene usjeve“. To prekoračenje u proizvodnji nije bilo značajno ili sistematično u pogledu proizvodnje mlijeka, ali je bilo znatno i kontinuirano u pogledu „određenih usjeva“ tijekom cijelog razdoblja izvješćivanja. Finska je poduzela mjere za smanjenje poticaja za uzgoj određenih usjeva tako što je smanjila područje obuhvaćeno potporama s 58 575 ha u 2011. na 45 641 ha u 2013.

4.4.    Razvoj poljoprivrednog gospodarstva u regiji obuhvaćenoj nordijskim potporama

U Finskoj je u 2014. bilo 52 775 poljoprivrednih gospodarstava, od kojih je 57 % u području obuhvaćenom potporom, a to je 11 % manje u odnosu na broj poljoprivrednih gospodarstava u cijeloj zemlji 2010. KPP je i dalje manje-više jednak, dok se broj hektara po poljoprivrednom gospodarstvu povećao, što upućuje na strukturne prilagodbe. Strukturni razvoj bio je sličan u svim dijelovima zemlje, ali u najsjevernijim područjima broj poljoprivrednih gospodarstava smanjio se u slabijoj mjeri nego u drugim područjima.

U Finskoj se u razdoblju 2010. – 2014. najviše razmjerno smanjio broj hortikulturnih gospodarstava (–35 %), zatim slijede poljoprivredna gospodarstva za proizvodnju svinjskog mesa (–31 %) i mlijeka (oko –25 % na svim područjima osim u subregijama obuhvaćenima nordijskim potporama C2 i C4, u kojima je smanjenje iznosilo –18 %). Broj poljoprivrednih gospodarstava za proizvodnju govedine i gospodarstava za proizvodnju žitarica bio je prilično stabilan, posebno u regiji obuhvaćenoj nordijskim potporama, a broj peradarskih poljoprivrednih gospodarstava porastao je za 13 %, posebno na području C.

Čini se da podaci o proizvodnji i broju poljoprivrednih gospodarstava upućuju na to da je proizvodnja na području obuhvaćenome nordijskim potporama, uključujući najsjevernija područja, očuvana. Ekonometrijskom analizom proizvodnje mlijeka koju je proveo istraživački centar PTT (Finska) utvrđeno je da su nordijske potpore uspješno pridonijele zadržavanju proizvodnje mlijeka u regiji obuhvaćenoj nordijskim potporama.

Udio nordijskih potpora u ukupnom prihodu poljoprivrednih gospodarstava razlikuje se među sektorima proizvodnje, s time da je najveći u sektoru proizvodnje mlijeka (od 13 % do 28 %), a najmanji u sektoru proizvodnje žitarica (od 3 % do 7 %). Važnost potpore u svim se sektorima povećava prema sjeveru.

Gospodarski kontekst pokazao se vrlo zahtjevnim u cijeloj zemlji. Zaposlenost u poljoprivredi pala je za 7,7 %, ali manje od broja gospodarstava (–11 %). Zaposlenost u poljoprivredi puno je važnija na području obuhvaćenom nordijskim potporama nego u ostatku Finske. Na području C2, na primjer, udio poljoprivrede u ukupnoj zaposlenosti iznosi 10,2 %, dok ta brojka izvan područja obuhvaćenog nordijskim potporama iznosi od 1,1 do 2,8 %. Broj radnih mjesta u prehrambenoj industriji na području obuhvaćenom nordijskim potporama porastao je.

Nastavljanjem poljoprivredne proizvodnje na području obuhvaćenom nordijskim potporama zadržane su mnoge okolišne usluge i otvoreno poljoprivredno okruženje, što je rijetkost u regiji. Takvo kretanje znatno pridonosi smanjenju erozije tla i ispiranja hranjivih tvari te ima pozitivan utjecaj na biološku raznolikost. Iako se ukupna površina travnjaka na području obuhvaćenom nordijskim potporama smanjila, površina koja se koristi kao travnjak tijekom više od pet uzastopnih godina povećala se za 20 %. To je u suprotnosti s južnom Finskom, gdje se takva površina tijekom istog razdoblja smanjila za 40 %.

5.    NORDIJSKE POTPORE U ŠVEDSKOJ U RAZDOBLJU 2011. – 2015.

5.1.    Izdane dozvole

Kako slijedi iz prethodnog petogodišnjeg razdoblja, Švedskoj je odobreno plaćanje 318,67 milijuna SEK godišnje (35,41 milijun EUR). Odlukom C(2010)6050 od 1. srpnja 2010. Švedskoj se odobrava plaćanje potpore kako je prikazano u tablici 4. u nastavku.

Tablica 4: Odobrene potpore na godinu u skladu s Odlukom C(2010) 6050
i najveći iznosi u razdoblju 2011. – 2015.

1)    Potpore po jedinici mogu se diferencirati prema regijama unutar granica najvećeg prosjeka.

2)    Najveći dopušteni iznos potpora: 318,67 milijuna SEK.

3)    Samo koze koje se koriste za proizvodnju mlijeka. Procijenjena proizvodnja iznosi 800 kg mlijeka po kozi godišnje.

4)    Između poljoprivrednog gospodarstva i centra za prikupljanje ili centra za primarnu obradu.

5)    Ako jedna kokoš nesilica čini 0,01 UG, krmača 0,33 UG, a svinja namijenjena klanju 0,10 UG.

6)    Isključujući krumpire.

5.2.    Isplaćene potpore

Nordijske potpore

Ukupni godišnji iznosi plaćeni kao potpore tijekom tog razdoblja kretali su se od 282,2 do 285,75 milijuna SEK (29,25 – 32,21 milijuna EUR) (Tablica 5.). Isplaćene potpore tijekom cijelog su razdoblja bile vrlo uravnotežene, a razlike među godinama male.

Tablica 5: Nordijske potpore po sektoru, u milijunima SEK

1    Uključujući kozje mlijeko i potpore za prijevoz.

Iz toga se može zaključiti da su iznosi godišnjih potpora koje su dodijeljene u Švedskoj u skladu s najvećim dopuštenim iznosom potpore iz Odluka.

Ukupne potpore na području obuhvaćenom nordijskim potporama

Poljoprivreda na području obuhvaćenom programom potpore također može imati koristi od instrumenata koje financira EU, osobito u okviru dvaju stupova ZPP-a (tablica 6.). Od mjera iz drugog stupa potpore za područja s otežanim uvjetima gospodarenja i poljoprivredno-okolišne mjere od posebne su važnosti. U Odluci C(2010) 6050 nije utvrđena gornja granica ukupnog iznosa potpore za regiju obuhvaćenu potporama. U okviru Programa ruralnog razvoja za razdoblje 2014. – 2020. potpore za obrađivanje zemljišta na ugaru mogu se primjenjivati samo izvan područja s prirodnim ograničenjima (bivša područja s otežanim uvjetima gospodarenja). Stoga će se u 2018. plaćanja za potpore za zaštitu okoliša za obrađivanje zemljišta na ugaru na područjima s prirodnim ograničenjima smanjiti ili nestati. Praćenje razine potpore EU-a od 2003. provodi se ex post.

Tablica 6: Pregled isplaćenih potpora u Švedskoj, uključujući potpore Zajednice, u milijunima SEK

*    Prognoza na temelju provedenih djelomičnih plaćanja.

Ukupna kombinirana potpora razlikuje se iz godine u godinu, ali ne slijedi neki dosljedan trend te se od 1997. kreće unutar istog raspona.

5.3.    Obujam proizvodnje u području obuhvaćenom potporama

Sektor mlijeka

U razdoblju od 2011. do 2015. prosječan iznos koji se isplaćivao za proizvodnju kravljeg mlijeka bio je 267 milijuna SEK godišnje. Proizvodnja mlijeka na području obuhvaćenom potporom čini 13 % ukupne proizvodnje u Švedskoj. Iako je na tom području bilo manje poljoprivrednih gospodarstava koja se bave proizvodnjom mlijeka 2015. (795) nego 2011. (999), broj krava ostao je stabilan, uz tek manje promjene u razdoblju od pet godina.

Proizvodnja mlijeka jedini je sektor proizvodnje obuhvaćen nordijskim potporama u kojem je zabilježen rast, i to od 2,7 % tijekom razdoblja od pet godina. Proizvodnja se, nakon što je dosegla svoju najnižu razinu 2011., povećavala do 2014., a u 2015. ponovno se smanjila. Potpore za prijevoz primilo je sedam do devet mljekara za prosjek od 386 202 tone godišnje.

Svinje i perad

Proizvodnja svinja i dalje je stabilna te znatno ispod najvećeg broja prihvatljivih proizvodnih čimbenika. Od 2011. do 2013. došlo je do naglog smanjenja broja svinja namijenjenih klanju, a od 2013. broj raste, ali količine iz 2011. još nisu postignute. Otežavajući faktor za proizvođače svinja u sjevernoj Švedskoj jest činjenica da je broj klaonica nizak. To podrazumijeva velike udaljenosti od gospodarstva do klaonice, a poljoprivrednicima sužava mogućnosti odabira mjesta na koje će svoje životinje dopremiti za klanje i pregovaranja o cijenama. Kad je riječ o proizvodnji krmača za prasad, broj gospodarstava i krmača smanjuje se, premda se u 2015. povećao. Iznos plaćanja tijekom petogodišnjeg razdoblja nije se puno mijenjao i ostao je ispod najveće dopuštene razine.

Kad je riječ o proizvodnji jaja, u razdoblju od pet godina postoji trend smanjenja broja poljoprivrednih gospodarstava i kokoši koji je primio potporu te iznosa koji su isplaćeni tijekom godina.

Jagodasto voće i povrće

Od 94 do 103 poljoprivredna gospodarstva koja proizvode jagodasto voće i povrće primala su potporu na godišnjoj osnovi, čime je obuhvaćena površina od 360 ha. Površina se tijekom zadnjih pet godina kretala oko te brojke, a to je oko polovine iznosa najvećeg broja prihvatljivih proizvodnih čimbenika.

Zaključci u vezi s obujmom proizvodnje

Kad je riječ o mlijeku, tijekom razdoblja od pet godina obujam proizvodnje blago je porastao. I drugi sektori i dalje su prilično stabilni premda je proizvodnja varirala iz godine u godinu. Svi su sektori znatno ispod razine najvećeg broja prihvatljivih proizvodnih čimbenika.

5.4.    Razvoj poljoprivrednog gospodarstva u regiji obuhvaćenoj potporama

Švedsko područje obuhvaćeno potporom karakteriziraju niska gustoća naseljenosti koja se i smanjuje, ograničenja u pogledu potencijala za gospodarski razvoj i loši uvjeti za poljoprivredu. Strukturu poljoprivrednih gospodarstava obilježavaju polja koja su manja, rascjepkanija i nepravilnija od prosjeka u Švedskoj. Zbog toga su troškovi viši, među ostalim i za prijevoz unutar gospodarstva zbog udaljenosti između polja. Za najsjevernije regije obuhvaćene programom nordijskih potpora od 1995. je u udjelu nacionalne proizvodnje (u bruto rejting-bodovima) vidljivo silazno kretanje.

Glavni poljoprivredni proizvod na tom je području mlijeko, a ta proizvodnja čini 13 % ukupne proizvodnje mlijeka u Švedskoj. Broj proizvođača smanjio se od 2011. do 2015., dok je broj krava ostao stabilan, s time da su kretanja unutar područja obuhvaćenog potporama neujednačena. Mlijeko je jedini sektor proizvodnje obuhvaćen programom potpore koji je zabilježio povećanje. Proizvodnja mlijeka u 2015. bila je za 10 000 tona veća u odnosu na proizvodnju u 2011. Prihodi gospodarstava koja se bave proizvodnjom mlijeka u tom su se razdoblju smanjili.

Na području obuhvaćenom potporom, kojim dominiraju šume, zemljište uključeno u poljoprivrednu proizvodnju pridonosi otvorenosti krajolika, što je povoljno za bioraznolikost. Poljoprivredne prakse na područjima obuhvaćenima potporama karakterizira manje intenzivna proizvodnja s obzirom na to da se uglavnom uzgajaju travnjaci i pašnjaci. Time se podrazumijeva niska razina uporabe pesticida i gnojiva. Stoga je utjecaj na okoliš manji od utjecaja poljoprivrednih djelatnosti u drugim dijelovima zemlje.

Od 1990. kretanje stanovništva u regiji obuhvaćenoj potporama bilo je negativno, a smanjenje je iznosilo 3 %, što je u suprotnosti s povećanjem broja stanovnika u ostalim dijelovima Švedske (18 %).

6.    ZAKLJUČCI 

U ovom se izvješću daje pregled odobrenja za nordijske potpore dodijeljene Finskoj i Švedskoj u razdoblju od 2011. do 2015. i postignutih rezultata. Izvješće je sastavljeno na temelju podataka koje dostavljaju nadležna tijela država članica u skladu s člankom 143. stavkom 2. Akta o pristupanju.

6.1.    Finska

Kad je riječ o provedbi programa finskih nordijskih potpora, Komisija napominje sljedeće:

1.    Poštovanje najvećeg dopuštenog iznosa potpore predviđenog Komisijinim odobrenjima: ukupni isplaćeni iznosi potpore i ukupne potpore na području obuhvaćenom nordijskim potporama tijekom razdoblja 2011. – 2015. u skladu su s najvišim dopuštenim intenzitetom potpore utvrđenim u Odluci C(2009)3067, kako je izmijenjena, s jednom manjom i nepredviđenom iznimkom u 2014.

2.    Poštovanje najvećeg broja prihvatljivih proizvodnih čimbenika: ukupna proizvodnja na području obuhvaćenom potporama bila je veća od najvećeg broja prihvatljivih čimbenika proizvodnje mlijeka i „određenih usjeva”. Kako bi se izbjeglo prekoračenje odgovarajućih iznosa odobrenih plaćanja, Finska je primijenila razmjerno smanjenje plaćanja po jedinici proizvodnih čimbenika, a u slučaju potpora za „određene usjeve” smanjila je prihvatljivu površinu. Tim se sustavom osiguralo da se uvijek poštuje obveza zemlje u pogledu najvećeg ukupnog iznosa isplaćenih potpora, ali se razmjernim smanjenjima nije spriječilo širenje potpore, premda na smanjenoj razini, na svu prihvatljivu proizvodnju.

3.    Ostvarivanje ciljeva programa potpore: općenito govoreći, potpore su u Finskoj doprinijele održavanju razine proizvodnje na tom području i održavanju razine zaposlenosti u poljoprivredi. Unatoč nepovoljnijim uvjetima proizvodnje neki su se sektori proizvodnje razvili bolje nego na područjima u Finskoj koja nisu obuhvaćena potporama. Međutim, unutar područja obuhvaćenog potporom nastavilo se premještanje proizvodnje na jug premda se broj poljoprivrednih gospodarstava koja se bave proizvodnjom mlijeka i govedine u manjoj mjeri smanjio na najsjevernijim područjima. Tijekom sljedećeg razdoblja izvješćivanja trebalo bi pomno pratiti provedbu programa i kriterije koji se primjenjuju za razlikovanje potpora radi razmatranja prilagodbe dodijeljenih potpora.

6.2.    Švedska

Kad je riječ o provedbi programa švedskih nordijskih potpora, Komisija napominje sljedeće:

1.    Poštovanje najvećeg dopuštenog iznosa potpore predviđenog Komisijinim odobrenjima: ukupni iznosi nordijskih potpora isplaćenih tijekom razdoblja 2011. – 2015. u skladu su s gornjom granicom utvrđenom za najviši dopušteni intenzitet potpore utvrđen odlukama 96/228/EZ i C(2010)6050.

2.    Poštovanje najvećeg broja prihvatljivih proizvodnih čimbenika: najveći broj prihvatljivih proizvodnih čimbenika koji primaju potpore poštovao se u svim sektorima koji primaju nordijske potpore.

3.    Ostvarivanje ciljeva programa potpore: nakon revizije programa u 2010. potpore isplaćene u Švedskoj u glavnom sektoru proizvodnje mlijeka omogućile su zadržavanje razine proizvodnje tijekom razdoblja 2011. – 2015. U drugim sektorima koji su obuhvaćeni potporama proizvodnja je ostala stabilna ili se neznatno smanjila. Izmijenjenom Odlukom C(2010)6050 predviđa se veća fleksibilnost za provedbu programa potpora, što je doprinijelo lakšem ostvarivanju ciljeva, iako se potporom samo djelomično mogu ublažiti ograničenja s kojima se suočava poljoprivredna proizvodnja na području obuhvaćenom potporama.

Na tom šumskom području obuhvaćenom nordijskim potporama u objema zemljama nastavak poljoprivredne proizvodnje pridonosi održavanju otvorenog poljoprivrednog krajolika kojim se dobro upravlja. Zadržavanje otvorenosti krajolika pozitivno je za bioraznolikost i privlačnost krajolika. Na temelju informacija koje su dostavila nacionalna tijela Komisija smatra da Odluku 2002/404/EZ i Odluku C(2009)3067, koje se odnose na Finsku, te odluke 96/228/EZ i C(2010)6050, koje se odnose na Švedsku, o potporama sjevernim regijama vlasti primjenjuju na zadovoljavajući način.

(1) SL C 241, 29.8.1994.

(2) Finska COM(2002) 102, 25. 2. 2002., Švedska COM(2002) 105, 1. 3. 2002.

(3) Finska COM(2007) 459, 31. 7. 2007., Švedska COM(2007) 416, 31. 7. 2007.

(4) COM(2012) 358 final, 29. 6. 2012.

(5) Prva odluka koja se odnosi na Finsku donesena je 1995. (95/196/EZ) te preinačena Odlukom 2002/404/EZ i Odlukom C(2009) 3067. Ta odluka posljednji je put izmijenjena Odlukom C(2015) 2790. Prva odluka koja se odnosi na Švedsku donesena je 1996. (96/228/EZ) i preinačena Odlukom C(2010) 6050, koja je posljednji put izmijenjena 2015. Odlukom C(2015) 6592. Ta posljednja odluka stupila je na snagu 1. siječnja 2016. i njezine izmjene stoga ne utječu na petogodišnje razdoblje o kojemu se izvješćuje u ovoj komunikaciji.

(6) Tečaj koji se primjenjuje u ovom izvješću iznosi 9,0 SEK/EUR.

(7) SL L 154, 27.6.2000., str. 23.

(8) Referentna razina: 318,67 milijuna SEK