Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o Preporuci za odluku Vijeća o odobrenju otvaranja pregovora o konvenciji kojom se uspostavlja multilateralni sud za rješavanje ulagačkih sporova

(COM(2017) 493 final)

(2019/C 110/27)

Izvjestitelj:	Philippe DE BUCK
Suizvjestiteljica:	Tanja BUZEK

Zahtjev za savjetovanje:	13.12.2017. (Europska komisija)
Pravni temelj:	članak 207. UFEU-a
Nadležna stručna skupina:	Stručna skupina za vanjske odnose (REX)
Datum usvajanja u Stručnoj skupini:	23.11.2018.
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:	12.12.2018.
Plenarno zasjedanje br.:	539
Rezultat glasovanja (za/protiv/suzdržani):	206/3/3

1.   Zaključci i preporuke

1.1

EGSO u potpunosti uvažava da rješavanje sporova između ulagača i države (ISDS) u trgovinskim i investicijskim sporazumima izaziva sve veće kontroverzije kod dionika u vezi s pitanjima legitimnosti, dosljednosti i transparentnosti. Te kritike uključuju – ali nisu ograničene na – postupovne i materijalno-pravne aspekte.

1.2

EGSO aktivno sudjeluje u cijeloj raspravi o reformi i modernizaciji zaštite ulaganja. Usvojio je mišljenja REX/464 i REX/411, u kojima se iznose razne bojazni i daju preporuke.

1.3

EGSO stoga pozdravlja napore Europske komisije u pogledu multilateralne reforme ISDS-a pod okriljem Komisije Ujedinjenih naroda o međunarodnom trgovinskom pravu (UNCITRAL) te smatra da je od presudne važnosti da EU i dalje bude otvoren svim pristupima i idejama iznesenima u vezi s reformom ISDS-a.

1.4

EGSO posebice pozdravlja veću predanost transparentnosti s obzirom na to da je nevladinim organizacijama omogućeno praćenje, pa čak i sudjelovanje u raspravama.

1.5

EGSO smatra da je od presudne važnosti to što će radna skupina III. UNCITRAL-a – u sklopu napora usmjerenih na povećanje uključivosti – rado primati doprinose svih relevantnih dionika te poziva na bolje i uravnoteženije pozivanje dionika. Nadalje, EGSO poziva Komisiju da učini sve što je u njezinoj moći da se EGSO aktivno uključi u rad radne skupine III.

1.6

EGSO oduvijek uvažava činjenicu da izravna strana ulaganja (FDI) znatno doprinose gospodarskom rastu te da strani ulagači moraju biti zaštićeni od izravnog izvlaštenja na globalnoj razini, da ne smiju biti izloženi diskriminaciji i da moraju imati prava jednaka pravima domaćih ulagača.

1.7

Međutim, EGSO je jednako tako uvijek naglašavao da se pravo država da donose propise u javnom interesu ne smije dovesti u pitanje.

1.8

U kontekstu uspostave multilateralnog suda za ulaganja (MIC) EGSO ističe da je potrebno riješiti niz temeljnih pitanja koja se odnose na opseg, zaštitu javnog interesa, pristupačnost i odnose s domaćim sudovima.

1.9

Opseg: Iako smatra da bi cjelovitiji pristup koji bi obuhvaćao i materijalno-pravne i postupovne aspekte zaštite ulaganja bio poželjniji, EGSO napominje da je opseg utvrđen mandatom ograničen na postupovne aspekte rješavanja sporova između ulagača i država.

1.10

Javni interes: EGSO smatra da je od presudne važnosti da MIC ni na koji način ne utječe na sposobnost EU-a i država članica da ispunjavaju svoje obveze iz međunarodnih sporazuma u području zaštite okoliša, ljudskih prava, rada i zaštite potrošača, kao ni na postojanje postupovnih jamstava u EU-u i državama članicama u vezi s tužbenim zahtjevima usmjerenima protiv domaćeg zakonodavstva u javnom interesu. EGSO stoga smatra da se to u dostatnoj mjeri može ostvariti samo uključivanjem odredbe o hijerarhiji i odredbe o izuzeću u slučaju javnog interesa,

1.11

Prava trećih strana i protutužbe: Iako smatra da je dopuštanje podnesaka amicus curiae prvi korak kojim se zapravo treba osigurati da im suci posvećuju dužnu pažnju, EGSO pozdravlja uključivanje mogućnosti intervencije trećih strana u mandat i preporučuje istraživanje uloge trećih strana koje mogu biti lokalno stanovništvo, radnici, sindikati, udruge za zaštitu okoliša ili potrošači.

1.12

Odnosi s domaćim sudovima: EGSO smatra da MIC ni u kojem slučaju ne smije negativno utjecati na pravosudni sustav EU-a i autonomiju prava EU-a. Napominje da različiti dionici imaju različito stajalište o pitanju odnosa između domaćih sudova i MIC-a, ali potiče Europsku komisiju da dodatno istraži pitanje iscrpljivanja lokalnih pravnih lijekova i kako bi to moglo funkcionirati u kontekstu MIC-a.

1.13

Neovisnost i legitimitet sudaca: Imenovanje stalnih sudaca ključno je za početak izgradnje sudske prakse i poboljšanje predvidljivosti, a njihove kvalifikacije moraju dokazati stručnost u raznim područjima prava. EGSO pozdravlja obveze u vezi s utvrđivanjem jasnih i visokih kriterija kako bi se osigurali vladavina prava i povjerenje javnosti te poziva na transparentnost postupka odabira i njegovu podložnost načelima javnog nadzora.

1.14

Djelotvoran sustav: Budući da će za učinkovito upravljanje MIC-om biti nadležno tajništvo, trebaju se osigurati dostatna sredstva za njegov rad, a administrativne bi troškove trebale snositi stranke i dijeliti ih na pravednoj osnovi, uz uzimanje u obzir različitih kriterija. MSP-ovi bi trebali imati jednaku razinu zaštite i pristup rješavanju sporova po razumnim uvjetima i uz razumne troškove, a sve bi odluke MIC-a trebale biti izvršive i objavljivati se.

1.15

Visoka razina zaštite i moguće prijelazno razdoblje: Važno je napomenuti da se nijedan od sporazuma koje sklope Europska unija ili države članice neće automatski stavljati pod nadležnost MIC-a i da će se tijekom mogućeg prijelaznog razdoblja i dalje primjenjivati dogovoreni postupci rješavanja sporova kako bi se zajamčila visoka razina zaštite ulaganja, s obzirom na ustavnost i provedivost MIC-a u skladu s pravom EU-a.

2.   Kontekst

2.1

Sustav zaštite ulaganja razvijan je u okviru 3 200 ugovora od 1970. te sadrži materijalno-pravne odredbe o zaštiti ulaganja i odredbe o postupku rješavanja sporova kojima se predviđa mehanizam koji stranim ulagačima omogućuje da podnesu tužbu protiv država domaćina (ISDS) u skladu s pravnim odredbama predviđenima u ugovorima.

2.2

EGSO navodi nedavnu publikaciju analitičara politika Joachima Pohla objavljenu u okviru Radnih dokumenata OECD-a o međunarodnim ulaganjima, naslovljenu „Društvene koristi i troškovi međunarodnih sporazuma o ulaganju – kritički pregled aspekata i dostupnih empirijskih dokaza” (1).

2.3

Posljednjih je godina reforma rješavanja sporova između ulagača i države (ISDS) središnja tema rasprava o investicijskoj politici EU-a, a sustav zaštite ulaganja izaziva sve veće kontroverzije kod dionika u vezi s pitanjima legitimnosti, dosljednosti i transparentnosti. Te kritike uključuju, ali ne iscrpljuju u cijelosti, postupovne i materijalno-pravne aspekte.

2.4

Te nedoumice osobito su izražene tijekom dvaju javnih savjetovanja u organizaciji Europske komisije – prvo je održano tijekom pregovora o transatlantskom partnerstvu za trgovinu i ulaganja (TTIP) (2) 2014., a drugo u okviru napora uloženih u multilateralnu reformu rješavanja ulagačkih sporova (3) 2017.

2.5

Europski parlament u svojoj rezoluciji o TTIP-u od 8. srpnja 2015. zatražio je od Komisije „da mehanizam rješavanja sporova između ulagača i države zamijeni novim sustavom rješavanja sporova između ulagača i država u kojem se poštuju načela demokracije i nadzora i koji podrazumijeva da javno izabrani, neovisni stručni suci s potencijalnim predmetima postupaju na transparentan način na javnim suđenjima, koji uključuje žalbeni mehanizam i koji jamči dosljednost sudskih odluka te poštovanje nadležnosti sudova EU-a i država članica i u kojem privatni interesi ne mogu ugroziti ciljeve javne politike” (4).

Zbivanja na razini EU-a

2.6

U odgovoru na kritike postojećeg sustava ISDS-a i na pritisak civilnog društva da se provede reforma tog sustava, Komisija je predložila sustav sudova za ulaganja (ICS), kao sustav rješavanja sporova između ulagača i države, te ga uključila u Sveobuhvatni gospodarski i trgovinski sporazum između EU-a i Kanade (CETA) te sporazume o slobodnoj trgovini između EU-a i Singapura i EU-a i Vijetnama.

2.7

U tom je kontekstu u CETA-i člankom 8.29 predviđena posebna odredba kojom se poziva stranke da razmotre mogućnost uspostavljanja multilateralnog suda za ulaganja (MIC) u budućnosti: „Stranke međusobno i zajedno s drugim zainteresiranim trgovinskim partnerima nastoje osnovati multilateralni sud za ulaganja i žalbeni mehanizam za rješavanje međunarodnih ulagačkih sporova. Nakon uspostave takvog multilateralnog mehanizma Zajednički odbor CETA-e donosi odluku kojom se utvrđuje da će se ulagački sporovi iz ovog odjeljka rješavati u skladu s multilateralnim mehanizmom te poduzima prikladne prijelazne mjere”.

2.8

Međutim, ni jedan od prethodno navedenih sporazuma još nije ratificiran te je pred Sudom Europske unije trenutačno u tijeku predmet povezan sa sustavom sudova za ulaganja uključenim u CETA-u (5). Odluka u tom slučaju neće biti donesena još nekoliko mjeseci.

2.9

EGSO prima na znanje da u Sporazum o gospodarskom partnerstvu između EU-a i Japana nije uvršteno poglavlje o zaštiti ulaganja zbog činjenice da Japan nije mogao prihvatiti prijedlog EU-a o sustavu sudova za ulaganja.

Uključenost EGSO-a

2.10

Tijekom tog procesa Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) aktivno je sudjelovao u raspravi o modernizaciji i reformi sustava zaštite ulaganja, a osobito sustava ISDS-a, uključujući i tako što je organizirao dva javna savjetovanja u lipnju 2016 (6). i nedavno u veljači 2018 (7). U tom je kontekstu EGSO usvojio mišljenje REX/464 „Stav EGSO-a prema ključnim pitanjima postavljenima u sklopu pregovora o Transatlantskom partnerstvu za trgovinu i ulaganja (TTIP)” (8) te mišljenje REX/411 „Zaštita ulagača i rješavanje sporova između ulagača i države u trgovinskim i investicijskim sporazumima EU-a s trećim zemljama” (9).

2.11

EGSO je prepoznao da izravna strana ulaganja (FDI) znatno doprinose gospodarskom rastu te da strani ulagači moraju biti zaštićeni od izravnog izvlaštenja na svjetskoj razini, ne smiju biti izloženi diskriminaciji i moraju imati prava jednaka pravima domaćih ulagača.

2.12

EGSO je istodobno naglasio da je pravo države da donosi propise u javnom interesu neosporno i ne smije se dovoditi u pitanje odredbama međunarodnih sporazuma o ulaganju. Nužna je nedvosmislena klauzula koja horizontalno podržava to pravo.

2.13

U zaključku, EGSO je izrazio mišljenje da je prijedlog Europske komisije o sustavu sudova za ulaganja korak u pravom smjeru, ali da ga je potrebno dodatno poboljšati u nizu područja kako bi djelovao kao neovisno međunarodno pravosudno tijelo. Povrh toga, EGSO je napomenuo da neki dionici dovode u pitanje potrebu za zasebnim sustavom arbitraže za ulaganja kad postoje visoko razvijeni domaći pravni sustavi koji ispravno funkcioniraju.

2.14

EGSO je u mišljenju „Zaštita ulagača i rješavanje sporova između ulagača i države u trgovinskim i investicijskim sporazumima EU-a s trećim zemljama” izložio nekoliko pitanja koja izazivaju zabrinutost, a koja se posebno odnose na ISDS (10). Među tim je pitanjima sljedeće: sukob interesa i pristranost arbitara; neosnovane tužbe; priroda arbitražne industrije; pribjegavanje ISDS-u bez traženja drugih načina pravne zaštite; nepotrebna uporaba ISDS-a između zemalja s razvijenim pravosudnim sustavima; potencijalna neusklađenost ISDS-a s pravom EU-a; netransparentnost postupaka.

Multilateralna razina

2.15

Istodobno se rasprave o reformi sustava rješavanja sporova između ulagača i države vode i na multilateralnoj razini. Nakon službenog zahtjeva niza svojih članova, uključujući države članice Europske unije (11), UNCITRAL je 10. srpnja 2017. odlučio uspostaviti radnu skupinu III. pod vodstvom vlada, ovlaštenu za (1) utvrđivanje i razmatranje pitanja u vezi s ISDS-om; (2) razmatranje je li reforma poželjna s obzirom na sva utvrđena pitanja; i (3) ako radna skupina zaključi da je reforma poželjna, razvijanje relevantnih rješenja koja će se preporučiti Komisiji (12).

2.16

Sa šireg stajališta, Konferencija Ujedinjenih naroda o trgovini i razvoju (UNCTAD) također doprinosi trenutačnoj raspravi o reformi ISDS-a pružanjem analize postojećeg režima međunarodnih sporazuma o ulaganju i preporuka za njihovu modernizaciju. One obuhvaćaju promicanje zajedničkog tumačenja odredbi ugovora, izmjenu ili zamjenu zastarjelih ugovora, upućivanje na globalne standarde, multilateralni angažman te raskid ili povlačenje iz starih ugovora (13).

2.17

Prema statistikama UNCTAD-a koje su istaknute na javnom savjetovanju EGSO-a u veljači 2018., posljednjih je godina raskinuto 107 sporazuma o ulaganju koji su sadržavali ISDS, ali nisu zamijenjeni novima. Prošle je godine raskinuto više sporazuma o ulaganju nego što ih je sklopljeno (14). EGSO napominje da su neke zemlje počele ponovno razmatrati svoj pristup ISDS-u.

2.18

Prije pokretanja reforme ISDS-a EGSO želi naglasiti da se različitim instrumentima politike može doprinijeti jamčenju održivog okružja za ulaganja, uključujući: — jačanje domaćeg pravosuđa; — pružanje osiguranja ulagačima, npr. putem Multilateralne agencije za osiguranje investicija Svjetske banke; — sprečavanje sporova; — veći broj pomirbenih oblika rješavanja sporova, kao što je posredovanje; — promicanje ulaganja i — rješavanje sporova između država.

2.19

Naposljetku, EGSO prima na znanje rezoluciju br. 26/9 Vijeća UN-a za ljudska prava od 26. lipnja 2014. kojom je donesena odluka o „stvaranju međuvladine radne skupine otvorenog tipa za transnacionalna društva i druga poduzeća čiji će zadatak biti izrada pravno obvezujućeg međunarodnog instrumenta za reguliranje aktivnosti transnacionalnih društava i drugih poduzeća u okviru međunarodnog prava o ljudskim pravima” (15). Tim tzv. obvezujućim ugovorom UN-a, o kojem članice UN-a trenutačno raspravljaju, nastoje se kodificirati međunarodne obveze u pogledu ljudskih prava za aktivnosti transnacionalnih korporacija. EGSO primjećuje potencijalne učinke u kontekstu budućih ugovora o trgovini i ulaganju.

Mandat Komisije

2.20

Komisija je 13. rujna 2017. objavila svoju preporuku za „Odluku Vijeća o odobrenju otvaranja pregovora o konvenciji kojom se uspostavlja multilateralni sud za rješavanje ulagačkih sporova” (16). Vijeće je 20. ožujka 2018. odobrilo mandat, u skladu s izmjenama država članica (17).

2.21

Donesenim pregovaračkim smjernicama želi se uspostaviti stalni sud s neovisnim sucima koji su sposobni donositi postojane, predvidljive i dosljedne odluke u ulagačkim sporovima između ulagača i država, utemeljene na bilateralnim ili multilateralnim sporazumima, kada su obje (ili najmanje dvije) strane tih sporazuma pristale staviti ih u nadležnost suda. Predviđen je i žalbeni sud. Sud općenito mora djelovati na troškovno učinkovit, transparentan i učinkovit način, uključujući imenovanje sudaca. Sud ujedno mora omogućiti intervencije trećih strana (uključujući, na primjer, zainteresirane ekološke ili sindikalne organizacije).

3.   Opće napomene

3.1

EGSO pozdravlja napore koje Europska komisija ulaže u multilateralnu reformu rješavanja sporova između ulagača i države. EGSO ujedno priznaje širu dinamiku u pogledu reforme ISDS-a, multilateralne napore UNCITRAL-a, kao i različite nacionalne napore.

3.2

EGSO smatra da je od presudne važnosti da EU ostane otvoren za sve opcije za reformu ISDS-a, osobito s obzirom na nekoliko drugih pristupa i zamisli koje su se pojavile u pogledu reforme ISDS-a. Prijedloge koje su razvile druge zemlje i organizacije posebno treba razmatrati i ocjenjivati radna skupina III. UNCITRAL-a.

3.3

U tom kontekstu, EGSO prima na znanje da je javno savjetovanje Komisije o „Opcijama za multilateralnu reformu rješavanja ulagačkih sporova” ponajprije bilo usredotočeno na tehnička pitanja u vezi s uspostavom stalnog multilateralnog suda za ulaganja (MIC). EGSO želi naglasiti širok raspon stajališta među dionicima u vezi s pitanjem jesu li u evaluaciji Komisije uzeta u obzir alternativna stajališta.

3.4

Iako postupak pregovora o uspostavi MIC-a još nije pokrenut i očekuje se da će to biti dugotrajan i složen postupak, EGSO pozdravlja veću predanost Europske komisije transparentnosti, osobito objavljivanje nacrta mandata za pregovore. EGSO pohvaljuje Vijeće zbog objavljivanja završnog mandata koji su odobrile države članice. To je važan korak u jamčenju da se rasprave i mogući pregovori odvijaju na transparentan, odgovoran i uključiv način.

3.5

Održavanje rasprava pod okriljem UNCITRAL-a, osobito u smislu transparentnosti, važan je korak u pravom smjeru jer omogućuje nevladinim organizacijama da prate i čak sudjeluju u raspravama. Međutim, EGSO napominje da svi relevantni dionici još nemaju pristup procesu te da bi UNCITRAL u kontekstu radne skupine III. trebao pozvati više organizacija, i to organizacije koje zastupaju poduzeća, sindikate i druge organizacije koje djeluju u javnom interesu. Postupak donošenja odluka trebao bi biti u potpunosti transparentan i temeljen na konsenzusu.

3.6

EGSO smatra da je od presudne važnosti to što će radna skupina – u okviru nastojanja usmjerenih na povećanje uključivosti – rado primati doprinose svih dionika kao i to da se proces odabira dionika dodatno unaprijedi i uravnoteži. U tom kontekstu pozivamo Europsku komisiju da osigura aktivniju uključenost EGSO-a.

3.7

Uspostava MIC-a dugoročan je projekt koji zahtjeva angažman kritične mase država koje su voljne postati stranke suda. Stoga bi EU trebao poduzeti sve potrebne diplomatske napore kako bi uvjerio treće zemlje da se uključe u te pregovore. EGSO smatra da je od osobite važnosti da taj projekt provode i podržavaju i zemlje u razvoju.

3.8

Cilj svakog budućeg MIC-a bio bi pojednostaviti postupak rješavanja sporova u predmetima pokrenutima između ulagača i država u sklopu niza raznih međunarodnih sporazuma o ulaganju koji su na snazi. Usprkos određenoj sličnosti između materijalno-pravnih odredbi o zaštiti ulaganja koje su uključene u bilateralne ugovore o ulaganju ili sporazume o slobodnoj trgovini koji sadrže poglavlja o zaštiti ulaganja, teško je ostvariti potpunu usklađenost sustava.

3.9

To bi zahtijevalo širu reformu. Iako još nije proveden (još ga preispituje Sud Europske unije), sustav sudova za ulaganja (ICS), u obliku u kojem je predviđen Sveobuhvatnim gospodarskim i trgovinskim sporazumom između EU-a i Kanade (CETA) (18) te sporazumima o slobodnoj trgovini između EU-a i Singapura (19), EU-a i Vijetnama te EU-a i Meksika (a u budućnosti će ih biti još više) (20), mogao bi donijeti iskustvo i doprinijeti razvoju pravila za MIC.

3.10

Cilj je preporuke Europske komisije uspostaviti novi sustav rješavanja sporova između ulagača i država. EGSO uviđa da bi brojna pitanja koja izazivaju zabrinutost, a na koja je ukazalo civilno društvo mogla biti riješena novim sustavom. Bez obzira na to, niz temeljnih pitanja i dalje je otvoren i zahtjeva dodatno pojašnjenje.

Temeljna pitanja

3.11

Dionici uviđaju da je postupak multilateralne reforme ISDS-a još u početnim fazama te su postavili niz temeljnih pitanja u kontekstu uspostave MIC-a. Ta su pitanja usmjerena na aspekte opsega, odnosno hoće li se reformom obuhvatiti materijalno-pravni ili postupovni elementi zaštite ulaganja ili oboje, dostupnosti, odnosno hoće li samo ulagači imati mogućnost pokrenuti spor na MIC-u ili će to moći i treće strane, te na iscrpljivanje lokalnih pravnih sredstava, odnosno trebaju li se iscrpiti dostupna lokalna pravna sredstva prije nego što ulagač dobije mogućnost pokrenuti spor na budućem MIC-u. Ovim se mišljenjem razmatraju ta pitanja.

3.12

U sklopu razmatranja tih pitanja EGSO želi istaknuti da bi pri mogućoj uspostavi MIC-a trebalo uzeti u obzir i načelo supsidijarnosti i članak 1. UEU-a, kojim je predviđeno da se „odluke donose na što otvoreniji način i na razini što je moguće bližoj građanima” (21).

3.13

EGSO prima na znanje zabrinutost da bi MIC mogao dovesti do širenja sustava ISDS-a, bez prethodnog odgovarajućeg rješavanja postojećih nedoumica u pogledu sustava sudova za ulaganja (ICS), uključujući njegovu usklađenost s pravom EU-a. EGSO dijeli stajalište da međunarodni sud za ulaganja ni u kojem slučaju ne bi smio postati opća zamjena za rješavanje sporova na domaćim sudovima u zemljama s primjerenim pravosudnim sustavom.

3.14

Nekoliko dionika izrazilo je znatnu zabrinutost zbog reforme postupka prije procjene materijalnog prava koje će primjenjivati budući MIC i ovlaštenja institucionaliziranog multilateralnog tijela za tumačenje tih normi. Isto tako, postoji zabrinutost da bi to samo po sebi moglo stvoriti novu osnovu pravne ovlasti. Drugi dionici slažu se sa stajalištima Europske komisije da je materijalno pravo definirano u temeljnim sporazumima.

4.   Opseg predložene reforme između materijalno-pravnih odredbi o zaštiti i postupka rješavanja sporova

4.1

EGSO napominje da je opseg predložene multilateralne reforme ograničen na postupovne aspekte rješavanja sporova između ulagača i država.

4.2

Iako EGSO smatra da bi bio bolji sveobuhvatniji pristup koji bi obuhvaćao i bojazni u vezi s materijalno-pravnim i one u vezi s postupovnim aspektima zaštite ulaganja, on prepoznaje složenost takvog pristupa i potrebu za dobivanjem političke potpore na multilateralnoj razini.

4.3

U vezi s raspravama provedenima pod pokroviteljstvom UNCITRAL-a, radna skupina III. utvrdila je niz izazova. Oni uključuju pitanje je li moguće pokrenuti postupovnu reformu rješavanja sporova između ulagača i država prije nego što se pokrene materijalno-pravna reforma. UNCITRAL smatra da je to težak zadatak, ali da nije nemoguć. U tom će kontekstu radna skupina III. razmotriti pitanja koja bi mogla biti povezana s postupkom, a koja bi istodobno mogla znatno utjecati na legitimnost i dosljednost sustava u cjelini, primjerice pitanja u pogledu kodeksa ponašanja sudaca, financiranja koje osigurava treća strana i istodobnih postupaka.

4.4

Materijalno-pravna zaštita ulaganja obično se odobrava na osnovi brojnih načela, uključujući načela nacionalnog postupanja, najpovlaštenije nacije, poštenog i pravednog postupanja i jamčenja prijenosa kapitala. Međutim, u pogledu zahtjeva koje strani ulagači mogu podnijeti u okviru rješavanja spora primjenjuju se ograničenja. Na primjer, zahtjevi se ne mogu temeljiti isključivo na gubitku dobiti ili izmjeni nacionalnog zakonodavstva.

4.5

Države poduzimaju različite mjere kako bi riješile izražene bojazni. Te su mjere raznovrsne: od mjera u kojima se primjenjuje sveobuhvatniji pristup, kao što je razvoj novih modela sporazuma kojima se nastoje reformirati i materijalno-pravni i postupovni elementi sustava zaštite ulaganja, do mjera s više ciljanim pristupima koje su usmjerene na reformu ili materijalno-pravne ili postupovne komponente sustava zaštite ulaganja. EGSO napominje da je EU već počeo promicati sveobuhvatniji pristup, barem na bilateralnoj razini, u okviru ICS-a.

4.6

Komisija je izrazila cilj da bi MIC nakon uspostave trebao postati standardni model za rješavanje ulagačkih sporova u svim budućim sporazumima EU-a, ali da bi isto tako u konačnici trebao zamijeniti postupovne mehanizme u postojećim sporazumima o ulaganju EU-a i država članica.

4.7

U tom kontekstu, uspostava MIC-a, ako do nje dođe, trebala bi dovesti do reforme postojećeg sustava ISDS-a na način da se s jedne strane osigura učinkovita zaštita izravnih stranih ulaganja, a s druge strane u cijelosti uzmu u obzir nedoumice koje su izrazili dionici. Htjeli bismo napomenuti da je u tom pogledu ostvaren znatan napredak, osobito u kontekstu najnovijih modernih sporazuma o slobodnoj trgovini koje je EU sklopio.

5.   Javni interes

5.1

EGSO smatra da je od presudne važnosti da MIC ni na koji način ne utječe na sposobnost EU-a i država članica da ispune svoje obveze iz međunarodnih sporazuma u području zaštite okoliša, ljudskih prava i rada, kao i u području zaštite potrošača.

5.2

Sporazum kojim se uspostavlja MIC treba prije svega sadržavati odredbu o hijerarhiji kojom se jamči da – u slučaju nedosljednosti između međunarodnih sporazuma o ulaganju i međunarodnih sporazuma u području zaštite okoliša, socijalnih ili ljudskih prava koji su obvezujući za jednu stranu u sporu – prednost imaju obveze iz međunarodnih sporazuma u području zaštite okoliša, socijalnih ili ljudskih prava kako bi se izbjeglo davanje prednosti ulagačkim sporazumima (22). Ta odredba osobito je važna kako bi se zajamčilo da stranke MIC-a imaju slobodu potrebnu za ostvarenje ciljeva iz Pariškog sporazuma, kojim se zahtjeva znatna regulatorna izmjena kako bi se ostvarila uspješna energetska tranzicija.

5.3

Potrebna su postupovna jamstva koja se odnose na tužbene zahtjeve usmjerene protiv domaćeg zakonodavstva u javnom interesu kako bi se zajamčilo da pravo stranke da donosi propise u skladu s javnim interesom, prema vlastitom nahođenju, ima prednost nad zaštitom ulagača. EGSO smatra da se to u dostatnoj mjeri može ostvariti samo uključivanjem odredbe o izuzeću u slučaju javnog interesa, no uz odgovarajuća jamstva da se to neće zloupotrebljavati u protekcionističke svrhe. U tom kontekstu, u okviru prava na donošenje propisa u području socijalne zaštite potrebno je izričito spomenuti kolektivne ugovore, uključujući trostrane i/ili opće (erga omnes) ugovore, kako bi se spriječilo da ih se tumači kao kršenje legitimnih očekivanja ulagača (23).

5.4

EGSO napominje da se člankom 8.18 stavkom 3. CETA-e već jamči da ulagatelj ne može podnijeti zahtjev ako je ulaganje izvršeno na temelju lažnog prikazivanja, prikrivanja, korupcije ili postupanja kojima se zlouporabljuje postupak. Mogućim budućim sporazumom o uspostavi MIC-a treba zajamčiti proširenje te odredbe kako bi obuhvaćala primjenjivo pravo u pogledu prijevare, kršenja ljudskih prava ili kršenja (međunarodnog) prava u području zaštite okoliša, socijalnog prava ili potrošačkog prava.

5.5

U poslovnik MIC-a treba uključiti i stroge kriterije kako bi se spriječile neosnovane tužbe i zajamčilo rano odbacivanje neosnovanih predmeta. Postojanje preliminarnih ubrzanih postupaka za odbacivanje neosnovanih tužbi smatra se važnim jer će se time odgovoriti na neke od kritika postojećeg sustava te zajamčiti nemogućnost njegove zlouporabe u budućnosti. Osim toga, takvi ubrzani postupci za tužbe bez pravne osnove doprinijet će smanjenju troškova djelovanja suda.

5.6

EGSO napominje da se jedno od područja za zabrinutost koja su istaknuta tijekom javnog savjetovanja odnosilo na mogućnost da treća strana financira spor. Moguće je da financiranje koje pruža treća strana neće biti u skladu s izvornim ciljem sporazuma o ulaganju i moglo bi dovesti do neprimjerenih poticaja. EGSO stoga preporučuje da se istraži učinak i potreba za financiranjem koje pruža treća strana te njegova regulacija u okviru MIC-a (24).

6.   Prava trećih strana i protutužbe

6.1

EGSO smatra da je dopuštanje podnesaka amicus curiae (25), koji su trenutačno već mogući u znatnom broju postupaka ISDS-a, dobrodošao prvi korak kako bi se zajamčio uravnotežen i pravedan sustav. Međutim, EGSO smatra da je nužno zajamčiti da se konvencijom kojom se uspostavlja MIC ne samo dopuštaju podnesci amicus curiae u pogledu njihove prihvatljivosti nego i jamči da su ih suci dužni uzimati u obzir u svojim razmatranjima.

6.2

EGSO stoga pozdravlja uključivanje mogućnosti intervencija trećih strana u mandat MIC-a. Međutim, EGSO preporučuje da se istraži uloga trećih strana povrh trenutačnih pravila UNCITRAL-a kako bi se predmetnim trećim stranama, koje mogu biti lokalno stanovništvo, radnici, sindikati, skupine za zaštitu okoliša ili potrošači, zajamčio uravnotežen i pravedan sustav te učinkovita prava.

6.3

EGSO pozdravlja napore koje Komisija ulaže u kontekstu prijedloga o uspostavi suda za ulaganja u okviru TTIP-a u pogledu mogućnosti intervencija trećih strana i pojašnjenja u mandatu da su takve intervencije otvorene za sve dionike s pravnim interesom u određenom predmetu. EGSO traži od Komisije da zajamči da stalni kriteriji u okviru MIC-a neće dovoditi do nepotrebnih ograničenja i da će omogućivati pravedan pristup postupcima potpuno u duhu obveza EU-a iz Konvencije iz Aarhusa i u skladu s njima.

6.4

Neki dionici podupiru stajalište da bi MIC trebao moći rješavati tužbe koje su podigle treće strane, kao i protutužbe država podignute protiv ulagača, što bi bilo u skladu s postojećim razvojem u okviru sustava ISDS-a. To pitanje za sobom povlači niz pravnih i praktičnih pitanja koja je potrebno pomno preispitati. Na primjer, ta mogućnost ovisi o primjenjivom pravu, drugim riječima, materijalno-pravnim odredbama iz sporazuma stavljenih u nadležnost suda.

6.5

EGSO traži od Komisije da zajamči da će se MIC-u barem ostaviti mogućnost bavljenja tužbama koje pogođene treće strane podižu protiv stranih ulagača. U tom bi smislu konvencija kojom se uspostavlja MIC mogla sadržavati odredbe kojima se takve tužbe dopuštaju kada su stranke međunarodnih sporazuma prihvatile nadležnost MIC-a u takvim sporovima.

7.   Odnos s domaćim sudovima

7.1

EGSO smatra da MIC ni u kojem slučaju ne smije negativno utjecati na pravosudni sustav EU-a i autonomiju prava EU-a. EGSO podsjeća da je u mišljenju REX/411 istaknuo postojanje pitanja povezanih s ugovorima EU-a i ustavnim pravom koja izazivaju znatnu zabrinutost u pogledu odnosa između ISDS-a i pravnog poretka EU-a. Stoga se smatra da je „od presudne važnosti da Sud Europske unije provjeri usklađenost mehanizma za rješavanje sporova između ulagača i države sa zakonodavstvom EU-a u službenom postupku za traženje mišljenja prije nego što nadležne institucije donesu odluku i prije privremenog stupanja na snagu bilo kojeg međunarodnog sporazuma o ulaganju koji je ispregovarala Europska komisija”.

7.2

U tom kontekstu, EGSO želi skrenuti pozornost na dva predmeta koje je Sud Europske unije preispitao, a koji su se temeljili na bivšem arbitražnom sustavu ISDS-a i relevantni su za raspravu. Prvo je, u svojem mišljenju br. 2/15 od 16. svibnja 2017. o sporazumu o slobodnoj trgovini između EU-a i Singapura, Sud Europske unije utvrdio da EU nema isključivu nadležnost za ISDS te je zaključio da ISDS „izuzima sporove iz sudske nadležnosti država članica”. Zatim je, u svojoj presudi u predmetu C-284/16, Slowakische Republik protiv Achmea BV o sporazumima o ulaganju unutar EU-a, Sud zaključio da ISDS izuzima sporove iz nadležnosti sudova država članica EU-a i ujedno, kao posljedica toga, iz sustava pravnih lijekova u pravnom sustavu EU-a.

7.3

EGSO pohvaljuje belgijsku vladu zbog toga što je u skladu s člankom 218. stavkom 11. UFEU-a podnijela zahtjev za mišljenje o usklađenosti sustava sudova za ulaganja iz CETA-e s Ugovorima EU-a, kao što je EGSO zatražio u mišljenju „Stav EGSO-a prema ključnim pitanjima postavljenima u sklopu pregovora o Transatlantskom partnerstvu za trgovinu i ulaganja (TTIP)” (26). EGSO se nada da će mišljenje Suda Europske unije br. 1/17 osigurati institucijama EU-a prijeko potrebne smjernice za važna pitanja o europskom ustavnom pravu.

7.4

EGSO priznaje da neki dionici smatraju da je najučinkovitiji način očuvanja ovlasti domaćih sudova ograničavanje aktivne procesne legitimacije pred multilateralnim sudom za ulaganja na države i međunarodne organizacije, kao što je EU. Rješavanje sporova između dviju država također je standardni mehanizam za rješavanje sporova u okviru javnog međunarodnog prava i već se primijenio u nekoliko sporazuma o ulaganju te mu stoga treba davati prednost u pogledu investicijskog prava. EGSO napominje da drugi dionici smatraju da je rješavanje sporova između ulagača i države učinkovitija opcija u slučaju ulaganja te da po njihovom mišljenju osigurava neutralno, depolitizirano i troškovno učinkovito rješavanje sporova. To je standardni sustav za rješavanje ulagačkih sporova od njegove uspostave prije više desetljeća.

7.5

EGSO napominje da različiti dionici imaju različita stajališta o pitanju odnosa između domaćih sudova i multilateralnog suda za ulaganja. Dok neki smatraju da se multilateralni sud za ulaganja treba smatrati posljednjim rješenjem, nakon obveznog iscrpljivanja svih lokalnih pravnih lijekova, drugi podupiru stajalište da pristup „nema povratka” koji Komisija trenutačno primjenjuje ujedno predstavlja dobru osnovu u kontekstu multilateralnog suda za ulaganja.

7.6

U okviru pristupa „nema povratka”, ulagač ima pravo obratiti se lokalnim sudovima ili izravno sustavu sudova za ulaganja/multilateralnom sudu za ulaganja. Međutim, nakon što se predmet zaključi na bilo kojem sudu, ulagač ga ne smije ponovno pokretati na drugom sudu. Neki dionici smatraju da se tim pristupom uspješno odgovara na zabrinutost zbog činjenice da ulagači imaju mogućnost tražiti pravnu zaštitu na više sudova za isto navodno kršenje. Ujedno napominju da se taj pristup slijedi u nekoliko međunarodnih sporazuma o ulaganju (27). Prema analizi UNCTAD-a (28), „[odredbom o nemogućnosti povratka] nastoje se onemogućiti pokušaji da ulagač pokrene tužbu na međunarodnom sudu zbog kršenja međunarodnog sporazuma o ulaganju, a njegovo društvo kćer istodobno postupak na domaćem sudu zbog kršenja ugovora ili domaćeg prava”.

7.7

Zahtjev da se prvo iscrpe domaći pravni lijekovi temeljno je načelo međunarodnog običajnog prava i međunarodnog prava o ljudskim pravima. Postoji i nekoliko sporazuma o ulaganju sklopljenih između država članica EU-a i trećih zemalja u kojim se od podnositelja zahtjeva izričito traži da iscrpe domaće pravne lijekove (29). To pravilo počiva na pretpostavci da se time državi u kojoj se kršenje dogodilo daje mogućnost da to kršenje otkloni vlastitim pravnim sredstvima, u okviru vlastitog pravnog sustava, a primjenjuje se kad su međunarodni i domaći postupci oblikovani tako da se njima postiže isti rezultat (30). Međunarodni sud zaključio je da je to toliko važno da se ne može smatrati implicitno poništenim na temelju međunarodnog sporazuma (31). Iz tog razloga neki dionici smatraju važnim da se to pravilo izričito navede u sporazumu kojim se uspostavlja MIC.

7.8

S obzirom na prethodna razmatranja, EGSO potiče Europsku komisiju da dodatno istraži pitanje iscrpljivanja lokalnih pravnih lijekova i kako bi to moglo funkcionirati u kontekstu MIC-a.

8.

Neovisnost i legitimnost sudaca

8.1

Neovisno o njegovoj institucionalnoj strukturi (neovisna međunarodna organizacija ili povezana s postojećom institucijom) potrebno je zaštititi neovisnost MIC-a. Imenovanje sudaca na stalnoj osnovi smatra se ključnim čimbenikom u započinjanju izgradnje sudske prakse, čime se poboljšava predvidljivost i odstupa od pristupa utemeljenog na sustavu rješavanja sporova između ulagača i države, za koji se često smatra da je „ad hoc”.

8.2

Ako se MIC uspostavi, imenovanje stalnih sudaca trebalo bi biti krajnji cilj. U početnim fazama njegove uspostave sud bi trebao moći organizirati svoj rad uzimajući u obzir broj predmeta koje će sud rješavati. To ovisi o broju prvotnih stranaka konvencije o uspostavi suda i broju sporazuma koje će one predati u nadležnost suda.

8.3

Iako u preporukama Europske komisije za mandat nije predviđena metoda imenovanja sudaca, EGSO pozdravlja obvezu uspostave jasnih i visokih kriterija, uključujući u vezi s kvalifikacijama kandidata i poštovanjem kodeksa ponašanja, kao što je Magna Carta sudaca (32), čime se jamči nepostojanje sukoba interesa i neovisnost sudaca. To je ključno radi jamčenja vladavine prava i javnog povjerenja.

8.4

U pogledu kvalifikacija sudaca potrebno je tražiti dokazanu stručnost ne samo u području javnog međunarodnog prava nego i u područjima kao što su ulaganja, potrošači, zaštita okoliša, ljudska prava, radno pravo i rješavanje sporova. To je ključno kako bi se zajamčilo da suci imaju iskustvo potrebno za rješavanje različitih vrsta predmeta i da su sposobni potpuno razumjeti i na odgovarajući način ocijeniti pravni kontekst različitih sektora i vrsta ulaganja koji će se staviti u nadležnost suda.

8.5

Nadalje, EGSO podupire transparentan postupak imenovanja sudaca koji se temelji na kriterijima koji jamče da će sve stranke konvencije o uspostavi suda biti pravedno zastupane. Postupak odabira treba biti transparentan i podlijegati načelima javnog nadzora.

8.6

Jamčenje transparentnosti te dostupnosti informacija široj javnosti i pristupa dionicima, na primjer s pomoću akreditacija, još je jedan ključan element za poboljšanje vjerodostojnosti i legitimnosti sustava. Pravila UNCITRAL-a o transparentnosti u arbitraži između ulagača i države na temelju ugovora i Konvencija Ujedinjenih naroda o transparentnosti u arbitraži između ulagača i države na temelju ugovora (Konvencija o transparentnosti iz Mauricijusa) trebaju pružati osnovnu razinu za pravila o transparentnosti za budući MIC.

9.   Djelotvoran sustav

9.1

Poslove učinkovitog upravljanja MIC-om treba obavljati tajništvo. Iako trenutačno nije jasno hoće li sud biti novoosnovana organizacija ili organizacija povezana s nekom postojećom međunarodnom organizacijom, jamči se dodjeljivanje dostatnih sredstava za funkcioniranje tajništva.

9.2

U nacrtu mandata predlaže se da stranke snose administrativne troškove na pravednoj osnovi, uzimajući u obzir različite kriterije, uključujući stupanj gospodarskog razvoja stranaka, broj sporazuma po stranci, obujam međunarodnih investicijskih tokova ili dionica stranaka.

9.3

O raspodjeli troškova povezanih s presuđivanjem u predmetima (isključujući naknade za suce za koje je predloženo da budu fiksne) u nacrtu mandata nema ni riječi. EGSO zahtijeva objašnjenje u pogledu toga.

9.4

Znatnu količinu izravnih stranih ulaganja provode mala i srednja poduzeća (MSP), koja trebaju imati jednaku razinu zaštite i jednak pristup rješavanju sporova pod razumnim uvjetima i uz razumne troškove.

9.5

Trebalo bi razmotriti i mogućnost osiguravanja mehanizma mirenja kojim bi se strankama nastojalo pomoći da spor riješe na miroljubiv način.

9.6

Sve odluke MIC-a trebaju biti provedive te se objavljivati.

10.   Visoka razina zaštite i moguće prijelazno razdoblje

10.1

Važno je napomenuti da je ključan preduvjet za predavanje sporazuma u nadležnost suda suglasnost obiju potpisnica sporazuma. To ustvari znači da nijedan sporazum koji je potpisala Europska unija ili država članica EU-a neće biti automatski u nadležnosti suda, osim ako se s tim ne složi i treća strana.

10.2

U tom pogledu, tijekom mogućeg prijelaznog razdoblja između trenutačnog sustava ISDS-a i ICS-a i do uspostave MIC-a, nastavljaju se primjenjivati dogovoreni postupci za rješavanje sporova kako bi se zajamčila visoka razina zaštite ulaganja, s obzirom na njihovu ustavnost i provedivost u skladu s pravom EU-a, dok se ne riješi predmet koji je Belgija pokrenula na Sudu Europske unije (33).

---

(1)  http://www.oecd-ilibrary.org/finance-and-investment/societal-benefits-and-costs-of-international-investment-agreements_e5f85c3d-en

(2)  http://trade.ec.europa.eu/consultations/index.cfm?consul_id=179

(3)  http://trade.ec.europa.eu/consultations/index.cfm?consul_id=233

(4)  http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?pubRef=-//EP//TEXT+TA+P8-TA-2015-0252+0+DOC+XML+V0//EN

(5)  Belgija je 6. rujna 2017. godine zatražila od Suda Europske unije mišljenje o usklađenosti sustava sudova za ulaganja s 1) isključivom nadležnošću Suda Europske unije za konačno tumačenje prava Europske unije, 2) općim načelom jednakosti i zahtjevom u pogledu „korisnog učinka” prava Europske unije, 3) pravom na pristup sudovima i 4) pravom na neovisno i nepristrano pravosuđe. (https://diplomatie.belgium.be/sites/default/files/downloads/ceta_summary.pdf)

(6)  https://www.eesc.europa.eu/en/agenda/our-events/events/public-hearing-framework-eesc-own-initiative-opinion-position-eesc-specific-key-issues-ttip-negotiations

(7)  https://www.eesc.europa.eu/en/agenda/our-events/events/multilateral-investment-court-hearing

(8)  Vidjeti „Stav EGSO-a prema ključnim pitanjima postavljenima u sklopu pregovora o Transatlantskom partnerstvu za trgovinu i ulaganja (TTIP)” (SL C 487, 28.12.2016., str. 30.).

(9)  Vidjeti samoinicijativno mišljenje EGSO-a „Zaštita ulagača i rješavanje sporova između ulagača i država u trgovinskim i investicijskim sporazumima EU-a s trećim zemljama” (SL C 332, 8.10.2015., str. 45.). Mišljenje sadrži dodatak u kojemu se upućuje na mogući multilateralni instrument za rješavanje sporova između ulagača i država.

(10)  Vidjeti bilješku 9.

(11)  EU nije država i stoga nije član, ali ima poseban promatrački status u okviru UNCITRAL-a.

(12)  http://daccess-ods.un.org/access.nsf/Get?OpenAgent&DS=A/CN.9/WG.III/WP.142&Lang=E

(13)  http://unctad.org/en/PublicationsLibrary/diaepcb2017d3_en.pdf

(14)  UNCTAD, Problemska bilješka o međunarodnim sporazumima o ulaganju, Recent Developments in the International Investment Regime („Nedavni razvoj u međunarodnom režimu za ulaganja”) (svibanj 2018.), dostupno na http://investmentpolicyhub.unctad.org/Publications/Details/1186.

(15)  http://www.ohchr.org/EN/HRBodies/HRC/WGTransCorp/Pages/IGWGOnTNC.aspx

(16)  http://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?uri=COM:2017:493:FIN

(17)  http://data.consilium.europa.eu/doc/document/ST-12981-2017-ADD-1-DCL-1/hr/pdf

(18)  https://www.eesc.europa.eu/en/agenda/our-events/events/multilateral-investment-court-hearing

(19)  Sud Europske unije je u Mišljenju 2/15 od 16. svibnja 2017. godine objasnio prirodu sporazuma o slobodnoj trgovini između EU-a i Singapura, obznanivši koji su dijelovi sporazuma u isključivoj nadležnosti EU-a, a koji su u takozvanoj „mješovitoj nadležnosti” i zahtijevaju da ih ratificiraju nacionalni parlamenti. (https://curia.europa.eu/jcms/upload/docs/application/pdf/2017-05/cp170052en.pdf).

(20)  Na primjer, sporazum o slobodnoj trgovini između EU-a i Čilea (trenutačno se ažurira), sporazum o gospodarskom partnerstvu između EU-a i Japana (sklopljen je 2017. i ne sadržava poglavlje o zaštiti ulaganja, ali su se obje strane složile da će to pitanje dodatno raspraviti i nastojati ga riješiti u budućnosti), kao i budući sporazumi o slobodnoj trgovini s Australijom i Novim Zelandom.

(21)  Nadalje, to pravilo također je dio međunarodnih ugovora o ljudskim pravima, uključujući Europsku konvenciju o ljudskim pravima (ECHR).

(22)  Za kritičku analizu prethodnih sudskih postupaka u vezi s rješavanjem sporova između ulagača i države vidjeti: Andreas Kulick, Global Public Interest in International Investment Law („Globalni javni interes u međunarodnom investicijskom pravu”) (Cambridge University Press, 2012.), 225–306.

(23)  Vidjeti bilješku 8.

(24)  http://ccsi.columbia.edu/work/projects/third-party-funding-in-investor-state-dispute-settlement/

(25)  Amicus curiae: doslovno, prijatelj suda. Osoba koja ima velik interes za predmet sudskog postupka ili stajalište o njemu, ali nije strana u postupku, može podnijeti zahtjev sudu da joj se odobri predaja podneska, navodno u ime strane u postupku, no zapravo kako bi uputila na argumentaciju koja je u skladu s njezinim vlastitim stajalištima. Više informacija: https://legal-dictionary.thefreedictionary.com/amicus+curiae.

(26)  Vidjeti bilješku 8.

(27)  Mnogi sporazumi koje su sklopili SAD i Kanada uključuju odredbe o nemogućnosti povratka. Na primjer, u članku 26. bilateralnog sporazuma o ulaganju između Kanade i Jordana (2009.) o uvjetima koji prethode podnošenju zahtjeva za arbitražu.

(28)  UNCTAD series on Issues in International Investment Agreements II, Investor-State Dispute Settlement („Serija UNCTAD-a o pitanjima u međunarodnim sporazumima o ulaganju II., Rješavanje sporova između ulagača i države”) (UNCTAD, 2014.): http://unctad.org/en/PublicationsLibrary/diaeia2013d2_en.pdf.

(29)  Na primjer, vidjeti članak 5. bilateralnog sporazuma o ulaganju između Njemačke i Izraela iz 1976., članak 8. bilateralnog sporazuma o ulaganju između Egipta i Švedske iz 1978., članak 7. bilateralnog sporazuma o ulaganju između Rumunjske i Šri Lanke iz 1981., članak 8. bilateralnog sporazuma o ulaganju između Albanije i Litve iz 2007., članak XI. bilateralnog sporazuma o ulaganju između Urugvaja i Španjolske iz 1992., članak X. bilateralnog sporazuma o ulaganju između Urugvaja i Poljske iz 1991.

(30)  Interhandel (Švicarska protiv SAD-a), Preliminarni prigovori, Izvješće Međunarodnog suda 1959/6, str. 27. (21. ožujka). Dostupno na http://www.icj-cij.org/docket/files/34/2299.pdf, str. 27.

(31)  Elettronica Sicula S.p.A. (ELSI) (Italija protiv SAD-a), Presuda, Izvješće Međunarodnog suda 1989/15, str. 28., I.L.M. 1109 (20. srpnja), točka 50.

(32)  https://rm.coe.int/16807482c6

(33)  Vidjeti bilješku 5.