EUROPSKA KOMISIJA

Strasbourg, 12.4.2016.

COM(2016) 220 final

KOMUNIKACIJA KOMISIJE VIJEĆU

Ocjena akcijskog plana koji je izradila Grčka radi uklanjanja ozbiljnih nedostataka utvrđenih u evaluaciji primjene schengenske pravne stečevine u području upravljanja vanjskom granicom iz 2015.

1.    Uvod

Šefovi država ili vlada EU-a 1 dogovorili su se 7. ožujka nastaviti s provedbom svih sastavnica Komisijina plana „Povratak Schengenu” 2 kao s prioritetnom zadaćom radi uklanjanja privremenih kontrola na unutarnjim granicama i ponovnog uspostavljanja normalnog funkcioniranja schengenskog prostora do kraja ove godine. U Komunikaciji Komisije podrobno je predstavljen niz mjera kojima se ponovno uspostavlja normalno funkcioniranje schengenskog prostora, a kojima se istodobno pruža puna podrška državama članicama koje su pod pritiskom. Posebice je potrebno utvrditi mjere kojima se rješavaju nedostaci u upravljanju vanjskim granicama EU-a. Uklanjanjem tih nedostataka omogućit će se uklanjanje iznimno uvedenih kontrola na unutarnjim granicama. U Planu se opisuje kako bi postupci utvrđeni schengenskim pravilima mogli biti upotrijebljeni u svrhu vraćanja schengenskog sustava u normalnu funkciju do kraja ove godine. Među tim mjerama je i predstavljanje akcijskog plana koji je izradila Grčka radi provedbe preporuka Vijeća za rješavanje nedostataka u upravljanju granicom. Ovo izvješće, u kojem Komisija procjenjuje akcijski plan koji su joj dostavila grčka nadležna tijela, još je jedan korak predviđen u tom postupku.

Postupak

Uredbom (EU) br. 1053/2013 (dalje u tekstu: „Uredba”) uspostavlja se mehanizam evaluacije i praćenja za provjeru primjene schengenske pravne stečevine 3 . Na temelju tog mehanizma skupine stručnjaka iz država članica i Frontexa pod vodstvom Komisije redovito provode najavljene i nenajavljene evaluacijske posjete državama članicama. Nakon svakog posjeta izrađuje se izvješće o evaluaciji Schengena. Ako se u izvješću utvrde nedostaci u upravljanju vanjskim granicama, Vijeće donosi preporuke za korektivne mjere na temelju prijedloga Komisije. Ako se utvrde ozbiljni nedostaci u upravljanju vanjskim granicama, Komisija može dodatno preporučiti da evaluirana država članica poduzme određene posebne mjere radi osiguravanja usklađenosti s Preporukom Vijeća (članak 19.b Zakonika o schengenskim granicama 4 ).

Kako bi mehanizam evaluacije bio učinkovit u najvećoj mogućoj mjeri i kako bi bio u skladu s člankom 16. Uredbe, evaluirana država članica mora Komisiji i Vijeću dostaviti akcijski plan za rješavanje utvrđenih nedostataka u roku od tri mjeseca od donošenja Preporuke Vijeća 5 . Komisija treba predstaviti Vijeću svoju ocjenu primjerenosti akcijskog plana koji joj je dostavila država članica u roku od jednog mjeseca od njegova primitka.

Primjena postupka na Grčku

Taj je postupak trenutačno u tijeku u slučaju Grčke, nakon evaluacije primjene schengenske pravne stečevine u području upravljanja vanjskim granicama provedene u studenome 2015. Komisija je 2. veljače 2016. donijela izvješće o evaluaciji 6 , utemeljeno na provjerama na licu mjesta, u kojem su utvrđeni ozbiljni nedostaci u grčkoj provedbi kontrole vanjskih granica. Vijeće je 12. veljače 2016. donijelo preporuke za korektivne mjere 7 . Budući da su u izvješću o evaluaciji utvrđeni ozbiljni nedostaci, Komisija je uz to 24. veljače 2016. donijela provedbenu odluku o utvrđivanju preporuke o posebnim mjerama koje treba poduzeti Grčka 8 .

U ovoj se Komunikaciji iznosi Komisijina ocjena primjerenosti akcijskog plana koji su grčka nadležna tijela dostavila 12. ožujka 2016. kako bi se riješili ozbiljni nedostaci utvrđeni u izvješću o evaluaciji. U ovoj procjeni uzima se u obzir i prvo izvješće o napretku u provedbi Komisijine preporuke prema članku 19.b Zakonika o schengenskim granicama, koje je Grčka dostavila Komisiji 12. ožujka 2016. zajedno s Akcijskim planom.

Budući da se stanje u Grčkoj stalno mijenja, moraju se uzeti u obzir i noviji događaji kao što su primjena relevantnih dijelova zajedničkog akcijskog plana EU-a i Turske te provedba i funkcioniranje pristupa putem žarišnih točaka u Grčkoj, o čemu se redovito izvješćuje u izvješćima o napretku koje izrađuje Komisija. Prema tome, u ovom se izvješću procjenjuje primjerenost akcijskog plana koji su predstavila grčka nadležna tijela na temelju činjenica koje su trenutačno dostupne i ne prejudicira se ocjena drugog izvješća koje trebaju podnijeti grčka tijela, koje će biti dostavljeno u skladu s člankom 16. stavkom 4. Uredbe.

U Komunikaciji Komisije „Povratak Schengenu – Plan” objašnjen je prethodno navedeni postupak i koraci koji su do sada poduzeti. U njoj se navodi da bi, ako migracijski pritisci i ozbiljni nedostaci pri provedbi kontrola na vanjskim granicama potraju nakon 12. svibnja, Komisija Vijeću trebala podnijeti prijedlog na temelju članka 26. stavka 2. Zakonika o schengenskim granicama u kojem će preporučiti usklađeni pristup Unije provedbi kontrola na unutarnjim granicama sve dok se strukturni nedostaci pri provedbi kontrola na vanjskim granicama ne ublaže ili otklone. Komisija potvrđuje da je spremna za tu mogućnost i da bi odmah djelovala.

Svaki prijedlog Komisije na temelju članka 26. Zakonika o schengenskim granicama sadržavao bi preporuke samo za granične kontrole na onim dijelovima unutarnjih granica na kojima bi kontrole bile potrebne i razmjerne, u svrhu odgovora na utvrđenu ozbiljnu prijetnju javnom poretku i unutarnjoj sigurnosti. Sve preporučene granične kontrole bile bi usto privremene i provodile bi se u najkraćem mogućem razdoblju radi suzbijanja utvrđene prijetnje. Kao što je dodatno objašnjeno u Komunikaciji „Povratak Schengenu – Plan”, ako to bude moguće uzimajući u obzir ukupno stanje, cilj bi bio ukloniti sve kontrole na unutarnjim granicama unutar schengenskog prostora u roku od šest mjeseci od njihova uvođenja, dakle od sredine studenoga 2016.

Konačno, s obzirom na navedeno, treba podsjetiti da se primjenom članka 26. Zakonika o schengenskim granicama štiti ukupno funkcioniranje schengenskog prostora. To ne predstavlja sankciju protiv bilo koje države članice niti je tome cilj isključivanje bilo koje države članice iz schengenskog prostora.

2.    Opća ocjena

Akcijski plan koji su dostavila grčka nadležna tijela odnosi se na Preporuku Vijeća, ali se u njemu upućuje i na Preporuku Komisije kad je relevantna. U njemu se predstavljaju korektivne mjere koje su već poduzete i one koje su predviđene za provedbu tih preporuka. 

U Preporuci Vijeća navodi se 49 točaka, kojima su obuhvaćeni postupak registracije, nadzor granice, analize rizika, međunarodna suradnja, ljudski resursi i osposobljavanje, postupci granične kontrole te infrastruktura i oprema. Vijeće je uz to općenito preporučilo da Grčka poduzme odgovarajuće mjere kako bi osigurala da se kontrola vanjskih granica na svim vanjskim granicama Grčke provodi u skladu sa schengenskom pravnom stečevinom kako se ne bi ugrozilo funkcioniranje schengenskog prostora.

Vijeće je ukazalo na to da je nužno osigurati primjereno funkcioniranje postupka registracije i identifikacije te odgovarajuće uvjete prihvata, s obzirom na naknadna sekundarna kretanja u druge države članice koja funkcioniranje cijelog schengenskog prostora izlažu riziku i koja su potaknula nekoliko država članica da privremeno ponovno uvedu granične kontrole na unutarnjim granicama. Vijeće je stoga navelo da je važno da se što je prije moguće otklone svi utvrđeni nedostaci te je u tom pogledu dodatno odredilo prioritete u provedbi pojedinih preporuka.

U pogledu primjerenosti akcijskog plana koji su dostavila grčka nadležna tijela o sadržaju, rokovima i financiranju predloženih mjera, Komisija smatra da su za nekoliko mjera potrebne dodatne pojedinosti i/ili objašnjenja kako bi se omogućilo prikladno ocjenjivanje i praćenje pravodobne primjene i daljnjeg djelovanja predloženih mjera. Ti su elementi nužni i radi potpunog izvješćivanja Europskog parlamenta i Vijeća kako je predviđeno člankom 16. stavkom 6. Uredbe.

U poglavlju 3. ove Komunikacije iznosi se pregled korektivnih mjera za koje Komisija treba dodatne informacije ili pojašnjenja o njihovom sadržaju.

Opća ocjena koja slijedi iznosi se u pogledu vremenskog okvira, financiranja i odgovornosti za provedbu različitih mjera u općenitom smislu.

Vremenski okvir

Smatra se da je nedostatna vremenska odrednica „u tijeku”, koja je dana za nekoliko mjera. Trebalo bi odrediti točne vremenske okvire za provedbu svih predloženih mjera radi praćenja, posebno u pogledu mjera povezanih s nabavom opreme (mjere 12 i 38), mjere za izradu pojedinih sustava (mjere od 1 do 9, u mjeri u kojoj su povezane s uspostavljanjem novog sustava za mapiranje podataka o migrantima te mjere 12, 15, 35 i 48), za usklađivanje infrastrukture s pravnom stečevinom (mjera 36) te za planirano osposobljavanje (mjere 19, 20 i 29).

Odgovornost

U akcijskom planu koji su dostavila grčka nadležna tijela nedostaju informacije o tijelima koja su nadležna za provedbu određenih mjera i praćenje provedbe tih mjera. Plan treba dopuniti informacijama o tijelima koja su nadležna za provedbu akcijskog plana kao cjeline i onima koja su nadležna za pojedinačne mjere te informacijama o eventualnim nacionalnim mehanizmima za praćenje provedbe mjera.

Financiranje

Iako se u njemu ne iznosi jasan i sveobuhvatan plan financiranja, u akcijskom planu koji su dostavila grčka nadležna tijela navedeno je da se nekoliko ključnih mjera provodi ili se planira provesti uz potporu Fonda za unutarnju sigurnost, u okviru grčkog nacionalnog programa i instrumenta za pomoć u izvanrednim situacijama. Grčka treba uložiti daljnje napore da se znatna financijska sredstva dobivena u okviru instrumenata financiranja EU-a, posebice nacionalnog programa Fonda za unutarnju sigurnost, upotrijebe pravodobno, učinkovito i fleksibilno. U tu svrhu potrebno je prilagoditi program i njegovu upravljačku strukturu kako bi se osiguralo da je provedba programa potpuno usklađena s trenutačnim potrebama.

U skladu s člankom 12. Uredbe o potpori u području vanjskih granica i viza u okviru Fonda za unutarnju sigurnost 9 Komisija je od donošenja Preporuke Vijeća u stalnom kontaktu s grčkim tijelima kako bi se proučili najprikladniji načini rješavanja utvrđenih nedostataka i načini financiranja takvih mjera.

Iznimno je važno da grčka tijela bez odgode počnu u potpunosti provoditi grčki nacionalni program Fonda za unutarnju sigurnost. Dva su plaćanja pretfinanciranja, ukupnog iznosa od otprilike 25 milijuna EUR, već izvršena u rujnu 2015. i veljači 2016. To je izravno povezano s provedbom Preporuke Vijeća jer su neke od mjera u izravnoj vezi s utvrđenim potrebama. Jasan je primjer za to razvoj integriranog sustava za pomorski nadzor, za koji je naznačeno da ima najvišu prednost u financiranju grčke obalne straže (u okviru nacionalnog cilja 1 EUROSUR). Prema podacima koje je prethodno dostavila Grčka, taj bi projekt stajao otprilike 60 milijuna EUR, od čega bi 75 % bilo sufinancirano iz nacionalnog programa Fonda za unutarnju sigurnost.

U tom bi kontekstu Grčkoj bilo uputno provesti ta ulaganja u početnom razdoblju programa kako bi tijekom 2016. i 2017. većina sredstava bila ponajprije dodijeljena za posebne ciljeve 2 (granice) i 3 (operativna potpora – granice), posebice zbog očekivanih znatnih ulaganja u opremu za nadzor morske granice koja su prvotno bila predviđena za 2018.

Budući da su neke mjere predviđene u nacionalnom programu manje hitne, Grčka bi trebala razmotriti mogućnost preraspoređivanja prioriteta nekih mjera iz nacionalnog programa, uključujući i formalnom revizijom nacionalnog programa. Tim preraspoređivanjem prioriteta pojačala bi se dodjela za one mjere kojima se rješavaju najhitnije potrebe kako bi se osiguralo da se mjere za otklanjanje utvrđenih nedostataka poduzmu pravodobno te da se oni otklone učinkovito i na primjeren način.

Pojačano ulaganje na početku razdoblja i preraspoređivanje prioriteta nacionalnog programa Fonda za unutarnju sigurnost smanjilo bi, a možda i ukinulo, potrebu da Grčka mora pribjegavati čestim i ad hoc zahtjevima za pomoć u nuždi 10 uz sve povezane rizike takvog pristupa u smislu neizvjesnosti i nedostatka dugoročnog planiranja. Takav je pristup neodrživ. Novim bi se pristupom osigurala i potpuna komplementarnost i dosljednost financiranih mjera te bi se zajamčilo da nema preklapanja ili izostanka financiranja.

Potpora koju pružaju druge strane kako bi pomogle Grčkoj da provede korektivne mjere usko je povezana s financiranjem određenih aktivnosti upotrebom Fonda za unutarnju sigurnost. Uvažavajući da poteškoće kojima je Grčka izložena u zaštiti svoje vanjske granice utječu na Europsku uniju kao cjelinu, Komisija je u svojoj Komunikaciji „Povratak Schengenu – Plan” 11 ukazala na potrebu da druge države članice, agencije EU-a i Komisija podrže Grčku u njezinoj provedbi preporuka Vijeća i Komisije 12 . Stoga se u Komunikaciji Grčka poziva da usporedno sa svojim akcijskim planom predstavi jasnu „procjenu potreba” i time omogući državama članicama, agencijama EU-a i Komisiji da joj pruže pravodobnu i usmjerenu potporu. Iako je Grčka predstavila procjenu potreba u vezi s vraćanjem s obzirom na Sporazum EU-a i Turske od 18. ožujka 2016., Komisija poziva grčka nadležna tijela da je dopune podrobnom i sveobuhvatnom procjenom potreba u kojoj će biti obuhvaćena sva područja spomenuta u preporukama Vijeća i Komisije 13

3.    Detaljna ocjena

Komisija smatra da su potrebne dodatne informacije i/ili pojašnjenja sljedećih korektivnih mjera kako bi se procijenila prikladnost akcijskog plana grčkih tijela.

3.1. Postupak registracije

Preporuke/mjere 1 i 2: odnose se na uključivanje obveze za sprečavanje rizika od bijega u skladu s člankom 7. stavkom 3. Direktive o vraćanju 14 u ispravu o „suspenziji udaljavanja s područja” te na kvalitetu isprava o privremenom boravku i poboljšanja koja su uvela i dovršila grčka tijela.

Prema novom ubrzanom postupku ponovnog prihvata koji je na snazi od 20. ožujka 2016. kako bi se proveo Sporazum između EU-a i Turske, Grčku se potiče da upotrijebi izuzeće iz članka 2. stavka 2. točke (a) te Direktive, što znači da treba primjenjivati nacionalni postupak 15 . Istodobno bi trebalo prestati izdavati isprave za „privremeni boravak” jer se prema sporazumu EU-a i Turske smatra da su osobe koje ulaze u Grčku podložne ponovnom prihvatu u Turskoj nakon razmatranja svakog pojedinačnog slučaja u skladu s pravom EU-a i međunarodnim pravom. Stoga su predložene korektivne mjere u pogledu isprava za privremeni boravak postale nepotrebne za osobe koje ulaze u Grčku nakon 20. ožujka. U tom smislu Komisija traži od grčkih tijela da redovito dostavljaju informacije o napretku u provedbi Sporazuma EU-a i Turske u pogledu postupka ponovnog prihvata predviđenog za nezakonite migrante.

Preporuka/mjera 3: odnosi se na potrebu za pojačanjima za osoblje grčke policije koje radi u području registracije, te u tom pogledu Komisija traži od grčkih tijela da dostave informacije o najnovijim mjerama i planovima, uzimajući pritom u obzir situaciju nakon sporazuma EU-a i Turske od 18. ožujka i potrebu za ubrzavanjem postupka registracije u svrhu brzog vraćanja u Tursku onih migranata koji ne zahtijevaju međunarodnu zaštitu.

Grčka je istaknula da je pojačana prisutnost 174 grčka policijska službenika u žarišnim točkama na egejskim otocima osigurana hitnim financiranjem iz Fonda za unutarnju sigurnost do 30. lipnja 2016. Međutim, nije jasno kako će se pojačana prisutnost službenika grčke policije nastaviti nakon tog datuma. Treba pojasniti hoće li Grčka razmotriti stalno pojačanje osoblja u žarišnim točkama. Time bi se riješile pravne prepreke zbog kojih je razdoblje upućivanja ograničeno na šest mjeseci kao što je navedeno u akcijskom planu te bi se osiguralo postojanje nacionalnih kapaciteta kojima će se moći odgovoriti na buduće migracijske pritiske.

Uzimajući u obzir nedavna izvješća Frontexa o uvjetima rada na Kosu, nije jasno što Grčka planira poduzeti kako bi provela Preporuku Komisije o nužnosti da se upućenim članovima skupina europske granične straže u žarišnim točkama osiguraju primjereni materijalni uvjeti rada (preporuka A 1 (b)). Stoga Komisija smatra da ta mjera nije potpuno provedena.

Preporuka/mjera 4: odnosi se na osiguravanje smještaja za migrante tijekom postupka registracije, te u tom pogledu Komisija zahtijeva od grčkih tijela da dostave informacije o najnovijim planovima Grčke za pružanje smještaja migrantima koji ne traže međunarodnu zaštitu i koje u načelu treba vratiti u Tursku na temelju sporazuma EU-a i Turske od 18. ožujka (npr. moguće pretvaranje otvorenih objekata u objekte za zadržavanje).

Iako Komisija primjećuje napredak u uspostavi objekata za centre za prihvat i registraciju (žarišne točke) zahvaljujući intervenciji grčke vojske, u akcijskom planu nema dovoljno informacija o tome kako bi se u njima osigurali potrebni uvjeti za prihvat. Konkretno, nema informacija o tome kako će biti osigurano financiranje (nacionalno ili EU-ovo) u tu svrhu.

Kad je riječ o zbrinjavanju djece i drugih ranjivih skupina, Komisija ističe da broj dodatnih mjesta za osobe u tim skupinama na Lezbosu (18), Hiosu (25) i Kosu (32) nije dovoljan s obzirom na to da je opažen velik broj takvih osoba. U drugim dvjema žarišnim točkama, na Lerosu i Samosu, nema postojećih ili planiranih područja u kojima bi postojao kapacitet za smještaj ranjivih skupina. S obzirom na navedeno, Komisija smatra da ta mjera nije potpuno provedena.

Preporuka/mjera 5: odnosi se na moguću nabavu čitača stranica koji bi se u postupku registracije upotrebljavali za provjeru vjerodostojnosti putnih isprava, a u tom pogledu u akcijskom planu nema dovoljno informacija o tome kada će se i kako osigurati financiranje za te uređaje. Grčka bi ponajprije trebala razmotriti preraspodjelu prioriteta u nacionalnom programu Fonda za unutarnju sigurnost, umjesto traženja dodatnih sredstava. Komisija stoga smatra da ta mjera nije potpuno provedena te potiče Grčku na određivanje vremenskih okvira za mjere u izmijenjenom nacionalnom programu Fonda za unutarnju sigurnost.

Preporuka/mjera 7: odnosi se na primjerenost i dostatnost informatičkih kapaciteta potrebnih za registraciju migranata u Eurodacu, a u vezi s tim grčka tijela navode da grčka policija trenutačno razmatra potrebe za suradnjom s agencijom eu-LISA kako bi se za taj sustav osigurali primjereni informatički kapaciteti. Procjenjuje se da će za modernizaciju informatičkog sustava biti potrebno četiri do pet mjeseci. Stoga Komisija smatra da ta mjera nije potpuno provedena i potiče Grčku na određivanje vremenskih okvira za poboljšanje informatičkog sustava. Osim toga, Komisija bi željela biti upoznata s najnovijim stanjem u pogledu procjene potreba i razvojnih planova za informatičku infrastrukturu kako bi se omogućila primjerena registracija otisaka prstiju u Eurodac, o čemu su održani razgovori s relevantnim službama Komisije i s agencijom eu-LISA.

Preporuka/mjera 40: potrebna su pojašnjenja jer nema informacija o poduzetim korektivnim mjerama kako bi se osigurao dovoljan broj terminala Eurodaca za prihvatni centar u Fylakiju. U akcijski plan koji su dostavila grčka tijela trebalo bi dodati te informacije.

3.2. Vraćanje

Preporuka/mjera 10: odnosi se na neodložno pokretanje postupaka vraćanja u vezi s kojima Grčka planira jaču suradnju s Frontexom i turskim tijelima, a u tom se pogledu situacija znatno promijenila uvođenjem ubrzanog postupka ponovnog prihvata i novih obveza koje proizlaze iz sporazuma EU-a i Turske od 18. ožujka 2016. U tom pogledu, Grčka treba detaljno navesti posebne zakonske i operativne mjere koje je poduzela ili će poduzeti kako bi olakšala vraćanje u Tursku, istodobno omogućujući zaštitu temeljnih prava te poštovanje prava EU-a i međunarodnog prava tijekom cijelog postupka. Treba dati i informacije o tome koliko je (dodatnog) osoblja raspoređeno ili se njihov raspored planira kako bi se organizirali postupci vraćanja i koje su mjere poduzete u žarišnim točkama kako bi se onemogućio bijeg nezakonitih migranata 

3.3. Nadzor granica na moru

Preporuka/mjera 12: iako je dostavljen vrlo informativan odgovor o mjeri kojom se uspostavlja sveobuhvatan i djelotvoran sustav nadzora obale na duži rok, Grčka nije u dovoljnoj mjeri objasnila kako će se planiranim mjerama poboljšati nadzor granice na moru u odnosu na trenutačnu situaciju i komplementarnost novih i sadašnjih mogućnosti sustava.

Kad je riječ o mjerama koje se financiraju u okviru nacionalnog programa Fonda za unutarnju sigurnost, Grčka još treba dostaviti informacije o tome kad će točno biti uspostavljene poboljšane mogućnosti nadzora i kad će se pokrenuti odgovarajući postupci javne nabave. Posebno je važno, uzimajući u obzir ključnu ulogu integriranog sustava pomorskog nadzora (IMSS) u ispunjavanju preporuka, pojasniti pripremne faze uvođenja sustava (provedba je planirana za 2017.) te posebno jesu li dovršene relevantne tehničke specifikacije i kad će točno početi postupak javne nabave. Imajući u vidu važnost odobalnih sastavnica kojima se nadopunjuje IMSS, Grčka treba navesti koliko je ophodnih čamaca planirano u nacionalnom programu Fonda za unutarnju sigurnost te je li planiranim brojem zajamčena dostatna razina sposobnosti odgovora na situacije za sve otoke. Kad je riječ o opremi za koju je financiranje predviđeno u okviru posebnih mjera nacionalnog programa Fonda za unutarnju sigurnost (dva čamca za ophodnju obale i jedno vozilo s termovizijskom opremom), Grčka bi trebala u odgovarajućem okvirnom vremenskom planiranju odrediti kad će ta oprema biti nabavljena i kad će postati potpuno funkcionalna.

3.4. Analiza rizika

Preporuke/mjere 15 i 16: odnose se na predložene korektivne mjere povezane s izradom sustava za analizu rizika na lokalnoj razini i provedbu aktivnosti analize rizika, te u vezi s njima Komisija naglašava da bi se te mjere po mogućnosti trebale poduzimati u skladu sa zajedničkim integriranim modelom analize rizika (CIRAM).

3.5. Ljudski resursi i osposobljavanje

U pogledu korektivnih mjera povezanih s osposobljavanjem, treba dostaviti informacije o broju osposobljenih službenika graničnog nadzora nakon evaluacijskog posjeta u studenome 2015. kao i koliko će ih biti osposobljeno prema planiranom programu osposobljavanja te vremenski okvir za planirano osposobljavanje (preporuke/mjere: 16, 17, 19, 20, 21, 29 i 49).

3.6. Postupci granične kontrole

U pogledu korektivnih mjera povezanih s usklađivanjem granične kontrole s pravnom stečevinom, za što je grčka policija poslala upute graničnim prijelazima, treba dostaviti informacije o vrsti mehanizma nadzora/praćenja stvarnog izvršavanja tih uputa (preporuke/mjere: 16, 17, 22, 23, 26, 28, 29, 30, 33 i 49). 

Preporuka/mjera 27: u vezi s kojom je planirano slanje okružnice u ožujku kojom se suspendira „izniman pristup plovilima za razonodu iz trećih zemalja” kako bi se nadzor nad tim plovilima uskladio sa Zakonikom o schengenskim granicama. Komisija smatra da predložene korektivne mjere suspenzije iznimnog pristupa, koji nije u skladu sa Zakonikom o schengenskim granicama, nisu dovoljne da se dugoročno otkloni nedostatak. Izniman pristup treba ukinuti, a nadzor plovila za razonodu uskladiti sa Zakonikom o schengenskim granicama.

Preporuka/mjera 37: Grčka je navela da postoje administrativna ograničenja u grčkoj policiji i pravne obveze kojima je spriječeno premještanje centra za nadzor iz Nea Vysse u Regionalni centar za upravljanje granicom i praćenje u policijskoj upravi Orestiada, iako bi se time doprinijelo osiguravanju boljeg pregleda situacije te omogućilo policijskoj upravi Orestiada da bolje radi i nadzire situaciju (ujedno bi se spajanjem tih dvaju centara očuvali ljudski resursi). Komisija zahtijeva da je Grčka podrobno izvijesti o tim administrativnim ograničenjima i pravnim obvezama.

Preporuka/mjera 38: odnosi se na dovršetak ugradnje odašiljača GPS-a u ophodna vozila ili opremanje jedinica tim odašiljačima kako bi se centru za nadzor omogućilo da prati gdje se nalaze, a s tim je u vezi navedeno da je projekt blokiran u početnoj fazi zbog financijskih i drugih ograničenja te da će stoga biti pokrenuta nova studija radi nalaženja tehnički boljeg i isplativijeg rješenja.

Komisija traži više pojedinosti o tome kakva su to ograničenja, zašto je potrebna nova studija i koji se vremenski okvir predviđa za pokretanje i dovršavanje te studije. Komisija smatra da bi razmjena najboljih praksi s drugim državama članica mogla biti učinkovitije rješenje.

3.7. Infrastruktura i oprema

Preporuka/mjera 44: u akcijskom planu grčka tijela navode da će „odgovarajuće mjere” biti poduzete radi proširenja primjene provjera zahtjeva preko Viznog informacijskog sustava kako bi se službenicima na prvoj liniji osigurao pristup svim podacima pohranjenima u Viznom informacijskom sustavu radi olakšavanja provjere uvjeta za ulazak. Trebalo bi navesti koje će mjere biti poduzete i u kojem vremenskom okviru.

3.8. Opće preporuke

Preporuka/mjera 50: odnosi se na mjere koje Grčka treba poduzeti kako bi osigurala da se na svim njezinim vanjskim granicama provodi granična kontrola u skladu sa schengenskom pravnom stečevinom, s čim u vezi je Grčka navela da će blisko surađivati s Frontexom kako bi se osiguralo da državljani trećih zemalja na granici s bivšom jugoslavenskom republikom Makedonijom mogu napustiti državno područje Grčke samo na označenim graničnim prijelazima. Grčka uz to dovršava procjenu potreba za dodatnim osobljem koje je potrebno u blizini graničnih prijelaza.

Zbog najnovijih događaja na zapadnom Balkanu, posebno činjenice da su države na zapadnobalkanskoj ruti ukinule pristup „propuštanja”, Frontex je predložio da prilagodi svoju operativnu potporu na grčkim granicama s bivšom jugoslavenskom republikom Makedonijom (i Albanijom) u okviru potpuno razvijene zajedničke operacije 16 . S obzirom na kritičnu situaciju i na izraženu potrebu Grčke za dodatnim osobljem u blizini graničnih prijelaza, Komisija zahtijeva da Grčka žurno dovrši procjenu potreba i pozitivno odgovori na Frontexov prijedlog.

Kad je riječ o korektivnim mjerama povezanima s provedbom sustavnijih provjera migranata na kopnu i u blizini sjevernih granica kako bi se osigurala njihova registracija i provjerio njihov identitet, za što je grčka policija poslala upute, treba dostaviti podatke o vrsti mehanizma nadzora/praćenja potpunog izvršavanja tih uputa.

Od Grčke se traži da bez odgađanja provede mjere u pogledu toga da grčka policija o mogućnostima smještaja obavješćuje one migrante koji nisu smješteni u centre za prihvat/registraciju ili centar za zadržavanje.

Grčka treba pažljivo pratiti stanje, uključujući sve promjene u migracijskim rutama i uvoditi prilagodbe prema potrebama kako bi sve nužne mjere bile poduzete, uključujući i one iz Preporuke Komisije.

4.    Zaključak

Uzimajući u obzir prethodno navedene ocjene, Komisija zaključuje da je Grčka ostvarila znatan napredak. Međutim, potrebna su daljnja poboljšanja akcijskog plana koji su dostavila grčka nadležna tijela kako bi se potpuno otklonili nedostaci utvrđeni tijekom evaluacije u studenome 2015. Za brojne je mjere potrebno dodatno pojasniti vremenske okvire, odgovornost i financijsko planiranje. Nadalje, neke se mjere još ne mogu smatrati dostatno provedenima i izvršenima. Konačno, za neke su mjere potrebne znatne dodatne informacije ili pojašnjenja. Komisija zahtijeva da Grčka dostavi te dodatne informacije i pojašnjenja do 26. travnja 2016. te nudi svoju neprekidnu pomoć u duhu Komunikacije Komisije „Povratak Schengenu – Plan”.

(1)

SN 28/16.

(2)

COM(2016) 120 završna verzija od 4.3.2016.

(3)

SL L 295, 29.10.2013., str. 27.

(4)

Uredba (EZ) br. 562/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2006. o Zakoniku Zajednice o pravilima kojima se uređuje kretanje osoba preko granica (Zakonik o schengenskim granicama) (SL L 105, 13.4.2006., str. 1.; Kodifikacija objavljena u SL L 77, 23.3.2016., str. 1.)

(5)

Rok je mjesec dana ako je u Preporuci Vijeća zaključeno da postoji ozbiljan nemar evaluirane države članice prema njezinim obvezama.

(6)

C(2016) 450.

(7)

Dokument Vijeća 5895/16 od 12. veljače 2016.

(8)

C(2016) 1219.

(9)

Uredba (EU) br. 515/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o uspostavljanju, u okviru Fonda za unutarnju sigurnost, instrumenta za financijsku potporu u području vanjskih granica i viza i stavljanju izvan snage Odluke br. 574/2007/EZ (SL L 150, 20.5.2014., str. 143.) (dalje u tekstu: Uredba o potpori u području vanjskih granica i viza u okviru Fonda za unutarnju sigurnost).

(10)

Komisija je u posljednjoj godini, od početka migracijske krize, dodijelila otprilike 180 milijuna EUR pomoći za izvanredne situacije u korist Grčke (izravno grčkim nadležnim tijelima ili međunarodnim organizacijama / agencijama EU-a).

(11)

COM(2016)120, 4. ožujka 2016.

(12)

U tablici u Prilogu II. Komunikaciji Komisije „Povratak Schengenu” nalazi se pregled preporuka čijoj bi potpunoj i pravodobnoj provedbi Komisija i agencije EU-a trebale pridonijeti.

(13)

Vidjeti i napomene u nastavku za mjere 3, 12 i 50.

(14)

Direktiva 2008/115/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o zajedničkim standardima i postupcima država članica za vraćanje državljana trećih zemalja s nezakonitim boravkom (SL L 348, 24.12.2008., str. 98.).

(15)

Ako Grčka odluči upotrijebiti izuzeće prema članku 2. stavku 2. točki (a), razina zaštite obuhvaćenih osoba ne bi smjela biti manje povoljna od jamstava iz članaka te Direktive o ograničenjima u pogledu primjene prisilnih mjera, odgode udaljavanja, hitne zdravstvene skrbi i potreba djece i drugih skupina ranjivih osoba, uvjeta pritvora i poštovanja načela zabrane prisilnog vraćanja u skladu s člankom 4. stavkom 4. te Direktive ili jamstava u pravnoj stečevini EU-a u području azila, prema potrebi.

(16)

Pismo izvršnog direktora Frontexa g. Fabricea Leggerija glavnom tajniku g. Tzanetosu Filippakosu od 15. ožujka 2016.