This document is an excerpt from the EUR-Lex website
Document 52014PC0003
Proposal for a COUNCIL IMPLEMENTING REGULATION of xx 2014 repealing the anti-dumping duty on imports of dicyandiamide originating in the People’s Republic of China following an expiry review pursuant to Article 11(2) of Regulation (EC) No 1225/2009
Prijedlog PROVEDBENE UREDBE VIJEĆA od xx 2014. o stavljanju izvan snage antidampinške pristojbe na uvoz dicijandiamida podrijetlom iz Narodne Republike Kine nakon revizije nakon isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1225/2009
Prijedlog PROVEDBENE UREDBE VIJEĆA od xx 2014. o stavljanju izvan snage antidampinške pristojbe na uvoz dicijandiamida podrijetlom iz Narodne Republike Kine nakon revizije nakon isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1225/2009
/* COM/2014/03 final - 2014/0001 (NLE) */
| Relation | Act | Comment | Subdivision concerned | From | To |
|---|---|---|---|---|---|
| Adopted by | 32014R0135 |
Prijedlog PROVEDBENE UREDBE VIJEĆA od xx 2014. o stavljanju izvan snage antidampinške pristojbe na uvoz dicijandiamida podrijetlom iz Narodne Republike Kine nakon revizije nakon isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1225/2009 /* COM/2014/03 final - 2014/0001 (NLE) */
OBRAZLOŽENJE 1. KONTEKST PRIJEDLOGA Razlozi za prijedlog i ciljevi prijedloga Ovaj prijedlog odnosi se na primjenu Uredbe
Vijeća (EZ) br. 1225/2009 od 30. studenoga 2009. o zaštiti od
dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske zajednice („Osnovna
uredba”) u antidampinškom postupku u vezi s uvozom dicijandiamida podrijetlom
iz Narodne Republike Kine. Opći kontekst Ovaj prijedlog donosi se u kontekstu provedbe
Osnovne uredbe i rezultat je ispitnog postupka provedenog u skladu s
materijalnim i postupovnim zahtjevima utvrđenima u Osnovnoj uredbi. Postojeće odredbe u području
prijedloga Konačne mjere uvedene su Uredbom
Vijeća (EZ) br. 1331/2007 (SL L 296, 15.11.2007.,
str. 1.). Usklađenost s drugim politikama i
ciljevima Unije Nije primjenjivo. 2. REZULTATI SAVJETOVANJA SA
ZAINTERESIRANIM STRANAMA I OCJENE UČINKA Savjetovanje sa zainteresiranim stranama Zainteresirane strane na koje se postupak
odnosi imale su mogućnost braniti svoje interese prilikom ispitnog
postupka, u skladu s odredbama Osnovne uredbe. Prikupljanje i primjena stručnog
znanja Nije bilo potrebno obratiti se vanjskim
stručnjacima. Ocjena učinka Ovaj je prijedlog rezultat provedbe Osnovne
uredbe. Osnovnom uredbom ne predviđa se opća
ocjena učinaka, ali ona sadržava opširan popis uvjeta koje je potrebno
ocijeniti. 3. PRAVNI ELEMENTI PRIJEDLOGA Sažetak predloženog djelovanja Komisija je 15. studenoga 2012. pokrenula
reviziju nakon isteka antidampinških mjera koje se primjenjuju na uvoz
dicijandiamida podrijetlom iz Narodne Republike Kine. Priloženi prijedlog Uredbe Vijeća temelji
se na nalazima kojima je potvrđena vjerojatnost nastavka dampinga, ali ne
i vjerojatnost ponavljanja štete. Stoga se predlaže da Vijeće donese
priloženi prijedlog Uredbe o stavljanju mjera izvan snage koju bi trebalo
objaviti najkasnije do 7. veljače 2014. Pravna osnova Uredba Vijeća (EZ) br. 1225/2009 od
30. studenoga 2009. o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu
članice Europske zajednice. Načelo supsidijarnosti Prijedlog je u isključivoj nadležnosti
Europske unije. Načelo supsidijarnosti stoga se ne primjenjuje. Načelo proporcionalnosti Prijedlog je u skladu s načelom
proporcionalnosti zbog sljedećih razloga: Način poduzimanja mjera opisan je u
prethodno navedenoj Osnovnoj uredbi i njime se ne dopušta mogućnost
donošenja odluka na nacionalnoj razini. Pokazatelj o načinu na koji se
financijsko i administrativno opterećenje koje nastaje za Uniju,
nacionalne vlade, regionalna i lokalna tijela, gospodarske subjekte i
građane svodi na minimum i na koji je proporcionalan cilju prijedloga nije
primjenjiv. Odabir instrumenata Predloženi instrumenti: uredba. Ostali instrumenti ne bi bili primjereni zato
što Osnovnom uredbom nisu predviđene druge mogućnosti. 4. UTJECAJ NA PRORAČUN Prijedlog nema utjecaj na proračun Unije. 2014/0001 (NLE) Prijedlog PROVEDBENE UREDBE VIJEĆA od xx 2014.
o stavljanju izvan snage antidampinške pristojbe na uvoz dicijandiamida
podrijetlom iz Narodne Republike Kine nakon revizije nakon isteka mjera u
skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1225/2009 VIJEĆE EUROPSKE UNIJE, uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju
Europske unije, uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ)
br. 1225/2009 od 30. studenoga 2009. o zaštiti od dampinškog uvoza iz
zemalja koje nisu članice Europske zajednice[1] („Osnovna uredba”), a
posebno njezin članak 11. stavke 2.i 6. i članak 9., uzimajući u obzir prijedlog koji je
podnijela Europska komisija („Komisija”) nakon savjetovanja sa Savjetodavnim
odborom, budući da: 1. POSTUPAK 1.1. Mjere na snazi (1) Nakon antidampinškog ispitnog
postupka („početni ispitni postupak”) Vijeće je Uredbom (EZ)
br. 1331/2007[2]
uvelo konačnu antidampinšku pristojbu na uvoz 1-cijanoguanidina
(dicijandiamida) podrijetlom iz Narodne Republike Kine („Kina” ili
„dotična zemlja”) („konačne antidampinške mjere”). Te su mjere bile u
obliku pristojbe ad valorem na razini od 49,1 %. 1.2. Zahtjev za reviziju nakon
isteka mjera (2) Nakon objave obavijesti o
skorom isteku konačnih antidampinških mjera na snazi[3], Komisija je
14. kolovoza 2012. primila zahtjev za pokretanje revizije nakon isteka tih
mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe. Zahtjev
je podnijelo trgovačko društvo AlzChem AG („podnositelj zahtjeva”) koji
čini 100 % ukupne proizvodnje dicijandiamida u Uniji. (3) Podneseni zahtjev temelji se
na razlozima da bi istek konačnih antidampinških mjera za posljedicu
vjerojatno imao nastavak dampinga i ponavljanje štete industriji Unije. 1.3. Pokretanje revizije nakon
isteka mjera (4) Utvrdivši nakon savjetovanja
sa Savjetodavnim odborom da postoje dostatni dokazi za pokretanje revizije
nakon isteka mjera, Komisija je 15. studenoga 2012. objavljivanjem
obavijesti u Službenom listu Europske unije[4]
(„Obavijest o pokretanju revizije”) najavila pokretanje revizije nakon isteka
mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe. 1.4. Ispitni postupak 1.4.1. Razdoblje ispitnog postupka
revizije i razmatrano razdoblje (5) Ispitnim postupkom nastavka
dampinga obuhvaćeno je razdoblje od 1. listopada 2011. do
30. rujna 2012. („razdoblje ispitnog postupka revizije” ili „RIPR”).
Ispitivanjem kretanja važnih za ocjenu vjerojatnosti nastavka štete
obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2009. do završetka
razdoblja ispitnog postupka revizije („razmatrano razdoblje”). (6) Nakon konačne objave
podnositelj zahtjeva tvrdio je da je razmatrano razdoblje moralo početi
2008. jer nalazi iz 2009. ne bi bili reprezentativni. Prvo je potrebno
napomenuti da Komisija uživa široko diskrecijsko pravo u određivanju
razdoblja koje se razmatra u cilju utvrđivanja štete. Drugo, podnositelj
zahtjeva tu je tvrdnju iznio prekasno u pogledu promjene razdoblja. Razmatrano
razdoblje u postupku je najavljeno rano, a podnositelj zahtjeva tada se nije
usprotivio. Razdoblje se u kasnoj fazi ne može mijenjati zbog praktičnih
razloga i zbog toga što bi promjena na temelju prikupljenih dokaza bila u
suprotnosti s nepristranim vođenjem ispitnog postupka. Zbog toga je ta
tvrdnja odbačena. 1.4.2. Stranke na koje se ispitni
postupak odnosi (7) Komisija je o početku
revizije nakon isteka mjera službeno obavijestila podnositelja zahtjeva,
nepovezane uvoznike, korisnike u Uniji za koje se zna da se na njih odnosi
ispitni postupak i predstavnike zemlje izvoznice. Zainteresirane strane dobile
su priliku iznijeti svoja stajališta u pisanom obliku i zatražiti raspravu u
roku određenom u Obavijesti o pokretanju revizije. (8) S obzirom na naočigled
velik broj proizvođača izvoznika u dotičnoj zemlji i nepovezanih
uvoznika, u skladu s člankom 17. Osnovne uredbe smatralo se
primjerenim ispitati treba li primijeniti uzorkovanje. Kako bi se Komisiji
omogućilo da odluči je li uzorkovanje potrebno i, ako jest, kako bi
izabrala uzorak, od navedenih je strana zatraženo, u skladu s
člankom 17. Osnovne uredbe, da se jave u roku od 15 dana od pokretanja
revizije i dostave Komisiji podatke zatražene u Obavijesti o pokretanju
revizije. (9) Stupilo
se u Kontakt s dvanaest poznatih proizvođača izvoznika iz Kine. S
obzirom na to da je samo jedan proizvođač izvoznik iz Kine dostavio
zatražene podatke, nije bilo potrebno odabrati uzorak proizvođača
izvoznika. (10) U pogledu uvoznika,
utvrđeno je da u Uniji postoji desetak nepovezanih uvoznika dicijandiamida
te su oni pozvani da dostave podatke za uzorkovanje. Samo ih se dvoje javilo i
izrazilo volju za sudjelovanje u trenutačnoj reviziji. Posljedično,
nije bilo potrebno provesti uzorkovanje nepovezanih uvoznika. (11) Komisija je poslala upitnike
svim stranama, za koje je znala da se revizija na njih odnosi i onima koje su
se javile u rokovima iz Obavijesti o pokretanju revizije. Primljeni su odgovori
od proizvođača iz Unije, proizvođača izvoznika koji
surađuje iz Kine, dva nepovezana uvoznika i jednog korisnika iz Unije. (12) Dodatni prigovori primljeni su
od dvaju nepovezanih uvoznika/trgovaca i triju korisnika iz Unije. (13) Komisija je zatražila i
provjerila sve podatke koje je smatrala potrebnima za određivanje
vjerojatnosti nastavka dampinga i vjerojatnosti ponavljanja štete te interesa
Unije. Posjeti radi provjere obavljeni su u poslovnim prostorima sljedećih
zainteresiranih strana: a) proizvođač iz Unije: –
AlzChem AG, Trostberg, Njemačka; b) proizvođač izvoznik iz Kine: –
Ningxia Jiafeng Chemicals Co., Ltd. Shizuishan,
Kina; c) nepovezani uvoznik iz Unije: –
Helm AG, Hamburg, Njemačka; d) korisnik iz Unije: –
Merck Santé S.A.S., Lyon, Francuska. 2. DOTIČNI PROIZVOD I
ISTOVJETNI PROIZVOD 2.1. Dotični proizvod (14) Dotični proizvod na koji
se odnosi ova revizija isti je kao u početnom ispitnom postupku, tj.
1-cijanoguanidin (dicijandiamid) („DCD”) podrijetlom iz Narodne Republike Kine
(„dotični proizvod”) trenutačno obuhvaćen oznakom KN
2926 20 00. Proizvodi se od vapna i čađe i nastaje nakon
nekoliko proizvodnih faza. To je kruta tvar u obliku finog, bijelog, kristalnog
praha, obično bez mirisa. (15) DCD se obično upotrebljava
kao posredni proizvod za proizvodnju većeg broja drugih kemijskih
posrednih proizvoda kao što su farmaceutski proizvodi, razni proizvodi
industrijske primjene – voda, pulpa i papir, tekstil, koža – i razna
područja epoksi primjena. On je ključni element lanca
dušik-ugljik-dušik (DUD) s krajnjim proizvodima kao što su guanidin nitrat i
drugi derivati DUD-a. (16) Većina DCD-a koji se
prodaje na tržištu Unije standardni je tip DCD-a. Tek ograničena
količina ima manju veličinu čestica (tzv. mikro DCD). Kineski
proizvođači izvoznici dostavili su podatke samo za standardni tip. 2.2. Istovjetni proizvod (17) Jedan je korisnik doveo u
pitanje istovjetnost DCD-a iz Unije i DCD-a iz Kine na temelju toga što je
standardni tip DCD-a koji proizvodi industrija Unije navodno bolje kvalitete
nego onaj koji proizvode kineski proizvođači izvoznici. Točnije,
taj je korisnik tvrdio da bi udio vode u kineskom DCD-u bio značajno viši
i hlapljiviji u usporedbi s udjelom vode u DCD-u proizvedenom u Uniji. Nadalje,
u kineskom je DCD-u navodno veći i udio nečistoća. (18) Kao i u početnom ispitnom
postupku, ispitnim je postupkom ipak otkriveno da, iako možda postoje
određene razlike u kvaliteti, njih nije moguće količinski
odrediti, a i ne utječu na osnovna kemijska, fizikalna i tehnička
svojstva DCD-a koji industrija Unije proizvodi i prodaje u Uniji i
dotičnog proizvoda, za koje je utvrđeno da su jednaki i da imaju istu
krajnju namjenu. (19) Jedan drugi korisnik tvrdio je
da bi mikro DCD trebalo isključiti iz opsega proizvoda obuhvaćenog
antidampinškim mjerama zbog navodnih razlika u pogledu fizičkih svojstava,
krajnje namjene i cijena u odnosu na DCD standardnog tipa. (20) Međutim, u ispitnom
postupku pokazalo se da te dvije vrste imaju jednaka kemijska, fizička i
tehnička svojstva. Daljnja obrada DCD-a standardnog tipa radi proizvodnje
mikro DCD-a uključuje jednostavan fizički postupak (mljevenje), ali
ne i kemijsku obradu. Osim toga, iako su cijene mikro DCD-a više od cijena
DCD-a standardnog tipa, oba tipa imaju istu temeljnu krajnju namjenu i mogu se
bez problema međusobno zamijeniti. (21) Ispitnim je postupkom, kao i
početnim ispitnim postupkom, potvrđeno da dotični proizvod i
proizvodi koji se proizvode i prodaju na kineskom domaćem tržištu, kao i
oni koje proizvođač iz Unije proizvodi i prodaje u Uniji, imaju
jednaka osnovna fizička i tehnička svojstva i istu namjenu zbog
čega se smatraju istovjetnim proizvodima u smislu članka 1.
stavka 4. Osnovne uredbe. 3. Vjerojatnost nastavka
dampinga 3.1. Uvodne napomene (22) U skladu s
člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe, ispitano je li vjerojatno
da bi istek postojećih mjera doveo do nastavka dampinga. (23) Kako je prethodno navedeno u
uvodnoj izjavi 9., zbog toga što je surađivalo samo jedno
trgovačko društvo, nije bilo potrebno odabrati uzorak
proizvođača izvoznika iz Kine. To je trgovačko društvo
činilo više od 35 % uvoza dotičnog proizvoda iz Kine u Uniju
tijekom RIPR-a. To trgovačko društvo nije izvozilo tijekom razdoblja
početnog ispitnog postupka zbog čega u njemu nije ni surađivalo. 3.2. Damping
uvoza tijekom RIPR-a 3.2.1. Analogna zemlja (24) U skladu s odredbama
članka 2. stavka 7. točke (a) Osnovne uredbe,
uobičajenu vrijednost moralo se utvrditi na temelju cijena ili
izračunane vrijednosti u odgovarajućoj trećoj zemlji tržišnoga
gospodarstva („analogna zemlja”), odnosno cijene iz te treće zemlje u
druge zemlje, uključujući Uniju, ili, ako to nije moguće, na
nekoj drugoj razumnoj osnovi, uključujući stvarno plaćenu ili
naplativu cijenu u Uniji za istovjetni proizvod, odgovarajuće
prilagođenu, ako je potrebno, kako bi uključivala razumnu profitnu
maržu. (25) U nedostatku proizvodnje
dotičnog proizvoda izvan Unije i Kine, Komisija je u Obavijesti o
pokretanju revizije naznačila svoju namjeru da temelji uobičajenu
vrijednost na stvarno plaćenim ili naplativim cijenama u Uniji za
istovjetni proizvod, kako je bilo i u početnom ispitnom postupku. (26) Industrija Unije prodavala je
istovjetni proizvod u reprezentativnim količinama. Međutim,
domaća prodaja industrije Unije ostvarivala je gubitke, iako je bila blizu
praga isplativosti. Stoga se uobičajena vrijednost temeljila na
proizvodnim troškovima industrije Unije uvećanima za razuman iznos za
troškove prodaje, opće i administrativne troškove („POA”) te dobit.
Troškovi POA i dobit utvrđeni su istom metodom koja je upotrijebljena u
početnom ispitnom postupku. Na temelju članka 11.
stavka 9., prilagodbe proizvodnih troškova industrije Unije izvršene su
radi nadoknade dodatnih troškova prijevoza zbog fizičke udaljenosti
između proizvodnih jedinica, nedostatka pristupa sirovinama koje zato
treba prevoziti s udaljenih proizvodnih mjesta i radi odlaganja nusproizvoda
(čađe). Te su prilagodbe izvršene i u početnom ispitnom
postupku. 3.2.2. Izvozna cijena (27) Sva izvozna prodaja proizvođača
izvoznika koji surađuje u Uniju izvršena je izravno nezavisnim kupcima s
poslovnim nastanom u Uniji. U skladu s člankom 2. stavkom 8.
Osnovne uredbe, izvozna je cijena utvrđena na temelju stvarno
plaćenih ili naplativih cijena. 3.2.3. Usporedba (28) Usporedba između
uobičajene vrijednosti i izvozne cijene izvršena je na temelju cijene
franko tvornica. (29) Radi osiguranja primjerene
usporedbe između uobičajene vrijednosti i izvozne cijene
proizvođača izvoznika koji surađuje, i u skladu s
člankom 2. stavkom 10. Osnovne uredbe, izvršene su
odgovarajuće prilagodbe u pogledu razlika u troškovima prijevoza,
osiguranja, poreza i kredita koji su utjecali na cijene i na usporedivost
cijena. 3.2.4. Dampinška marža (30) Kako je predviđeno
člankom 2. stavkom 11. Osnovne uredbe, dampinška marža
utvrđena je na temelju usporedbe ponderirane prosječne
uobičajene vrijednosti s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom. (31) Za proizvođača
izvoznika koji surađuje ovom se usporedbom pokazala znatna razina
dampinga, iako znatno niža od razine dampinga utvrđene u početnom
ispitnom postupku. 3.3. Razvoj uvoza u slučaju
stavljanja mjera izvan snage 3.3.1. Uvodna napomena (32) Nastavno na nalaz o postojanju
dampinga tijekom RIPR-a, ispitana je vjerojatnost nastavka dampinga u
slučaju stavljanja mjera izvan snage i analizirani su sljedeći
elementi: proizvodni kapacitet i neiskorišteni kapacitet u Kini, obujam i
cijene dampinškog uvoza iz Kine, privlačnost tržišta Unije u odnosu na
uvoz iz Kine. (33) U tom pogledu, trebalo bi
napomenuti da je proizvođač izvoznik koji surađuje činio
više od 30 % ukupne kineske proizvodnje tijekom RIPR-a. 3.3.2. Proizvodni kapacitet i
neiskorišteni kapacitet kineskih proizvođača (34) S
obzirom na to da je o kineskoj industriji DCD-a vrlo malo podataka javno
dostupno, zaključci u vezi s neiskorištenim kapacitetom većinom su se
oslanjali na podatke iz zahtjeva za reviziju i podatke dobivene od jedinog
proizvođača koji surađuje, koji su radi provjere uspoređeni
s javno dostupnim podacima. (35) Na temelju toga pretpostavlja
se da se ukupan instalirani kapacitet u Kini povećao između 2007. i
2012. Međutim, stvarna proizvodnja tijekom RIPR-a bila je ograničena
na 80 000 tona, što ukazuje na mogućnost postojanja neiskorištenog
kapaciteta. Kineski instalirani kapacitet tijekom RIPR-a bio je veći od
svjetske potražnje za DCD-om, a neiskorišteni kapacitet mogao bi činiti
više od ukupne potrošnje u Uniji tijekom RIPR-a, dok je kineska domaća
potrošnja tijekom RIPR-a iznosila samo 40 000 tona, tj. polovinu stvarne
kineske proizvodnje. (36) U pogledu neiskorištenog
kapaciteta, podaci prikupljeni na licu mjesta tijekom ispitnog postupka
pokazuju da je jedinom proizvođaču koji surađuje, koji je
činio više od 20 % ukupnog instaliranog kapaciteta u Kini u 2012., odobreno
proširenje kapaciteta za 50 % u 2014. Očekuje se da će taj novi
kapacitet među ostalim dodatno poslužiti proizvodnim postupcima
proizvođača (vlastita upotreba DCD-a) i domaćem kineskom
tržištu, na kojem je tijekom RIPR-a bilo plasirana oko polovica proizvedenog
DCD-a jedinog proizvođača koji surađuje. Informacije dobivene od
jedinog proizvođača koji surađuje upućuju na to da će
se buduća ulaganja u kapacitet upotrijebiti među ostalim za opskrbu
domaćeg kineskog tržišta koje je veliko te brzo raste. (37) Kina
stoga ima mogućnost proizvoditi velike količine za izvoz, i to
posebno zato što ne postoje naznake da bi domaće tržište moglo prihvatiti
sav taj neiskorišteni kapacitet. 3.3.3. Obujam i cijene dampinškog
uvoza iz Kine (38) Prema podacima Eurostata i
provjerenim podacima o uvozu, obujam uvoza iz Kine naglo se smanjio nakon
uvođenja mjera u 2007. i ponovno se počeo blago povećavati od
2009. do kraja RIPR-a, ali nikada nije ponovno postigao razinu iz 2007. To se
odrazilo i na tržišni udio kineskog uvoza koji se smanjio s
40 – 45 % u 2007. na 10 – 15 % u 2009. i ponovno
postigao razinu od 15 – 20 % na kraju RIPR-a, unatoč tome
što su se kineske cijene smanjile za 73 %. 3.3.4. Privlačnost tržišta Unije (39) Tržište
Unije relativno je veliko i čini oko 18 % svjetske potrošnje DCD-a,
ali nije nužno ni najprivlačnije, ni jedino privlačno tržište u
smislu segmenata prodaje i cijena (vidi uvodnu izjavu 74.). Zaista,
dostupni podaci ukazuju na to da kineski proizvođači predviđaju
porast potražnje od farmaceutske industrije, kao u Indiji, jer se u toj
industriji DCD upotrebljava primjerice kao sirovina za proizvodnju jednog
lijeka za dijabetes (metformina). Stoga će se tom novom potražnjom možda
moći prihvatiti velik dio kineskog neiskorištenog kapaciteta. Na temelju prethodno navedenog smatra se da tržište Unije nije jedino
tržište privlačno kineskim izvoznicima. 3.3.5. Zaključak o vjerojatnosti
nastavka dampinga (40) Ispitnim postupkom
potvrđeno je da je kineski uvoz nastavio ulaziti na tržište Unije po
dampinškim cijenama tijekom RIPR-a. S obzirom na nastavak dampinga, to što je
tržište Unije veliko tržište koje je u prošlosti bilo vrlo zanimljivo kineskim
izvoznicima te na neiskorišteni kapacitet dostupan u Kini koji premašuje ukupnu
potrošnju u Uniji, može se zaključiti da postoji velika vjerojatnost od
nastavka dampinga u slučaju ukidanja mjera. Ipak, trebalo bi napomenuti da
je trenutačna razina dampinga znatno niža od razine utvrđene u
početnom ispitnom postupku. 4. STANJE NA TRŽIŠTU UNIJE 4.1. Uvodna napomena (41) S obzirom na to da se analiza
odnosi samo na jedno trgovačko društvo, iz razloga povjerljivosti
većina pokazatelja navedena je u obliku indeksa ili u rasponima. 4.2. Industrija Unije (42) Proizvodnja
proizvođača iz Unije, trgovačkog društva AlzChem AG čini
100 % proizvodnje DCD-a u Uniji. Stoga se smatra da trgovačko društvo
AlzChem AG čini industriju Unije u smislu članka 4.
stavka 1. i članka 5. stavka 4. Osnovne uredbe. 4.3. Potrošnja na tržištu Unije (43) Potrošnja u Uniji
utvrđena je na temelju obujma nevlastite prodaje industrije Unije na
tržištu Unije i podataka Eurostata o uvozu, uspoređenih s drugim
statističkim izvorima radi provjere. Tijekom razmatranog razdoblja
razvijala se kako slijedi: Tablica 1. || 2009. || 2010. || 2011. || RIPR Potrošnja u Uniji (u tonama) || 11 042 || 13 712 || 14 338 || 14 146 Indeks (2009. = 100) || 100 || 124 || 130 || 128 (44) Osim prethodno predstavljene
potrošnje na slobodnom tržištu, napominje se da je tijekom razmatranog
razdoblja vlastita upotreba DCD-a industrije Unije iznosila između 10 i
20 % proizvodnje u Uniji i razvijala se kako slijedi: Tablica 2. || 2009. || 2010. || 2011. || RIPR Vlastita upotreba – Indeks (2009. = 100) || 100 || 123 || 124 || 127 4.4. Uvoz u Uniju iz Kine (45) Imajući na umu da je u
ispitnom postupku surađivao samo jedan izvoznik, utvrđeno je da je
Eurostat najbolji izvor podataka za obujam uvoza i cijene. Podaci Eurostata
odnose se na EU-27, a radi provjere su uspoređeni s drugim izvorima kao
što su kineski statistički podaci o izvozu, baza podataka iz članka 14.
stavka 6. i podaci uvoznika/korisnika koji surađuju. (46) Dostava DCD-a iz Kine
provodila se u skladu s dvama carinskim režimima. Prema uobičajenom režimu
bile su plative i uobičajena carinska tarifa i antidampinška pristojba.
Prema režimu unutarnje proizvodnje nijedna od tih pristojbi nije bila plativa
jer su se sirovine upotrebljavale u proizvodnji daljnjih proizvoda koji su se
izvozili iz Unije. Kako je pokazano u tablici u nastavku teksta, režimom
unutarnje proizvodnje bile su obuhvaćene oko dvije trećine uvoza u
RIPR-u. 4.4.1. Obujam i tržišni udio (47) Nakon uvođenja
antidampinških mjera u 2007., obujam kineskog uvoza značajno se smanjio.
Ukupan tržišni udio tog uvoza iznosio je od 15 do 20 % tijekom RIPR-a. Ne
dovodeći to u pitanje, tijekom razmatranog razdoblja obujam uvoza
podrijetlom iz Kine prema uobičajenom carinskom režimu mijenjao se, dok se
kineski uvoz prema režimu unutarnje proizvodnje više nego udvostručio.
Uzmu li se u obzir oba režima, obujam uvoza tijekom tog se razdoblja
povećao, ali je znatno ispod razina prisutnih prije uvođenja mjera
(više od 6 000 tona). Tablica 3. Uvoz iz Kine || 2009. || 2010. || 2011. || RIPR Obujam uvoza – uobičajeni režim (u tonama) || 881 || 1 251 || 1 781 || 730 Indeks (2009. = 100) || 100 || 142 || 202 || 83 Tržišni udio || 5 – 10 % || 5 – 10 % || 10 – 15 % || 5 – 10 % Prosječna uvozna cijena – uobičajeni režim (EUR/tona) || 1 218 || 1 267 || 1 826 || 2 101 Prosječna uvozna cijena – unutarnja proizvodnja (EUR/tona) || 1 677 || 1 463 || 1 674 || 2 069 Obujam uvoza – unutarnja proizvodnja (u tonama) || 676 || 984 || 654 || 1 467 Indeks (2009. = 100) || 100 || 146 || 97 || 217 Tržišni udio – svi režimi || 10 – 15 % || 15 – 20 % || 15 – 20 % || 15 – 20 % 4.4.2. Cijena (48) Kako je vidljivo iz prethodne
tablice, tijekom razmatranog razdoblja cijene kineskog uvoza znatno su se
povećale. (49) Industrija Unije tvrdila je da
se taj razvoj cijena ne može objasniti razvojem cijena glavnih pokretača
troškova, tj. glavnih sirovina i troškova energije. Međutim, nije
dostavila nikakvo alternativno objašnjenje ili zaključne dokaze kako bi
potkrijepila tu tvrdnju. 4.4.3. Sniženje cijena (50) Za
potrebe analize obaranja cijena, ponderirane prosječne prodajne cijene
industrije Unije nepovezanim kupcima na tržištu Unije uspoređene su s
odgovarajućim ponderiranim prosječnim cijenama CIF uvoza iz Kine
(samo za standardni tip DCD-a). Prodajne cijene industrije Unije
prilagođene su posebno za troškove dostave i provizije na razinu franko
tvornica. Cijene CIF izvoza iz Kine dobivene su od Eurostata i radi provjere
uspoređene s podacima iz baze podataka iz članka 14. stavka 6.,
a uvoz koji je podlijegao unutarnjoj proizvodnji bio je isključen. Te
cijene CIF prilagođene su kako bi se njima obuhvatili svi troškovi u vezi
s carinjenjem, odnosno carinska tarifa i troškovi nakon uvoza. Obaranje cijena uvoza u okviru unutarnje proizvodnje analizirano je u
uvodnoj izjavi 83. (51) Usporedbom
se pokazalo da se uvozom dotičnog proizvoda tijekom RIPR-a nisu obarale
cijene industrije Unije. 4.5. Uvoz u Uniju iz ostalih
trećih zemalja (52) Uvoz iz ostalih trećih
zemalja nije bio prisutan u znatnim količinama. (53) Tijekom razmatranog razdoblja
tržišni udio obujma uvoza iz SAD-a nikad nije prešao 2 %. Ispitnim
postupkom otkriveno je da je taj uvoz zapravo činio DCD standardnog tipa
koji je izvorno proizveden u Kini, a zatim mikroniziran u SAD-u. Tablica 4. Uvoz iz SAD-a || 2009. || 2010. || 2011. || RIPR Obujam uvoza (u tonama) || 192 || 237 || 282 || 255 Indeks (2009. = 100) || 100 || 123 || 147 || 133 Tržišni udio || 0 – 2 % || 0 – 2 % || 0 – 2 % || 0 – 2 % 4.6. Gospodarsko stanje industrije
Unije (54) U skladu s
člankom 3. stavkom 5. Osnovne uredbe, ispitivanje učinka
dampinškog uvoza na industriju Unije uključivalo je ocjenu svih
gospodarskih čimbenika i pokazatelja koji su utjecali na stanje industrije
Unije tijekom razmatranog razdoblja. 4.6.1. Proizvodnja, kapacitet
proizvodnje i iskorištenost kapaciteta (55) U
industriji Unije odvijao se integrirani proizvodni lanac kojim nije bio
obuhvaćen samo DCD već i proizvodi u prethodnom i daljnjem
proizvodnom postupku. Proizvodni kapacitet Unije u pogledu DCD-a nije se
mijenjao od 2009. Tijekom razmatranog razdoblja, proizvođač iz Unije
povećao je proizvodnju najviše zbog povećane potražnje na tržištu
Unije kako je prikazano u tablici 1. Od 2010. proizvođač iz Unije
posluje uz gotovo pun kapacitet. To nije bilo tako u 2009. kad je na
proizvodnju i prodaju utjecala financijska kriza. Tablica 5. || 2009. || 2010. || 2011. || RIPR Proizvodnja – Indeks (2009. = 100) || 100 || 115 || 113 || 109 Proizvodni kapacitet – Indeks (2009. = 100) || 100 || 100 || 100 || 100 Iskorištenost kapaciteta || 86,9 % || 100,2 % || 98,2 % || 95,2 % 4.6.2. Zalihe (56) Proizvođač iz Unije
tijekom razmatranog je razdoblja zadržao malu količinu zaliha, a to se
nije smatralo važnim čimbenikom u ocjeni stanja industrije Unije. Tablica 6. || 2009. || 2010. || 2011. || RIPR Zalihe – Indeks (2009. = 100) || 100 || 73 || 88 || 49 4.6.3. Obujam prodaje, tržišni udjeli
i prosječne jedinične cijene u Uniji (57) Prodaja industrije Unije
nepovezanim kupcima na tržištu Unije povećala se za 26 % tijekom
razmatranog razdoblja, dok su se njezine prodajne cijene povećale za
7 %. (58) Industrija Unije uspjela je
povećati svoju prodaju u EU-u zahvaljujući povećanju potrošnje
kako je prikazano u tablici 1. Industrija unije održala je vrlo velik udio na
tržištu Unije. Tablica 7. || 2009. || 2010. || 2011. || RIPR Obujam prodaje – Indeks (2009. = 100) || 100 || 121 || 125 || 126 Tržišni udio || 80 – 85 % || 80 – 85 % || 80 – 85 % || 80 – 85 % Prodajna cijena – Indeks (2009. = 100) || 100 || 95 || 98 || 107 4.6.4. Profitabilnost i novčani
tok (59) Tijekom
razmatranog razdoblja profitabilnost industrije Unije znatno se popravila jer
je industrija Unije bila u mogućnosti povećati svoj obujam prodaje i
prodajnu cijenu za nepovezane kupce na tržištu Unije.
Veliko poboljšanje profitabilnosti još je izraženije usporedi li se sa stanjem
industrije u početnom RIP-u, kad je industrija ostvarivala velike gubitke
(od –20 do –30 %). Tablica 8. || 2009. || 2010. || 2011. || RIPR Profitabilnost || od –10 % do 0 % || od –10 % do 0 % || od –10 % do 0 % || od -5 % do 0 % (60) U usporedbi s tim,
profitabilnost transakcija u vezi s vlastitom upotrebom bila je dobra. (61) Tijekom razmatranog razdoblja
novčani je tok stalno bio negativan, uz iznimku RIPR-a, u skladu s
razvojem ukupne profitabilnosti. Tablica 9. || 2009. || 2010. || 2011. || RIPR Novčani tok – Indeks (2009. = –100) || –100 || –84 || –229 || 174 4.6.5. Ulaganja, povrat ulaganja i
sposobnost prikupljanja kapitala (62) Tijekom razmatranog razdoblja
industrija Unije ulagala je u održavanje i optimizaciju postojećih
proizvodnih strojeva. Izvršila je važno novo ulaganje u vezi s mikro DCD-om u
2009. Tablica 10. || 2009. || 2010. || 2011. || RIPR Ulaganja – Indeks (2009. = 100) || 100 || 50 || 65 || 37 (63) Povrat ulaganja tijekom
razmatranog razdoblja ostao je negativan u skladu s prethodno navedenom
profitabilnosti. Tablica 11. || 2009. || 2010. || 2011. || RIPR Povrat ulaganja – Indeks (2009. = 100) || –100 || –63 || –62 || –10 (64) Industrija Unije nije tvrdila
da je naišla na poteškoće s prikupljanjem kapitala tijekom razmatranog
razdoblja. 4.6.6. Zaposlenost, produktivnost,
rast i plaće (65) Ulaganja izvršena tijekom
razmatranog razdoblja pridonijela su povećanju broja kvalificiranih
zaposlenika. Prosječne razine plaća povećale su se za 15 %
tijekom razmatranog razdoblja. (66) Povećanje broja
zaposlenih i proizvodnje u 2010. odražava se na povećanu proizvodnju. Tablica 12. || 2009. || 2010. || 2011. || RIPR Broj zaposlenika – Indeks (2009. = 100) || 100 || 107 || 104 || 105 Produktivnost (u tonama po zaposleniku) – Indeks (2009. = 100) || 100 || 108 || 108 || 105 Troškovi rada po zaposleniku – Indeks (2009. = 100) || 100 || 112 || 113 || 115 4.6.7. Visina dampinga i oporavak od
prethodnog dampinga (67) Damping se nastavio tijekom
RIPR-a kako je prethodno objašnjeno u točki 3.2. (68) Utjecaj visine stvarne
dampinške marže na industriju Unije, s obzirom na obujam dampinškog uvoza iz
Kine, ne može se smatrati tako velikim. Prema usporedbi s početnim
ispitnim postupkom, stanje industrije Unije značajno se popravilo – bila
je na putu oporavka od prethodnog dampinga u smislu profitabilnosti, prodaje i
tržišnog udjela. 4.6.8. Zaključak (69) Čak i ako je dio
prethodno navedenog pozitivnog razvoja relativno nedavan, smatra se da se
stanje industrije Unije značajno popravilo u razmatranom razdoblju. Svi
financijski pokazatelji bili su pozitivni ili gotovo pozitivni do kraja RIPR-a.
(70) Uvođenjem antidampinških
mjera 2007. omogućilo se industriji Unije da se sustavno oporavi od
štetnih učinaka dampinga i nastavi iskorištavati svoj potencijal na
tržištu Unije i zemalja koje nisu članice EU-a. To što je industrija Unije
ostvarila korist od mjera najbolje je vidljivo iz njezinih visokih razina
produktivnosti, iskorištenosti kapaciteta i povećanja prodajnih cijena u
EU-u te profitabilnosti. Tijekom RIPR-a više nije nastajala materijalna šteta
uzrokovana kineskim uvozom. (71) Nakon konačne objave
podnositelj zahtjeva tvrdio je da je činjenica da su u okviru
početnog ispitnog postupka određeni pokazatelji štete bili pozitivni
nije spriječila Komisiju da potvrdi postojanje materijalne štete. Tvrdnja
se mora odbaciti. Uredbom (EZ) br. 1331/2007 odgovorilo se na razne
okolnosti navodno manje profitabilne industrije Unije. Osim toga revizija nakon
isteka potpuno se razlikuje od ispitnog postupka iz članka 5. Osnovne
uredbe. U ispitnom postupku utvrđuje se uzrokuje li damping štetu
domaćoj industriji, a u reviziji nakon isteka analiziraju se moguća
buduća kretanja ako mjera istekne. 5. Vjerojatnost ponavljanja
štete (72) Kako je prethodno prikazano,
industrija Unije tijekom RIPR-a nije pretrpjela materijalnu štetu s obzirom na
to da se većina pokazatelja štete razvijala pozitivno tijekom razmatranog
razdoblja. U skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe
stoga je ispitano je li vjerojatno da bi istek mjera koje su na snazi za
posljedicu imao ponavljanje štete. 5.1. Utjecaj neiskorištenog
kapaciteta u Kini (73) Ispitnim postupkom otkriveno
je da u Kini postoje velike količine neiskorištenog kapaciteta (vidi
uvodne izjave 34. do 37.). Međutim, ne postoje razumni razlozi na
temelju kojih bi se zaključilo da će taj neiskorišteni kapacitet za
posljedicu imati znatne količine uvoza u Uniju. (74) Tržište
Unije jedno je od mnogih na kojima prodaju kineski proizvođači
izvoznici. U smislu cijena, podaci industrije Unije, podaci kineskog
proizvođača izvoznika koji surađuje i statistika kineskog izvoza
potvrđuju da postoji nekoliko drugih tržišta koja su barem jednako
privlačna kao tržište Unije. (75) Kad je riječ o izvoznoj
prodaji industrije Unije, izvozne cijene često su bile više od cijena u
Uniji. Nakon objave podnositelj zahtjeva tvrdio je da njegove više izvozne
cijene nisu povezane s relativnom privlačnosti tih tržišta, nego s malim
obujmom prodaje. Taj je argument potrebno odbaciti jer nisu dostavljeni dokazi
da je obim prodaje kupcima bio manji i zato što je cjelokupni izvoz industrije
Unije tijekom RIPR-a bio znatan (20 – 30 % proizvodnje
industrije Unije). Nisu dostavljeni dokazi ni o tome da je obujam prodaje
korisnicima bio znatno manji. (76) Uz to, statistički podaci
o kineskim izvoznim cijenama DCD-a za druga tržišta ne ukazuju na posebnu
privlačnost tržišta EU-a u usporedbi s drugim izvoznim tržištima. Znatan
neiskorišten kapacitet već je postojao tijekom RIPR-a, no kineski
izvoznici nisu zbog toga počinili štetu u pogledu cijena. Činjenica
da će doći do povećanja neiskorištenog kapaciteta u ovom
slučaju ne upućuje na mogućnost ponavljanja štete. Indija je
najveće tržište DCD-a u svijetu. Prema kineskim statističkim podacima
o izvozu obujam kineske prodaje EU-u predstavlja samo oko 10 % obujma
prodaje Indiji i da je prosječna prodajna cijena EU-a po toni jednaka
kineskim prodajnim cijenama u Indiji. Drugim riječima, prevladavajuće
tržišne cijene na indijskom tržištu (koje su se tijekom razmatranog razdoblja u
prosjeku povećale za 65 %) jednako su privlačne
proizvođačima DCD-a. Ništa ne ukazuje na to da će neiskorišteni
kapacitet u Kini biti pretvoren u velike količine uvoza u Uniju. Za sada
se može očekivati da se barem dio tog neiskorištenog kapaciteta u skoroj
budućnosti neće upotrijebiti. Taj zaključak temelji se na
prošlim kretanjima jer podaci koje je dostavio podnositelj zahtjeva
upućuju na to da je u razdoblju od 2008. do RIPR-a Kina povećala svoj
kapacitet za oko 50 %, a cjelokupnu proizvodnju za samo 20 %. Prema
predviđanjima podnositelja zahtjeva do 2016. kineski kapacitet bit će
veći od svjetske potražnje te će stoga trenutačno biti
neiskorišten. Prevelik kapacitet na razini cijele zemlje bio bi manji da su predviđanja
napravljena na temelju podataka kineskog proizvođača izvoznika o
prodaji. U svakom slučaju činjenica da, za razliku od proizvodnje u
Uniji (vidi uvodnu izjavu 55.) proizvodnja DCD-a u Kini nije dio potpuno
integriranog proizvodnog lanca znači da neiskorištavanje kapaciteta
iziskuje manje troškove. (77) Nadalje, moguće je da
će određena rastuća potražnja, posebno farmaceutske industrije u
zemljama kao što je Indija (vidi uvodnu izjavu 39.), vjerojatno moći
prihvatiti novi dio kineskog suvišnog kapaciteta. Osim toga u ispitnom postupku
donesen je zaključak da se za proizvode DCD-a proizvođača
AlzChem smatralo da su privlačniji korisnicima iz EU-a koji kupuju znatne
količine DCD-a. Stoga, u tom kontekstu, velik proizvodni kapacitet u Kini
nije razlog zbog kojeg bi se zaključilo da postoji vjerojatnost
ponavljanja štete. Zbog same činjenice da je
industrije Unije izgubila udio u pogledu svjetskog proizvodnog kapaciteta takav
zaključak ne može se odbaciti. 5.2. Utjecaj predviđenog rasta
tržišta (78) Nekoliko strana spomenulo je
očekivani znatan rast tržišta DCD-a u svijetu koji je uglavnom posljedica
dobro utvrđene primjene u farmaceutskoj i poljoprivrednoj industriji. Do
toga je došlo zbog povećanja proizvodnje antidijabetičkih lijekova
najviše u Indiji. Taj rast najavljen je i u povećanju potrošnje u EU-u iz
prethodne tablice 1. (79) Očekuje se daljnji rast
tržišta EU-a, ali u ograničenom opsegu. To je stoga što je velik
proizvođač farmaceutskih proizvoda koji svoje proizvode prodaje
diljem svijeta smješten u EU-u. (80) Nakon objave podnositelj
zahtjeva osporio je opseg rasta. Međutim napominje se da su njegovi
prigovori u tom pogledu kontradiktorni i da nekoliko izvora upućuje na
čvrstu potražnju u EU-u i znatan rast u svijetu. Prema podacima kineskog proizvođača
izvoznika o prodaji potrošnja na domaćem kineskom tržištu brzo raste.
Stoga ništa u spisu ne ukazuje na to da je potražnja nepromijenjena ili da
će ostati nepromijenjena, kako to tvrdi podnositelj zahtjeva. (81) Nakon objave podnositelj
zahtjeva naglasio je i da je izgubio obujam prodaje i tržišni udio na tržištima
izvan EU-a. U tom pogledu potrebno je napomenuti da je industrija EU-a radila
pri gotovo punom kapacitetu uz zanemarive zalihe dok se potrošnja DCD-a u EU-u
nastavljala povećavati. Stoga, zbog činjenice da se odlučila
više usmjeriti na tržište Unije bez znatnog povećanja svojeg proizvodnog
kapaciteta industrija Unije nije mogla u cijelosti iskoristiti rast na ostalim
tržištima. Međutim to se može promijeniti ako se njezini planovi za širenjem
ostvare. Stoga se očekuje da čak i ako se obujam uvoza kineskog DCD-a
u Uniju poveća u bližoj budućnosti, to ne bi automatski za posljedicu
imalo ponavljanje štete. Industrija Unije imat će, kao i kineski
proizvođači, koristi od povećanja potražnje u svijetu. (82) U tom pogledu, kako je ranije
navedeno, proizvođač iz Unije vrlo je cijenjen na tržištu i čini
se da mu prednost kao dobavljaču daje nekoliko važnih kupaca, barem za
određene primjene DCD-a. Kvaliteta i pouzdanost njegovih proizvoda s DCD-om
u Uniji znači da može osigurati važne ugovore s važnim kupcima iz EU-a, a
očekuje se da će se ta situacija nastaviti neovisno o tome stavi li
se mjere izvan snage ili ne. Nakon objave važan korisnik iz EU-a izjavio je da
će nastaviti dobavljati proizvod obuhvaćen postupkom od industrije
Unije čak i ako se mjere stave izvan snage. 5.3. Ostala razmatranja (83) Kako
je objašnjeno u uvodnim izjavama 50. i 51., kineske uvozne cijene nisu
obarale cijene industrije Unije tijekom RIPR-a. Obaranja nije bilo u okviru
uobičajenog režima (oko trećine obujma uvoza tijekom RIPR-a). Vrlo
mala razina obaranja bila je prisutna kad je u obzir uzet i režim unutarnje
proizvodnje (preostale dvije trećine uvoza). To se stanje razlikovalo od
značajnog obaranja utvrđenog početnim ispitnim postupkom, a
nastalo je kao posljedica ukupnog postupnog povećanja uvoznih cijena od
uvođenja mjera, iako se to povećanje nije dogodilo polako.
Točnije, cijena CIF kineskog uvoza na granici povećala se za
73 % tijekom razdoblja između 2009. i kraja RIPR-a. (84) Industrija EU-a pokazala je da
je i dalje konkurentna čak i u izostanku mjera, zahvaljujući svojem
znatnom izvozu (20 – 30 % proizvodnje tijekom RIPR-a) u zemlje
koje nisu članice EU-a gdje na snazi nisu nikakve mjere i gdje se nadmetao
s konkurencijom iz Kine bez potpore antidampinških mjera. Smanjeni obujam
izvoza prikazan u nastavku potrebno je gledati u vezi s povećanim obujmom
prodaje u Unije i nepromijenjenim proizvodnim kapacitetom industrije Unije koji
je u načelu bio u cijelosti iskorišten. Tablica 13. || 2009. || 2010. || 2011. || RIPR Obujam izvoza – Indeks (2009. = 100) || 100 || 105 || 80 || 77 Izvozna cijena (nepovezano) – Indeks (2009. = 100) || 100 || 100 || 109 || 125 (85) U pogledu podneska koji je
dostavila industrija Unije analizirane su i cijene kineskog uvoza tijekom 8
mjeseci nakon RIPR-a. Industrija Unije dostavila je primjedbu da je jak
pritisak na cijene nastao zbog kineskog uvoza ponovno nastao nedugo nakon
RIPR-a. Na temelju članka 6. stavka 1. u vezi s
člankom 11. stavkom 5. Osnovne uredbe, podaci u vezi s
razdobljem neposredno nakon RIPR-a obično se ne uzimaju u obzir.
Međutim, čak i da se ti podaci uzmu u obzir, u ovoj fazi na temelju
tih podataka ne mogu se donijeti nikakvi zaključci jer nije jasno jesu li
te promjene cijena, budu li potvrđene, uopće trajne. Na primjer, iako
su od kraja RIPR-a do svibnja 2013. Pale, u lipnju su opet porasle za
10 %. S obzirom na to da su cijene nakon RIPR-a i dalje bile znatno više
nego cijene opažene u početnom ispitnom postupku, ne može se utvrditi vjerojatnost
da će one u bližoj budućnosti znatno štetiti trenutačnom stanju
industrije Unije, koja ne trpi materijalnu štetu. (86) Konačno, nema pokazatelja
da bi stavljanje mjera izvan snage imalo kratkoročan ili srednjoročan
utjecaj na tržišne cijene. Trebalo bi napomenuti da velik dio DCD-a koji se
prodaje u Uniji podliježe ugovorima u trajanju od nekoliko godina, a čini
se da je industriji korisnika vrlo važno imati pouzdanu i stalnu opskrbu od
proizvođača kojem vjeruje. Nadalje, dvije trećine uvoza tijekom
RIPR-a izvršene su u okviru režima unutarnje proizvodnje u skladu s kojim nisu
plative nikakve uvozne ni antidampinške pristojbe. Uzme li se sve u obzir, iako
se ne može otpisati mogućnost ponovnog pregovaranja o postojećim
ugovorima i smanjenja uvoznih cijena, nije vjerojatno da će to biti štetno
stave li se pristojbe izvan snage. 5.4. Zaključak o vjerojatnosti
ponavljanja štete (87) U svjetlu prethodno navedenog,
nije vjerojatno da bi industrija Unije u slučaju stavljanja mjera izvan
snage morala smanjiti svoj obujam prodaje i proizvodnje i/ili cijene DCD-a u
mjeri kojom bi se značajno utjecalo na njezinu profitabilnost i ukupan
položaj. (88) Suprotno tome, u pogledu
svjetskog povećanja potrošnje, kineskog uvoznog obujma i cijena tijekom
RIPR-a te cijena na drugim tržištima, očekuje se da bi u izostanku mjera
prodaja DCD-a koju izvrši industrija Unije i dalje bila snažna i imala
pozitivan utjecaj na djelatnost Unije u vezi s lancem DCD i lancem DUD. (89) Očekuje se da će
industrija Unije nastaviti raditi uz pun kapacitet neovisno o tome stavi li se
mjere izvan snage ili ne. Nadalje, industrija Unije obavila je uvodni dio rada
za ovogodišnji program proširenja. U jesen 2013. u načelu se složila da
će značajno povećati svoj proizvodni kapacitet u vezi s DCD-om.
Tržište i važni kupci iz EU-a pozdravili su taj plan za proširenje[5]. Prema planu širenja
industrija Unije vjeruje da će potražnja u svitu biti snažna i da će
AlzChem od tog rasta imati koristi. (90) Ako industrija Unije u bližoj
budućnosti i bude trpjela određen pritisak na cijene zbog kineskog
uvoza, ne očekuje se da će utjecaj u smislu cijena i profitabilnosti
biti velik s obzirom na to da industrija Unije ima velik tržišni udio, prednost
u smislu kvalitete i pouzdanosti opskrbe i sposobnost sklapanja važnih ugovora.
Stoga ne bi bio ispunjen prag za „vjerojatnost štete” u smislu
članka 11. stavka 2. Osnovne uredbe. (91) Komisija zaključuje da ne
postoji vjerojatnost ponavljanja štete za industriju Unije u slučaju
stavljanja izvan snage postojećih mjera. 6. INTERES UNIJE (92) S obzirom na zaključak o
tome da ne postoji vjerojatnost ponavljanja štete, nisu potrebni nalazi o
interesu Unije. 7. STAVLJANJE IZVAN SNAGE
ANTIDAMPINŠKIH MJERA (93) Sve su strane bile
obaviještene o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se
namjeravalo preporučiti stavljanje izvan snage postojećih mjera.
Nakon te objave dano im je i razdoblje za davanje primjedbi. Podnesci i
primjedbe odgovarajuće su uzeti u obzir kada je to bilo opravdano, ali
nisu bili takvi da bi promijenili prethodno navedene zaključke. (94) Iz prethodno navedenog slijedi
da, kao što je predviđeno člankom 11. stavkom 2. Osnovne
uredbe, antidampinške mjere koje se primjenjuju na uvoz DCD-a podrijetlom iz
Kine treba staviti izvan snage i prekinuti ispitni postupak. (95) S obzirom na određene
prethodno opisane okolnosti, odnosno na postojanje neiskorištenog kapaciteta u
Kini i mogućeg obaranja cijena nakon RIPR-a, Komisija će nadzirati
uvoz dotičnog proizvoda kako bi olakšala brzo i odgovarajuće djelovanje
nastane li situacija u kojoj to bude potrebno. Nadzor će biti
ograničen na razdoblje od 2 godine nakon objave ove Uredbe, DONIJELO JE OVU UREDBU: Članak 1. Antidampinška pristojba na uvoz
1-cijanoguanidina (dicijandiamida) trenutačno obuhvaćenog oznakom KN
2926 20 00 i podrijetlom iz Narodne Republike Kine stavlja se izvan
snage, a postupak u vezi s tim uvozom prekida se. Članak 2. Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana
od dana objave u Službenom listu Europske unije. Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća
i izravno se primjenjuje u svim državama članicama. Sastavljeno u Bruxellesu Za
Vijeće Predsjednik [1] SL L 343, 22.12.2009., str. 51. [2] SL L 296, 15.11.2007., str. 1. [3] SL C 116, 20.4.2012., str. 3. [4] SL C 349, 15.11.2012., str. 10. [5] Nakon objave industrija Unije izjavila je da „odluku o
povećanju kapaciteta bit će potrebno poništiti ako se očekuje
pad profitabilnosti AlzChema.