23.12.2016   

HR

Službeni list Europske unije

C 482/2

—

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno glave XVII., XVIII. i XIX.,

—

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1083/2006 od 11. srpnja 2006. o utvrđivanju općih odredaba o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu i Kohezijskom fondu i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1260/1999 (1),

—

uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2006/702/EZ od 6. listopada 2006. o strateškim smjernicama Zajednice za koheziju (2),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 5. srpnja 2011. o Petom kohezijskom izvješću Komisije i o strategiji za kohezijsku politiku nakon 2013. (3),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 23. lipnja 2011. o trenutnom stanju i budućim sinergijama za bolju učinkovitost između EFRR-a i ostalih strukturnih fondova (4),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 7. listopada 2010. o kohezijskoj i regionalnoj politici EU-a nakon 2013. (5),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 20. svibnja 2010. o doprinosu kohezijske politike u ostvarivanju ciljeva Lisabonske strategije i strategije EU-a do 2020. (6),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 20. svibnja 2010. o ostvarivanju sinergije sredstava za istraživanje i inovacije predviđenih Uredbom (EZ) br. 1080/2006 o Europskom fondu za regionalni razvoj te sredstava za istraživanje i tehnološki razvoj predviđenih Sedmim okvirnim programom u gradovima i regijama kao i državama članicama i u samoj Uniji (7),

—

uzimajući u obzir prijedlog Komisije od 6. listopada 2011. za Uredbu Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo, obuhvaćenima Zajedničkim strateškim okvirom, o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu i Kohezijskom fondu te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1083/2006 (COM(2011)0615),

—

uzimajući u obzir prijedlog Komisije od 6. listopada 2011. o Uredbi Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju posebnih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj i cilju „Ulaganje u razvoj i radna mjesta” te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1080/2006 (COM(2011)0614),

—

uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 6. listopada 2010. naslovljenu „Vodeća inicijativa strategije Europa 2020: Unija inovacija” (COM(2010)0546),

—

uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 9. studenog 2010. naslovljenu „Zaključci Petog izvješća o gospodarskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji: budućnost kohezijske politike” (COM(2010)0642),

—

uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 6. listopada 2010. naslovljenu „Regionalna politika kao doprinos pametnom rastu u okviru strategije Europa 2020” (COM(2010)0553),

—

uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 3. ožujka 2010. naslovljenu „Europa 2020: strategija za pametan, održiv i uključiv rast” (COM(2010)2020),

—

uzimajući u obzir priručnik Komisije od ožujka 2012. „Priručnik strategija istraživanja i inovacija za pametnu specijalizaciju (RIS3)”,

—

uzimajući u obzir „Izvješće o rastu potaknutom inovacijama u regijama: uloga pametne specijalizacije” OECD-a iz prosinca 2012.,

—

uzimajući u obzir svoju studiju iz prosinca 2013. pod nazivom „Ex ante uvjeti kohezijske politike” koju je naručila Glavna uprava za unutarnju politiku,

—

uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 21. ožujka 2013. naslovljenu „Stanje Unije inovacija 2012. – ubrzavanje promjena” (COM(2013)0149),

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 13. rujna 2013. naslovljenu „Mjerenje ukupnih rezultata inovativnosti u Europi: ususret novom pokazatelju” (COM(2013)0624),

—

uzimajući u obzir članak 48. Poslovnika,

—

uzimajući u obzir izvješće Odbora za regionalni razvoj (A7-0462/2013),

A.

budući da EU pogotovo u ovim vremenima gospodarske, financijske i socijalne krize mora ojačati svoje napore za ostvarenje Unije inovacija i stvaranje održivog gospodarskog rasta te budući da su sredstva koja stoje na raspolaganju u svrhu tog cilja ograničena zbog napetih situacija u proračunima mnogih država članica i regija, kao i na razini EU-a, pa se stoga moraju koristiti posebno učinkovito;

B.

budući da „strategija pametne specijalizacije” znači nacionalne ili regionalne inovacijske strategije kojima se utvrđuju prioriteti za izgradnju konkurentne prednosti razvojem vlastitih prednosti u smislu istraživanja i inovacija te njihovim usklađivanjem s poslovnim potrebama za iskorištavanje novih prilika i tržišnog razvoja na dosljedan način, istodobno izbjegavajući udvostručivanje i fragmentiranje napora pri čemu te strategije mogu poprimiti oblik nacionalnog ili regionalnog strateškoga političkog okvira za istraživanje i inovaciju ili biti u njega uključene (8);

C.

budući da je potpora istraživanju, razvoju i inovacijama jedan od ciljeva kohezijske politike koji podliježe obveznoj tematskoj koncentraciji sredstava prema Europskom fondu za regionalni razvoj (EFRR) za razdoblje 2014. – 2020.;

D.

budući da su regije prvi put obvezne osmisliti strategiju za istraživanje i inovacije za programsko razdoblje 2014. – 2020. koja bi pomogla jačanju regionalne inovacijske snage i učinkovitijoj koordinaciji izdataka na području istraživanja, razvoja i inovacija (9);

E.

budući da bi se pritom regije trebale koncentrirati na nekoliko prioriteta kojima se uzimaju u obzir prednosti i slabosti regije te poticati inovacije za promicanje i obnovu regionalnog gospodarstva na održiv način;

F.

budući da bi regije trebale izraditi takvu strategiju pametne specijalizacije kroz proces kritičke samoanalize i u uskoj suradnji s civilnim društvom i dionicima poput istraživačkih centara, sveučilišta i drugih visokih škola, te poduzeća (10);

G.

budući da je svrha strategije što je moguće bolja sinergija svih instrumenata i investicija na području istraživanja, razvoja i inovacija, ali naročito jačanje iste između Obzora 2020 i strukturnih fondova kako bi se zatvorio inovacijski jaz među regijama;

H.

budući da bi regije također trebale sastaviti plan ulaganja za uporabu svih raspoloživih regionalnih i nacionalnih sredstava te sredstava EU-a namijenjenih za istraživanje, razvoj i inovacije te u njemu predstaviti načine poticanja i korištenja privatnih ulaganja u provedbi prioriteta EU-a na području istraživanja, razvoja i inovacija u nadolazećim godinama;

I.

budući da bi se sažetak takve strategije, ili barem odgovarajući plan provedbe, trebao uključiti u sporazume o partnerstvu i operativne programe;

J.

budući da u slučaju nepoštovanja ovog preduvjeta Komisija može obustaviti međuplaćanja sredstava iz EFRR-a za tematski cilj jačanja istraživanja, razvoja i inovacija;

K.

budući da bi, s obzirom na prirodu upravljanja regionalnom politikom na više razina, regijama trebala biti dopuštena fleksibilnost pri utvrđivanju načina za ispunjavanje ex-ante uvjeta;

L.

budući da je potrebno ne samo snažnije povezivanje unutar regija, već mora ojačati i njihova međusobna suradnja kako bi postale konkurentnije na svjetskoj sceni;

1.

priznaje da je strategija pametne specijalizacije dinamičan i dugoročan proces pri kojem sudionici stalno uče i koji bi se trebao nastaviti tijekom narednog programskog razdoblja, ali i nakon njega;

2.

smatra da, neovisno o potrebi za ispunjavanje ex-ante uvjeta, razvoj takve strategije regijama nudi, srednjoročno i dugoročno gledano, velike prednosti za učinkovitost istraživanja, razvoja i inovacija jer obuhvaća koordinirani pristup i neposrednu procjenu potencijala za inovacije;

3.

poziva svaku regiju da gleda na takvu strategiju ne samo kao na zakonsku obvezu već kao na izvor mogućnosti; poziva stoga sve regije i države članice da intenzivno rade na svojoj strategiji pametne specijalizacije, ako to još nisu učinile, kako bi izbjegle rizike da sredstva EU-a za relevantne operativne programe prime s kašnjenjem zbog nepostojanja takve strategije;

4.

prepoznaje potrebu za informacijama u regijama i stoga naglašava važnost savjeta i potpore koju pružaju GU REGIO, GU RTD i druge mjerodavne glavne uprave, kao i platforma u Sevilli (11), te ih poziva da dodatno intenziviraju svoje aktivnosti; poziva regije da bolje iskoriste platformu; zagovara razvoj opsežnih lokalnih kampanja za širenje informacija o strategiji pametne specijalizacije kako bi mogli sudjelovati dionici i civilno društvo;

5.

poziva Komisiju da podupre regije pri učinkovitoj uspostavi predviđenog sustava praćenja, koristeći smislene pokazatelje te da pritom posebno dostave podatke za usporedbe na razini EU-a i međunarodnoj razini;

6.

naglašava da se regije znatno razlikuju prema stupnju razvoja i imaju vrlo različite prednosti i slabosti; poziva, stoga, regije da same odaberu aktivnosti s naglaskom na jačanje svojih regionalnih obilježja, potencijala i konkurentnih prednosti, a ne da samo kopiraju uspješne strategije drugih regija;

7.

naglašava da, dok regije mogu nastojati uvoditi nove strategije, kako bi ušle na nova tržišta, one mogu nadograđivati, a tako i diversificirati, postojeće znanje, vještine i sposobnosti u povezanim aktivnostima, ako je tu prijenos znanja najveći („povezana raznolikost”);

8.

naglašava da je za jačanje regionalnog gospodarstva važno usredotočiti se ne samo na pojedinačna područja konkurentne prednosti već i uspostaviti vrijednosni lanac koji povezuje sve faze razvoja i proizvodnje, od osnovnog istraživanja kroz istraživanje usmjereno na primjenu i prijenos tehnologije na posebne, korisne proizvode i nova poduzeća;

9.

potiče regije da ulažu u aktivnosti koje uključuju više sektora i više tehnologija kojima se mogu stvoriti veze kroz cijelo regionalno gospodarstvo kako bi raznolikost poduzeća što više moguće mogla doprinijeti stvaranju većeg rasta i radnih mjesta, te od njih imati koristi; potiče, u tome smislu, regije da posebno iskoriste i njeguju potencijal svih vrsta MSP-ova – koji su, po definiciji, mikro, mala i srednja poduzeća (12) – jer oni potiču inovacije i stoga su od temeljne važnosti za gospodarstvo svake regije;

10.

mišljenja je da bi regije, prilikom odabira svojih prioriteta, trebale – uz jačanje inovacijskih sustava u cilju postizanja veće konkurentnosti i dodane vrijednosti – provoditi aktivnosti kojima se rješavaju strukturni i društveni problemi, kao što su nezaposlenost, siromaštvo, energetska sigurnost i demografske promjene;

11.

poziva regije da se ne fokusiraju samo na tehnološke inovacije, već da strategije temelje na što širem pojmu ulaganja; pri tome ne treba uzimati u obzir samo inovacije visoke tehnologije nego i one koje su niskotehnološke ili čak netehnološke, kao na primjer, optimizacija postupka ili preoblikovanje organizacija; u tom kontekstu izričito ističe socijalne i ekološke inovacije; naglašava da bi cilj inovacijskih strategija trebalo biti poticanje inovativne prakse;

12.

svjestan je da je određivanje prioriteta osjetljiv postupak koji regije poduzimaju; vjeruje, stoga, da bi se uvođenjem sustava preispitivanja regijama ponudila mogućnost da ponovno razmotre svoje strategije; smatra da već i izbor učinkovitijih pokazatelja orijentiranih na rezultate, kao i kvaliteta suradnje mjerodavnih dionika, imaju odlučujući utjecaj na uspjeh strategije pametne specijalizacije i umanjuju rizik od odstupanja prilikom postavljanja prioriteta;

13.

smatra da kvalitetna suradnja uprave s relevantnim sudionicima regije ima odlučujući utjecaj na uspjeh strategije RIS3 te znatno smanjuje rizik od odabira pogrešnih prioriteta;

14.

naglašava pritom važnost savjetovanja s poduzećima, posebno malim i srednjim poduzećima jer će „vizija inovativnosti” polučiti uspjeh samo ako poduzeća imaju odgovarajući potencijal za njezinu primjenu;

15.

naglašava pritom nužnost da se razmotre i, prema potrebi, prošire dosadašnja savjetovanja i ciljane skupine kako se ne bi previdjeli budući pokretači inovacija; posebno važnim smatra uključivanje budućih poduzetnika;

16.

ističe da je, u procesu razvoja zajedničke vizije, iz razloga vlasništva i podizanja svijesti, od temeljne važnosti što tješnja uključenost lokalnih i regionalnih stvaratelja politike, sveučilišta, istraživačkih i inovativnih centara i poduzeća, kao i civilnog društva i društvenih dionika;

17.

ističe važnost koju uska suradnja ima unutar trokuta znanja za prijenos znanja, primjerice u okviru Europskog instituta za istraživanje i inovacije ili u regionalnim klasterima i centrima za inovacije; naglašava, u ovom kontekstu, značenje „ulaganja u ljude”;

18.

poziva javne i privatne dionike da iskoriste brojne mogućnosti za financiranje tih djelovanja u okviru EFRR-a za 2014. – 2020., uključujući poticanjem osnivanja regionalnih inkubatora za inovacije i razvojem poveznica i sinergija među sveučilištima, drugim istraživačkim institutima i ustanovama visokog obrazovanja, inovativnim i kreativnim poduzetnicima i poduzećima te pružateljima potpore poduzećima i ulagačima, kao što je slučaj u kreativnim i kulturnim industrijama;

19.

smatra da je, za taj proces, važno uspostaviti odgovarajuće strukture i učinkovitu upravu i da upravljačka tijela i ministarstva za ovaj proces moraju uspostaviti oblik međusobne suradnje i suradnje s poduzećima i ostalim sudionicima; poziva regionalne i nacionalne donositelje odluka i vlasti da moderniziraju unutarnje poslovne postupke prema zahtjevima za novi „postupak otkrivanja poduzetništva” te osobito da pristupe pojačanom i trajnom dijalogu s relevantnim dionicima; potiče MSP-ove u regijama s visokim udjelom takvih poduzeća da surađuju kroz odgovarajuće platforme kako bi ojačale svoju ulogu u procesu pametnih inovacija; preporučuje da se, po potrebi, resursi dostupni za izgradnju kapaciteta upotrijebe za daljnje osnaživanje upravnih tijela i dionika;

20.

smatra da bi svim tijelima i sudionicima uključenima na regionalnoj razini trebalo, ako je potrebno, biti ponuđeno visokokvalitetno osposobljavanje i seminari usmjereni na pitanja u vezi s pripremom i uvođenjem strategija pametne specijalizacije;

21.

pozdravlja uspjehe koje su postigli Komisija i zakonodavac EU-a u nastojanjima da se poboljšaju okvirni uvjeti za sinergiju Europskog strukturnog i investicijskog fonda (ESIF) i drugih programa EU-a poput COSME-a te posebice Obzora 2020, primjerice putem jedinstvenih stopa ili kombiniranim financiranjem (13);

22.

potiče regije da u potpunosti iskoriste mogućnosti za financiranje, suradnju i ulaganja, uključujući prethodne i daljnje mjere (14), u cilju promicanja sinergija između ESIF-ova i Obzora 2020 te da, na taj način, zatvore inovacijski jaz između regija;

23.

poziva, u tom pogledu, one regije koje kasne u izgradnji istraživačkih infrastruktura i kapaciteta na promicanje suradnje s izvrsnim istraživačkim ustanovama u smislu programa „teaming/twinning for excellence” kako bi same izgradile centre izvrsnosti koji će u budućnosti biti od koristi čitavom regionalnom gospodarstvu;

24.

poziva regije da se u okviru strategije intenzivno posvete pitanju mogućnosti poticaja ulaganja u privatni sektor budući da se investicijski potencijal u području istraživanja, razvoja i inovacija može još poprilično proširiti;

25.

poziva sve regionalne i nacionalne sudionike koji su zaduženi za pripremu i provedbu strategije RIS3, plana za istraživačke infrastrukture ESFRI-a, ESIF-a i Obzora 2020 na užu suradnju pri planiranju i koordinaciji te, ako je nužno, na razvoj odgovarajućih struktura (15) za povezivanje različitih razina državnih mjera; poziva države članice da razmijene najbolju praksu o takvim strukturama;

26.

poziva GU REGIO i RTD da ustraju u svojim naporima za osiguravanje usklađenosti programa, kako bi se mogle stvoriti strategije; ističe da je potrebno pružiti zajedničku potporu nacionalnim i regionalnim vlastima u izradi i provedbi njihovih strategija; očekuje od GU-a REGIO i RTD da pojačaju suradnju u tom pogledu, posebno izdavanjem smjernica za uključene dionike;

27.

pozdravlja sva nastojanja za proširenje usluga savjetovanja; smatra da bi bilo korisno da i potencijalni primatelji sredstava programa Obzor 2020 te odgovarajuće savjetodavne službe budu na odgovarajući način uključene u ovu razmjenu;

28.

poziva regije ne samo da poboljšaju svoje interne veze između obrazovnih i istraživačkih institucija, poduzeća i uprave, nego da se također udruže s drugim regijama radi dopunjavanja vlastitog vrijednosnog lanca;

29.

ističe da će se prilike ojačati ako se uspostavi bliska suradnja između partnera zajednica za znanje i inovacije (ZZI) u regijama te tijela i organizacija uključenih u izradu i ispunjavanje RIS3 strategija kako je opisano u Prilogu IV. u dokumentu COM(2011)0615, 2011/0276(COD), C7-0335/2011, uključujući partnerstvo s regijama u kojima se nalaze postojeći i potencijalni kolokacijski centri, kao što su Regionalne zajednice za inovaciju i provedbu (RIC);

30.

smatra ključnim pomaganje regionalnih strategija specijalizacije stvaranju novih europskih mreža izvrsnosti u nizu sektora, čime pomaže poticanju konkurentnosti i međunarodnog profila Europske unije;

31.

smatra da suradnja različitih regija zbog uključenog prijenosa znanja i tehnologije može predstavljati veliku korist za gospodarsku snagu samih regija, ali i za EU kao cjelinu; podsjeća, s tim u vezi, na vrlo uspješne suradnje, poput onih u okviru inicijative „Regije znanja”;

32.

skreće pozornost na činjenicu da mnoge regije i dalje prežu pred kompleksnim troškom analize i koordinacije; stoga potiče regije da iskoriste zakonom predviđenu opciju o ulaganju do 15 % programskih sredstava izvan programskog područja (16);

33.

ističe da su izazovi u pograničnim područjima često isti s obiju strana granice s obzirom na jednake teritorijalne značajke koje dijele ova područja; poziva Komisiju i države članice te lokalna i regionalna tijela vlasti da izrade prekogranične strategije pametne specijalizacije i da uspostave prekogranične klastere, koristeći sredstva EU-a za međuregionalnu suradnju;

34.

pozdravlja mogućnosti koje su predviđene Zajedničkim strateškim okvirom na području teritorijalne suradnje (17); pozdravlja također svaku drugu vrstu „internacionalizacije u malom” koje potiču regije i njihovi sudionici;

35.

nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te državama članicama.