1. UVOD

Dana 21. lipnja 2012., kada su turska nadležna tijela parafirala tekst sporazuma o ponovnom prihvatu između EU-a i Turske o kojem su pregovarala s Europskom komisijom od 2005., Vijeće Europske unije donijelo je zaključke u kojima je pozvalo Europsku komisiju da „usporedno s potpisivanjem sporazuma o ponovnom prihvatu između Turske i EU-a poduzme korake prema liberalizaciji viznog režima kao postupnoj i dugoročnoj perspektivi”. Europski parlament također je Komisiji preporučio taj pristup u svojoj rezoluciji o izvješću o napretku o Turskoj za 2012. od 18. travnja 2013.

Sporazum o ponovnom prihvatu između EU-a i Turske potpisan je 16. prosinca 2013. U isto vrijeme EU i Turska započeli su dijalog o liberalizaciji viznog režima. Cilj je tog dijaloga ostvariti napredak prema izuzeću od obveze posjedovanja viza za turske državljane koji putuju u schengenski prostor u kraći posjet.

Za vrijeme trajanja dijaloga Europska komisija analizira relevantno tursko zakonodavstvo i upravnu praksu. To se obavlja na temelju „Plana za uvođenje bezviznog režima za Turskuˮ, dokumenta koji je Komisija izradila u suradnji s mjerodavnim stručnjacima iz država članica EU-a. U njemu su utvrđena mjerila na temelju kojih će Komisija odlučiti je li, i kada će biti, primjereno predložiti Vijeću i Europskom parlamentu ukidanje obveze posjedovanja vize kojoj trenutačno podliježu turski državljani izmjenom Uredbe (EZ) br. 539/2001.

Zahtjevi iz Plana podijeljeni su u pet blokova: sigurnost isprava, upravljanje migracijama, javni red i sigurnost, temeljna prava i ponovni prihvat nezakonitih migranata.

Komisija će redovito izvješćivati Vijeće i Parlament o napretku koji Turska ostvaruje u pogledu ispunjenja zahtjeva iz Plana. Ta će izvješća također služiti turskim nadležnim tijelima kao smjernice za određena područja kojima je potrebno posvetiti pozornost. Za potrebe pripreme prvog izvješća Komisija je nekoliko puta posjetila Tursku u razdoblju između 16. ožujka i 20. lipnja 2014. kako bi prikupila informacije o zakonodavstvu i postupcima u područjima obuhvaćenima Planom. Komisiji je pomagala Delegacija EU-a u Turskoj i stručnjaci iz država članica i odgovarajućih agencija EU-a (Frontex, Europol, EASO).

U ovom se izvješću daje pregled stanja i ostvarenog napretka u okviru svakog mjerila te Komisija daje svoju ocjenu o tome ispunjuje li Turska zahtjeve utvrđene u planu.

Za svako se mjerilo daju sljedeće ocjene napretka:

„zahtjev ispunjen”; „skoro ispunjen” (tj. potrebno je poduzeti još neke ograničene aktivnosti kako bi zahtjev bio potpuno ispunjen); „djelomično ispunjen, ali uz dobre izglede za ostvarivanje daljnjeg napretka” (tj. preostaje još mnogo posla, ali turska su nadležna tijela ostvarila značajan napredak i rezultate te su dosad ostvarene promjene ohrabrujuće); „samo djelomično ispunjen” (tj. treba još mnogo raditi na ispunjenju zahtjeva iz mjerila, nije uočen poseban pozitivan napredak u pogledu ispunjenja tih zahtjeva); „zahtjev nije ispunjen” (tj. Turska je daleko od ispunjenja tog mjerila).

U izvješću se daju prijedlozi mjera za sva područjima u kojima je Komisija ocijenila da zahtjevi u okviru mjerila još nisu u potpunosti ispunjeni, a tim bi se mjerama, prema mišljenju Komisije, moglo pridonijeti uklanjanju utvrđenih nedostataka.

Zaključno, treba podsjetiti da je glavna tema ovog izvješća tursko ispunjavanje mjerila „Plana za uvođenje bezviznog režima”, koja su određena radi identifikacije uvjeta koji omogućuju siguran napredak k liberalizaciji viznog režima. Ovo izvješće stoga nije namijenjeno ukupnom napretku Turske u pripremi za članstvo u EU-u: to je predmet „Izvješća o napretku Turske” koje Komisija priprema svake godine, a posljednje je izdanje objavljeno 8. listopada 2014.[1]

2. BLOK 1.: SIGURNOST ISPRAVA  

2.1. Opća ocjena

Turska prati tehnički razvoj i promjene u politici u međunarodnoj zajednici u području putnih i identifikacijskih isprava te planira poduzeti daljnje korake. Turska još ne ispunjuje u potpunosti sve zahtjeve iz Bloka 1. Plana, ali je već ostvarila dobar napredak u pogledu većine tih zahtjeva te ima tehničke sposobnosti za ostvarenje tog cilja, pod uvjetom da se pravovremeno provedu sve odgovarajuće reforme i uspostave tehnički mehanizmi.  

2.2. Podrobne primjedbe o mjerilima u bloku o sigurnosti isprava

Ø Turska bi trebala nastaviti izdavati strojno čitljive biometrijske putne isprave u skladu sa standardima ICAO-a i slijediti preporučenu praksu ICAO-a, postupno ukidajući putovnice koje nisu u skladu s ICAO-om i uvodeći međunarodne putovnice s biometrijskim podacima, uključujući fotografije i otiske prstiju u skladu s normama EU-a, posebno Uredbom Vijeća 2252/2004;

U skladu s normama koje je utvrdila Međunarodna organizacija civilnog zrakoplovstva (ICAO) u 2010. turska su nadležna tijela prestala izdavati putovnice koje nisu u skladu s ICAO-om (tj. putovnice bez biometrijskih podatka) i počela izdavati samo putovnice koje su u skladu s ICAO-om (tj. putovnice s vrlo snažnim sigurnosnim obilježjima i nekim biometrijskim podacima; u slučaju Turske, digitalna fotografija lica nositelja putovnice). U prometu je još nekoliko putovnica koje nisu u skladu sa standardima ICAO-a, ali one će isteći do 25. studenoga 2015.

Turska nadležna tijela još nisu počela uvoditi putovnice u skladu sa standardima iz Uredbe Vijeća (EU) br. 2252/2004 (tj. putovnice sa snažnim sigurnosnim obilježjima i nekoliko biometrijskih podataka, uključujući otiske prstiju te digitalne fotografije). Komisija preporučuje turskim nadležnim tijelima da sustavno počnu izdavati nove putovnice s otiscima prstiju nositelja putovnica. 

To bi turskim nadležnim tijelima bilo tehnološki izvedivo jer već sustavno prikupljaju i pohranjuju otiske prstiju svih građana koji podnose zahtjev za izdavanje putovnice (iako oni nisu, do danas, uključeni u čip putovnice). Komisija stoga smatra da je to mjerilo djelomično ispunjeno, ali uz dobre izglede za ostvarivanje daljnjeg napretka.

Ø provesti odgovarajuće administrativne mjere za osiguranje cjelovitosti i sigurnosti postupka personalizacije, distribucije i provjere međunarodnih putovnica i ostalih identifikacijskih isprava;

Sustav uspostavljen u Turskoj u skladu je sa standardima ICAO-a i čini se pouzdanim, učinkovitim i stabilnim.

Međutim, Komisija smatra da je taj zahtjev samo skoro ispunjen jer su za vrijeme stručnih posjeta uočeni neki nedostaci kojima je, iako su mali, potrebno posvetiti pozornost kako bi se izbjegli problemi u budućnosti.

Posebno bi trebalo unaprijediti način na koji policija uništava istekle putovnice kako bi se dalje smanjila količina fizičkih dijelova isprave koji bi se mogli zlouporabiti za krivotvorenje putovnica. Preporučuje se i uvođenje strožih mjera sigurnosti za skladište bjanko putovnica u Ankari.

Ø uspostaviti postupke izobrazbe i donijeti etičke kodekse o suzbijanju korupcije za službenike svih javnih tijela u kojima se radi s vizama, identifikacijskim ispravama ili putovnicama;

U Turskoj su uspostavljeni odgovarajući postupci i sustavi za izobrazbu i kontrolu. Komisija stoga smatra da je ovo mjerilo ispunjeno.

Ø brzo i sustavno prijavljivati izgubljene i ukradene putovnice Interpolu/bazi podataka LASP-a;

Čini se da postoji odgovarajući sustav za ispunjenje tog zahtjeva. Komisija stoga smatra da je ovo mjerilo ispunjeno.

Ø zajamčiti visoku razinu sigurnosti identifikacijskih isprava i osobnih isprava i utvrditi stroge postupke za podnošenje zahtjeva za izdavanje i za izdavanje tih isprava;

Osobne iskaznice koje su trenutačno u optjecaju nisu, u fizičkom smislu, vrlo sigurne isprave i relativno ih je jednostavno krivotvoriti. Međutim, vjerojatnost da će se u upravnim postupcima upotrebljavati lažne osobne iskaznice, uključujući za izdavanje putovnice, zanemariva je. To je zato što postoji čvrst i pouzdan sustav matične evidencije u Turskoj u koji se svi građani upisuju i zatim dobivaju jedinstveni matični broj. Taj sustav, kojim se učinkovito upravlja u Odjelu za stanovništvo Ministarstva unutarnjih poslova i njegove elektroničke baze podataka (MERNIS), koju mogu pregledavati sva mjerodavna turska nadležna tijela, predstavlja pouzdanu bazu za identifikaciju turskih državljana.

Nedostatak je postojećeg sustava u tome da se osobne iskaznice izdaju bez isteka roka valjanosti pa bi s vremenom slika nositelja mogla biti zastarjela. Bez pouzdane slike u nekim bi slučajevima moglo biti vrlo teško sa sigurnošću utvrditi je li osoba koja pokazuje osobnu iskaznicu njezin zakoniti nositelj. 

Zbog toga Komisija smatra da je ovaj zahtjev iz Plana skoro ispunjen.

U cilju potpunog ispunjenja zahtjeva Komisija preporučuje turskim nadležnim tijelima da uvedu odredbe kojima će se osigurati da osobne iskaznice sa zastarjelom slikom više nisu važeće. Alternativni načini za ostvarivanje istovjetnog rezultata uključivali bi uvođenje roka valjanosti postojećih osobnih iskaznica ili zamjenu tih osobnih iskaznica novom iskaznicom s biometrijskim podacima nositelja koji ne mogu zastarjeti.

Ø redovito razmjenjivati uzorke putovnica, obrasce za izdavanje viza i podatke o lažnim ispravama s EU-om te surađivati u području sigurnosti isprava;

Nekoliko država članica već je izvijestilo da redovito primaju uzorke putovnica od turskih nadležnih tijela. Međutim, niti jedna država članica nije izvijestila da je primila podatke o krivotvorenim putnim ispravama koje su otkrila turska nadležna tijela. Komisija stoga smatra da je ovo mjerilo samo djelomično ispunjeno.

Komisija preporučuje turskim nadležnim tijelima da svim državama članicama EU-a redovito i pravovremeno dostavljaju podatke o uzorcima putovnica i obrascima za izdavanje viza koje izdaje Turska.

Preporučuje im i da pravovremeno razmjenjuju podatke sa svim državama članicama o krivotvorenim putnim ispravama i vizama koje su otkrila turska tijela za provedbu zakona i turističke agencije koje posluju u Turskoj. U tom bi pogledu poseban naglasak trebalo staviti na provjere u zračnoj luci Atatürk u Istanbulu koja je sada postala glavna točka odlaska i provoza putnika koji putuju u EU.

Turska nadležna tijela potiče se i da uspostave uzajamnu pomoć i operativnu suradnju s državama članicama EU-a, posebno s policijskim djelatnicima za vezu država članica EU-a u Turskoj, u cilju jačanja sposobnosti turskih tijela za provedbu zakona i tijela država članica EU-a za otkrivanje krivotvorenih putnih isprava i viza. 

Ø prilagoditi i provoditi mjere kojima se osigurava cjelovitost i sigurnost građanskog statusa i postupka upisa u matične knjige, uključujući integraciju i povezivanje odgovarajućih baza podataka i provjeru skeniranih podataka u matičnoj bazi podataka, s posebnim naglaskom na izmjene osnovnih osobnih podataka pojedinaca.

Uspostavljen je primjereni sustav za ispunjenje tog zahtjeva. Komisija smatra da je ovaj zahtjev ispunjen.

3. BLOK 2.: UPRAVLJANJE MIGRACIJAMA 

3.1. Opća ocjena

Turske je granice teško nadzirati zbog dužine i zahtjevnih zemljopisnih i okolišnih obilježja. Posljednjih godina postalo je još teže upravljati njima zbog stanja u Siriji i Iraku. Kao tradicionalna odredišna i provozna točka tokova nezakonitih migracija iz raznih dijelova svijeta, Turska je nedavno izložena nezabilježenom priljevu izbjeglica, uključujući dolazak više od milijun i pol Sirijaca koji bježe od sukoba u svojoj zemlji.

Turska su nadležna tijela pokrenula cjelovitu reformu sustava upravljanja migracijama donošenjem Zakona o strancima i međunarodnoj zaštiti u 2013., koji je stupio na snagu 11. travnja 2014. Zakonom je također osnovano novo, specijalizirano civilno jedinstveno tijelo (Glavna uprava za upravljanje migracijama Ministarstva unutarnjih poslova) zaduženo za useljenike i izbjeglice, što je prije bilo u nadležnosti policije.

Iz pravne i institucionalne perspektive tom se reformom pomaže Turskoj da se približi EU-u i međunarodnim standardima u području upravljanja migracijama te se omogućuje ispunjenje zahtjeva iz Plana. Sada preostaje provedba tog zakona i drugih aspekata te reforme. Slične reforme potrebne su i u drugim područjima u okviru Bloka 2., posebno u području upravljanja granicama i vizne politike.

3.2. Podrobne primjedbe o mjerilima u bloku o upravljanju migracijama

3.2.1. Upravljanje granicama

Ø izvršavati odgovarajuće granične kontrole i nadzor granica na svim granicama u državi, posebno uz granice s državama članicama EU-a, na način kojim će se značajno i održivo smanjiti broj osoba koje uspijevaju nezakonito prijeći turske granice na ulasku ili izlasku iz Turske;

Broj nezakonitih migranata koji uspijevaju nezakonito preći turske granice, a da ih pritom turska granična tijela ne otkriju, i dalje je prilično velik. Međutim, treba priznati da turska tijela nadležna za upravljanje granicama ulažu velike napore u rješavanje tog problema, kao i značajne ljudske, financijske i tehničke resurse.

Komisija smatra da Turska samo djelomično ispunjuje zahtjeve iz ovog mjerila, ali postoje dobri izgledi za ostvarivanje daljnjeg napretka.

Komisija preporučuje turskim nadležnim tijelima da nastave raditi na unaprjeđenju rezultata u tom području, posebno reformom i jačanjem svojih pograničnih tijela. Sljedećim bi se mjerama moglo, prema mišljenju Komisije, pomoći turskim nadležnim tijelima da ostvare značajan napredak u ispunjenju ovog mjerila.  

· Trebalo bi izvršiti odgovarajuću analizu rizika cijele granice, posebno onih područja koja su najviše izložena pritisku od nezakonitih migracija i riziku od uporabe krivotvorenih isprava. Tom bi se analizom trebalo pridonijeti ocjenjivanju posebnih resursa i najprikladnijih metoda potrebnih za svako granično područje.

· Kopnene snage trebale bi primjenjivati fleksibilnije postupke praćenja u cilju boljeg suzbijanja krijumčarenja u graničnim područjima za koja su odgovorne.

· Potrebno je pojačati operativnu suradnju između policije i carinske službe. Istražni alati i informacije dostupne u carinskoj službi trebali bi se sve više upotrebljavati kao pomoć policiji. Granične prijelaze treba ustrojiti i njima upravljati na način kojim će se osigurati dovoljno vremena i osoblja, kao i odgovarajuće prostorije i sredstva, za provjeru ljudi.

· Treba pojačati patrolne aktivnosti policije u graničnim i obalnim područjima.  Time će se povećati vjerojatnost presretanja nezakonitih migranata koji su prešli istočne granice zemlje zaobilazeći provjere kopnenih snaga i onih koji se spremaju nezakonito izaći iz zemlje preko njezine granice s Grčkom i Bugarskom.    

· Policija bi trebala veću pozornost posvetiti otkrivanju krivotvorenih putnih isprava i izvornih putnih isprava koje upotrebljavaju varalice, posebno u istanbulskoj zračnoj luci Atatürk, ali i na ostalim turskim granicama. Osim oduzimanja otkrivenih putnih isprava i pokretanja kaznenog progona protiv osoba koje su ih upotrebljavale, treba također uvijek pokrenuti istrage u cilju pronalaženja i zaustavljanja zločinačkih mreža koje su pribavile ispravu.

· Sustavno bi se trebale provjeravati putovnice svih putnika u međunarodnim tranzitnim područjima turskih zračnih luka, posebno onih putnika koji putuju u EU.

· Treba ponovno razmotriti mogućnost, koja je dostupna određenim kategorijama osoba, prelaska turske granice s osobnim iskaznicama koje nisu u skladu sa standardima ICAO-a.

Ø donijeti i učinkovito provoditi zakone kojima je uređeno kretanje osoba na vanjskim granicama te zakona o ustrojstvu graničnih tijela i njihovim zadaćama u skladu s „Nacionalnim akcijskim planom za provedbu turske strategije za integrirano upravljanje granicama”, koji su odobrila turska nadležna tijela 27. ožujka 2006. i u skladu s načelima i najboljom praksom iz Schengenskog zakonika o granicama i Schengenskog kataloga EU-a;

Komisija smatra da taj zahtjev nije ispunjen jer se „Nacionalni akcijski plan za provedbu turske strategije za integrirano upravljanje granicama” provodio samo u ograničenoj mjeri, a jedna od njegovih ključnih sastavnica uopće nije provedena. Tom se sastavnicom predlagalo osnivanje jedinstvene, civilne, specijalizirane granične organizacije na koju bi se prenijele sve odgovornosti i resursi za upravljanje granicama. Te su odgovornosti trenutačno podijeljene između nekoliko različitih tijela (tj. carine, policije, obalne straže i kopnenih snaga).

Komisija stoga preporučuje turskim nadležnim tijelima donošenje svih mjera koje su nužne za provedbu Akcijskog plana, posebno zakonodavstva potrebnog za uspostavljanje novog ustrojstva granica.

Nadalje, do uspostave te jedinstvene, civilne i specijalizirane granične organizacije, Komisija preporučuje da turska nadležna tijela poboljšaju način rada i suradnje različitih postojećih agencija nadležnih za granice u cilju osiguranja modernog i integriranog upravljanja granicama. Komisija posebice preporučuje turskim nadležnim tijelima poduzimanje sljedećih aktivnosti:

· preispitivanje načina na koji kopnene snage sudjeluju u upravljanju granicama kako bi se osiguralo da su postrojbe zadužene za nadzor kopnenih granica što manje ograničene konfliktnim pravilima i obvezama koje su rezultat toga što su dio vojske i da im u što većoj mjeri bude dopušteno sljedeće:

v potpuna suradnja s drugim odgovarajućim tijelima za provedbu zakona i graničnim tijelima,

v razvoj fleksibilnijih tehnika ophodnje i

v organiziranje rada i usmjerivanje svojih aktivnosti na prioritetnu zadaću suzbijanja krijumčarenja preko granica;

· donošenje mjera kojima će se osigurati bliskija suradnja između agencija za nadzor granica i policije; a takve bi mjere, između ostalog, mogle uključivati:

v uporabu i izradu interoperabilnih komunikacijskih alata;

v razmjenu službenika za vezu u cilju razmjene tehničkih resursa i informacija;

v osiguravanje uzajamnog pristupa bazama podataka, kako bi agencije jedne drugima u iznimnim okolnostima dopustile  djelovanje u području međusobnih nadležnosti;

v razvoj zajedničkih načina rada ili provođenje zajedničkih operacija na temelju zajednički razvijene analize prijetnji;

v razmjenu statističkih podataka; 

v razvoj zajedničkih programa osposobljavanja;

v uspostavljanje postupaka kojima se omogućuje uzajamna komunikacija ophodnji iz različitih institucija i, ako je potrebno, preuzimanje inicijative za zajedničko djelovanje;

v uspostava mehanizama za pravovremenu razmjenu informacija i podataka na operativnoj razini te za koordinaciju i suradnju u operacijama kako bi se osiguralo lakše presretanje nezakonitih migranata čije aktivnosti zadiru u područja nadležnosti većeg broja agencija i to učinkovitom uporabom resursa dostupnih svim agencijama

v jačanje koordinacijske uloge Ureda za integrirano upravljanje granicama.

Ø poduzeti nužne proračunske i ostale upravne mjere kojima će se osigurati rad (dovoljnog broja) dobro osposobljenih i kvalificiranih djelatnika granične policije na graničnim prijelazima i uz državne granice,, posebno na granicama s državama članicama EU-a, te dostupnost učinkovite infrastrukture, opreme i IT tehnologije, uključujući opsežnijom uporabom nadzorne opreme, posebno elektroničkih sredstava, mobilnih i fiksnih, videonadzora, infracrvenih kamera i ostalih senzorskih sustava;

Turska nadležna tijela upotrebljavaju značajne ljudske resurse, tehnička sredstva i infrastrukturu uz granice svoje zemlje. Jasno su pokazala odlučnost za trajno unaprjeđivanje spremnosti osoblja u graničnim tijelima i za unaprjeđenje kvalitete opreme koju imaju na raspolaganju. Posebno su zadivljujući rad kopnenih snaga na nadzoru kopnenih granica Turske te stručnost obalne straže. Policija ima bazu podataka POLNET koja je učinkovit alat za bilježenje ulaska i izlaska putnika preko granica i provjere njihovih prava na prelazak granice.

Međutim, ima znatnog prostora za napredak pa stoga Komisija smatra da je ovo mjerilo samo djelomično ispunjeno, ali uz dobre izglede za ostvarivanje daljnjeg napretka. 

Komisija posebno preporučuje turskim nadležnim tijelima poduzimanje sljedećih mjera:

· Vojnici bi u nadzoru „zelenih granica” postupno trebali početi provoditi samo pomoćne zadaće. To također može zahtijevati rašireniju uporabu tehničkih alata za praćenje (posebno uporabu radara na automobilima, bespilotnih letjelica i termalnih kamera te centralizirano praćenje podataka o nadzoru).

· Osposobljavanje osoblja koje djeluje na „zelenim granicama” trebalo bi se razlikovati od uobičajenog vojnog kurikuluma, s naglaskom na pitanja upravljanja granicama. 

· Rotacija stručnog osoblja kopnenih snaga trebala bi biti ograničena na granične postrojbe kako bi se omogućio razvoj specijalizacije, kulture i metodologije u graničnim poslovima. Ako to nije moguće, treba ponuditi poticaje onima koji se žele specijalizirati za to područje. Isto vrijedi i za policiju kojoj treba biti cilj razviti prave stručnjake za otkrivanje krivotvorenih putnih isprava i varalica.

· Postupno treba razvijati integrirani sustav obalnih radara za nadzor morskih granica čime će se omogućiti stvaranje stvarne slike situacije. To treba nadopuniti raširenijom uporabom nadzora iz zraka kako bi se osigurala brza reakcija u slučaju nezakonitih odlazaka migranta iz turskih teritorijalnih voda. 

Ø jačati suradnju i razmjenu informacija između osoblja i tijela zaduženih za upravljanje granicama, carinske službe i ostalih tijela za provedbu zakona u cilju jačanja sposobnosti za prikupljanje podataka, učinkovitu uporabu ljudskih i tehničkih resursa i koordinirano djelovanje;

Komisija smatra da je ovaj zahtjev samo djelomično ispunjen, posebno zato što se mjerama koje trenutačno poduzimaju turska nadležna tijela jamči samo slaba koordinacija između graničnih tijela u obliku redovitih sastanaka na višoj razini, bez odgovarajućih institucionalnih mehanizama kojima će se osigurati da različita tijela stvarno zajedno rade na integrirani način.

U cilju ispunjenja zahtjeva iz ovog mjerila, pozivaju se turska nadležna tijela d  a provedu mjere preporučene za prethodne zahtjeve kojima će se osigurati bliža suradnja između tijela za provedbu zakona i kopnenih snaga i omogućiti uspostava integriranog upravljanja granicama.

Ø uspostaviti programe osposobljavanja i donijeti etičke kodekse o suzbijanju korupcije posebno usmjerene na granične policajce, carinu i druge službenike uključene u upravljanje granicama;

Komisija smatra da je to mjerilo djelomično ispunjeno, ali uz dobre izglede za  ostvarivanje daljnjeg napretka. Turska nadležna tijela donijela su propise u kojima su utvrđeni etički kodeksi kojih se moraju pridržavati svi državni službenici i djelatnici tijela za provedbu zakona moraju postupati.

Međutim, Komisija Turskoj preporučuje da učini sljedeće:

· razvije inačice tog općeg etičkog kodeksa u kojima se detaljnije govori o situacijama s kojima se suočavaju djelatnici zaduženi za upravljanje granicama;

· razvije odgovarajuće module osposobljavanja za jačanje svijesti o njima i

· uspostavi mehanizme praćenja.

Ø učinkovito provesti Memorandum o razumijevanju potpisan s FRONTEX-om, uključujući razvojem zajedničkih inicijativa za suradnju i razmjenom podataka i analize rizika;

Komisija smatra da je ovaj zahtjev trenutačno ispunjen.

Međutim, potiče se turska nadležna tijela da nastave s provedbom i da prodube provedbu programa trogodišnje suradnje koji su dogovorili s Frontexom u okviru Memoranduma o razumijevanju.

Ø osigurati provođenje upravljanja granicom u skladu s međunarodnim pravom o izbjeglicama uz potpuno poštovanje načela nevraćanja i učinkovito omogućavanje osobama kojima je potrebna međunarodna zaštita ostvarivanje pristupa postupcima za traženje azila;

Posljednjih su godina turska nadležna tijela odobrila međunarodnu zaštitu za više od jedan milijun tražitelja azila iz Sirije i mnogih drugih zemalja. Nisu utvrđeni negativni slučajevi. Zbog toga Komisija smatra da je ovaj zahtjev trenutačno ispunjen.

Ø osigurati odgovarajuću suradnju sa susjednim državama članicama EU-a posebno usmjerenu na jačanje upravljanja granicama s tim državama;

Zbog nedavnog napretka ostvarenog u graničnoj suradnji između turskih nadležnih tijela i grčkih i bugarskih nadležnih tijela u sprječavanju nezakonitih migracija, Komisija može zaključiti da je taj zahtjev djelomično ispunjen.

U cilju potpunog ispunjavanja ovog mjerila, Komisija preporučuje turskim nadležnim tijelima poduzimanje sljedećih mjera:

· produbljivanje i učvršćivanje suradnje s grčkim i bugarskim nadležnim tijelima u području kopnenih granica, uključujući putem redovitih sastanaka u kojima sudjeluju turske kopnene snage, uspostavom sigurnih komunikacijskih kanala i stabilnog i strukturiranog mehanizma za koordinaciju i razmjenu informacija, posebno pružanjem pomoći pri uspostavi tripartitnog centra za kontakt na graničnom prijelazu „Capitan Andreevo”.

· razvijanje operativne suradnje s grčkim nadležnim tijelima u Egejskoj regiji kako bi se osiguralo da se suradnjom na moru obuhvati sprječavanje nezakonite migracije razmjenom informacija te kako bi se iskoristile službene komunikacije između sjedišta dviju obalnih straža, ali i operativne razmjene između djelatnika na lokalnoj razini. S obzirom na prethodno navedenu točku, posebno bi bilo korisno uspostaviti sustav za razmjenu informacija i uzajamno rano upozoravanje između svih lokalnih tijela uključenih u prevenciju i suzbijanje nezakonite migracije.

· U skladu s preporukom iz Bloka 1., osigurati suradnju turske policije s časnicima za vezu iz policija država članica EU-a, kao i razmjenu informacija i pružanje međusobne pomoći u otkrivanju lažnih i krivotvorenih isprava koje bi mogli upotrebljavati putnici koji odlaze iz Turske ili su u provozu u Turskoj na putu prema zračnim lukama EU-a.

3.2.2. Vizna politika

Ø pojačati osposobljavanje turskih konzularnih djelatnika i graničnih policajaca u području sigurnosti isprava te razviti i upotrebljavati turski vizni informacijski sustav;

U svjetlu pozornosti koju su turska nadležna tijela već posvetila kurikulumu za osposobljavanje graničnih policajaca i konzularnog osoblja u području otkrivanja krivotvorenih osobnih isprava, i s obzirom na činjenicu da već postoji nekoliko baza podataka s podacima o izdanim vizama koje policija može pretraživati, Komisija smatra da je ovo mjerilo djelomično ispunjeno i da postoje dobri izgledi za ostvarivanje daljnjeg napretka.

Komisija ipak preporučuje turskim nadležnim tijelima da učine sljedeće:

razviju bolje osposobljavanje graničnih policajaca i konzularnog osoblja, posebno u cilju unaprjeđenja njihovih sposobnosti za prepoznavanje putovnica i viza iz država schengenskog prostora i OECD-a te nove zaštićene turske vize koje će uskoro biti uvedene i nastave raditi prema potpunoj integraciji postojećih baza podataka o vizama kako bi se osiguralo da tijelo za provedbu zakona u Turskoj koje se bavi upravljanjem granicom ili suzbijanjem nezakonitih migracija može brzo provjeriti izvornost turske vize u putnoj ispravi stranca koji želi ući ili je ušao na tursko državno područje. 

Ø ukinuti izdavanje viza na granicama kao redovnog postupka za državljane određenih država koje nisu članice EU-a, a posebno za države koje predstavljaju visok migracijski i sigurnosni rizik za EU;

Turska nadležna tijela još uvijek na granici izdaju vize državljanima 89 država od kojih su mnoge mogući izvori nezakonitih migracija u EU. Međutim, novim Zakonom o strancima i međunarodnoj zaštiti, koji je stupio na snagu u travnju 2014., ukinuta je zakonska mogućnost izdavanja viza na granicama redovnim postupkom i, prema izjavama turskih nadležnih tijela, granični vizni sustav uskoro će biti ukinut (vjerojatno do kraja 2014.). S obzirom na navedeno, Komisija stoga smatra da je to mjerilo djelomično ispunjeno, ali postoje dobri izgledi za ostvarivanje daljnjeg napretka. Komisija preporučuje turskim nadležnim tijelima da tu promjenu provedu čim prije moguće.

Ø pustiti u uporabu nove turske vizne naljepnice s jačim sigurnosnim obilježjima i prestati upotrebljavati vize u obliku pečata;

Iako turska nadležna tijela još uvijek upotrebljavaju vize u obliku pečata, koje je jednostavno krivotvoriti, sada su završila tehničke pripreme za nove vizne naljepnice s jakim sigurnosnim obilježjima i najavila njihovo skorašnje uvođenje. Komisija stoga smatra da je to mjerilo djelomično ispunjeno, ali uz dobre izglede za ostvarivanje daljnjeg napretka.

Komisija preporučuje turskim nadležnim tijelima da prestanu upotrebljavati vize u obliku pečata, da počnu upotrebljavati nove, sigurnije vizne naljepnice i da, s vremenom, prošire uporabu naljepnice i njome zamijene sve vrste viza koje se trenutačno upotrebljavaju. 

Ø uvesti zrakoplovno-tranzitne vize;

Komisija smatra da je taj zahtjev skoro ispunjen, jer je u novom Zakonu o strancima i međunarodnoj zaštiti propisana zakonska mogućnost da se strance, koji putujući zrakoplovom na putu na drugo odredište predsjedaju u Turskoj i koji stoga planiraju ući u međunarodnu zonu turske zračne luke, može tražiti da prije putovanja ishode vizu od turskog konzulata.

Komisija preporučuje turskim nadležnim tijelima da provedu odgovarajuće odredbe novog zakona.

Ø izmijeniti pravila na temelju kojih Turska dopušta ulazak na svoje državno područje državljanima glavnih država koje predstavljaju značajne izvore nezakonitih migracija u EU kako bi se otežao pristup osobama koji žele ući na tursko državno područje kako bi kasnije pokušali nezakonito prijeći vanjske granice EU-a;

Kao što je već navedeno, državljani 89 zemalja, od kojih se mnoge smatraju mogućim izvorima nezakonitih migracija, trenutačno mogu ući na državno područje Turske jednostavnim traženjem vize na turskoj granici. Međutim, turska su nadležna tijela najavila da namjeravaju ukinuti sustav izdavanja viza na granicama.

Kada se to dogodi, državljani tih zemalja i dalje će, u načelu, moći jednostavno dobiti vizu, podnošenjem zahtjeva putem sustava e-viza. Taj je sustav pokusno uspostavljen u 2013. i uveden je u redovnu uporabu u travnju 2014., ali ima iste nedostatke kao i sustav izdavanja viza na granicama. 

Međutim, na temelju postojećih pravila sustava e-viza, mogućnost dobivanja e-viza neće biti dostupna svima. Državljani država (osim nekoliko iznimki) koje se smatraju mogućim izvorima nezakonitih  migracija moći će zatražiti e-vizu za Tursku samo ako, u trenutku podnošenja zahtjeva, već imaju važeće vize ili dozvole boravka izdane u državama OECD-a ili državama schengenskog prostora.

U svjetlu toga, Komisija smatra da je za sada ovo mjerilo samo djelomično ispunjeno, ali uz dobre izglede za ostvarivanje daljnjeg napretka.

Radi ostvarivanja daljnjeg napretka u ispunjivanju ovog mjerila Komisija preporučuje turskim nadležnim tijelima poduzimanje sljedećih aktivnosti: 

trenutačno ukidanje mogućnosti dobivanja viza na granicama za državljane zemalja koje su mogući izvori nezakonitih migracija; daljnje primjenjivanje strogih pravila i selektivnog pristupa izdavanju viza putem sustava e-viza; pažljivo praćenje načina na koji te mjere iskorištavaju osobe koje imaju pravo ući u Tursku putem sustava e-viza ili osobe kojima nije potrebna viza; uspostavu odgovarajućih mjera za  pravovremeni odgovor na moguće zlouporabe, ako se pokaže da su one raširene među osobama određenog državljanstva ili među određenim kategorijama ljudi.

U odnosu na posljednje pitanje i kako bi Komisija mogla ocijeniti napredak Turske u ispunjivanju tog mjerila, turska nadležna tijela morat će dostavljati redovite podatke o sljedećem:

broju viza koje su izdale državljanima određenih zemalja navodeći vrste izdanih viza (vize izdane na granicama, e-vize ili vize izdane u veleposlanstvima), broju nezakonitih migranata iz određenih država koji su uhvaćeni u Turskoj uz naznaku o vrsti vize koju su imali, ako su imali vizu, i broju i vrstama krivotvorenih ili lažnih viza i dozvola boravka iz država OECD-a i schengenskog prostora koje su turska nadležna tijela utvrdila među nositeljima turskih e-viza.

Ako se uoči značajno povećanje broja nezakonitih migranata određenog državljanstva koji su uhvaćeni u Turskoj ili uz granicu između EU-a i Turske, Komisiji će također trebati informacije od turskih nadležnih tijela o vrsti mjera koje je Turska poduzela ili planira poduzeti u cilju rješavanja tog problema.

Ø provesti usklađivanje turske vizne politike, zakonodavstva i administrativnih sposobnosti s pravnom stečevinom EU-a, posebno u odnosu na glavne države koje predstavljaju važne izvore nezakonitih migracija za EU;

Kao što je prethodno objašnjeno, turska su nadležna tijela najavila svoju namjeru da ukinu izdavanje viza na granicama i zamijene vize u obliku pečata vrlo sigurnim viznim naljepnicama u skladu s pravilima i obilježjima koja se upotrebljavaju u schengenskom sustavu. Nakon ukidanja sustava izdavanja viza na granicama, turski negativni popis viza predstavljat će značajan korak prema usklađivanju (iako još uvijek neće biti potpuno usklađen) s negativnim popisom viza koje upotrebljavaju države schengenskog prostora.

Međutim, niti jedna od navedenih reformi još nije provedena.

Na temelju dostupnih podataka čini se da su provjere koje turska konzularna tijela vrše nad podnositeljima zahtjeva za vize ograničene u usporedbi s provjerama koje se provode u državama članicama EU-a. Viza se obično odobrava kada nadležna tijela potvrde da podnositelj ispunjuje određene zahtjeve (na primjer, da ulazak osobe na tursko državno područje nije zabranjen iz pravnih ili sigurnosnih razloga i da ona može pokazati da ima dovoljno sredstava za pokrivanje financijskih troškova boravka u Turskoj i povratka kući). Ne prikupljaju se dodatni dokumenti niti se provodi detaljnija analiza kojom bi se moglo, primjerice, otkriti planira li podnositelj zahtjeva za vizu ući u Tursku s namjerom da tamo ostane kao nezakoniti migrant ili upotrijebiti Tursku kao odskočnu dasku za nezakoniti prelazak granice s EU-om.

U svjetlu toga, Komisija smatra da je ovo mjerilo samo djelomično ispunjeno.

U cilju ostvarenja napretka u ispunjenju ovog mjerila Komisija preporučuje turskim nadležnim tijelima da provedbu sve najavljene reforme i preispitaju svoj sustav izdavanja viza i osposobljavanja konzularnog osoblja koje izdaje vize, a sve to temeljem schengenskog viznog sustava. Kako bi mogla ocijeniti napredak koji je Turska ostvarila u ispunjivanju ove preporuke, Komisiji će biti potrebno sljedeće:

preslike uputa koje su izdane turskom konzularnom osoblju i graničnim policajcima o kriterijima i postupcima koje treba slijediti u postupku prihvaćanja ili odbijanja zahtjeva za izdavanje vize, uključujući popis dokumenata koje moraju podnijeti podnositelji zahtjeva za izdavanje vize i detaljni statistički podaci o zahtjevima za izdavanje viza koji su prihvaćeni i odbijeni i razlozi za odbijanje.

Turska se nadležna tijela također potiče da nastave raditi na usklađivanju turskog negativnog popisa viza s negativnim popisom koji upotrebljavaju schengenske zemlje i da u svakom slučaju izbjegavaju daljnje razlikovanje.

Ø omogućiti nediskriminacijski bezvizni pristup turskom državnom području za državljane svih država članica EU-a.

Komisija smatra da ovo mjerilo nije ispunjeno, jer trenutačno državljani samo 19 od 28 država članica EU-a imaju pravo putovati na državno područje Turske bez vize.

Izvor posebne zabrinutosti je diskriminacijsko postupanje prema državljanima Republike Cipra. Oni moraju ishoditi vizu za putovanje na državno područje Turske i mogu ju dobiti podnošenjem zahtjeva u turskom sustavu e-viza, ali na web-mjestu za podnošenje zahtjeva u sustavu za e-vize Republika Cipar naziva se „Grčko-ciparska uprava južnog Cipra”. 

Komisija preporučuje da turska nadležna tijela prekinu s tim diskriminacijskim postupanjem u cilju ispunjenja tog mjerila.

3.2.3 Odgovornost prijevoznika

Ø donijeti i učinkovito provoditi zakon o odgovornosti prijevoznika u kojem su utvrđene sankcije;

Prijevoznici koji posluju u Turskoj već imaju obvezu vratiti putnike na mjesto polaska ako su im turska nadležna tijela odbila ulazak na tursko državno područje i taj je zahtjev potvrđen u novom Zakonu o strancima i međunarodnoj zaštiti. S obzirom na navedeno, Komisija stoga smatra da je to mjerilo djelomično ispunjeno, ali uz dobre izglede za ostvarivanje daljnjeg napretka. 

U cilju izgradnje strožeg sustava, sprječavanja nezakonitih dolazaka na tursko državno područje i ostvarivanja napretka u ispunjenju tog mjerila, Komisija preporučuje da turska nadležna tijela uspostave sustav sankcija za nemarne prijevoznike, uzimajući u obzir najbolju praksu EU-a i međunarodnu praksu.

3.2.4. Međunarodna zaštita

Ø prilagoditi i učinkovito provoditi zakonodavstvo i provedbene odredbe, u skladu s pravnom stečevinom EU-a i standardima iz Ženevske konvencije iz 1951. o izbjeglicama i njezinog Protokola iz 1967., tako isključujući sva zemljopisna ograničenja, kako bi se osiguralo poštovanje načela zabrane protjerivanja, uzimajući u obzir Europsku konvenciju o ljudskim pravima, mogućnost podnošenja zahtjeva za azil i ostvarivanje zaštite statusa izbjeglica ili dodatni oblik zaštite bilo koje osobe kojoj je potrebna međunarodna zaštita te kako bi se UNHCR-u omogućilo da učinkovito izvršava svoj mandat na turskom državnom području bez ograničenja;

Komisija smatra da je donošenjem novog Zakona o strancima i međunarodnoj zaštiti, koji je na snagu stupio u travnju 2014., Turska poduzela značajan korak prema ispunjenju ovog mjerila jer je u tom zakonu predviđena uspostava nacionalnog postupka azila i statusa zaštite koji su u skladu s međunarodnim standardima i standardima EU-a.

Zakonom se također svodi na najmanju moguću razinu učinak „zemljopisnog ograničenja” koje Turska promjenjuje na Ženevsku konvenciju iz 1951. i koje su turska nadležna tijela odlučila za sada nastaviti primjenjivati. Njime se ograničava područje primjene Konvencije u Turskoj na „osobe koje su postale izbjeglice uslijed događaja u Europi”.  Međutim, zakonom se također svakoj osobi koja nije obuhvaćena „zemljopisnim ograničenjem” (koje se u zakonu nazivaju „uvjetnim izbjeglicama”) daje pristup turskom statusu međunarodne zaštite. Status koji se nudi „uvjetnim izbjeglicama” manje je povoljan od statusa koji se nudi osobama obuhvaćenima „zemljopisnim ograničenjem”, ali razlike nisu velike. Kada je zakonom ostavljena mogućnost diskrecijske primjene, te razlike postaju gotovo simbolične.  

Međutim, Komisija napominje da su ta pravila nova te nema evidencije o provedbi. Zakonom nisu obuhvaćeni neki ključni aspekti situacije s kojom se suočavaju tražitelji azila i korisnici međunarodne zaštite u Turskoj, već će to ovisiti o odredbama sekundarnog zakonodavstva koje još nisu donesene. 

S obzirom na navedeno, Komisija stoga smatra da je to mjerilo djelomično ispunjeno, ali uz dobre izglede za ostvarivanje daljnjeg napretka.

Kako bi Komisija mogla popraviti svoju ocjenu, turska nadležna tijela morat će osigurati sljedeće: 

donošenje svih provedbenih propisa nužnih za učinkovitu i potpunu provedbu zakona i dosljedno i učinkovito provođenje odredbi zakona  u cijeloj državi.

U odnosu na prvu točku, bit će posebno važno osigurati sljedeće:

odredbe zakona, posebno mogućnost pristupa postupku za utvrđivanje statusa međunarodne zaštite i stjecanje međunarodne zaštite, također se učinkovito primjenjuju na podnositelje zahtjeva i izbjeglice (koje je priznao UNHCR) koji su se već nalazili na turskom državnom području u trenutku kada je zakon stupio na snagu; osobama kojima je odobrena „privremena zaštita” u skladu sa zakonom po potrebi će se dodijeliti, u okviru sekundarnog zakonodavstva koje će se donijeti, prava usporediva s pravima koja se dodjeljuju u skladu s Direktivom EU-a o privremenoj zaštiti i mogućnost pristupa pojedinačnim postupcima za utvrđivanje statusa međunarodne zaštite i „uvjetne izbjeglice” dobivaju status koji se u praksi ne razlikuje od statusa koji se dodjeljuje izbjeglicama obuhvaćenima „zemljopisnim ograničenjem” pri čemu obje skupine dobivaju radne dozvole, socijalnu pomoć i prilike za integraciju, u skladu s pristupom u Direktivi EU-a o kvalifikacijama.

Ø uspostaviti specijalizirano tijelo odgovorno za postupke za utvrđivanje statusa izbjeglica uz mogućnost učinkovitog pravnog lijeka pred sudom ili tribunalom te za osiguranje zaštite i pomoći tražiteljima azila i izbjeglicama te tom tijelu i njegovim zaposlenicima osigurati primjerenu operativnu sposobnost i izobrazbu;

Dva su važna koraka prema ispunjenju tog zahtjeva uključivala osnivanje Glavne uprave za upravljanje migracijama i stupanje na snagu Zakona o strancima i međunarodnoj zaštiti, koji između ostalog uključuje odredbe za preispitivanje odbijenih zahtjeva za međunarodnu zaštitu i povezanih odluka, kao što su nalozi za pritvor, na upravnoj i sudskoj razini.

Osnivanje Glavne uprave još uvijek je u tijeku, posebno na razini pokrajina i njezina se odgovornost za provedbu zakona još uvijek u velikoj mjeri prenosi na druga tijela u javnom sektoru koja djeluju u okviru njezine nadležnosti. Nužni institucionalni mehanizmi za provedbu novog zakona još nisu uspostavljeni, posebno u odnosu na delegaciju ovlasti iz središta regionalnim i pokrajinskim nadležnim tijelima.

S obzirom na navedeno, Komisija smatra da je ovo mjerilo djelomično ispunjeno, ali uz dobre izglede za ostvarivanje daljnjeg napretka.

Kako bi Komisija mogla popraviti svoju ocjenu, turska nadležna tijela trebala bi osigurati sljedeće:

učinkovito i dosljedno provođenje u cijeloj zemlji odredaba zakona o podnošenju žalbi na upravnoj i sudskoj razini protiv odbijanja zahtjeva za međunarodnu zaštitu i povezanih odluka kao što su nalozi za pritvor, uključujući u pogledu neovisnosti i nepristranosti sudskog preispitivanja;  

· uspostavljanje međuinstitucijskih mehanizama u Glavnoj upravi za upravljanje migracijama; ona ima dovoljan broj zaposlenika, posebno na pokrajinskoj razini, i preuzima odgovornost za provođenje postupaka za traženje azila u praksi;

· postoji jasna podjela odgovornosti za osiguranje prava podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu i korisnika međunarodne zaštite.

Komisija također preporučuje da turska nadležna tijela uspostave integrirani i pouzdani sustav za identificiranje podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu i korisnika međunarodne zaštite. Sustavom bi se trebali osigurati sveobuhvatni i usklađeni statistički podaci.

Ø osigurati odgovarajuću infrastrukturu i dovoljno ljudskih resursa i sredstava za osiguranje pristojnog prihvata i zaštite prava i dostojanstva tražitelja azila i izbjeglica;

Nadležna tijela obično ne nude smještaj podnositeljima zahtjeva za međunarodnu zaštitu i korisnicima međunarodne zaštite u Turskoj. Međutim, turska nadležna tijela nude visokokvalitetni smještaj u kampovima za izbjeglice za  220 000 sirijskih izbjeglica. Komisija smatra da Turska samo djelomično ispunjuje zahtjeve ovog mjerila, ali postoje dobri izgledi za ostvarivanje daljnjeg napretka.

U postojećim okolnostima ne bi bilo realistično očekivati od turskih nadležnih tijela da osiguraju smještaj svim tužiteljima azila i korisnicima međunarodne zaštite u Turskoj. Komisija ipak preporučuje turskim nadležnim tijelima da učine sljedeće:

· uspostave odgovarajućih broj centara za prihvat za podnositelje zahtjeva i korisnike međunarodne zaštite koji nisu sirijski državljani i nemaju drugi smještaj, osiguravajući smještaj barem za najranjivije skupine, u skladu sa standardima utvrđenima u Direktivi o uvjetima prihvata i Direktivi o kvalifikaciji.

· stvore politike i uspostave institucijske alate za sprječavanje diskriminacije osoba koje primaju međunarodnu zaštitu i za osiguranje jednakog pristupa smještaju svim korisnicima međunarodne zaštite u skladu sa standardima iz Direktive o kvalifikaciji.

Ø osobe kojima je odobren status izbjeglica imaju mogućnost same sebe uzdržavati, pristupiti javnim uslugama, uživati socijalna prava i omogućena im je integracija u Tursko;

Turska je poduzela važan korak prema ispunjenju tog zahtjeva kada je stupio na snagu Zakon o strancima i međunarodnoj zaštiti koji uključuje odredbe o pravima korisnika međunarodne zaštite na pristup javnom obrazovanju, zdravstvenoj skrbi i tržištu rada i mjere koje je poduzela za osiguranje financiranja za praktičnu provedbu odredbi o obrazovanju i zdravstvenoj skrbi.

Međutim, iz raznih razloga, učinkovit pristup tim pravima nije zajamčen na isti način posvuda i svima u Turskoj. S obzirom na navedeno, Komisija smatra da je ovo mjerilo djelomično ispunjeno, ali uz dobre izglede za ostvarivanje daljnjeg napretka.

Komisija preporučuje turskim nadležnim tijelima da učine sljedeće:

· osiguraju da svi korisnici međunarodne zaštite, uključujući korisnike privremene zaštite i „uvjetne izbjeglice”, prema definiciji u novom zakonu, mogu učinkovito i sustavno ostvarivati svoja prava koja se odnose na osobne iskaznice i pristup tržištu rada kako bi se osigurali njihova samodostatnost i integracija,

osmisle i provedu politike kojima se olakšava pristup pravima korisnika međunarodne zaštite koji su u opasnosti od marginalizacije u društvu, posebno onih koji ne žive u državnom smještaju; prate i provjere, uključujući prikupljanjem statističkih podataka, stvarnu mogućnost pristupa javnim uslugama za korisnike međunarodne zaštite i ostvarivanje prava na socijalnu pomoć predviđenog u zakonu.

3.2.5. Nezakonita migracija

Ø donijeti i provoditi zakonodavstvo o učinkovitom upravljanju migracijama, uključujući pravila usklađena sa standardima EU-a i Vijeća Europe o ulasku, izlasku, kratkotrajnom i dugotrajnom boravku stranaca i članova njihovih obitelji, te o prihvatu, povratku i pravima stranaca za koje je utvrđeno da su nezakonito ušli u Tursku ili tamo borave;

U svjetlu nedavnog donošenja i stupanja na snagu Zakona o stranicama i međunarodnoj zaštiti, Komisija smatra da je ovaj zahtjev djelomično ispunjen, ali uz dobre izglede za ostvarivanje daljnjeg napretka.

Kako bi Komisija mogla popraviti svoju ocjenu, turska nadležna tijela morat će osigurati učinkovitu i djelotvornu provedbu odredbi tog novog zakona u cijeloj zemlji te donošenje cjelokupnog relevantnog sekundarnog zakonodavstva.

Ø uspostaviti mehanizam za praćenje migracijskih tokova koji će sadržavati podatke o zakonitim i nezakonitim migracijama i započeti s njegovom primjenom; uspostaviti tijela odgovorna za prikupljanje i analizu podataka o migracijskim tokovima i izraditi sliku stanja nezakonitih migracijskih tokova na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini koja obuhvaća i razne države podrijetla nezakonitih migranata, uključujući provedbu analize rizika i podataka;

U svjetlu nove uloge Glavne uprave za upravljanje migracijama u prikupljanju i analizi statističkih podataka o migracijama i suradnji turskih nadležnih tijela s Frontexom, Komisija smatra da je ovo mjerilo djelomično ispunjeno.

Komisija preporučuje da turska nadležna tijela osiguraju Glavnoj upravi za upravljanje migracijama nužne resurse kako bi ona u praksi počela provoditi svoju zadaću prikupljanja i analize statističkih podataka koji se odnose na sve relevantne vidove migracija.

Komisija također preporučuje da Turska nastavi svoju suradnju s Frontexom i da započne s analizom rizika nezakonitih migracija u Tursku do kojih dolazi iz određenih zemalja.

Ø pozabaviti se čimbenicima koji privlače nezakonite migracijske tokove u zemlju i poduzeti mjere za unaprjeđenje sposobnosti za istraživanje slučajeva organizirane ili olakšane nezakonite migracije;

Ovaj je zahtjev djelomično ispunjen, ali postoje dobri izgledi za ostvarivanje daljnjeg napretka.

Komisija preporučuje da turska nadležna tijela provedu nedavno donesene reforme viznog sustava i sustava azila, ukinu turske putovnice bez biometrijskih identifikatora i pojačaju sposobnost Ministarstva rada za inspekcije i sprječavanje sudjelovanja nezakonitih migranata na tržištu rada.  

Kako bi mogla ocijeniti napredak ostvaren u ispunjavanju tog zahtjeva, Komisija mora utvrditi da turska tijela za provedbu zakona imaju veću sposobnost za pronalaženje i uhićivanje nezakonitih migranata i osoba koje olakšavaju nezakonite migracije te za provođenje složenijih istraga za otkrivanje i razbijanje zločinačkih mreža koje krijumčare migrante.

Ø djelotvorno nastojati sklopiti i provoditi sporazume o ponovnom prihvatu s državama koje predstavljaju izvore važnih tokova nezakonitih migracija prema Turskoj ili državama članicama EU-a;

Turska nadležna tijela sklopila su neke sporazume o ponovnom prihvatu, ali mali broj tih sporazuma sklopljen je s državama iz kojih potječe značajan broj nezakonitih migranata. U nekim su slučajevima nadležna tijela pregovarala ili su predložila pregovaranje o sporazumima o ponovnom prihvatu s takvim zemljama, ali nažalost nisu ostvarila rezultate, posebno zato što neki od sporazuma koje je Turska potpisala nisu potom i ratificirani. U sporazumima o suradnji na granicama koje je Turska sklopila s nekima od svojih susjeda sadržane su odredbe o ponovnom prihvatu nezakonitih migranata, ali te se odredbe rijetko provode. U svjetlu toga, Komisija smatra da je Turska samo djelomično ispunila ovo mjerilo.

Komisija preporučuje turskim nadležnim tijelima da ulože najveće napore kako bi osigurala sljedeće:

stupanje na snagu sporazuma o ponovnom prihvatu koji su dosad potpisani;  učinkovitu provedbu odredbi o ponovnom prihvatu iz sporazuma o suradnji na granicama sa susjednim zemljama; ostvarenje napretka u pogledu pregovora o sporazumima o ponovnom prihvatu i njihovom sklapanju barem s nekim zemljama koje su glavni izvori nezakonitih migracija u Tursku. 

Ø osigurati dovoljne financijske i ljudske resurse za učinkovito upravljanje migracijama, uključujući odgovarajuće programe osposobljavanja;

Komisija  smatra da je ovaj zahtjev skoro ispunjen.

Kako bi mogla ostvariti daljnji napredak, turska nadležna tijela morat će učiniti sljedeće:

dovršiti osnivanje i uspostavu Glavne uprave za upravljanje migracijama; nastaviti dodjeljivati dovoljno resursa Glavnoj upravi za izvršavanje zadaća.

Ø osigurati učinkovito protjerivanje s njezinog državnog područja državljana trećih zemalja koji tamo nezakonito borave;

Komisija  smatra da je ovaj zahtjev skoro ispunjen.

Komisija preporučuje turskim nadležnim tijelima da povećaju svoju sposobnost utvrđivanja državljanstva nezakonitih migranata koje su presreli jer će tako smanjiti rizik od toga da će neki od njih izbjeći protjerivanje davanjem lažnih informacija o svom podrijetlu.

Ø uspostaviti uvjete za dobrovoljni povratak državljana trećih zemalja koji su protjerani iz zemlje i spremnost na primjenu tog načina;

Uzimajući u obzir odredbe Zakona o strancima i međunarodnoj zaštiti i ograničene pilot- programe za potpomognuti dobrovoljni povrat koji se već provode u Turskoj, Komisija smatra da je to mjerilo djelomično ispunjeno, uz dobre izglede za ostvarivanje daljnjeg napretka.

Kako bi Komisija mogla unaprijediti svoju ocjenu, morat će dobiti:

informacije na temelju kojih će moći provjeriti stvarnu provedbu novih odredbi uvedenih u tursko zakonodavstvo za omogućavanje dobrovoljnog povratka nezakonitih migranata; statističke podatke o broju odobrenih dobrovoljnih povrataka koje su turska nadležna tijela stvarno ostvarila.  

Ø osigurati odgovarajuću infrastrukturu (uključujući centre za pritvor) i ojačati odgovorna tijela u cilju osiguranja učinkovitog protjerivanja s turskog državnog područja državljana trećih zemalja koji tamo nezakonito borave i/ili su u tranzitu, pritom nudeći povratnicima svu potrebnu pravnu pomoć te socijalnu i psihološku pomoć i pristojne i poštene uvjete u pritvoru, kao i postupke vraćanja;.

Komisija smatra da je to mjerilo djelomično ispunjeno, ali uz dobre izglede za ostvarivanje daljnjeg napretka.

U cilju ostvarivanja daljnjeg napretka prema ispunjenju tog mjerila, Komisija preporučuje turskim nadležnim tijelima da nastave raditi na izgradnji i opremanju centara za dostojan smještaj nezakonitih migranata dok je u tijeku postupak ponovnog prihvata ili protjerivanja.

Komisija također preporučuje da se tim osobama u praksi olakša pristup pravnoj pomoći, socijalnoj i psihološkoj pomoći te dostojnim i poštenim uvjetima prihvata, posebno u suradnji sa specijaliziranim organizacijama, dodjelom odgovarajućih financijskih sredstava i zapošljavanjem osposobljenih i motiviranih zaposlenika.

4. BLOK 3.: JAVNI RED I SIGURNOST 

4.1. Opća ocjena

Situacija u Turskoj u ovom području različita je i ponekad kontradiktorna.

Tijela za provedbu zakona djeluju domišljato i aktivno. Obično u njima rade stručnjaci posvećeni tom poslu koji ulažu velike napore u borbu protiv zločina te ostvaruju brojna i značajna postignuća. Međutim, ostvareni rezultati u pogledu otkrivanja i razbijanja zločinačkih organizacija koje djeluju u zemlji ili sudjeluju u transnacionalnim mrežama maniji su od očekivanog.

Zemlja ima važne i čvrste alate za policijsku i pravosudnu suradnju s međunarodnim partnerima, uključujući države članice EU-a i agencije EU-a. Međutim, rezultati te suradnje ispod su potrebne razine i za EU i za Tursku. Poteškoće nastaju zbog mnogih čimbenika, uključujući razlike između zakonodavstva EU-a i turskog zakonodavstva, različite sporazume među strankama i razlike u pristupu određenim pitanjima.

U mnogim slučajevima turski su službenici pripremili vladi na potpis ili odobrenje nacrte zakona i sporazuma, čijom bi se provedbom pojačala suradnja ili bi se bolje iskoristili potencijali turskih tijela za provedbu zakona, ali ti su propisi ostali na čekanju godinama iz razloga koji Komisiji nisu poznati.

Čini se da su brojni značajni koraci naprijed nadohvat ruke i da bi se mogli brzo ostvariti uz potporu političke volje za reformama.  

4.2. Podrobne primjedbe o mjerilima u bloku o javnom redu i sigurnosti

4.2.1. Sprječavanje i borba protiv organiziranog kriminala, terorizma i korupcije

Ø nastaviti s provedbom nacionalne strategije i akcijskog plana za borbu protiv organiziranog kriminala (posebno prekograničnih aspekata) i privesti ju kraju te osigurati odgovarajuće ljudske i financijske resurse za njezinu provedbu;

Turska osigurava značajne financijske, tehničke i ljudske resurse za borbu protiv organiziranog kriminala. Kako je navedeno, između ostalog, u izvješću o suzbijanju krijumčarenja i organiziranog kriminala iz 2013. koje je objavila turska policija, njezina tijela za provedbu zakona ostvaruju značajne rezultate u tom području.

Međutim, Komisija još nema informacije o posebnim mjerama koje su poduzela turska nadležna tijela za provedbu Akcijskog plana za borbu protiv organiziranog kriminala ili o tome kako takve mjere i opća strategija o organiziranom kriminalu mogu učinkovito pomoći u smanjivanju prijetnje koju predstavljaju zločinačke organizacije koje djeluju u Turskoj. Nadalje, čini se da nije dostupna analiza načina strukturiranja i djelovanja zločinačkih organizacija u Turskoj. Zbog toga Komisija smatra da su zahtjevi iz ovog mjerila samo djelomično ispunjeni.

Kako bi Komisija mogla popraviti svoju ocjenu, turska nadležna tijela morat će dostaviti sljedeće: 

· informacije o pojedinim mjerama koje su stvarno poduzete za provedbu Akcijskog plana;

· informacije na temelju kojih Komisija može razumjeti prirodu i veličinu zločinačkih organizacija sa sjedištem u Turskoj, s naglaskom na organizacije koje djeluju na nacionalnoj ili transnacionalnoj razini i naznakama njihovih uobičajenih zemljopisnih ili gospodarskih područja djelovanja te objašnjenje pristupa koji turska nadležna tijela razvijaju u cilju razbijanja tih zločinačkih organizacija i suzbijanja njihova djelovanja.

Ø potpisati i ratificirati Konvenciju Vijeća Europe o suzbijanju trgovanja ljudima te donijeti i učinkovito provoditi zakone, uključujući odredbe usklađene sa standardima iz Konvencije i pravnom stečevinom EU-a koja se odnosi na sprječavanje trgovanja ljudima, kazneni progon trgovaca i zaštitu i pomoć njihovim žrtvama;

Turski Kazneni zakon i Zakon o strancima i međunarodnoj zaštiti uključuju odredbe o kaznenom progonu trgovaca ljudima i pomoći žrtvama trgovine ljudima. Međutim, još nije izrađen sveobuhvatni pravni okvir za trgovanje ljudima, a  odgovarajuća Konvencija Vijeća Europe potpisana je, ali ne i ratificirana.

U svjetlu toga, Komisija smatra da je ovaj zahtjev samo djelomično ispunjen.

Komisija preporučuje turskim nadležnim tijelima da učine sljedeće:

potvrde Konvenciju Vijeća Europe o suzbijanju trgovanja ljudima i donesu sveobuhvatni zakon o suzbijanju trgovanja ljudima u skladu sa standardima utvrđenima u Konvenciji i pravnoj stečevini EU-a.

Ø osigurati odgovarajuću infrastrukturu i dovoljno ljudskih resursa i sredstava za osiguranje dostojnog prihvata i zaštite prava i dostojanstva žrtava trgovanja ljudima i podržati njihovu integraciju u društveni i profesionalni život;

Komisija smatra da je ovo mjerilo djelomično ispunjeno, zahvaljujući aktivnostima koje je Turska već provodila u cilju pružanja potpore žrtvama trgovanja ljudima.

Komisija preporučuje turskim nadležnim tijelima da učine sljedeće:

povećaju potporu koju pružaju kako bi se omogućio lakši prihvat spašenih žrtava, posebno otvaranjem i vođenjem dodatnih skloništa; razviju programe kojima će se žrtvama pomagati da se ponovno integriraju u društvo, u društveni i profesionalni život i osiguraju da osoblje koje radi sa žrtvama trgovanja ljudima dobije odgovarajuću izobrazbu.

Ø ratificirati Konvenciju Vijeća Europe o pranju, traganju, oduzimanju i privremenom oduzimanju prihoda stečenoga kaznenim djelom i o financiranju terorizma (CETS 198) i prenijeti njezine odredbe u nacionalno zakonodavstvo te donijeti i učinkovito provoditi zakonodavstvo kojim se ispunjuju zahtjevi te Konvencije te preporuke Radne skupine za financijske mjere (FATF) protiv pranja novca o uspostavi sustava za zamrzavanje imovine i definiranju financiranja terorizma; 

Iako Turska još nije ratificirala tu Konvenciju, razvila je nacionalno zakonodavstvo i administrativnu sposobnost za suzbijanje pranja novca i financiranja terorizma. Stoga Komisija smatra da je to mjerilo djelomično ispunjeno, ali uz dobre izglede za ostvarivanje daljnjeg napretka.

Komisija preporučuje turskim nadležnim tijelima da učine sljedeće:

ratificiraju i počnu provoditi Konvenciju;  revidiraju nacionalno zakonodavstvo u cilju osiguranja potpune usklađenosti s odredbama Konvencije; uspostave sustav za centralizirano prikupljanje statističkih podataka o oduzimanju imovine stečene kaznenim djelom i potpuno provedu preporuke Radne skupine za financijske mjere.

Turska nadležna tijela potiče se i da razmotre uspostavu Ureda za povrat imovine koji će se baviti oduzimanjem i povratom prihoda stečenoga kaznenim djelom.

Ø ratificirati Konvenciju Vijeća Europe o kibernetičkom kriminalu i donijeti zakone te provoditi mjere kojima se omogućuje provedba te Konvencije;

U svjetlu nedavne ratifikacije te Konvencije u Turskoj, koju turska nadležna tijela još nisu počela provoditi, i značajnih sposobnosti tijela za provedbu zakona za borbu protiv kibernetičkog kriminala, Komisija smatra da je ovaj zahtjev djelomično ispunjen, ali uz dobre izglede za ostvarivanje daljnjeg napretka.

Komisija preporučuje turskim nadležnim tijelima da počnu provoditi Konvenciju i da preispitaju nacionalno zakonodavstvo u cilju ostvarivanja potpune usklađenosti s odredbama Konvencije s posebnim naglaskom na članke 9., 16, 17. i 18. Konvencije.

Ø nastaviti provoditi Nacionalnu strategiju i Akcijske planove za borbu protiv droga i ovisnosti o drogama i razviti suradnju s Europskim centrom za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA);

Čini se da su turska nadležna tijela vrlo aktivna u borbi protiv trgovine drogom. Osim toga, ona surađuju s EMCDDA-om i provode Strategiju i Akcijski plan.

U Turskom izvješću o drogama iz 2013. koje je objavilo tursko Ministarstvo unutarnjih poslova opsežno je opisana pojava trgovanja drogama i ovisnosti o drogama u Turskoj te politike koje su razvila turska nadležna tijela za suzbijanje te pojave. Međutim, turska nadležna tijela nisu dostavila detaljne informacije o posebnim mjerama poduzetima za provedbu Akcijskog plana.

Sporazum o suradnji s EMCDDA-om Turska je ratificirala 29. lipnja 2012., ali turske vlasti nikada nisu pohranile službeni dokument, zbog čega sporazum ne može stupiti na snagu.

S obzirom na navedeno, Komisija  smatra da je to mjerilo djelomično ispunjeno, uz dobre izglede za daljnje ostvarivanje napretka.

Kako bi mogla dati bolju ocjenu, Komisiji su potrebne detaljne informacije o mjerama koje su poduzela turska nadležna tijela za učinkovitu provedbu postojećeg Akcijskog plana za borbu protiv droga i ovisnosti i drogama.

Komisija također preporučuje turskim nadležnim tijelima da nastave unaprjeđivati (već visoku) kvalitetu svog godišnjeg izvješćivanja i da omoguće stupanje na snagu sporazuma o suradnji s EMCDDA-om slanjem obavijesti o ratifikaciji sporazuma. 

Ø nastaviti provoditi Nacionalnu strategiju i Akcijski plan o suzbijanju korupcije i GRECO-ve preporuke (I., II. i III.  krug evaluacije).

Komisija smatra da je ovo mjerilo samo djelomično ispunjeno, jer se može zaključiti, na temelju ograničenih informacija dobivenih od turskih nadležnih tijela, da su samo neke od GRECO-vih preporuka ispravno provedene, te su provedene samo neke od mjera iz akcijskog plana za suzbijanje korupcije.

Komisija preporučuje turskim nadležnim tijelima da učine sljedeće:

· uzmu u obzir sve GRECO-ve preporuke;

· dovrše provedbu Akcijskog plana za borbu protiv korupcije;

· dostave detaljne informacije o mjerama koje se poduzimaju za provedbu tih dviju preporuka.

Budući da se postojeća strategija i akcijski plan za suzbijanje korupcije primjenjuju do 2014., Komisija također preporučuje turskim nadležnim tijelima da donesu i počnu provoditi novu strategiju i akcijski plan.

Ovi dokumenti trebali bi biti izrađeni na temelju detaljne analize sprječavanja i suzbijanja korupcije i trebali bi uključivati:

· stroge rokove za provedbu planiranih mjera;

· dodjelu proračunskih sredstava;

· institucije i tijela odgovorna za provođenje aktivnosti i

· pokazatelje uspjeha.

Civilno društvo trebalo bi biti dio postupka izrade i praćenja tih dokumenata, a opće praćenje i izvješćivanje o provedbi akcijskog plana trebalo bi biti povjereno tijelu iz javnog sektora ili radnoj skupini koja ima ovlasti djelovati s nužnim stupnjem neovisnosti. 

4.2.2. Pravosudna suradnja

Ø provoditi međunarodne konvencije o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima (posebno Konvenciju vijeća Europe o izručenju (br. 24 iz 1957., uključujući Dodatne protokole iz 1975. 2010. i 2012. koji još nisu provedeni), o uzajamnoj pomoći u kaznenim stvarima (br. 30. iz 1959., uključujući Dodatni protokol iz 2001. koji još nije proveden) i Konvenciju o transferu osuđenih osoba (br. 112 iz 1983., uključujući Dodatni protokol iz 1997. koji još nije proveden) i usklađivanje s njima;

Turska je već stranka mnogih konvencija i protokola navedenih u ovom mjerilu, provodi ih i planira potpisati još neke. Komisija smatra da je ovaj zahtjev djelomično ispunjen, ali uz dobre izglede za ostvarivanje daljnjeg napretka.

Komisija preporučuje da turska nadležna tijela potpišu, ratificiraju i počnu provoditi tri Protokola uz Konvenciju o izručenju, Protokol uz Konvenciju o uzajamnoj pomoći u kaznenim stvarima i Protokol uz Konvenciju o transferu osuđenih osoba, čija Turska još nije stranka.

Ø poduzeti mjere usmjerene na unaprjeđenje učinkovitosti pravosudne suradnje sudaca i tužitelja u kaznenim stvarima s državama članicama EU-a i zemljama u regiji;

Turska nadležna tijela i stručnjaci radili su na sveobuhvatnom pravnom aktu u kojem će jasno i jednostavno biti opisani postupci koje moraju slijediti turska nadležna tijela za traženje i pružanje međunarodne pravosudne suradnje u kaznenim stvarima na najučinkovitiji i najdjelotvorniji način. Međutim, takav akt do danas nije donesen.

S obzirom na navedeno, Komisija smatra da je ovaj zahtjev djelomično ispunjen, ali uz dobre izglede za daljnje ostvarivanje napretka.

Kako bi ostvarila napredak prema ispunjenju tog mjerila, Komisija potiče Tursku da razmotri mogućnost donošenja takvog sveobuhvatnog pravnog akta.

Osim toga, Komisija preporučuje Turskoj da nastavi uvoditi relevantne upravne, tehničke i pravne mjere, uključujući osposobljavanje, kako bi osigurala da turska nadležna tijela mogu brže odgovoriti na zahtjeve za pravnu pomoć u kaznenim stvarima.

Ø razviti radne odnose s Eurojustom

Turska nadležna tijela dobro iskorištavaju sve prilike za razvoj odnosa s Eurojustom. Međutim, sposobnost Turske da razvije potpunu suradnju s Eurojustom strukturno je ograničena nepostojanjem nacionalnog zakonodavstva o zaštiti podataka usklađenog s pravnom stečevinom EU-a. Prema tome, Eurojust ne može s turskim nadležnim tijelima razmjenjivati osobne i povjerljive podatke koji su važni za određene pravosudne slučajeve.

U svjetlu toga, Komisija smatra da je ovaj zahtjev samo djelomično ispunjen.

Komisija preporučuje turskim nadležnim tijelima da donesu i počnu provoditi nacionalno zakonodavstvo o zaštiti podataka u skladu s pravnom stečevinom EU-a.

U međuvremenu im Komisija također preporučuje da dostave informacije o aktivnostima koje poduzimaju za razvoj radnih odnosa s Eurojustom.

Ø nastaviti provoditi Hašku konvenciju o građansko-pravnim aspektima međunarodne otmice djece iz 1980. i pristupiti Haškoj konvenciji o nadležnosti, mjerodavnom pravu, priznanju, ovrsi i suradnji na području roditeljske odgovornosti i mjerama za zaštitu djece iz 1996. te Haškoj konvenciji o međunarodnoj naplati tražbina za uzdržavanje djece i drugih oblika obiteljskog uzdržavanja iz 2007.; 

Turska provodi Hašku konvenciju iz 1980. iako su postupci često podložni kašnjenju. Ona nije stranka Konvencija iz 1996. i 2007., iako je stranka drugih konvencija u kojima se slična pitanja uređuju na drugačiji način. Zbog toga Komisija smatra da je ovaj zahtjev samo djelomično ispunjen.

Komisija preporučuje turskim nadležnim tijelima da učine sljedeće:

pristupe Haškim konvencijama iz 1996. i 2007.;  poduzmu djelotvorne mjere za osiguranje prihvatljivog smanjenja kašnjenja u postupcima pokrenutima  na temelju Haške konvencije iz 1980.;

U odnosu na posljednju točku, turska nadležna tijela potiču se da posebno razmotre reformu postupka provedbe Haške konvencije u cilju osiguranja bržeg pokretanja i kraćeg trajanja sudskih postupaka (posebno žalbenih) te da te postupke rješavaju posebni sudovi.

Također se poziva turska nadležna tijela da razmotre imenovanje suca kao kontaktne točke za Hašku mrežu čime će se olakšati suradnja u pitanjima obuhvaćenima Haškim konvencijama.  

Ø učinkovito surađivati u kaznenim stvarima sa svim državama članicama EU-a, uključujući u pitanjima izručenja, između ostalog, promicanjem izravnih kontakata između središnjih tijela;

Mogućnost Turske da državama članicama ponudi potpunu suradnju u pitanjima izručenja ograničena je nekim strukturnim ograničenjima i, posebno, ustavnim odredbama kojima je zabranjeno izručivanje njezinih građana. Isto tako nije moguće izručenje građana EU-a u Tursku. Unutar tih ograničenja i uzimajući u obzir načelo reciprociteta i primjenjive međunarodne konvencije, turska su nadležna tijela u načelu spremna surađivati s državama članicama EU-a na izručivanju nedržavljana. U turskom pravnom sustavu također postoje odredbe na temelju kojih Turska može pokrenuti nacionalni kazneni progon i provoditi presude inozemnih sudova protiv turskih građana koji su pobjegli na tursko državno područje nakon  što su počinili zločin u inozemstvu.

Još jedno ograničenje mogućnosti suradnje s državama članicama EU-a u kaznenim stvarima sastoji se od uočene suzdržanosti turskih nadležnih tijela u pogledu pozitivnog rješavanja zahtjeva za pravosudnu suradnju koje su dostavile neke države članice EU-a čija su pravosudna tijela u prošlosti odbijala zahtjeve za suradnjom koje im je uputila Turska. Turska nadležna tijela postupaju na taj način čak i u slučajevima kada je država članica odbila zahtjev iz tehničkih razloga, posebno radi postojeće razlike u zakonodavstvu i zaštitnim mjerama između država članica EU-a i Turske u pogledu određenog kaznenog djela koje je predmet zahtjeva. Unatoč tom važnom ograničenju, turska nadležna tijela učinkovito surađuju u kaznenim stvarima s većinom država članica EU-a, iako se područje primjene i učinkovitost suradnje mogu znatno razlikovati. 

S obzirom na navedeno, Komisija smatra da je ovo mjerilo djelomično ispunjeno.

Komisija preporučuje turskim nadležnim tijelima da učine sljedeće:

· uspostave suradnju s nadležnim tijelima u državama članicama koje im se obraćaju sa zahtjevima za pravosudnom suradnjom u kaznenim stvarima, osiguravajući dobru razinu uzajamne razmjene informacija o primjenjivom zakonodavstvu i postupcima i suzdržavajući se od stroge primjene načela reciprociteta;

· nastave s reformom turskog sustava kaznenog pravosuđa i osiguraju njegovo daljnje usklađivanje sa standardima EU-a i europskim standardima održavajući pritom neovisnost sudstva i jačanjem zaštitnih mjera u postupku;

· pomognu nadležnim tijelima u državama članicama da utvrde i primjenjuju postupke u skladu s turskim zakonodavstvom kojima bi se omogućio kazneni progon kaznenih djela koja su na državnom području EU-a počinili turski državljani koji su nakon toga pobjegli u Tursku;

· ponude pravosudnu suradnju u kaznenim stvarima svim državama članicama EU-a bez diskriminacije, uključujući nadležnim tijelima Republike Cipar.

4.2.3. Suradnja u provedbi zakona

Ø poduzeti nužne korake za osiguranje učinkovite i djelotvorne suradnje u području provedbe zakona među relevantnim nacionalnim tijelima – posebno graničnom policijom, policijom, carinskim djelatnicima – putem potpune suradnje među agencijama u području razmjene podataka i informacija te suradnje s pravosudnim tijelima;

Turska tijela za provedbu zakona ne razmjenjuju rutinski svoje resurse i alate za rad i ne dijele pristup bazama podataka i podacima. Međutim, uspostavila su mehanizme za koordinaciju i razmjenu informacija, dijele pristup sa sudstvom svim mjerodavnim sudskim postupcima putem sustava baze podataka UYAP, a policija i carinska služba unaprijedile su suradnju putem protokola za razmjenu podataka. Zbog toga Komisija smatra da je ovo mjerilo skoro ispunjeno.

Komisija preporučuje turskim nadležnim tijelima da nastave razvijati suradnju između tijela za provedbu zakona i ostalih tijela iz javnog sektora i, posebno, da poboljšaju svoju sposobnost za pripremanje zajedničkih procjena prijetnji, za provođenje zajedničkih operacija i za sve raširenije iskorištavanje uzajamnih vještina kod pokretanja i provođenja istraga.

Ø pojačati suradnju među regionalnim tijelima za provedbu zakona i provoditi bilateralne i multilateralne sporazume o operativnoj suradnji, uključujući pravovremenom razmjenom mjerodavnih podataka o nadležnim tijelima za provedbu zakona u državama članicama EU-a;

U svjetlu sudjelovanja Turske u različitim međunarodnim organizacijama o policijskim stvarima, posebno u Interpolu, i s obzirom na činjenicu da je sklopila sporazume o sigurnosti s većinom država članica EU-a, Komisija smatra da je ovaj zahtjev skoro ispunjen.

Komisija preporučuje da turska nadležna tijela ponude policijsku suradnju, uključujući u pitanjima Interpola, tijelima u svim državama članicama EU-a, uključujući Republiku Cipar.

Ø poboljšati operativnu i posebnu istražnu kvalitetu i sposobnost tijela za provedbu zakona za učinkovito suzbijanje prekograničnog kriminala, uključujući prijevare s osobnim i putnim ispravama;

Čini se da turska tijela za provedbu zakona imaju sposobnosti opisane u ovom mjerilu. Komisija smatra da je ovo mjerilo ispunjeno.

Ø učinkovito surađivati s OLAF-om i Europolom u zaštiti eura od krivotvorenja;

Turska nadležna tijela učinkovito i redovito surađuju s mjerodavnim tijelima EU-a i institucijama država članica EU-a u zaštiti eura od krivotvorenja. Komisija smatra da je ovo mjerilo ispunjeno.

Ø jačati sposobnosti Turskog odbora za istraživanje financijskih kaznenih djela (MASAK) i razviti njegovu suradnju s drugim financijskim obavještajnim jedinicama u državama članicama EU-a;

MASAK je relativno nova institucija, ali s obzirom na njezin velik opseg aktivnosti i suradnju koju je već razvila s financijskim obavještajnim tijelima u državama članicama EU-a, Komisija smatra da je ovaj zahtjev djelomično ispunjen, uz dobre izglede za ostvarivanje daljnjeg napretka.

Komisija preporučuje turskim nadležnim tijelima da poduzmu dodatne mjere za daljnje jačanje sposobnosti MASAK-a i razvoj alata za rad na temelju kojih će moći povećati kvalitetu, količinu i spektar svojih istraga, posebno putem:

poboljšanja sposobnosti MASAK-a za prikupljanje, obradu i analizu sumnjivih transakcija u cilju provedbe učinkovitih i uspješnih istraga; prikupljanja i pripreme statističkih podataka o broju sumnjivih transakcija na temelju kojih su pokrenuti sudski postupci zbog pranja novca i broju ostvarenih presuda; provedbe preispitivanja internih resursa u pogledu primjerenosti sustava, broja zaposlenika i razine resursa u MASAK-u; provedbe nacionalnih procjena rizika za utvrđivanje načina pranja novca u Turskoj, utvrđivanja visokorizičnih financijskih proizvoda i poduzeća i rada s uređenim sektorima u cilju umanjenja tih prijetnji; procjena rizika može se upotrijebiti za razvoj novog turskog akcijskog plana za suzbijanje pranja novca (AML); analiziranja nadzornih postupaka uspostavljenih za AML i za suzbijanje financiranja terorizma (CFT) u cilju osiguranja poštovanja i usklađenosti prakse država članica EU-a; osmišljavanja sustava za ocjenjivanje sposobnosti dužnosnika za provjeru usklađenosti koji rade u području AML-a/CFT-a;  provođenja zajedničkog osposobljavanja o AML-u/CFT-u s turskim tijelima za provedbu zakona.

Ø nastaviti s provedbom Strateškog sporazuma s Europolom;

Komisija smatra da je ovaj zahtjev skoro ispunjen.

Komisija preporučuje turskim nadležnim tijelima da nastave raditi na razvoju svih mogućih oblika suradnje u skladu sa strateškim sporazumom. 

Ø sklopiti i potpuno i učinkovito provoditi Sporazum o operativnoj suradnji s Europolom.

Ovaj zahtjev nije ispunjen.

Kako bi Turska mogla ostvariti napredak prema potpisivanju sporazuma o operativnoj suradnji s Europolom, Komisija preporučuje turskim nadležnim tijelima da donesu i počnu provoditi nacionalne propise o zaštiti podataka u skladu s pravnom stečevinom EU-a.

4.2.4 Zaštita podataka

Ø potpisati, ratificirati i provoditi mjerodavne međunarodne konvencije, posebice Konvenciju Vijeća Europe o zaštiti pojedinaca pri automatskoj obradi osobnih podataka iz 1981. i njezinog Dodatnog protokola br. 181;

Komisija smatra da ovaj zahtjev nije ispunjen.

Komisija preporučuje turskim nadležnim tijelima da ratificiraju i provedu Konvenciju i njezin dodatni protokol.

Ø donijeti i provoditi zakone o zaštiti osobnih podataka u skladu sa standardima EU-a, posebno u pogledu neovisnosti nadležnog tijela zaduženoga za osiguranje zaštite osobnih podataka.

Komisija smatra da ovaj zahtjev nije ispunjen.

Komisija preporučuje turskim nadležnim tijelima da donesu i počnu provoditi nacionalno zakonodavstvo o zaštiti podataka u skladu s pravnom stečevinom EU-a.

5. BLOK 4.: TEMELJNA PRAVA

5.1. Opća ocjena

U mjeri u kojoj se to odnosi na procjenu napretka k liberalizaciji viznog režima, može se utvrditi da je Turska ostvarila dobar napredak i poduzela značajne korake u područjima obuhvaćenima mjerilima iz ovog bloka. U nekoliko slučajeva već su u tijeku reforme i uvođenje novih pristupa. Komisija potiče Tursku da nastavi s reformama.

5.2. Podrobne primjedbe o mjerilima u bloku o temeljnim pravima

5.2.1. Slobodno kretanje građana

osigurati da se na slobodu kretanja turskih građana ne primjenjuju neopravdana ograničenja, uključujući mjere diskriminacijske prirode, na bilo kojoj osnovi kao što je spol, rasa, boja kože, etničko ili socijalno podrijetlo, genetička obilježja, jezik, vjera ili uvjerenje, političko ili neko drugo mišljenje, pripadnost nacionalnoj manjini, imovina, rođenje, invaliditet, dob ili spolna orijentacija; provoditi povezane detaljne istrage kada je potrebno;

Budući da je sloboda kretanja općenito zajamčena u Turskoj i čini se da ne postoje velike prepreke toj slobodi u praksi, Komisija smatra taj zahtjev ispunjenim.

5.2.2. Uvjeti i postupci za izdavanje identifikacijskih isprava

Ø dostaviti informacije o uvjetima i okolnostima za stjecanje turskog državljanstva;

Turska je pružila odgovarajuće informacije o uvjetima za stjecanje turskog državljanstva. Komisija stoga smatra da je Turska ispunila ovaj zahtjev.

Ø dostaviti informacije o uvjetima za promjenu osobnih podataka;

Turska je dostavila odgovarajuće informacije o uvjetima za izmjenu osobnih podataka. Komisija stoga smatra da je Turska ispunila ovaj zahtjev.

Ø osigurati potpun i učinkovit pristup putnim ispravama i osobnim iskaznicama za sve građane, uključujući za žene, djecu, osobe s invaliditetom, pripadnike manjina i druge ranjive skupine;

U turskom je zakonodavstvo predviđen pristup putnim i osobnim ispravama za sve građane. Komisija stoga smatra da je Turska ispunila ovaj zahtjev.

Ø osigurati potpun i učinkovit pristup osobnim ispravama izbjeglicama i osobama bez državljanstva koje borave u Turskoj;

Komisija smatra da je ovaj zahtjev skoro ispunjen.

Komisija preporučuje turskim nadležnim tijelima da nastave raditi na tome da osiguraju pravovremenu registraciju i pristup odgovarajućim osobnim ispravama svim podnositeljima zahtjeva za međunarodnu zaštitu i korisnicima međunarodne zaštite u zemlji.

dostaviti strancima koji žele živjeti Turskoj pristupačne informacije o zahtjevima za registraciju i osigurati jednaku i transparentnu provedbu mjerodavnog zakonodavstva;

U svjetlu odredbi novog Zakona o strancima i međunarodnoj zaštiti, Komisija smatra da je ovaj zahtjev ispunjen.

5.2.3. Prava građana i poštovanje i zaštita manjina 

Ø razviti i provoditi politike kojima se učinkovito rješava pitanje društvene isključenosti Roma, marginalizacija i diskriminacija u pristupu obrazovanju i zdravstvenim uslugama te otežan pristup osobnim iskaznicama, stanovanju, zapošljavanju i sudjelovanju u javnom životu;

Komisija smatra da je ovaj zahtjev samo djelomično ispunjen.

Komisija preporučuje turskim nadležnim tijelima da učine sljedeće:

donesu sveobuhvatnu strategiju i plan djelovanja za unaprjeđenje situacije Roma u Turskoj u skladu s odredbama Okvira EU-a iz 2011. za nacionalne strategije za integraciju Roma i uključe romske organizacije civilnog društva u provedbu i praćenje strategije; pruže odgovarajućem odjelu Vlade potrebne resurse za učinkovitu koordinaciju provedbe strategije i akcijskog plana; povećaju prikupljanje kvalitativnih i kvantitativnih podataka o integraciji Roma i o napretku ostvarenom kroz provedbu sveobuhvatne strategije i akcijskog plana za Rome; osigurati da su, kao dio planiranih mjera za smještaj Roma, mjere za smještaj popraćene integriranim programima društvenog uključivanja i donijeti zakonodavstvo o suzbijanju diskriminacije u skladu s pravnom stečevinom EU-a o jednakom postupanju prema osobama bez obzira na rasno ili etničko podrijetlo.  

Ø ratificirati Dodatne protokole br. 4 i 7 uz Europsku konvenciju o ljudskim pravima (EKLJP);

Budući da je Turska potpisala, ali nije ratificirala Protokole br. 4 i 7 uz Konvenciju, Komisija smatra da je ovaj zahtjev djelomično ispunjen.

Komisija preporučuje turskim nadležnim tijelima da ratificiraju i provedu ta dva protokola.

Turska bi mogla također provesti studiju za provjeru usklađenosti svog nacionalnog zakonodavstva s odredbama navedenih protokola. Ako u okviru studije budu utvrđeni značajni nedostaci, Komisija preporučuje Turskoj da donese odgovarajuće mjere.

revidirati - u skladu s EKLJP-om i sa sudskom praksom Europskog suda za ljudska prava (ESLJP), pravnom stečevinom EU-a i praksom državama članica EU-a  - pravni okvir o zločinima i terorizmu te način na koji taj okvir tumače sudovi i sigurnosne snage i tijela za provedbu zakona u cilju osiguranja prava na slobodu i sigurnost, prava na pošteno suđenje i slobodu izražavanja i udruživanje u praksi;

Komisija smatra da je ovaj zahtjev samo djelomično ispunjen.

Komisija preporučuje turskim nadležnim tijelima da učine sljedeće:

nastave s provedbom akcijskog plana o sprječavanju povreda EKLJP-a i osiguraju potrebne ljudske i financijske resurse za osiguranje njegove provedbe i praćenja; nastave s konstruktivnim upravljanjem skupinom predmeta „Incal” kako bi se osiguralo da Odbor ministara na kraju prekine s nadzorom ove skupine predmeta; poduzmu mjere za osiguranje učinkovite provedbe prava osoba na podnošenje tužbe Ustavnom sudu i za jačanje institucija Ombudsmana i nacionalnih tijela za zaštitu ljudskih prava; nastave s preispitivanjem i izmjenom zakonodavstva o suzbijanju terorizma u skladu sa standardima EU-a i radeći s predstavnicima organizacija civilnog društva; poduzmu sve nužne korake kako bi se osiguralo da službenici za provedbu zakona, suci i državni odvjetnici dosljedno tumače postojeće zakonodavstvo uzimajući u obzir odredbe EKLJP-a i sudsku praksu Europskog suda za ljudska prava, uključujući jačanje svijesti, izobrazbu i uspostavu neovisnog i nepristranog tijela za istragu policijskih kaznenih djela.

6. BLOK 5.: PONOVNI PRIHVAT NEZAKONITIH MIGRANATA 

6.1. Opća ocjena

Na provedbi u ovom području treba još mnogo raditi. Treba priznati neke pozitivne inicijative koje je poduzela Turska, u prvom redu ratifikaciju sporazuma o ponovnom prihvatu između EU-a i Turske i stvaranje nove administrativne infrastrukture za upravljanje postupkom ponovnog prihvata.

Međutim, sporazum je stupio na snagu tek 1. listopada 2014. i stoga još nije moguće prikupiti podatke o provedbi. Nadalje, ključna odredba sporazuma, koja se odnosi na ponovni prihvat migranata koji su državljani trećih zemalja, počet će se primjenjivati tek tri godine nakon tog datuma i stoga do tada neće biti moguće sveobuhvatno ocijeniti provedbu zahtjeva iz ovog bloka. Još jedan ključni zahtjev iz ovog bloka, koji se odnosi na potpunu provedbu postojećih obveza ponovnog prihvata s pojedinim državama članicama EU-a, može se ocijeniti  ali nažalost nije ispunjen u zadovoljavajućoj mjeri.

6.2. Podrobne primjedbe o mjerilima u okviru bloka o ponovnom prihvatu

Ø potpuno i učinkovito provesti obveze u ponovnom prihvatu koje postoje u državama članicama;

Zbog niske stope prihvaćanja zahtjeva za ponovni prihvat koje je Grčka uputila Turskoj i zbog činjenice da je Turska u 2013. jednostrano odlučila da će prestati surađivati s Bugarskom u pitanjima ponovnog prihvata (što je do tog trenutka radila), Komisija smatra da ovaj zahtjev nije ispunjen.  

Komisija preporučuje da Turska provede sve svoje obveze o ponovnom prihvatu prema državama članicama i da održi dobru razinu suradnje u tom području rada.

Ø ratificirati sporazum o ponovnom prihvatu između EU-a i Turske koji je parafiran 21. lipnja 2012.;

Budući da je Turska ratificirala sporazum o ponovnom prihvatu, ovaj je zahtjev ispunjen.

Ø potpuno i učinkovito provesti sve odredbe sporazuma o ponovnom prihvatu između EU-a i Turske na način kojim će se osigurati evidencija činjenice da postupci ponovnog prihvata na dogovarajući način funkcioniraju u svim državama članicama;

Budući da je sporazum o ponovnom prihvatu s EU-om stupio na snagu 1. listopada 2014., a neke ključne odredbe sporazuma počet će se primjenjivati tek tri godine nakon tog datuma, Komisija smatra da ovo mjerilo nije ispunjeno.

Ø uspostaviti i provoditi unutarnje postupke kojima se omogućuje brza i učinkovita identifikacija i vraćanje turskih građana, državljana trećih zemalja i osoba bez državljanstva koje (više) ne ispunjuju uvjete za ulazak u, ostanak ili boravak na državnom području jedne od država članica i olakšani provoz osoba koje se vraćaju u njihovu državu podrijetla, u duhu suradnje;

Turska je uspostavila unutarnje postupke za vraćanje nezakonitih migranata i ti se postupci u načelu nesmetano provode u pogledu turskih građana. Nisu bili dostupni dokazi o postupcima kojima se osigurava da se ponovni prihvat nezakonitih migranata, posebno onih koji su državljani trećih zemalja, odvija u propisanim rokovima. Komisija smatra da je ovo mjerilo samo djelomično ispunjeno.

Komisija preporučuje turskim nadležnim tijelima da razviju unutarnje postupke navedene u ovom zahtjevu, uključujući one kojima se osigurava nesmetana provedba skraćenih postupaka na granici i da Komisiju obavješćuje o napretku.

Turska nadležna tijela trebala bi završiti sa zapošljavanjem i izobrazbom zaposlenika u Glavnoj upravi za upravljanje migracijama koja je sada na čelu operacija za ponovni prihvat i povrat državljana trećih zemalja. Nadležna tijela trebala bi također jasno utvrditi odgovornosti Glavne uprave i način na koji će surađivati s nadležnim osobljem u drugim tijelima za provedbu zakona i graničnom policijom koja ima vodeću ulogu u radu s nezakonitim migrantima.

Ø jačati sposobnost nadležnog tijela za obradu zahtjeva za ponovni prihvat unutar roka navedenog u sporazumu o ponovnom prihvatu i smanjiti broj neriješenih zahtjeva za ponovni prihvat, uključujući one koji se odnose na državljane trećih zemalja;

Provedba sporazuma o ponovnom prihvatu između EU-a i Turske počela je tek nedavno. Osim toga, tri godine nakon stupanja na snagu sporazum će se provoditi samo djelomično jer neke od njegovih odredbi nisu primjenjive. Iz tih razloga još nije moguće ocijeniti u kojoj se mjeri poštuju rokovi utvrđeni u sporazumu za obradu zahtjeva za ponovni prihvat i stoga Komisija smatra da ovaj zahtjev nije ispunjen.

Ø osigurati da se zahtjevi za ponovni prihvat obrađuju u skladu s nacionalnim zahtjevima za zaštitu podataka i zahtjevima EU-a za zaštitu podataka;

Budući da Turska još nije donijela zakone o zaštiti podataka u skladu sa standardima EU-a, zahtjev nije ispunjen.

Ø prikupljati i pravovremeno razmjenjivati detaljne statističke podatke s nadležnim tijelima država članica i s Europskom komisijom;

Budući da provedba sporazuma o ponovnom prihvatu između EU-a i Turske još nije počela, još nije moguće vidjeti kako se prikupljaju i razmjenjuju statistički podaci o ponovnom prihvatu i stoga Komisija smatra da ovaj zahtjev nije ispunjen. 

7. STATISTIČKI PODACI 

7.1. Opća ocjena

Statistički pokazatelji u Planu prema kojima se prate promjene profila rizika u Turskoj ukazuju na umjereno pozitivan trend, uz dvije iznimke. Jedna je iznimka suradnja u području ponovnog prihvata, koja je još uvijek loša. Druga je iznimka sve veći broj osoba koje dolaze u EU iz Turske s krivotvorenim i lažnim putnim ispravama.

7.2. Podrobne primjedbe o statističkim podacima

Ø stopa odbijanja izdavanja vize podnositeljima zahtjeva iz Turske;

Stopa odbijanja izdavanja vize u Turskoj polako se, ali stabilno smanjuje.

U 2010. odbijeno je 6,73 % svih zatraženih viza (nešto više od prosječne stope odbijanja u svim veleposlanstvima država članica EU-a u svijetu koja iznosi 5,79 %). U 2011.  odbijeno je 5,04 % svih zatraženih viza (nešto manje od prosječne stope odbijanja u svim veleposlanstvima država članica EU-a u svijetu koja iznosi 5,5 %). U 2012.  odbijeno je 4,51 %  svih zatraženih viza vrste C (nešto manje od prosječne stope odbijanja u svim veleposlanstvima država članica EU-a koja iznosi 4,77 %). U 2013. zatraženo je 780 846 viza C, a 36 901 je odbijeno; stopa odbijanja iznosi 4,7 %  (nešto manje od prosječne stope odbijanja u svim veleposlanstvima država članica EU-a u cijelom svijetu koja iznosi 4,8 %).

Dok se stopa odbijanja izdavanja vize smanjivala, broj zahtjeva za izdavanje schengenske vize u Turskoj nastavio se povećavati (za 61 % između 2009. i 2013.) te je 2013. izdano 780 846 zahtjeva za vize C.

Ø stopa odbijanja ulaska turskih državljana u zajednički schengenski prostor;

Broj turskih državljana kojima je odbijen ulazak u schengenski prostor smanjio se sa 1889 u 2011. na 1763 u 2012. te na 1715 u 2013.

Ø broj turskih državljana za koje je utvrđeno da nezakonito ulaze u državno područje država članica ili tamo ostaju;

Broj turskih državljana za koje je utvrđeno da nezakonito ulaze na državno područje država članica EU-a smanjio se sa 700 u 2011. na 416 u 2012. i na 317. u 2013. 

Broj turskih državljana za koje je utvrđeno da nezakonito borave na državnom području države članice EU-a smanjio se sa 7 803 u 2011. na 7 220 u 2012. i na 6 744 u 2013.

U oba navedena slučaja uočljiv je pozitivan trend. 

Ø ukupan broj zahtjeva za azil koje su turski državljani predali u državama članicama EU-a; 

Broj zahtjeva za azil koje su turski državljani predali u državama članicama EU-a smanjivao se od 2008. Broj zahtjeva smanjio se sa 7 115 u 2008. na 7 030 u 2009., 6 360 u 2010,  6 505 u 2011., zatim 6210 u 2012. te 5 625 u 2013. Iako je broj relativno visok za stabilnu i demokratsku zemlju kao što je Turska, trend u pogledu ovog zahtjeva pozitivan je.

Međutim, udio pozitivnih odluka o azilu povećao se sa 11 % u 2008. na 19,3 % u 2013., što znači da se povećava broj turskih državljana za koje se smatra da im je potrebna međunarodna zaštita.

Ø broj zahtjeva za ponovni prihvat, uključujući zahtjeve državljana trećih zemalja, koje su države članice predale Turskoj i koje je ona odbila;

Broj nezakonitih migranata koje su države članice EU-a vratile u Tursku iznosio je 2643 u 2011., 2161 u 2012. i 1777 u 2013. od čega je broj turskih državljana iznosio 1866 u 2011., 1666 u 2012. i 1445 u 2013.

Broj nezakonitih migranata (koji većinom nisu turski državljani) za koje su grčka nadležna tijela podnijela zahtjeve za ponovni prihvat iznosio je 18 758 u 2011. 20 464 u 2012. i 3 413 u 2013. Broj zahtjeva koje su turska nadležna tijela odbila ili na koje nisu pozitivno odgovorila bio je izrazito visok i iznosio je 17 206 (91 %) u 2011., 19 641 (96 %) u 2012. i 3 079 (90 %) u 2013.

Ø broj državljana trećih zemalja koji su došli izravno s državnog područja Turske i otkriveni su prilikom nezakonitog prelaska vanjskih granica EU-a ili nezakonitog boravka u EU-u

Broj državljana trećih zemalja koji su došli izravno s turskog državnog područja u EU iznosio je 56 201 u 2011., 36 307 u 2012., i 24 262 u 2013. Ti su brojevi relativno visoki, ali trend je u padu.

Ø broj državljana trećih zemalja koji su došli u EU ili pokušavaju prijeći vanjske granice EU-a, a dolaze izravno s državnog područja Turske, te kod kojih su pronađene nezakonite putne isprave

Broj osoba (uključujući turske državljane i državljane trećih zemalja) koje su dolazile izravno s turskog državnog područja i kod kojih su na nekom graničnom prijelazu s EU-om pronađene nezakonite isprave iznosio je 629 u 2011., 927 u 2012. i 1693 u 2013. Broj se povećava. Najveći udio tih osoba (84 % od ukupnog broja u 2013.) doputovao je u Tursku zrakoplovom.

Ø broj operacija koje izvršavaju turska tijela za provedbu zakona protiv zločinačkih organizacija koje se bave trgovanjem ljudima i krijumčarenjem migranata te broj uhićenih trgovaca i krijumčara

Nije bilo moguće dobiti jasne statističke podatke o ukupnim rezultatima koje su turska nadležna tijela ostvarila u cjelini u vezi s tim pitanjima, već samo odvojene statističke podatke koji se odnose na rezultate koje su ostvarila neka tijela za provedbu zakona. U izvješću turske policije o suzbijanju krijumčarenja i organiziranog kriminala za 2013. navedeno je 312 operacija suzbijanja krijumčarenja migranata provedenih u 2012. i 335 provedenih u 2013. te 24 operacije suzbijanja trgovanja ljudima u 2012. i 17 operacija u 2013. Uslijed tih operacija kazneno je progonjeno 1036 krijumčara migranata u 2012. i 918 u 2013. te 140 trgovaca ljudima u 2012. i 89 u 2013.

8. ZAKLJUČCI

Dijalog o liberalizaciji viznog režima između EU-a i Turske učinkovito je započeo kada je Komisija predstavila „Plan za uvođenje bezviznog režima za Tursku” 16. prosinca 2013.

Iz prvog izvješća o provedbi Plana, koje je rezultat prve godine razgovora, može se zaključiti da je Turska ostvarila dobar napredak u provedbi nekoliko mjerila iz Plana i može ostvariti daljnji napredak u pogledu ispunjenja svih mjerila pod uvjetom da turska nadležna tijela razviju suradnju s EU-om i njegovim državama članicama u mjerodavnim područjima i pokrenu i provedu nekoliko temeljnih zakonodavnih i upravnih reformi. Međutim, pravna i administrativna situacija i promjene u Turskoj te opća suradnja s EU-om još nisu u fazi kada bi Komisija mogla predložiti Vijeću i Europskom parlamentu ukidanje zahtjeva za posjedovanjem vize za turske državljane koji žele ući u schengenski prostor. 

U ovom su izvješću iscrpno opisana područja u kojima su potrebne reforme i suradnja. Na sljedećem su popisu sažeta najvažnija pitanja.

U pogledu sigurnosti isprava, Turska će morati početi izdavati nove putovnice koje će uključivati biometrijske podatke u skladu s pravnom stečevinom EU-a i razviti učinkovitu razmjenu informacija i suradnju s državama članicama EU-a za otkrivanje krivotvorenih i lažnih putnih isprava. U pogledu upravljanja migracijama Turska će morati osigurati učinkovitu i sveobuhvatnu provedbu novog Zakona o strancima i međunarodnoj zaštiti, uključujući donošenjem odgovarajućeg sekundarnog zakonodavstva i morat će završiti postupak osnivanja Glavne uprave za upravljanje migracijama. U Turskoj bi trebalo poduzeti mjere u cilju uspostave modernijeg, učinkovitijeg i integriranog sustava upravljanja granicama i osigurati jačanje viznog sustava te razvoja snažnije suradnje na granicama s državama članicama EU-a. Sporazum o ponovnom prihvatu između EU-a i Turske stupio je na snagu 1. listopada 2014. EU sada očekuje da će se on u potpunosti i djelotvorno primjenjivati u odnosu na sve države članice EU-a. U međuvremenu treba djelotvornije poštovati postojeće bilateralne obveze  ponovnog prihvata između Turske i država članica EU-a. U pogledu javnog reda i sigurnosti turska nadležna tijela moraju potpisati, ratificirati i početi provoditi nekoliko međunarodnih konvencija, primjenjivati ih na temelju kooperativnog pristupa, donositi nacionalno zakonodavstvo u skladu s europskim i međunarodnim normama i nastaviti s reformom pravosudnog sustava u Turskoj u cilju zaštite njegove neovisnosti i učinkovitosti. Time će se podržati turska tijela za provedbu zakona u njihovoj borbi protiv organiziranog kriminala i pomoći će se u razvoju policijske i pravosudne suradnje s partnerima u državama članicama EU-a. Ostvarivanjem napretka u području zaštite podataka omogućit će se, među ostalim,  uspostava boljih odnosa s Europolom i Eurojustom. U području temeljnih prava Turska bi trebala nastaviti revidirati zakonodavstvo o suzbijanju terorizma i osigurati provedbu tog zakonodavstva u skladu s odredbama EKLJP-a i sudskom praksom Europskog suda za ljudska prava. Turska će također morati donositi i provoditi sveobuhvatnu strategiju i akcijski plan za unaprjeđenje stanja osoba romskog podrijetla koie žive u Turskoj i morat će donijeti zakonodavstvo u cilju sprječavanja diskriminacije i olakšavanja socijalne uključenosti.

Komisija je uvjerena da će turska nadležna tijela uložiti najveće napore u razvoj i provedbu tih reformi i u suradnju i poziva ih da obavijeste Komisiju o promjenama koje su važne za ispunjenje zahtjeva u okviru mjerila.

Komisija je odlučna iskoristiti sve dostupne financijske i tehničke resurse EU-a, posebno one dostupne u okviru Instrumenta za pretpristupnu pomoć, kako bi podržala Tursku u tim nastojanjima.  

Komisija to čini iz želje za partnerstvom i podjelom tereta, ali isto tako svjesna činjenice da će se većinom mjera kojima bi se podržalo ostvarivanje napretka Turske prema liberalizaciji viznog režima u skladu s Planom i preporukama iz ovog izvješća, ako se budu pravilno provodile, promicati daljnje usklađivanje turskog zakonodavstva, administrativnih sposobnosti i prakse s normama EU-a.

Komisija će nastaviti pratiti napredak Turske u provedbi mjerila iz „Plana za uvođenje bezviznog režima za Tursku″ i posebnih preporuka iz ovog izvješća te će objaviti drugo izvješće u roku od dvanaest mjeseci. 

[1] Komisijino izvješće o napretku Turske za 2014. SWD(2014) 307 priloženo komunikaciji „Strategija proširenja i glavni izazovi 2014. – 2015.“, COM(2014)700 od 8.10.2014.