52014DC0564

NACRT IZMJENE PRORAČUNA BR. 5 ZA OPĆI PRORAČUN ZA 2014.

OPĆI RAČUN PRIHODA RAČUN RASHODA PO ODJELJCIMA Odjeljak III. – Komisija

Uzimajući u obzir:

– Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 314., zajedno s Ugovorom o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, a posebno njegovim člankom 106.a,

– Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije[1], a posebno njezin članak 41.,

– Uredbu Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 od 2. prosinca 2013. kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. – 2020.[2], a posebno njezin članak 13.,

– Opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2014. donesen 20. studenoga 2013.[3],

– Izmjenu proračuna br. 1/2014[4], donesenu 16. travnja 2014.,

– Nacrt izmjene proračuna br. 2/2014[5], donesen 15. travnja 2014.,

– Nacrt izmjene proračuna br. 3/2014[6], donesen 28. svibnja 2014.,

– Nacrt izmjene proračuna br. 4/2014[7], donesen 9. srpnja 2014.,

Ovime Europska komisija proračunskom tijelu podnosi Nacrt izmjene proračuna br. 5 za proračun za 2014.

IZMJENE RAČUNA PRIHODA I RASHODA PO ODJELJCIMA

Izmjene računa prihoda i rashoda po odjeljcima dostupne su na EUR-Lexu (http://eur-lex.europa.eu/budget/www/index-en.htm). Verzija izmjena ovog računa na engleskom jeziku priložena je u informativne svrhe kao prilog proračunu.

SADRŽAJ

TOC

1.           Uvod

Nacrtom izmjene proračuna (NIP) br. 5 za 2014. obuhvaćena je mobilizacija Fonda solidarnosti EU-a (EUSF) u iznosu od 46 998 528 EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza i odobrenim sredstvima za plaćanje. Mobilizacija se odnosi na poplave u Italiji (Sardinija) tijekom studenoga 2013., potres u Grčkoj (Kefalonija), ledene oluje u Sloveniji i iste ledene oluje nakon kojih su uslijedile poplave u Hrvatskoj krajem siječnja / početkom veljače 2014.

2.           Mobilizacija Fonda solidarnosti EU-a

Različite vrste prirodnih katastrofa (poplave, potresi i ledene oluje) prouzročile su znatnu štetu Italiji, Grčkoj, Sloveniji i Hrvatskoj, državama članicama EU-a koje su podnijele zahtjev. Italiju i Grčku pogodile su nepovezane, različite vrste katastrofa, a jednom od najgorih zimskih snježnih oluja u Europi pogođeno je nekoliko zemalja, s posebno štetnim posljedicama u Sloveniji i Hrvatskoj.

Iako je 28. lipnja 2014. na snagu stupila Uredba (EU) br. 661/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 2012/2002 o osnivanju Fonda solidarnosti Europske unije[8], pozitivno pravo ne može se primjenjivati retroaktivno. Komisija je stoga temeljito razmotrila zahtjeve u skladu s izvornim odredbama Uredbe Vijeća (EZ) br. 2012/2002 o osnivanju Fonda solidarnosti Europske unije, a posebno njezinim člancima 2., 3. i 4.

Najvažniji elementi procjena sažeti su u nastavku ovog dokumenta.

2.1.        Italija – poplave na Sardiniji

(1) Sardinija je 18. i 19. studenoga 2013. pogođena iznimnom količinom oborina koje su prouzročile izlijevanje mnogih rijeka, čime su prouzrokovane poplave na širokom području.

(2) Talijanski zahtjev zaprimljen je 24. siječnja 2014., čime je poštovan rok od 10 tjedana od 18. studenoga 2013., datuma kada je zabilježena prva šteta.

(3) Uzrok poplave prirodna je sila, stoga pripada glavnom području primjene Fonda solidarnosti.

(4) Budući da su talijanska nadležna tijela procijenila ukupnu izravnu štetu na 652 418 691 EUR, što je ispod praga za katastrofe velikih razmjera koji za Italiju u 2014. iznosi 3,8 milijardi EUR (odnosno 3 milijarde EUR u cijenama iz 2002.), katastrofa ne ispunjuje uvjete za „prirodnu katastrofu velikih razmjera” prema Uredbi o EUSF-u.

(5) Italija je dostavila detaljno raščlanjenu štetu pri čemu se najveći dijelovi odnose na štetu u području cestovne i prometne infrastrukture u iznosu od 156,5 milijuna EUR, štetu u području hidrauličnih i vodovodnih mreža u iznosu od 224,6 milijuna EUR i na javne zgrade u iznosu od 40,6 milijuna EUR. Ukupni iznos štete na privatnoj imovini jest 38,3 milijuna EUR.

(6) Budući da je ukupna izravna šteta ispod praga za katastrofe velikih razmjera za aktivaciju Fonda solidarnosti, zahtjev je razmotren na temelju kriterijâ za „izvanredne regionalne katastrofe” kako je utvrđeno člankom 2. stavkom 2. posljednjim podstavkom Uredbe (EZ) br. 2012/2002 kojim se utvrđuju uvjeti za mobilizaciju Fonda solidarnosti „u iznimnim okolnostima”. Na temelju tih kriterija regija može iznimno primiti pomoć iz Fonda ako je ta regija pogođena izvanrednom, poglavito prirodnom katastrofom kojom je ugrožen veći dio njezina stanovništva te koja ima teške i trajne posljedice na životne uvjete i gospodarsku stabilnost regije. Uredbom se traži davanje posebne pozornosti udaljenim i izoliranim regijama poput otočnih i najudaljenijih regija utvrđenih člankom 349. Ugovora. Sardinija ne pripada toj kategoriji. Uredbom se traži „krajnje stroga” procjena zahtjeva podnesenih na temelju odredbi za „izvanredne regionalne katastrofe”.

(7) Kako je utvrđeno u Godišnjem izvješću o Fondu solidarnosti (2002. – 2003.)[9], Komisija smatra da je, kako bi posebni kriteriji za regionalne katastrofe imali smisla u nacionalnom kontekstu, potrebno razlikovati ozbiljne regionalne događaje od onih koji su samo lokalni. U skladu s načelom supsidijarnosti nacionalna tijela nadležna su za te lokalne događaje, a spomenuti regionalni događaji mogu se razmotriti u cilju dodjele potpora u okviru Fonda solidarnosti.

(8) Jedan od uvjeta utvrđenih u Uredbi (EZ) br. 2012/2002 za iznimnu mobilizaciju Fonda solidarnosti jest ugroženost većeg dijela stanovništva regije na koju se odnosi zahtjev. U talijanskom zahtjevu navedeno je da je od 1,288 milijuna ukupnog broja stanovnika koji žive u 310 pogođenih općina njih 1,031 milijuna izravno ugroženo katastrofom. Stoga se može zaključiti da je veći dio stanovništva izravno ugrožen katastrofom.

(9) U pogledu zahtjeva da se dokažu teške i trajne posljedice na životne uvjete i gospodarsku stabilnost regije, u zahtjevu je navedeno da je većina područja Sardinije (izuzev manjeg dijela na istoku otoka) pogođena katastrofom. U njemu su naglašeni uništenje i obustava važne infrastrukture (poput one u području prometa, vode i električne energije), učinak poplava na prirodu te utjecaj na poduzeća, turizam i kućanstva. Uz to se očekuje smanjenje izvoza u području rudarstva i vađenja kamena te izvoza poljoprivrednih proizvoda. Prijavljena je znatna šteta na branama u pokrajini Nuoro. Obustavom i uništenjem cestovne i prometne mreže stanovnicima je prouzročeno mnogo problema, a posebno onima koji putuju na posao. Italija procjenjuje da će popravak cestovne i opskrbne mreže trajati do dvije ili više godina. Prijavljena je šteta nanesena privatnim poduzećima (kojima često upravljaju obitelji) i šteta nanesena poljoprivrednom sektoru, koji ima značajnu ulogu na Sardiniji.

(10) Talijanska su nadležna tijela procijenila trošak osnovnih hitnih operacija prihvatljivih na temelju članka 3. stavka 2. Uredbe o EUSF-u na 20,9 milijuna EUR i raščlanila ga po vrstama operacija. Najveći procijenjeni troškovi odnose se na preventivnu infrastrukturu i hitnu zaštitu kulturnog nasljeđa.

(11) Pogođena regija prihvatljiva je kao „tranzicijska regija” u okviru europskih strukturnih i investicijskih (ESI) fondova (2014. – 2020.). Talijanska nadležna tijela nisu ukazala Komisiji na svoju namjeru da preraspodijele sredstva za Sardiniju iz programâ u okviru fondova ESI na mjere oporavka.

(12) Talijanska nadležna tijela navela su da prihvatljivi trošak nije pokriven osiguranjem.

2.2.        Grčka – potresi na Kefaloniji

(1) Kefaloniju je pogodio jak potres magnitude 5,8 prema Richterovoj ljestvici, nakon čega su uslijedili brojni snažni naknadni potresi, na sjeveroistoku otoka u razdoblju od 26. siječnja 2014. do 3. veljače 2014., zbog čega je 3 000 osoba ostalo bez domova, a bilo je i nekoliko žrtava. Teško je oštećen velik broj kuća, pa su ljudi na nekoliko noći morali biti smješteni u šatorima ili na vojnim brodovima.

(2) Grčki zahtjev zaprimljen je 28. ožujka 2014., čime je poštovan rok od 10 tjedana od 26. siječnja 2014., datuma kada je zabilježena prva šteta.

(3) Uzrok potresa prirodna je sila, stoga pripada glavnom području primjene Fonda solidarnosti.

(4) Budući da su grčka nadležna tijela procijenila ukupnu izravnu štetu na 147 332 790 EUR, što je ispod praga za katastrofe velikih razmjera koji za Grčku u 2014. iznosi 1,2 milijardi EUR (odnosno 0,6 % BND-a na temelju podataka iz 2012.), katastrofa ne ispunjuje uvjete za „prirodnu katastrofu velikih razmjera” prema Uredbi o EUSF-u.

(5) Budući da je ukupna izravna šteta ispod praga za katastrofe velikih razmjera za aktivaciju Fonda solidarnosti, zahtjev je razmotren na temelju kriterijâ za „izvanredne regionalne katastrofe” kako je utvrđeno člankom 2. stavkom 2. posljednjim podstavkom Uredbe (EZ) br. 2012/2002 kojim se utvrđuju uvjeti za mobilizaciju Fonda solidarnosti „u iznimnim okolnostima”. Na temelju tih kriterija regija može iznimno primiti pomoć iz Fonda ako je ta regija pogođena izvanrednom, poglavito prirodnom katastrofom kojom je ugrožen veći dio njezina stanovništva te koja ima teške i trajne posljedice na životne uvjete i gospodarsku stabilnost regije. Uredbom se traži posebna usmjerenost na udaljene i izolirane regije poput otočnih i najudaljenijih regija utvrđenih člankom 349. Ugovora. Pogođeno područje Grčke ne pripada toj kategoriji. Uredbom se traži „krajnje stroga” procjena zahtjeva podnesenih na temelju odredbi za „izvanredne regionalne katastrofe”.

(6) Kako je utvrđeno u Godišnjem izvješću o Fondu solidarnosti (2002. – 2003.), Komisija smatra da je, kako bi posebni kriteriji za regionalne katastrofe imali smisla u nacionalnom kontekstu, potrebno razlikovati ozbiljne regionalne događaje od onih koji su samo lokalni. U skladu s načelom supsidijarnosti nacionalna tijela nadležna su za te lokalne događaje, a spomenuti regionalni događaji mogu se razmotriti u cilju dodjele potpore u okviru Fonda solidarnosti.

(7) Jedan od uvjeta utvrđenih u Uredbi (EZ) br. 2012/2002 za iznimnu mobilizaciju Fonda solidarnosti jest ugroženost većeg dijela stanovništva regije na koju se odnosi zahtjev. U grčkom zahtjevu navedeno je da je potresima ugroženo čitavo stanovništvo Jonskih otoka, otprilike 208 000 stanovnika, s najvećim posljedicama na otocima Kefaloniji i Itaci, na kojima je proglašeno izvanredno stanje. Ostali dijelovi Jonskih otoka pogođeni su u manjim razmjerima. Tisuće je ljudi nakon prvog potresa moralo provesti noći u vojnim šatorima ili ih je bilo potrebno smjestiti na brodove. Prekinuta je opskrba električnom energijom. Do daljnjih snažnih potresa došlo je 3. veljače i 4. veljače, zbog čega je 3 000 ljudi ostalo bez svojih domova. Potresi su se nastavili u ožujku. Veliki broj stanovnika otoka dugo se nije mogao vratiti u svoje domove zbog ponovnih potresa. Uz to su javne zgrade znatno oštećene. Škole i vrtići bili su zatvoreni do sredine veljače. Kao posljedica odrona kamenja i klizanja tla ceste su bile neprohodne. Zbog dostavljenih uvjerljivih dokaza zaključak je da je veliki dio stanovništva regije bio izravno ugrožen.

(8) U pogledu zahtjeva da se dokažu teške i trajne posljedice na životne uvjete i gospodarsku stabilnost regije, u zahtjevu su navedene posljedice katastrofe na čitavu regiju Jonskih otoka, a najteže su posljedice zabilježene na Kefaloniji i Itaci gdje je na kućama, javnim zgradama, infrastrukturi, mrežama, objektima luka i zračne luke te prostorijama kulturnih, obrazovnih i zdravstvenih ustanova uzrokovana velika šteta. U zahtjevu su opisane teške posljedice na stanovništvo i dostavljene pojedinosti o posljedicama na gospodarstvo zbog kojih je dodatno pogoršano već oslabljeno gospodarstvo otoka, posebno na sektor turizma i poljoprivrede/ribarstva. Međutim posljedice na gospodarstvo još su veće i uvelike utječu na cijelu regiju. To se posebno odnosi na turizam, najvažniji gospodarski sektor, na koji negativno utječe materijalna šteta na infrastrukturi i kulturnim mjestima te otkazivanja rezervacija. Mnoga su poduzeća propala zbog nemogućnosti pružanja zadovoljavajuće cestovne i morske veze te zbog poremećaja gospodarskog života lokalnog stanovništva. Uz to Grčka je navela da je zbog prvog velikog potresa u Kefaloniji potrebno srušiti 100 kuća te da je otprilike 1 100 kuća znatno, a 1 400 kuća lakše oštećeno i da trenutačno nisu prikladne za stanovanje. Zbog problema s vodoopskrbnom i kanalizacijskom mrežom životni su uvjeti još lošiji.

(9) Grčka su nadležna tijela procijenila trošak osnovnih hitnih operacija prihvatljivih na temelju članka 3. stavka 2. Uredbe Vijeća (EZ) br. 2012/2002 na 76,8 milijuna EUR i raščlanila ga po vrstama operacija. Najveći dio odnosi se na hitnu obnovu cestovne mreže u iznosu od 50 milijuna EUR.

(10) Pogođena regija prihvatljiva je kao „tranzicijska regija” u okviru europskih strukturnih i investicijskih (ESI) fondova (2014. – 2020.). Grčka nadležna tijela nisu ukazala Komisiji na svoju namjeru da preraspodijele sredstva za Jonske otoke iz programâ u okviru fondova ESI na mjere oporavka.

(11) Grčka nadležna tijela navela su da prihvatljivi trošak nije pokriven osiguranjem.

2.3.        Slovenija – ledena oluja

(1) Slovenija je pogođena jednom od najgorih zimskih snježnih oluja u posljednjim desetljećima kojom su obuhvaćeni dijelovi Europe i pogođeno nekoliko država među kojima su Hrvatska, Srbija, Rumunjska i Bugarska. Slovenija je najviše pogođena u razdoblju između 30. siječnja i 27. veljače 2014., kada je zbog leda oštećena gotovo polovina šuma te države, a u svakom četvrtom kućanstvu prekinuta je opskrba električnom energijom budući da su zbog velike količine snijega srušeni električni stupovi i vodovi.

(2) Slovenski zahtjev zaprimljen je 4. travnja 2014., čime je poštovan rok od 10 tjedana od 30. siječnja 2014., datuma kada je zabilježena prva šteta.

(3) Uzrok ledene oluje prirodna je sila, stoga pripada glavnom području primjene Fonda solidarnosti.

(4) Slovenska nadležna tijela procijenila su ukupnu izravnu štetu na 428 733 722 EUR. Taj iznos odgovara iznosu od 1,23 % slovenskog BND-a i njime se prelazi prag za mobilizaciju Fonda solidarnosti koji za Sloveniju u 2014. iznosi 209,6 milijuna EUR (odnosno 0,6 % BND-a na temelju podataka iz 2012.). Budući da procijenjena ukupna izravna šteta prelazi prag, katastrofa ispunjuje uvjete za „prirodnu katastrofu velikih razmjera”. Ukupna izravna šteta temelj je za izračun iznosa financijske pomoći. Financijska se pomoć smije upotrijebiti samo za hitne operacije od ključne važnosti kako je utvrđeno člankom 3. Uredbe.

(5) U pogledu učinka i posljedica katastrofe, slovenska su nadležna tijela izvijestila o velikoj šteti nanesenoj šumama, elektroenergetskoj infrastrukturi, javnim i privatnim zgradama, poduzećima te prometnoj i cestovnoj mreži. Pogođeno je 160 od 212 općina iz 12 slovenskih regija. Kao posljedica leda, snijega ili poplava oštećena su 62 spomenika kulturne baštine. Zbog loših uvjeta i štete na elekričnim vodovima opskrba električnom energijom prekinuta je u 120 000 domaćinstava, što obuhvaća više od 15 % stanovništva Slovenije. Zahvaljujući mehanizmu EU-a za civilnu zaštitu i bilateralnoj suradnji, 11 država osiguralo je Sloveniji 172 sklopa električnih generatora od kojih je 83 velikog kapaciteta. Ukupno je 1 400 sklopova električnih generatora i generatora instalirano na pogođenim područjima diljem Slovenije u cilju opskrbe električnom energijom radi hitnih potreba ugroženog stanovništva i mjestâ gdje se provodila operacija crpljenja pitke vode. U najgorem je razdoblju bilo zatvoreno 40 % osnovnih i srednjih škola te vrtića. Uz to je nanesena znatna šteta sektoru šumarstva. Slovenija procjenjuje da je šteta nanesena površini od više od 50 % svih šuma (u iznosu od 214 milijuna EUR). Predviđa se da će mjere čišćenja i obnove trajati duže razdoblje. U zahtjevu je dokazano da je ledena oluja prouzročila znatnu štetu.

(6) Slovenska su nadležna tijela procijenila trošak osnovnih hitnih operacija prihvatljivih na temelju članka 3. stavka 2. Uredbe Vijeća (EZ) br. 2012/2002 na 266,0 milijuna EUR i raščlanila ga po vrstama operacija. Najveći se udio troškova hitnih operacija (više od 80 milijuna EUR) odnosi na operacije oporavka u području infrastrukture i energije.

(7) Pogođene regije djelomično pripadaju kategoriji „manje razvijenih regija”, a djelomično „više razvijenih regija” u okviru europskih strukturnih i investicijskih (ESI) fondova (2014. – 2020.). Slovenska nadležna tijela nisu ukazala Komisiji na svoju namjeru da preraspodijele sredstva za Sloveniju iz programâ u okviru fondova ESI na mjere oporavka.

(8) Slovenska nadležna tijela navela su da prihvatljivi trošak nije pokriven osiguranjem.

2.4.        Hrvatska – led i poplave

(1) Hrvatsku je zahvatila jednaka vremenska pojava zbog koje je Slovenija zatražila sredstva iz Fonda solidarnosti EU-a. Posebno su pogođene sjeverozapadne regije i dio sjevernog Jadrana. Uz to su od 12. veljače otapanjem leda i snijega prouzročene poplave, što je nanijelo dodatnu štetu važnim osnovnim javnim infrastrukturama te privatnoj i javnoj imovini.

(2) Hrvatski zahtjev zaprimljen je 9. travnja 2014., čime je poštovan rok od 10 tjedana od 31. siječnja 2014., datuma kada je zabilježena prva šteta.

(3) Uzrok ledene oluje i poplava prirodna je sila, stoga pripada glavnom području primjene Fonda solidarnosti.

(4) Hrvatska nadležna tijela procijenila su ukupnu izravnu štetu na 291 904 630 EUR. Taj iznos odgovara iznosu od 0,69 % hrvatskog BND-a i njime se prelazi prag za mobilizaciju Fonda solidarnosti koji za Hrvatsku u 2014. iznosi 254,2 milijuna EUR (odnosno 0,6 % BND-a na temelju podataka iz 2012.). Budući da procijenjena ukupna izravna šteta prelazi prag, katastrofa ispunjuje uvjete za „prirodnu katastrofu velikih razmjera”. Ukupna izravna šteta temelj je za izračun iznosa financijske pomoći. Financijska se pomoć smije upotrijebiti samo za hitne operacije od ključne važnosti kako je utvrđeno člankom 3. Uredbe.

(5) U pogledu učinka i posljedica katastrofe, hrvatska su nadležna tijela navela pet pogođenih područja: Primorje – Gorski Kotar, Karlovac, Sisak – Moslavina, Varaždin i Zagreb. Zbog velike težine leda nastalog na stablima i infrastrukturi, rušila su se stabla te pucala debla i električni vodovi (pokriveni ledom debljine do 10 cm), pa su ceste bile neprohodne, a situacija lošija jer je u mnogim naseljima prekinuta opskrba električnom energijom. Posljedica nestanka struje bio je prekid javne opskrbe vodom tijekom cijelog razdoblja ledene oluje, što se uvelike odrazilo na svakodnevne živote stanovnika i funkcioniranje javnih ustanova i poduzeća. Zbog srušenih stabala ceste su bile neprohodne, zbog čega ugroženo stanovništvo nije moglo stići do radnih mjesta, a neka su područja odsječena. Specijalne jedinice pozvane su kako bi pomogle starijem stanovništvu i odsječenim područjima. Zbog srušenih stabala na pet je dana prekinut željeznički promet na pruzi M202 koja povezuje Zagreb i Rijeku. Slično je stanje bilo u području mreže javnih cesta. Hrvatska je navela da je obuhvaćena čitava mreža od 35 kV (93 km); oštećeno je ukupno 503 km električnih vodova i 98 dalekovoda. Ledenom olujom obuhvaćeno je područje veće od 56 000 hektara šuma, od kojih je gotovo 10 000 hektara uništeno. Ukratko, poplavljeno je 1 180 kuća i 1 390 poljoprivrednih zgrada te je poplavama ugroženo ukupno 3 720 stanovnika. UNHCR je pomogao hrvatskom Crvenom križu da ublaži tešku situaciju žrtava rekordnih poplava u Sisku. Uz to je Hrvatska izvijestila o nekoliko slučajeva klizanja tla kojima je prouzročena šteta prometnoj infrastrukturi.

(6) Hrvatska su nadležna tijela procijenila trošak osnovnih hitnih operacija prihvatljivih na temelju članka 3. stavka 2. Uredbe Vijeća (EZ) br. 2012/2002 na 135,2 milijuna EUR i raščlanila ga po vrstama operacija. Najveći se udio troškova hitnih operacija (više od 105,4 milijuna EUR) odnosi na operacije čišćenja na područjima pogođenima katastrofom i prirodnim područjima.

(7) Pogođene regije pripadaju kategoriji „manje razvijenih regija” u okviru strukturnih fondova (2014. – 2020.). Hrvatska nadležna tijela nisu ukazala Komisiji na svoju namjeru da preraspodijele sredstva za Hrvatsku iz programâ u okviru fondova ESI na mjere oporavka.

(8) Hrvatska nadležna tijela navela su da prihvatljivi trošak nije pokriven osiguranjem.

3.           Financiranje

Budući da je solidarnost bila glavni razlog za osnivanje Fonda, Komisija smatra da bi pomoć iz sredstava Fonda trebala biti progresivna. To znači da bi, na temelju dosadašnje prakse, zbog dijela štete kojim se prelazi prag (odnosno 0,6 % BND-a ili 3 milijarde EUR u cijenama iz 2002., ovisno o tome koji je iznos manji) intenzitet potpore trebao biti veći od onoga za štetu do praga. Primijenjena stopa za utvrđivanje dodijeljenih sredstava za katastrofe velikih razmjera u prošlosti je bila 2,5 % ukupne izravne štete ispod praga i 6 % za dio štete iznad praga. Metoda za izračun potpore iz Fonda solidarnosti utvrđena je u Godišnjem izvješću o Fondu solidarnosti 2002. – 2003., a prihvatili su je Vijeće i Europski parlament.

Predložena je primjena istih postotaka i dodjela sljedećih iznosa potpore:

Katastrofa || Izravna šteta (EUR) || Prag (u milijunima EUR) || Iznos na temelju 2,5 % (EUR) || Iznos na temelju 6 % (EUR) || Predloženi ukupni iznos potpore (EUR) ||

Poplave u Italiji || 652 418 691 || 3 752,330 || 16 310 467 || ~ || 16 310 467 ||

Potres u Grčkoj || 147 332 790 || 1 168,231 || 3 683 320 || ~ || 3 683 320 ||

Led/oluja u Sloveniji || 428 733 722 || 209,587 || 5 239 675 || 13 148 803 || 18 388 478 ||

Led/poplave u Hrvatskoj || 291 904 630 || 254,229 || 6 355 725 || 2 260 538 || 8 616 263 ||

UKUPNO || 46 998 528

Budući da je riječ o prvoj odluci o mobilizaciji sredstava u 2014., prethodno predložen ukupni iznos potpore u skladu je s odredbama o gornjoj granici iz Uredbe o višegodišnjem financijskom okviru (VFO) od 530,6 milijuna EUR (500 milijuna EUR u cijenama iz 2011.), a osigurano je i da je potrebna jedna četvrtina tog iznosa dostupna 1. listopada 2014. kako bi se pokrile potrebe koje mogu nastati do kraja godine.

Naposljetku se predlaže mobilizacija Fonda solidarnosti za svaki pojedinačni navedeni slučaj i unošenje odgovarajućih odobrenih sredstava u proračunsku stavku 13 06 01 u proračunu za 2014., i u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza i u odobrenim sredstvima za plaćanje.

S obzirom na to da je Fond solidarnosti poseban instrument kako je utvrđeno Uredbom o VFO-u, odgovarajuća odobrena sredstva trebala bi se unijeti u proračun izvan odgovarajućih gornjih granica u okviru VFO-a.

4.           Sažeta tablica po naslovima VFO-a

Naslov || Proračun za 2014. (uključujući IP 1 i NIP 2 i 4/2014) || Nacrt izmjene proračuna 5/2014 || Proračun za 2014. (uključujući IP 1 i NIP od 2 do 5/2014)

Odobrena sredstva za preuzimanje obveza || Odobrena sredstva za plaćanje || Odobrena sredstva za preuzimanje obveza || Odobrena sredstva za plaćanje || Odobrena sredstva za preuzimanje obveza || Odobrena sredstva za plaćanje

1. || Pametan i uključiv rast || 63 986 340 779 || 66 374 487 058 || || || 63 986 340 779 || 66 374 487 058

Gornja granica || 63 973 000 000 || || || || 63 973 000 000 ||

Razlika do gornje granice || 75 989 221 || || || || 75 989 221 ||

1a || Konkurentnost za rast i radna mjesta || 16 484 010 779 || 12 028 322 326 || || || 16 484 010 779 || 12 028 322 326

Gornja granica || 16 560 000 000 || || || || 16 560 000 000 ||

Razlika do gornje granice || 75 989 221 || || || || 75 989 221 ||

1b || Gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija || 47 502 330 000 || 54 346 164 732 || || || 47 502 330 000 || 54 346 164 732

Gornja granica || 47 413 000 000 || || || || 47 413 000 000 ||

Razlika do gornje granice || - 89 330 000 || || || || - 89 330 000 ||

Instrument fleksibilnosti || 89 330 000 || || || || 89 330 000 ||

Razlika do gornje granice || 0 || || || || 0 ||

2. || Održivi rast: prirodni resursi || 59 267 214 684 || 56 564 930 369 || || || 59 267 214 684 || 56 564 930 369

Gornja granica || 59 303 000 000 || || || || 59 303 000 000 ||

Razlika do gornje granice || 35 785 316 || || || || 35 785 316 ||

Od čega: Europski fond za jamstva u poljoprivredi (EFJP) – Rashodi povezani s tržištem i izravna plaćanja || 43 778 100 000 || 43 776 956 403 || || || 43 778 100 000 || 43 776 956 403

Posebna gornja granica || 44 130 000 000 || || || || 44 130 000 000 ||

Neto prijenos između EFJP-a i EPFRR-a || 351 900 000 || || || || 351 900 000 ||

Razlika do gornje granice || || || || || ||

3. || Sigurnost i građanstvo || 2 171 998 732 || 1 677 039 976 || || || 2 171 998 732 || 1 677 039 976

Gornja granica || 2 179 000 000 || || || || 2 179 000 000 ||

Razlika do gornje granice || 7 001 268 || || || || 7 001 268 ||

4. || Globalna Europa || 8 325 000 000 || 6 842 004 256 || || || 8 325 000 000 || 6 842 004 256

Gornja granica || 8 335 000 000 || || || || 8 335 000 000 ||

Razlika do gornje granice || 10 000 000 || || || || 10 000 000 ||

5. || Administracija || 8 404 517 081 || 8 405 389 881 || || || 8 404 517 081 || 8 405 389 881

Gornja granica || 8 721 000 000 || || || || 8 721 000 000 ||

Razlika do gornje granice || 316 482 919 || || || || 316 482 919 ||

Od čega: Administrativni rashodi institucija || 6 797 392 438 || 6 798 265 238 || || || 6 797 392 438 || 6 798 265 238

Posebna gornja granica || 7 056 000 000 || || || || 7 056 000 000 ||

Razlika do gornje granice || 258 607 562 || || || || 258 607 562 ||

6. || Naknade || 28 600 000 || 28 600 000 || || || 28 600 000 || 28 600 000

Gornja granica || 29 000 000 || || || || 29 000 000 ||

Razlika do gornje granice || 400 000 || || || || 400 000 ||

Ukupno || 142 183 671 276 || 139 892 451 540 || || || 142 183 671 276 || 139 892 451 540

Gornja granica || 142 540 000 000 || 135 866 000 000 || || || 142 540 000 000 || 135 866 000 000

Instrument fleksibilnosti || 89 330 000 || || || || 89 330 000 ||

Pričuva za nepredviđene izdatke || || 4 026 700 000 || || || || 4 026 700 000

Razlika do gornje granice || 445 658 724 || 248 460 || || || 445 658 724 || 248 460

|| Posebni instrumenti || 456 181 000 || 350 000 000 || 46 998 528 || 46 998 528 || 503 179 528 || 396 998 528

Sveukupno || 142 639 852 276 || 140 242 451 540 || || || 142 686 850 804 || 140 289 450 068

[1]               SL L 298, 26.10.2012., str. 1.

[2]               SL L 347, 20.12.2013., str. 884.

[3]               SL L 51, 20.2.2014., str. 1.

[4]               SL L 204, 11.7.2014., str. 1.

[5]               COM(2014) 234, 15.4.2014.

[6]               COM(2014) 329, 28.5.2014.

[7]               COM(2014) 461, 9.7.2014.

[8]               Uredba (EU) br. 661/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 2012/2002 o osnivanju Fonda solidarnosti Europske unije, SL L 189/143 od 27.6.2014.

[9]               Godišnje izvješće 2002. – 2003. i Izvješće o iskustvu stečenom nakon godine dana primjene novog instrumenta, COM(2004)397 završna verzija od 26.5.2004.