OBRAZLOŽENJE

1.           KONTEKST PRIJEDLOGA

· Razlozi za prijedlog i njegovi ciljevi

Gospodarstvo Tunisa negativno je pogođeno unutarnjim nemirima koji su uslijedili nakon revolucije u 2011., regionalnom nestabilnošću (posebno ratom u Libiji) i slabim međunarodnim okruženjem, posebno u europodručju, s kojom Tunis ima uske trgovinske i financijske veze. Gospodarstvo je iskusilo recesiju u 2011. ali unatoč umjerenom gospodarskom napretku u 2012. zahvaljujući oporavku turizma i izravnih stranih investicija (FDI) i poboljšanju gospodarske aktivnosti, makroekonomska situacija je i dalje vrlo osjetljiva. Specifično, fiskalni položaj i stanje bilance plaćanja znatno su se pogoršali, što je stvorilo značajne financijske potrebe.

U isto vrijeme, nakon svrgnuća predsjednika Ben Alija 14. siječnja 2011., zemlja je poduzela važne korake prema uspostavi demokratskih mehanizama, uključujući organizaciju slobodnih izbora i osnivanje Nacionalne ustavotvorne skupštine. Iako je politička tranzicija obilježena problemima i razdobljima nestabilnosti, očekuje se da će proces tranzicije rezultirali donošenjem novog Ustava i organizacijom novih izbora u prvoj polovini 2014. 

U tom su kontekstu vlasti Tunisa postigle sredinom travnja sporazum sa službama Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) o 24-mjesečnom stand-by aranžmanu (SBA) u iznosu od 1,75 milijardi USD (400 % kvote) odobrenog od strane Odbora MMF-a u lipnju.  Cilj SBA-a je potpora vladinog programa gospodarske reforme, smanjenje gospodarskih slabosti i poticanje održivog i uključivog rasta.

U ovom kontekstu, vlada Tunisa je 28. kolovoza 2013. zatražila makrofinancijsku pomoć (MFP) od Europske unije u iznosu od 500 milijuna EUR, s dijelom iznosa u obliku bespovratnih sredstava (vidi pismo molbe u Prilogu). Europska komisija podnosi Europskom parlamentu i Vijeću prijedlog za dodjelu MFP-a Republici Tunisu koja iznosi maksimalno 250 milijuna EUR. Odobrena je pomoć u obliku srednjoročnih zajmova, bez dijela iznosa u bespovratnim sredstvima jer Tunis ne ispunjuje kriterij prihvatljivosti za dodjelu bespovratnih sredstava u sklopu aktivnosti MFP-a. 

Predloženi MFP Europske unije pomogao bi Tunisu pokriti dio preostalih potreba za vanjskim financiranjem za razdoblje 2014. - 2015. u kontekstu programa MMF-a, procijenjenih na 3,0 milijardi USD. Pomoć bi smanjila kratkoročne bilance plaćanja gospodarstva i fiskalne slabosti, istovremeno podržavajući program prilagodbe i reforme dogovoren s MMF-om i Svjetskom bankom, kao i reforme dogovorene u okviru operacija financiranih iz proračuna EU-a, posebno State Building Contract - Državni građevinski ugovor (Programme d’Appui à la Relance, PAR), koji se dijelom financira programom potpore za partnersku reformu i  uključivi rast (SPRING).

Predloženi MFP u skladu je s ciljevima inicijative Partnerstva iz Deauvillea  čelnika zemalja članica G8 i s usmjerenjem nove europske susjedske politike. To bi pokazalo drugim zemljama u regiji da je Europska unija spremna pomoći zemljama koje započinju političku reformu, a prolaze kroz ekonomske poteškoće.

U ovom kontekstu Komisija smatra da su ispunjeni politički i gospodarski preduvjeti za aktivnosti makrofinancijske pomoći predloženog iznosa i prirode.

· Opći kontekst

Nakon teške recesije u 2011., kada se gospodarstvo smanjilo za 1,9 % zbog unutarnjih političkih nemira i libijskog sukoba, umjereni oporavak započeo je u 2012. usprkos nepovoljnom međunarodnom i domaćem okruženju, sa rastom realnog BDP-a prema procijenjenim 3,6 %, potaknutim uglavnom oporavkom turizma i priljevom izravnih stranih investicija. Usprkos obećavajućem rastu manufakturne aktivnosti i porastu turizma koji se pokazao do sredine 2013., nepromijenjeno političko stanje, neočekivano nizak rast u EU (glavni trgovački partner Tunisa) i na novim tržištima te loša žetva usporili su gospodarsku aktivnost. Međunarodni monetarni fond izmijenio je svoju prognozu za rast BDP-a u 2013. od 3 % na 4 %.  Prognoza rasta za 2014. također je izmijenjena od 4,5 % do 3,7 %, uz znatan rizik daljnjeg pada kao odraz domaće političke situacije.

Nezaposlenost je i dalje ključni problem sa stopom od 15,9 % na kraju lipnja 2013. u usporedbi s 13,5 % prije revolucije, a posebna je visoka među mladima i ženama. Inflacijski pritisci javljaju se od rane 2012., što se može objasniti povećanjem cijena energije i višim cijenama hrane. Međutim, inflacija je ponovno pala na 5,7 % (a temeljna inflacija na 4,4 %) do rujna i očekuje se da ostane stabilna na toj razini.

Monetarna politika bila je tijekom 2011. i u prvim mjesecima 2012. prilagodljiva kao odgovor na veliko smanjenje proizvodnje i relativno stabilnu temeljnu inflaciju. Međutim, budući da se inflacija ubrzala, a vanjske i fiskalne bilance se pogoršavaju, Središnja banka Tunisa (CBT) poduzela je mjere štednje povećanjem referentne stope za 50 baznih bodova od kolovoza 2012. (na 4 %).

S obzirom na javne financije, programom MMF-a planira se umjerena fiskalna prilagodba za 2013., s ciljem da se fiskalni deficit poveća na 7,3 % BDP-a, što uglavnom odražava trošak planirane dokapitalizacije banaka i otplaćivanje dugova. Međutim, najnoviji trendovi pokazuju da se u odsustvu novih mjera fiskalni deficit značajno povećava (sada se predviđa da će deficit dosegnuti 8,4 % BDP-a osim ako se ne poduzmu korektivne mjere

Očekuje se da se ovo fiskalno pogoršanje u 2013., kao i prošle godine, djelomično nadoknadi  nižom stopom provedenih javnih ulaganja.

MMF za 2014. poziva na rebalans proračuna od oko 2 posto BDP-a kako bi se dosegao cilj planiranog deficita od 6,4 % BDP-a. Korektivne mjere će najvjerojatnije uključivati prilagodbu energetskih tarifa istovremeno razvijajući bolju ciljanu socijalnu sigurnosnu mrežu, povećanje kontrole nad plaćama u javnom sektoru (koje iznose oko 13 % BDP-a i 60 % prihoda), povećanje trošarina i mjera za poboljšanje učinkovitosti javnih rashoda. Potrebe dokapitalizacije za financijski sektor trebaju se prema zakonu također ispravno obuhvatiti proračunom.

Ukupni dug vlade ostaje na 44 % BDP-a u 2012., ali predviđa se njegov blagi porast na 45,3 % BDP-a do kraja ove godine i do najviše točke od 49,5 % BDP-a u 2014. Otplata duga ostaje na prihvatljivih 6 % ukupnih proračunskih troškova.

Gospodarski oporavak i rast tijekom 2012. usred smanjene svjetske potražnje (posebno iz EU) i trajno visokih cijena proizvoda doprinijeli su proširenju deficita tekućeg računa na 8,1 % BDP-a. Deficit se i dalje povećava u 2013. a najnovije projekcije ukazuju na pogoršanje od 8,3 % BDP-a u usporedbi s 7,5 % BDP-a što je bio cilj programa MMF-a. Osim toga, dosada su priljevi FDI-a u 2013. manji za 40 % od priljeva prvotno previđenih programom MMF-a. Štoviše, isplate službene pomoći su znatno ispod onog što je predviđeno programom. Kao rezultat ovih nedostataka u financiranju i većem deficitu tekućeg računa nego što je planirano, Tunis je suočen sa značajnim manjkom bilanci plaćanja (od oko 750 milijuna USD) za 2013, iako mogući zajam Katara može doprinijeti njegovu smanjenju. MMF očekuje da se ovaj deficit pokrije padom stranih rezervi od 600 milijuna USD u usporedbi s prvotnim ciljevima programa i daljnjim smanjenjem javnih ulaganja (koja imaju visoki udjel u uvozu).

Nakon  djelomične obnove u 2012., devizne rezerve su počele ubrzano padati početkom 2013. Do kraja listopada 2013. rezerve su bile na 6,9 milijardi USD, pokrivajući samo 104 dana izvoza. Očekuje se da će do kraja 2013. rezerve doći na 7,5 milijardi USD, što je smanjenje od 1,1 milijardi USD u 2013. u usporedbi s prvotnim ciljem povećanja od 400 milijuna USD za ovu godinu.

Vrijednost dinara je pala, u smislu nominalne vrijednosti, za oko 12 % nakon revolucije, i za oko 48 % BDP-a u 2011. na procijenjenih 51 % BDP-a u 2013.

Kriza je u 2011. negativno utjecala na brojne ključne banke, naročito javne, koje su bile izloženije teško pogođenom sektoru turizma. To je navelo Središnju banku Tunisa da se pobrine za likvidnost komercijalnih banaka tijekom 2012. kako bi im pomogla pokriti potrebe refinanciranja, iako je postepeno primjenjivanje injekcija likvidnosti već započelo. Vlasti namjeravaju prema programu dogovorenom s MMF-om nastaviti s dokapitalizacijom i oporavkom banaka pogođenih krizom.

Osim potrebe za restrukturiranjem i jačanjem bankovnog sustava, ostali  ključni izazovi reforme uključuju smanjenje nezaposlenosti i povećanje stope sudjelovanja u radnoj snazi (posebno za žene), smanjenje dohotka i regionalne razlike, smanjenje pretjeranog oslanjanja na priobalnu izvoznu industriju niske dodane vrijednosti, i reforma neučinkovitog sustava cijena potpore uz jačanje mreže socijalne sigurnosti.

Dana 7. lipnja 2013. Odbor MMF-a odobrio je, kao što je navedeno, pomoć od 1,75 milijardi USD (400% kvote Tunisa) u okviru dvogodišnjeg SBA-a. Glavni ciljevi MMF-og programa su: i.) održati makroekonomsku stabilnost, dijelom kroz provedbu strukturalnih reformi i selektivnom dokapitalizacijom banaka; ii.) podržati uključivi rast; iii.) smanjiti vanjsku ranjivost; i iv.) ojačati sigurnost ulagača i donatora.

Izmijenjene projekcije ukazuju na značajne potrebe uravnoteženja plaćanja za razdoblje 2014. - 2015., s ukupnim deficitom u vanjskom financiranju procijenjenim na 4,4 milijarde USD. Ovaj financijski deficit uglavnom se pripisuje dvama čimbenicima: velikom deficitu tekućeg računa i potrebi da se povećaju devizne rezerve tijekom razdoblja 2014. - 2015. Neto isplatama u okviru stand-by aranžmana i Zajma za razvojnu politiku (DPL) Svjetske banke, Tunis se suočuje s preostalim deficitom u vanjskom financiranju od 3,0 milijarde USD tijekom ovog razdoblja. Predloženi MFP Europske unije doprinosi pokrivanju 10,8 % preostalog deficita u vanjskom financiranju za razdoblje 2014. - 2015.

· Postojeće odredbe u području prijedloga

Nema

· Usklađenost s drugim politikama i ciljevima Unije

Europska unija želi razviti bliski odnos s Tunisom i poduprijeti gospodarsku i političku reformu Tunisa. Tunis je u 1995. postao prva zemlja na južnom Mediteranu koja je potpisala Sporazum o pridruživanju s Europskom unijom. Ovaj sporazum je i dalje pravni temelj za bilateralnu suradnju. Bilateralni odnosi ojačali su europsku susjedsku politiku EU-a, između ostaloga i donošenjem petogodišnjih Akcijskih planova ENP-a kojima se postavljaju ciljevi za ovu suradnju, od kojih posljednji pokriva razdoblje 2013. - 2017. Tunis je i članica Mediteranske unije. Gospodarske veze s Europskom unijom su važne za Tunis. Najveći dio trgovine Tunis obavlja s Europskom unijom. EU je u 2012. bila izvor 59,3 % uvoza u Tunis i odredište 68,1 % njezinih izvoznih proizvoda. Tunis također jako ovisi o EU u pogledu FDI-a i drugih financijskih priljeva, novčanih doznaka i prihoda od turizma. Tunis je završio ukidanje carinskih stopa za industrijske proizvode u 2008. i time postao prva mediteranska država koja je zaključila sporazum o slobodnoj trgovini s EU-om. EU je ponudio Tunisu pregovore o dubokom i sveobuhvatnom sporazumu o slobodnoj trgovini s ciljem davanja potpunog pristupa Tunisa jedinstvenom tržištu EU, iako pregovori još nisu počeli.

Makrofinancijska pomoć Europske unije donijela bi ukupno 445 milijuna EUR u potporama mobiliziranim pod programima Europski instrument za susjedstvo i partnerstvo (ENPI) i Potpora za partnersku reformu i uključivi rast (SPRING), a naročito pod uvjetima predviđenim paketom PAR III (treći paket energetskih propisa Europske unije) u kojem sudjeluje EU. Bliska suradnja osigurana je u provedbi ovih programa jer se oni međusobno nadopunjuju i osnažuju. Dok se planiranim MFP-om pruža kratkoročna potpora bilanci plaćanja, Državni građevinski ugovor (state building contract) podupire provedbu demokratskog tranzicijskog postupka putem gospodarskih i političkih mjera upravljanja. Makrofinancijska pomoć EU-a bi davanjem potpore za donošenje primjerenog okvira za makroekonomsku politiku i strukturalne reforme od strane tunižanskih vlasti povećala dodanu vrijednost i učinkovitost uključenosti EU-a putem drugih financijskih instrumenata.  Osim toga, nadopunila bi sredstva koja su međunarodne financijske institucije, bilateralni donatori i druge financijske institucije EU-a stavile na raspolaganje i tako doprinijela ukupnoj učinkovitosti paketa financijske potpore koji je dogovorila međunarodna zajednica donatora u razdoblju nakon krize.

U zaključku, iako put Tunisa do potpune demokracije nije bez poteškoća i velikih nesigurnosti, država je poduzela značajne korake prema političkoj reformi, s ciljem jačanja demokratskih institucija i mehanizama, uključujući višestranački parlamentarni sustav, vladavinu zakona i poštivanje ljudskih prava. Zemlja također planira program gospodarske reforme koji ima za cilj postaviti temelje za održiv i pravedni model rasta koji stvara radna mjesta. 

Prijedlog MFP-a u skladu je s obavezom EU-da podrži gospodarsku i političku tranziciju Tunisa. Prijedlog je u skladu i s tekstom dviju odluka MFP-a o Kirgiskoj republici i Hašemitskoj Kraljevini Jordanu[1]. Kao što je detaljno objašnjeno u radnom dokumentu službi, prijedlog Komisije je posebno u skladu s sljedećim načelima: izniman značaj, politički preduvjeti, komplementarnost, uvjetovanost i financijska disciplina.

Komisija nastavlja s nadzorom i procjenom ispunjivanja ovih kriterija tijekom trajanja djelovanja MFP-a. S obzirom na procjenu političkih preduvjeta, Komisija će biti u bliskoj suradnji s Europskom službom za vanjsko djelovanje.

2.           REZULTATI SAVJETOVANJA SA ZAINTERESIRANIM STRANAMA I OCJENA UČINKA

· Savjetovanje sa zainteresiranim stranama

Makrofinancijska pomoć pruža se kao sastavni dio međunarodne potpore gospodarskoj stabilizaciji Tunisa. Službe Komisije su se kod pripreme ovog prijedloga za MFP savjetovale s Međunarodnim monetarnim fondom i Svjetskom bankom, koje su već pokrenule velike programe financiranja. Komisija je također bila u redovitom kontaktu s tunižanskim vlastima.

· Prikupljanje i primjena stručnih znanja

Komisija provodi operativnu procjenu za potvrdu kvalitete i pouzdanosti javnih financijskih krugova i administrativnih postupaka uz pomoć vanjskih stručnjaka tijekom prosinca 2013.

· Ocjena učinka

Makrofinancijska pomoć i prateći program gospodarske prilagodbe i reforme pomoći će olakšati kratkoročne financijske potrebe Tunisa i poduprijeti mjere čiji je cilj jačanje bilance plaćanja, fiskalni položaj i povećanje održivog rasta, kako je dogovoreno s MMF-om. To će značajno pomoći poboljšanju učinkovitosti i transparentnosti upravljanja javnim financijama; promicati fiskalne reforme i povećati  naplate poreza te unaprijediti razvoj poreznog sustava; podržati postojeće napore i ojačati socijalnu sigurnosnu mrežu; promicati reforme tržišta rada (za smanjenje nezaposlenosti i povećanje stope sudjelovanja, naročito za žene); i olakšati donošenje mjera za poboljšanje regulacijskog okvira za trgovinu i ulaganja.

3.           PRAVNI ELEMENTI PRIJEDLOGA

· Sažetak predloženog djelovanja

Europska unija dat će na raspolaganje Tunisu MFP u ukupnom iznosu od 250 milijuna EUR u obliku srednjoročnog zajma. Ciljevi pomoći su: i.) doprinijeti pokrivanju preostalog vanjskog financiranja Tunisa u razdoblju 2014. - 2015., kako je Komisija odredila temeljem procjena MMF-a; ii.) podržati napore za fisklanu konsolidaciju programa MMF-a; iii.) olakšati i poticati napore vlasti Tunisa da provedu mjere utvrđene prema Akcijskom planu ENP-a za Tunis i EU; i iv.) podržati strukturalnu reformu koja cilja na poboljšanje ukupnog makroekonomskoh upravaljanja, jačanje gospodarskog upravljanja i transparentnosti te poboljšanje uvjeta za održivi rast.

Isplata pomoći planirana je u tri rate zajma. Isplata prve rate (90 milijuna EUR) očekuje se sredinom 2014. Druga rata (80 milijuna EUR) bi mogla biti isplaćena, ovisno o broju mjera politike, do kraja 2014. Treća i posljednja rata (80 milijuna EUR) mogla bi biti isplaćena, ako su ispune uvjeti mjera, tijekom prve polovice 2015. Komisija bi trebala upravljati makrofinancijskom pomoći Unije. Primjenjuju se specifične odredbe o sprječavanju prijevare i drugih nepravilnosti, u skladu s Financijskom uredbom.

Kao što je uobičajeno kod instrumenta MFP-a, isplate bi ovisile o uspješnim revizijama programa prema financijskom sporazumu MMF-a (SBA). Komisija i tunižanske vlasti dogovorile su i specifične mjere strukturnih reformi u Memorandumu o razumijevanju. Komisija se usmjeruje na strukturne reforme koje trebaju poboljšati ukupno makroekonomsko upravljanje i uvjete za održivi razvoj (primjerice usmjeravanje na transparentnost i učinkovitost upravljanja javnim financijama; fiskalne reforme; reforme za jačanje regulacijskog okvira za trgovinu i ulaganje).

Odluka da se MFP u potpunosti isplati u obliku zajmova opravdano je razinom razvoja Tunisa (mjerenog dohotkom po glavi stanovnika) i pokazateljima duga. To je u skladu i s postupcima Svjetske banke i MMF-a prema Tunisu. Tunis u svakom slučaju nije podoban za koncesijsko financiranje Međunarodnog udruženja za razvoj (IDA) ili MMF-ovog Fonda za smanjenje siromaštva i rast.

· Pravna osnova

Pravna osnova prijedloga je članak 212. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU).

· Načelo supsidijarnosti

Načelo supsidijarnosti primjenjuje se do mjere u kojoj države članice ne mogu zadovoljavajuće postići ciljeve obnove kratkoročne makrofinancijske stabilnosti u Tunisu, ali Europska unija ih može postići na bolji način. Glavni razlozi su proračunska ograničenja na nacionalnoj razini i potreba za dobrom koordinacijom donatora kako bi se usavršila učinkovitost i raspon pomoći.

· Načelo proporcionalnosti

Prijedlog poštuje načelo proporcionalnosti: ograničava se na najmanje moguće zahtjeve kako bi se postigli ciljevi kratkoročne makrofinancijske stabilnosti i ne traži više nego što je potrebno za ispunjivanje te svrhe.

Kao što je Komisija navela temeljem procjena MMF-a u kontekstu SBA-a, iznos pomoći odgovara iznosu od 10,8 % preostalog financijskog deficita za razdoblje 2014. - 2015. U pogledu pomoći koju su Tunisu obećali ostali bilateralni i multilateralni donatori i zajmodavci, smatra se da je razina sudjelovanja u pružanju pomoći za EU primjerena.

· Izbor instrumenata

Financiranje projekta ili tehnička pomoć nisu pogodni ili zadovoljavajući u svrhu postizanja ovih makroekonomskih ciljeva. Ključna vrijednost koju pruža MMF u usporedbi s drugim instrumentima EU-a je olakšavanje ograničenja vanjskog financiranja i pomoć stvaranju stabilnog makroekonomskog okvira, uključujući promicanjem održivih bilanci plaćanja i proračunskih situacija, i primjerenim okvirom strukturalnih reformi. Makrofinancijska pomoć može podržavanjem uspostavljanja primjerenog ukupnog okvira za makroekonomske i strukturalne politike povećati učinkovitost poslovanja financiranih u Tunisu pomoću drugih, uže usmjerenih financijskih instrumenata.  

Predloženi program će ojačati i vladinu obavezu reforme i njezinu težnju bližim odnosima s EU-om. Rezultat se postiže, inter alia, primjerenim uvjetovanjem isplate pomoći. U širem kontekstu, program će pokazati drugim zemljama u regiji da je EU spremna pomoći zemljama koje pokreću političke reforme u vrijeme gospodarskih teškoća.

4.            UTJECAJ NA PRORAČUN

Planirana pomoć pruža se u obliku zajma i treba se financirati putem operacije zaduživanja koju će Komisija voditi u ime EU-a. Proračunski troškovi dodjeljivanja pomoći odgovaraju izdavanju rezervacije za iznose uplaćene u jamstveni fond, uz stopu od 9 %, za vanjsko davanje zajma Europske unije, iz proračunske linije 01 03 06 („izdavanje rezervacije za Jamstveni fond“)[2]. Uz pretpostavku da su prva i druga isplata zajma provedene u 2014. u ukupnom iznosu od 170 milijuna EUR a treća isplata zajma u 2015. u iznosu od 80 milijuna EUR, a prema pravilima upravljanja mehanizmom jamstvenog fonda, osiguravanje zajmova obavlja se za proračune u razdoblju 2016. - 2017.

5.           NEOBVEZNI ELEMENTI

· Klauzula o preispitivanju/reviziji/vremenskom ograničenju valjanosti

Prijedlog sadrži klauzulu o vremenskom ograničenju valjanosti. Predloženi MFP stavlja se na raspolaganje na dvije i pol godine počevši od  prvog dana stupanja na snagu Memoranduma o razumijevanju.

2013/0416 (COD)

Prijedlog

ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o pružanju makrofinancijske pomoći Republici Tunisu

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 212.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije[3],

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom[4],

budući da:

(1)       Odnosi između Europske unije („Unija“) i Republike Tunisa („Tunis“) razvijaju se unutar okvira europske susjedske politike. Euro-mediteranski sporazum o pridruživanju između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Tunisa s druge strane, stupio je na snagu 1. ožujka 1998. Prema sporazumu o pridruživanju, Tunis je finalizirao ukidanje carinske stope na industrijske proizvode u 2008., čime je Tunis postao prva mediteranska država koja je ušla u područje slobodne trgovine Unije. Bilateralni politički dijalog i gospodarska suradnja dalje se razvijaju unutar okvira akcijskih planova ENP-a od kojih bi najnoviji planovi na razmatranju pokrivali razdoblje 2013. - 2017.

(2)       Gospodarstvo Tunisa značajno je pogođeno domaćim događajima povezanih s događajima na jugu Mediterana koji su započeli krajem 2010., poznatih kao „arapsko proljeće“, i regionalnim nemirima koji su uslijedili, naročito u susjednoj Libiji. Ovi događaji i slabo globalno gospodarsko okruženje, posebno recesija u europodručju (glavni trgovački i financijski partner Tunisa), imali su vrlo negativan utjecaj na gospodarstvo Tunisa, što je dovelo do usporavanja rasta i stvaranja velikih vanjskih i proračunskih financijskih deficita.

(3)       Nakon svrgavanja predsjednika Ben Alija 14. siječnja 2011., prvi slobodni i demokratski izbori održali su se 23. listopada 2011. Nacionalna ustavotvorna skupština zasjeda od tog datuma, i iako politička tranzicija nije prošla bez poteškoća, glavne političke strane ulažu napore da nastave s reformama prema punopravnom demokratskom sustavu.

(4)       Od početka arapskog proljeća, Unija je u različitim prilikama izjavljivala da ima obvezu podržati Tunis u procesu političke i ekonomske reforme. Ova obveza je ponovno potvrđena u zaključcima sastanka Vijeća za pridruživanje između Unije i Tunisa u studenom 2012. Financijska potpora Unije procesu reforme Tunisa dosljedna je s politikom Unije prema području južnog Mediterana, kako je utvrđeno u kontekstu ENP-a.

(5)       U skladu sa zajedničkom izjavom Europskog parlamenta i Vijeća, donesenom zajedno s Odlukom br. 778/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća [3], makrofinancijska pomoć Unije trebala bi biti izvanredan financijski instrument za nevezanu i nenamjensku pomoć bilanci plaćanja čija je svrha ponovna uspostava održivog stanja korisnika u području vanjskog financiranja i kojom bi se trebala poduprijeti provedba programa politike kojim su obuhvaćene snažne mjere prilagodbe i mjere strukturnih reformi namijenjene poboljšanju bilance plaćanja, pogotovo za vrijeme trajanja programa, te osnažiti provedba relevantnih sporazuma s Unijom i njezinih programa.

(6)       U travnju 2013. tunižanske vlasti i Međunarodni monetarni fond (MMF) dogovorili su nepreventivni trogodišnji stand-by aranžman („Program MMF-a“) od 1,150 milijuna SDR-a (posebna prava vučenja). Ciljevi programa MMF-a sukladni su svrsi makrofinancijske pomoći Unije, to jest ublažavanju kratkoročnih poteškoća s bilancom plaćanja te provedbi snažnih mjera prilagodbe koje su usklađene s ciljem makrofinancijske pomoći Unije.

(7)       Unija je u okviru redovnog programa za suradnju osigurala 290 milijuna EUR bespovratnih sredstava za razdoblje 2011. - 2013. radi potpore planu političke i gospodarske reforme Tunisu. Dodatno je Tunisu u okviru programa „Potpora partnerstva, reformi i uključivog rastaˮ (SPRING) dodijeljeno 155 milijuna EUR za razdoblje 2011. - 2013.

(8)       Zbog pogoršanja svojeg gospodarskog stanja i izgleda, godine 2013. Tunis je zatražio od Unije makrofinancijsku pomoć.

(9)       Budući da je Tunis obuhvaćen europskom susjedskom politikom, trebao bi se smatrati državom koja ispunjuje uvjete za primanje makrofinancijske pomoći Unije.

(10)     S obzirom na to da još uvijek postoji znatan preostao manjak u vanjskom financiranju u bilanci plaćanja Tunisa i nakon dodjele sredstava MMF-a i drugih multilateralnih institucija te usprkos provedbi snažnih programa gospodarske stabilizacije i reformi u Tunisu, makrofinancijska pomoć Unije koja će biti pružena Tunisu („makrofinancijska pomoć Unije”) smatra se, s obzirom na trenutačne iznimne okolnosti, prikladnim odgovorom na zahtjev Tunisa za potporu gospodarske stabilizacije u kombinaciji s programom MMF-a. Makrofinancijska pomoć Unije pomogla bi gospodarskoj stabilizaciji i planu strukturnih reformi u Tunisu, nadopunjavajući sredstva na raspolaganju u okviru financijskog sporazuma s MMF-om.

(11)     Cilj makrofinancijske pomoći Unije trebao bi biti pružanje potpore ponovnom uspostavljanju održivog stanja vanjskog financiranja Tunisa, a time i pružanje potpore njezinom gospodarskom i društvenom razvoju.

(12)     Određivanje iznosa makrofinancijske pomoći Unije temelji se na sveobuhvatnoj kvantitativnoj procjeni preostalih potreba Tunisa za vanjskim financiranjem te se pritom uzima u obzir kapacitet Tunisa da se financira vlastitim sredstvima, a pogotovo iz međunarodnih rezervi kojima raspolaže. Makrofinancijska pomoć Unije trebala bi nadopunjavati programe i sredstva osigurana putem MMF-a i Svjetske banke. Pri određivanju iznosa pomoći također se uzimaju u obzir očekivani financijski doprinosi multilateralnih donatora te potreba osiguranja pravedne raspodjele tereta između Unije i drugih donatora, kao i već postojeća upotreba drugih instrumenata Unije za vanjsko financiranje u Tunisu te dodana vrijednost sveukupnog angažmana Unije.

(13)     Komisija bi trebala osigurati da je makrofinancijska pomoć Unije pravno i stvarno u skladu s ključnim načelima, ciljevima i mjerama poduzetima u okviru različitih područja vanjskog djelovanja i ostalih relevantnih politika Unije.

(14)     Makrofinancijskom pomoći Unije trebalo bi podupirati vanjsku politiku Unije prema Tunisu. Službe Komisije i Europska služba za vanjsko djelovanje (ESVD) trebale bi blisko surađivati tijekom aktivnosti makrofinancijske pomoći kako bi osigurale usklađenost i dosljednost vanjske politike Unije.

(15)     Makrofinancijskom pomoći Unije trebalo bi podupirati posvećenost Tunisa vrijednostima koje dijeli s Unijom, uključujući demokraciju, vladavinu prava, dobro upravljanje, poštovanje ljudskih prava, održivi razvoj i smanjenje siromaštva kao i njezinu predanost načelima otvorene, uređene i poštene trgovine.

(16)     Kao preduvjet za odobravanje makrofinancijske pomoći Unije Tunis mora poštovati učinkovite demokratske mehanizme, uključujući višestranački parlamentarni sustav i vladavinu prava, te zajamčiti poštovanje ljudskih prava. Osim toga, posebni ciljevi makrofinancijske pomoći Unije trebali bi jačati učinkovitost, transparentnost i odgovornost sustava upravljanja javnim financijama u Tunisu te promicanje strukturnih reformi kojima su ciljevi potpora održivog i uključivog rasta, stvaranje radnih mjesta i fiskalna konsolidacija. Komisija bi trebala redovito pratiti kako ispunjenje preduvjeta tako i postizanje tih ciljeva.

(17)     Kako bi se osiguralo da su financijski interesi Unije, povezani s makrofinancijskom pomoći Unije, učinkovito zaštićeni, Republika Tunis trebala bi poduzeti odgovarajuće mjere vezane uz sprečavanje i borbu protiv prijevare, korupcije i drugih nepravilnosti u vezi s pomoći. Osim toga, trebalo bi osigurati da Komisija provodi provjere i da Revizorski sud provodi revizije.

(18)     Dodjelom makrofinancijske pomoći Unije ne dovode se u pitanje ovlasti Europskog parlamenta i Vijeća.

(19)     Iznosi makrofinancijske pomoći dodijeljene u obliku bespovratnih sredstava trebali bi biti usklađeni s proračunskim odobrenim sredstvima utvrđenima višegodišnjim financijskim okvirom.

(20)     Komisija bi trebala upravljati makrofinancijskom pomoći Unije. Kako bi se osiguralo da Europski parlament i Vijeće mogu pratiti provedbu ove Odluke, Komisija bi ih trebala redovito obavješćivati o razvoju događaja u odnosu na pomoć i dostavljati im relevantne dokumente.

(21)     Kako bi se osigurali jednaki uvjeti za provedbu ove Odluke, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te ovlasti treba izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća[5].

(22)     Makrofinancijska pomoć Unije trebala bi podlijegati uvjetima gospodarske politike koji će biti utvrđeni u Memorandumu o razumijevanju. Kako bi se osigurali jednaki uvjeti provedbe te radi učinkovitosti, Komisija bi trebala biti ovlaštena pregovarati o tim uvjetima s tunižanskim vlastima uz nadzor Odbora predstavnika država članica u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011. Temeljem te Uredbe, savjetodavni bi se postupak trebao, kao opće pravilo, primjenjivati u svim slučajevima osim ako je drukčije navedeno u toj Uredbi. S obzirom na mogući važan učinak potpore iznad 90 milijuna EUR, za iznose koji prelaze taj prag prikladno je koristiti postupak ispitivanja. S obzirom na iznos makrofinancijske pomoći Unije Tunisu, savjetodavni postupak trebao bi se primjenjivati pri donošenju Memoranduma o razumijevanju ili u slučaju smanjenja, obustave ili ukidanja pomoći.

DONIJELI SU OVU ODLUKU:

Članak 1.

1.           Unija će Tunisu staviti na raspolaganje makrofinancijsku pomoć („makrofinancijska pomoć Unije”) u maksimalnom iznosu od 250 milijuna EUR, s ciljem pružanja potpore gospodarskoj stabilizaciji i reformama u Tunisu. Ta će pomoć doprinijeti pokrivanju bilance plaćanje Tunisa, kao što je određeno programom MMF-a.

2.           Puni iznos makrofinancijske pomoći Unije daje se na raspolaganje Tunisu u obliku zajmova. Komisija je ovlaštena u ime Unije pozajmiti potrebna sredstva na tržištima kapitala ili od financijskih institucija i u obliku zajma dodijeliti ih Tunisu. Rok dospijeća zajmova iznosi najviše 15 godina.

3.           Dodjelom makrofinancijske pomoći Unije upravlja Komisija u skladu sa sporazumima ili dogovorima postignutima između MMF-a i Tunisa te s glavnim načelima i ciljevima gospodarskih reformi utvrđenih Sporazumom o pridruživanju između EU i Tunisa i Akcijskim planom EU i Tunisa za razdoblje 2013. 2017. dogovorenim prema ENP-u. Komisija redovito obavješćuje Europski parlament i Vijeće o napretku vezanom uz makrofinancijsku pomoć Unije, uključujući isplate te pomoći, te pravovremeno podnosi tim institucijama relevantne dokumente.

4.           Makrofinancijska pomoć Unije stavlja se na raspolaganje za razdoblje od dvije godine počevši od prvog dana nakon stupanja na snagu Memoranduma o razumijevanju iz članka 3. stavka 1.

5.           Ako se potrebe Tunisa za financiranjem tijekom razdoblja isplate makrofinancijske pomoći Unije znatno smanje u usporedbi s prvotnim predviđanjima, Komisija, postupajući u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 7. stavka 2., smanjuje iznos pomoći ili tu pomoć obustavlja ili ukida.

Članak 2.

Kao preduvjet za odobravanje makrofinancijske pomoći Unije Tunis mora poštovati učinkovite demokratske mehanizme, uključujući višestranački parlamentarni sustav i vladavinu prava, te zajamčiti poštovanje ljudskih prava. Komisija prati ispunjivanje tog preduvjeta tijekom trajanja makrofinancijske pomoći Unije. Ovaj se članak primjenjuje u skladu s Odlukom Vijeća 2010/427/EU [6].Članak 3.[6].

Članak 3.

1.           Komisija se, u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 7. stavka 2., dogovara s vlastima Tunisa o jasno određenoj gospodarskoj politici i financijskim uvjetima, usmjeravajući se na strukturne reforme i dobre javne financije na kojima se temelji makrofinancijska pomoć Unije, a ti će uvjeti biti utvrđeni u Memorandumu o razumijevanju („Memorandum o razumijevanju”) u kojem će biti naveden rok za ispunjenje tih uvjeta. Gospodarska politika i financijski uvjeti utvrđeni u Memorandumu o razumijevanju u skladu su sa sporazumima ili dogovorima iz članka 1. stavka 3., uključujući makroekonomsku prilagodbu i programe strukturne reforme koje je Tunis proveo, uz potporu MMF-a.

2.           Tim će se uvjetima posebno ciljati na jačanje učinkovitosti, transparentnosti i odgovornosti sustava upravljanja javnim financijama u Tunisu, uključujući za korištenje makrofinancijskom pomoći Unije. Pri određivanju mjera politike također se uzima u obzir napredak na području uzajamnog otvaranja tržišta, razvoj uređene i poštene trgovine kao i drugi prioriteti u kontekstu vanjske politike Unije. Komisija redovito prati napredak u postizanju tih ciljeva.

3.           Pojedinosti o financijskim uvjetima makrofinancijske pomoći Unije utvrđuju se Ugovorom o bespovratnim sredstvima i Ugovorom o zajmu koje će sklopiti Komisija i tunižanske vlasti.

4.           Komisija redovito provjerava jesu li uvjeti iz članka 4. stavka 3. i dalje ispunjeni i jesu li ekonomske politike Tunisa u skladu s ciljevima makrofinancijske pomoći Unije. Pritom Komisija blisko surađuje s MMF-om i Svjetskom bankom i, prema potrebi, s Europskim parlamentom i Vijećem.

Članak 4.

1.           U skladu s uvjetima iz stavka 3., Komisija će makrofinancijsku pomoć Unije staviti na raspolaganje u tri rate. Iznos svake rate utvrđuje se u Memorandumu o razumijevanju.

2.           Za iznose makrofinancijske pomoći Unije u obliku zajmova formiraju se, prema potrebi, rezervacije, u skladu s Uredbom Vijeća (EZ, Euratom) br. 480/2009[7].

3.           Komisija odlučuje o isplati rata pod uvjetom da su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

(a) preduvjet određen u članku 2.;

(b) stalni zadovoljavajući rezultati provedbe programa politike koji sadrži snažne mjere prilagodbe i mjere strukturne reforme potpomognute nepreventivnim kreditom MMF-a; i

(c) provedba, u određenom roku, uvjeta gospodarske politike dogovorenih u Memorandumu o razumijevanju.

Druga rata isplaćuje se najranije tri mjeseca nakon isplate prve rate. Druga rata isplaćuje se najranije tri mjeseca nakon isplate prve rate.

4.           Ako uvjeti iz stavka 3. nisu ispunjeni, Komisija privremeno obustavlja ili ukida isplatu makrofinancijske pomoći Unije. U takvim slučajevima, ona obavješćuje Europski parlament i Vijeće o razlozima za tu obustavu ili ukidanje.

5.           Makrofinancijska pomoć Unije isplaćuje se Središnjoj banci Tunisa. Podložno odredbama koje će se dogovoriti u Memorandumu o razumijevanju, uključujući i potvrdu preostalih potreba za proračunskim financiranjem, sredstva Unije mogu se prenijeti Ministarstvu financija Tunisa kao krajnjem korisniku.

Članak 5.

1.           Poslovi zaduživanja i kreditiranja vezani uz zajmovnu komponentu makrofinancijske pomoći Unije izvršavaju se u eurima koristeći isti datum valute i ne smiju prouzročiti promjenu ročnosti za Uniju te je ne smiju izložiti valutnim ili kamatnim rizicima ili bilo kakvom drugom komercijalnom riziku.

2.           Ako okolnosti to omogućuju i na zahtjev Tunisa, Komisija može poduzeti potrebne korake kako bi osigurala da se u uvjete kreditiranja uključi odredba o prijevremenoj otplati i da se ista podudara s odgovarajućom odredbom iz uvjeta za poslove zaduživanja.

3.           Ako okolnosti dopuštaju poboljšanje kamatnih stopa na zajam i na zahtjev Tunisa, Komisija može odlučiti refinancirati cijeli zajam ili jedan dio prvotnog zaduženja ili može restrukturirati odgovarajuće financijske uvjete. Operacije refinanciranja ili restrukturiranja provode se u skladu sa stavcima 1. i 4. i ne utječu na produženje dospijeća zaduživanja ili povećanje iznosa nepodmirenog kapitala na dan refinanciranja ili restrukturiranja.

4.           Sve troškove koje je prouzročila Unija koji se odnose na poslove zaduživanja i kreditiranja u skladu s ovom Odlukom snosi Tunis.

5.           Komisija obavješćuje Europski parlament i Vijeće o razvoju događaja u vezi s poslovima iz stavaka 2. i 3.

Članak 6.

1.           Makrofinancijska pomoć Unije provodi se u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća [8] [8] i Delegiranom uredbom Komisije (EU) br. 1268/2012 [9][9].

2.           Provedbom makrofinancijske pomoći Unije upravlja se izravno.

3.           Memorandum o razumijevanju, Ugovor o zajmu i Ugovor o bespovratnim sredstvima, koji se sklapaju s tunižanskim vlastima, sadrže sljedeće odredbe:

(a) osiguravanje da Tunis redovito provjerava jesu li financijska sredstva odobrena iz proračuna Unije ispravno iskorištena, poduzimanje odgovarajućih mjera radi sprečavanja nepravilnosti i prijevara te, prema potrebi, poduzimanje pravne radnje s ciljem povrata svih zloupotrijebljenih sredstava isplaćenih na temelju ove Odluke;

(b) osiguravanje zaštite financijskih interesa Unije, pogotovo predviđanje posebnih mjera u vezi sa sprečavanjem i suzbijanjem prijevare, korupcije i drugih nepravilnosti koje utječu na makrofinancijsku pomoć Unije, u skladu s Uredbom Vijeća (EZ, Euratom) br. 988/95[10], Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96[11] te Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća[12];

(c) izričita dodjela ovlasti Komisiji, uključujući Europski ured za borbu protiv prijevara, ili njihovim predstavnicima u svrhu provedbe provjera, uključujući provjere i inspekcije na terenu;

(d) izričita dodjela ovlasti Komisiji i Revizorskom sudu u svrhu vršenja revizija tijekom i nakon razdoblja dostupnosti makrofinancijske pomoći Unije, uključujući revizije dokumentacije te revizije na terenu, poput operativnih procjena;

(e) osiguravanje da Unija ostvaruje pravo na otplatu bespovratnih sredstava i/ili prijevremenu otplatu zajma ako je utvrđeno da, u vezi s upravljanjem makrofinancijskom pomoći Unije, Tunis sudjeluje u prijevari ili korupciji ili u nekoj drugoj nezakonitoj radnji koja ugrožava financijske interese Unije.

4.           Tijekom provedbe makrofinancijske pomoći Unije Komisija prati, putem operativnih procjena, kvalitetu financijskih propisa Tunis administrativnih postupaka te mehanizama unutarnje i vanjske kontrole koji su relevantni za takvu pomoć.

Članak 7.

1.           Komisiji u radu pomaže odbor. Taj Odbor jest odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

2.           Kod upućivanja na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

Članak 8.

1.           Svake godine do 30. lipnja Komisija Europskom parlamentu i Vijeću dostavlja izvješće o provedbi ove Odluke u prethodnoj godini, zajedno s ocjenom te provedbe. U izvješću se:

(a) ocjenjuje napredak u provedbi makrofinancijske pomoći Unije;

(b) procjenjuje gospodarsko stanje i mogućnosti Tunisa, kao i napredak u provedbi mjera politike iz članka 3. stavka 1.;

(c) navodi poveznice između uvjeta gospodarske politike utvrđenih u Memorandumu o razumijevanju, trenutačne gospodarske i fiskalne uspješnosti Tunisa te odluka Komisije o isplati rata makrofinancijske pomoći Unije.

2.           Najkasnije dvije godine nakon isteka razdoblja dostupnosti iz članka 1. stavka 4. Komisija dostavlja Europskom parlamentu i Vijeću izvješće o ex post ocjeni u kojem se procjenjuju rezultati i djelotvornost isplaćene makrofinancijske pomoći Unije te mjera u kojoj je ta pomoć doprinijela ciljevima pomoći.

Članak 9.

Ova Odluka stupa na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Sastavljeno u Bruxellesu

Za Europski parlament             Za Vijeće

Predsjednik                         Predsjednik

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

1.           OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

              1.1     Naslov prijedloga/inicijative

              1.2.    Odgovarajuće područje/područja politike u strukturi ABM/ABB

              1.3.    Vrsta prijedloga/inicijative

              1.4.    Cilj/Ciljevi

              1.5.    Osnova prijedloga/inicijative

              1.6.    Trajanje i financijski utjecaj

              1.7.    Predviđena metoda/metode upravljanja

2.           MJERE UPRAVLJANJA

              2.1.    Pravila nadzora i izvješćivanja

              2.2.    Sustavi upravljanja i kontrole

              2.3.    Mjere za sprječavanje prijevare i nepravilnosti

3.           PROCIJENJENI FINANCIJSKI UTJECAJ PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

              3.1.    Naslov/naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija/linije u okviru rashoda na koje se prijedlog/inicijativa odnosi

              3.2.    Procijenjeni utjecaj na rashode

              3.3.    Procijenjeni utjecaj na prihode

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

1.           OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

1.1.        Naslov prijedloga/inicijative

Makrofinancijska pomoć Republici Tunisu

1.2.        Odgovarajuće područje/područja politike u strukturi ABM/ABB[13]

Područje politike:      Glava 01 – Gospodarski i financijski poslovi

Aktivnost:     03 – Međunarodni gospodarski i financijski poslovi

1.3.        Vrsta prijedloga/inicijative

X Prijedlog/inicijativa odnosi se na novo djelovanje

1.4.        Ciljevi

1.4.1.     Višegodišnji strateški cilj/ciljevi Komisije na koje se odnosi prijedlog/inicijativa

„promicanje napretka izvan EU-a”

Glavno područje kojim se bavi Opća uprava za ekonomska u financijska pitanja odnosi se na:

1. Poticanje provedbe europske susjedske politike produbljivanjem ekonomske analize i jačanjem dijaloga o mjerama i savjetima o gospodarskim aspektima akcijskih planova.

2. Razvijanje, nadzor i provedba makrofinancijske pomoći za partnerske treće zemlje, u suradnji s odgovarajućim međunarodnim financijskim institucijama.

1.4.2.     Posebni cilj (ciljevi) i odgovarajuća aktivnost/aktivnosti u okviru strukture ABM-a/ABB-a

Posebni cilj br. 1: „pružanje makrofinancijske pomoći trećim zemljama radi rješavanja njihovih problema u vezi s platnom bilancom i ponovnog uspostavljanja održivog vanjskog duga”

Odgovarajuća aktivnost/aktivnosti u okviru strukture ABM/ABB: Međunarodni gospodarski i financijski odnosi.

1.4.3.     Očekivani rezultat/rezultati i utjecaj

Predložena pomoć sastoji se od 250 milijuna EUR u obliku zajma EU-a Republici Tunisu („Tunis“) u svrhu doprinosa održivijem položaju bilance plaćanja. Ova pomoć, isplaćena u tri rate, pomoći će državi da pobjedi svoje gospodarske i socijalne poteškoće uzrokovane unutarnjim i regionalnim nemirima. Pomoć potiče i strukturalne reforme koje ciljaju na povećanje održivog gospodarskog razvoja i poboljšanje upravljanja javnim financijama.

1.4.4.     Pokazatelji rezultata i utjecaja

Od vlasti se zahtjeva da redovito izvještavaju službe Komisije o nizu pokazatelja i osiguravaju sveobuhvatni izvještaj o poštivanju dogovorenih uvjeta za mjere prije uplate druge i treće rate pomoći.

Službe Komisije nastavljaju nadzirati upravljanje javnim financijama nakon operativne procjene financijskih krugova i administrativnih postupaka u Tunisu koji će biti izvršeni u pripremi ovog djelovanja. Predstavništvo EU-a obavlja i redovito izvještavanje o pitanjima koja se odnose na nadzor primjene pomoći. Službe Komisije ostaju u bliskom kontaktu s MMF-om i Svjetskom bankom kako bi imali koristi od njihovih uvida od njihovih stalnih aktivnosti u Tunisu. 

Predloženom Uredbom predviđeno je i podnošenje godišnjeg izvješća Vijeću i Europskom parlamentu koje sadrži ocjenu korištenja makrofinancijske pomoći. Nezavisna evaluacija prije i poslije davanja pomoći izvršit će se unutar dvije godine nakon isteka provedbenog razdoblja.

1.5.        Osnova prijedloga/inicijative

1.5.1.     Zahtjev/zahtjevi koje je potrebno kratkoročno ili dugoročno ispuniti

Isplata pomoći ovisi o zadovoljavajućem uspjehu provedbe stand-by aranžmana (SBA) između Tunisa i MMF-a. Osim toga, Komisija se slaže s tunižanskim vlastima oko specifičnih uvjeta mjera, navedenih u Memorandumu o razumijevanju i koje se trebaju ispuniti do druge ili treće rate koje Komisija stavlja na raspolaganje.

1.5.2.     Dodana vrijednost sudjelovanja EU-a

Pomaganjem državi da prevlada gospodarski šok uzrokovan unutarnjim i regionalnim nemirima, predložena makrofinancijska pomoć doprinosi promicanju makroekonomske stabilnosti, gospodarskih reformi i političkog napretka u državi. Nadopunjavanjem sredstava stavljenih na raspolaganje od strane međunarodnih institucija, EU-a i drugih donatora, doprinosi se ukupnoj učinkovitosti paketa financijske potpore koju je dogovorila međunarodna donatorska zajednica u razdoblju nakon krize. 

Predloženi program jača i opredjeljenje vlade za reformu i njezinu težnju bližim odnosima s EU-om. Ovaj rezultat se postiže, inter alia, putem odgovarajućih uvjeta za isplatu pomoći. To bi pokazalo drugim zemljama u regiji da je Europska unija spremna pomoći zemljama koje kreću u političku reformu i prolaze kroz ekonomske poteškoće.

1.5.3.     Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

Od 2004. obavljeno je ukupno petnaest evaluacija prije i poslije davanja makrofinancijske pomoći. Ovim evaluacijama je zaključeno da djelovanja MFP-a zaista doprinose, iako ponekad skromno i neizravno, poboljšanju vanjske održivosti, makroekonomske stabilnosti i postizanju strukturalne reforme u zemlji koja prima pomoć. U većini slučajeva, aktivnosti MFP-a imale su pozitivni učinak na bilancu plaćanja zemlje korisnika i pomogla su smanjiti njihova proračunska ograničenja. Također su dovela do nešto većeg gospodarskog rasta.

1.5.4.     Usklađenost i moguća sinergija s ostalim odgovarajućim instrumentima

EU je među glavnim donatorima Tunisa. Unija je u okviru redovnog programa za suradnju osigurala 290 milijuna EUR bespovratnih sredstava za razdoblje 2011. - 2013. radi potpore planu političke i gospodarske reforme Tunisu. Osim toga, Tunisu je dodijeljeno 140 milijuna EUR u razdoblju 2011. - 2013. pod programom SPRING.

Ključna vrijednost koju pruža MMF u usporedbi s drugim instrumentima EU-a je olakšavanje ograničenja vanjskog financiranja i pomoć stvaranju stabilnog makroekonomskog okvira, uključujući promicanjem održivih bilanci plaćanja i proračunskih situacija i primjerenim okvirom strukturalnih reformi. MFP ne osigurava redovitu financijsku potporu niti je namijenjena za potporu gospodarskog i socijalnog razvoja zemlje koja prima pomoć. MFP se ukida u trenutku kada država ponovno uspostavi održivo stanje vanjskog financiranja. Poslije toga, uobičajeni instrumenti pomoći za suradnju preuzimaju.

MFP treba biti u skladu i s intervencijama međunarodnih financijskih institucija, posebno programima za prilagodbu i reformu koji podržavaju SBA MMF-a i zajmom za razvojne politike Svjetske banke.

1.6.        Trajanje i financijski utjecaj

X Prijedlog/inicijativa ograničenog trajanja

– X Prijedlog/inicijativa na snazi 2,5 godina od stupanja na snagu Memoranduma o razumijevanju, kako je utvrđeno člankom (1.4) Odluke

– X Financijski utjecaj od 2014. do 2017.

1.7.        Predviđena metoda/metode upravljanja[14]

X Centralizirano izravno upravljanje Komisije

2.           MJERE UPRAVLJANJA

2.1.        Pravila nadzora i izvješćivanja

Pomoć je makroekonomske prirode i njezin oblik je u skladu s ekonomskim programom koji podržava MMF. Nadzor djelovanja od strane službi Komisije odvija se na temelju napretka u provedbi SBA-a i specifičnih mjera reforme koje se dogovaraju s tunižanskim vlastima u Memorandumu o razumijevanju (vidi i točku 1.4.4)

2.2.        Sustavi upravljanja i kontrole

2.2.1.     Utvrđeni rizik/rizici

U odnosu na predloženo djelovanje MFP-a postoje povjerenički, politički rizici i rizici politike.

Postoji rizik da bi makrofinancijska pomoć mogla biti iskorištena za prijevaru jer nema određene specifične troškove. Uglavnom, ovaj rizik se odnosi na čimbenike poput kvalitete sustava upravljanja u središnjoj banci i ministarstvu financija i primjerenost rezultata unutarnje i vanjske revizije.

Još jedan ključni rizik operaciji proistječe iz regionalnih gospodarskih i političkih nesigurnosti, naročito u Libiji, što ima izravne posljedice na gospodarstvo Tunisa. Na domaćem planu, glavni rizik je nestabilnost u vezi poteškoća u procesu političke i gospodarske reforme. Potpuna provedba mjera stabilizacije i reforme koju podržava međunarodna zajednica, uključujući djelovanje MFP-a, može se onemogućiti društvenim nezadovoljstvom.

Konačno, rizici proizlaze i iz mogućeg slabljenja europskog i globalnog gospodarskog okruženja i iz povećanja međunarodnih cijena hrane i energije.

2.2.2.     Predviđena metoda/metode kontrole

Svaka makrofinancijska pomoć podliježe postupku potvrde, kontrole i revizije za čiju su provedbu nadležni Komisija, uključujući Europski ured za sprečavanje prijevara (OLAF), i Europski revizorski sud.

2.2.3.     Troškovi i koristi kontrola i vjerojatna stopa neusklađenosti

Osnovni troškovi za Komisiju koji se odnose na metode provjere i kontrole, kao i troškovi operativne procjene financijskih i administrativnih krugova prije djelovanja, opisani su u tablici 3.2.1. Osim toga, tu su i troškovi za Europski sud revizora i moguće intervencije Europskog ureda za borbu protiv prijevara (OLAF): Operativna procjena pomaže ne samo procjeni rizika neispravne upotrebe fondova već i, kao kolateralna korist, pruža korisne informacije o potrebnim reformama u području upravljanja javnim financijama, koje se odražavaju u uvjetima politike djelovanja. S obzirom na stopu neusklađenosti, rizik neusklađenosti (u obliku neplaćanja zajma ili zlouporabe fonda) procijenjen je kao nizak, temeljem iskustva s ovim instrumentom MFP-a od njezinog stvaranja.

2.3.        Mjere za sprječavanje prijevare i nepravilnosti

Kako bi se smanjio rizik od zlouporabe poduzima se nekoliko mjera:

Kao prvo, predloženi pravni temelji za makrofinancijsku pomoć Tunisu uključuju odredbu o mjerama sprječavanja prijevare. Ove mjere dalje se razrađuju u Memorandumu o razumijevanju i Sporazumu o zajmu, određivanjem niza odredbi o inspekciji, sprječavanju prijevare, revizijama i oporavku fondova u slučaju prijevare ili korupcije. Nadalje je zamišljen niz specifičnih uvjeta za primanje pomoći, uglavnom u području upravljanja javnim financijama, u svrhu jačanja učinkovitosti, transparentnosti i odgovornosti.

Kao drugo, prije nego što je sklopljen sporazum o Memorandumu o razumijevanju, službe Komisije uz potporu vanjskih stručnjaka izvršavaju Operativnu procjenu financijskih krugova i administrativnih postupaka u Ministarstvu financija i Središnjoj banci Tunisa, kako bi se ispunili zahtjevi za Financijsku uredbu primjenjivu na opći proračun Europskih zajednica. Ovom revizijom određuje se da li je okvir za dobro financijsko upravljanje makrofinancijskom pomoći u Tunisu učinkovit u zadovoljavajućoj mjeri, obuhvaćanjem područja kao što su strukturno i organizacijsko upravljanje, upravljanje i kontrola sredstava, osiguranje sustava informatičke tehnologije (IT), kapacitet unutarnje i vanjske revizije i nezavisnost središnje banke. S obzirom na ovu procjenu, specifični mehanizmi koji se primjenjuju na upravljanje novčanim sredstvima mogu se uključiti u sporazum s nacionalnim vlastima. Također, pomoć se uplaćuje na namjenski otvoren račun Središnje banke Tunisa.

Svaka makrofinancijska pomoć podliježe postupku provjere, kontrole i revizije za čiju su provedbu nadležni Komisija, uključujući Europski ured za sprečavanje prijevara (OLAF), i Europski revizorski sud.

3.           PROCIJENJENI FINANCIJSKI UTJECAJ PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

3.1.        Naslov/naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija/linije u okviru rashoda na koje se prijedlog/inicijativa odnosi

· Postojeće proračunske linije

01 03 02: Makrofinancijska pomoć

01 03 06 Izdvajanje rezervacija Jamstvenog fonda[15]

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

Naslov višegodišnjeg financijskog okvira || Proračunska linija || Vrsta rashoda || Doprinos

Broj [Opis………………...……….] || Dif./nedif. ([16]) || zemalja EFTA-e[17] || zemalja kandidatkinja[18] || trećih zemalja || u smislu članka 18. stavka 1. točke (aa) Financijske uredbe

4. || 01 03 02 Makrofinancijska pomoć || Dif. || NE || NE || NE || NE

4. || 01 03 06 Izdvajanje rezervacija Jamstvenog fonda || Dif. || NE || NE || NE || NE

01 03 06 – jamstvo Europske unije za zajmove EU-a u obliku makrofinancijske pomoći trećim zemljama: izdvajanje rezervacija Jamstvenog fonda za vanjska djelovanja mora biti u skladu s Uredbom o fondu, uključujući njene izmjene. U skladu s ovom Uredbom zajmovi se temelje na naplaćenom iznosu na kraju godine. Iznos rezervacija izračunava se na početku godine „n” kao razlika između ciljnog iznosa i neto aktive Fonda na kraju godine „n-1”. Iznos rezervacija uključuje se u godini „n” u prijedlog proračuna za godinu „n+1”, a uplaćuje se odjednom na početku godine „n+1” iz proračunske linije „Izdvajanje rezervacija Jamstvenog fonda” (proračunska linija 01 04 03 06). Kao rezultat toga, 9 % stvarno isplaćenog iznosa uzet će se u obzir unutar ciljnog iznosa na kraju godine „n-1” za izračun iznosa rezervacija Fonda.

Unos u proračunu („p. m.”) koji se odnosi na proračunsko jamstvo aktivira se samo u slučaju stvarnog iskorištavanja jamstva. Ne očekuje se poziv za jamstvo proračuna.

¨¨Zatražene nove proračunske linije: ne primjenjuje se.

3.2.        Procijenjeni utjecaj na rashode

3.2.1.     Sažetak procijenjenog utjecaja na rashode

milijuna EUR (do 3 decimalna mjesta)

Naslov višegodišnjeg financijskog okvira: || 4. || || || [Naslov EU kao globalni partner]

Glavna uprava: <ECFIN> || || || Godina 2013.[19] || Godina 2014. || Godina 2015. || Godina 2016. || Godina 2017. || UKUPNO

Ÿ Odobrena sredstva za poslovanje || || || || || ||

01 03 06 Izdvajanje rezervacija Jamstvenog fonda || Preuzete obveze || (1a) || || || || 15,3. || 7,2. || 22,5.

Plaćanja || (2a) || || || || 15,3. || 7,2. || 22,5.

Odobrena sredstva administrativne prirode koja se financiraju iz omotnice za posebne programe[20] (operativne procjene i naknadne evaluacije) || || || || || ||

Proračunska linija 01 03 02 || Preuzete obveze || (3) || 0,05. || || || 0,15. || || 0,20.

|| Plaćanja || (3a) || || 0,05. || || 0,05. || 0,10. || 0,20.

UKUPNO odobrena sredstva za GU ECFIN || Preuzete obveze || =1+1a +3 || 0,05. || || || 15,45. || 7,2. || 22,7.

Plaćanja || =2+2a +3. || || 0,05. || || 15,35. || 7,3. || 22,7.

Ÿ UKUPNA odobrena sredstva za poslovanje || Preuzete obveze || 4. || 0,05. || || || 15,45. || 7,2. || 22,7.

Plaćanja || 5. || || 0,05. || || 15,35. || 7,3. || 22,7.

Ÿ UKUPNA odobrena sredstva administrativne prirode koja se financiraju iz omotnice za posebne programe || 6. || || || || || ||

UKUPNO odobrena sredstva pod NASLOVOM 4. višegodišnjeg financijskog okvira || Preuzete obveze || =4+ 6 || 0,05. || || || 15,45. || 7,2. || 22,7.

Plaćanja || =5+ 6 || || 0,05. || || 15,35. || 7,3. || 22,7.

Ako prijedlog/inicijativa utječe na više naslova:

milijuna EUR (do 3 decimalna mjesta)

Naslov višegodišnjeg financijskog okvira: || 5. || || „Administrativni rashodi”

|| || || Godina 2013. || Godina 2014. || Godina 2015. || Godina 2016. || Godina 2017. || UKUPNO

Glavna uprava: <…….> || ||

ŸLjudski potencijali || 0,030. || 0,028. || 0,021. || 0,010. || 0,016. || 0,105.

Ostali administrativni rashodi || 0,015. || 0,015. || 0,010. || || || 0,040.

UKUPNO DG ECFIN || Odobrena sredstva || 0,045. || 0,043. || 0,031. || 0,010. || 0,016. || 0,145.

UKUPNA odobrena sredstva iz NASLOVA 5. višegodišnjeg financijskog okvira || (ukupne preuzete obveze = ukupna plaćanja) || 0,045. || 0,043. || 0,031. || 0,010. || 0,016. || 0,145.

milijuna EUR (do 3 decimalna mjesta)

|| || || Godina 2013.[21] || Godina 2014. || Godina 2015. || Godina 2016. || Godina 2017. || UKUPNO

UKUPNA odobrena sredstva iz NASLOVA 1. do 5. višegodišnjeg financijskog okvira || Preuzete obveze || 0,095. || 0,043. || 0,031. || 15,46. || 7,216. || 22,845.

Plaćanja || 0,045. || 0,093. || 0,031. || 15,36. || 7,316. || 22,845.

3.2.2.     Procijenjeni utjecaj na odobrena sredstva za poslovanje

– ¨  Za prijedlog/inicijativu nije potrebno korištenje operativnih odobrenih sredstava

– X Za prijedlog/inicijativu potrebno je korištenje odobrenih sredstava za poslovanje, kako je objašnjeno u nastavku:

Odobrena sredstva za preuzimanje obveza u milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Navesti ciljeve i rezultate ò || || || || || || || ||

||

|| || || || || || || || || || || ||

POSEBNI CILJ br. 1 [22] || || || || || || || || || || ||

|| || Godina 2013. || Godina 2014. || Godina 2015. || Godina 2016. || Godina 2017. || ||

|| Vrsta rezultata || Broj rezultata || Trošak || Broj rezultata || Trošak || Broj rezultata || Trošak || Broj rezultata || Trošak || Broj rezultata || Trošak || Ukupni broj rezultata || Ukupni trošak

Rezultat 1 || Operativna procjena || 1 || 0.05 || || || || || || || || || 1 || 0.05

Rezultat 2 || Ex-post evaluacija || || || || || || || 1 || 0.15 || || || 1 || 0.15

Rezultat 3 || Izdvajanje rezervacija Jamstvnog fonda || || || || || || || 1 || 15.3 || 1 || 7.2 || 2 || 22.5

Međuzbroj za posebni cilj br. 1 || 1 || 0.05 || || || || || 2 || 15.45 || 1 || 7.2 || 4 || 22.7

UKUPNI TROŠAK || 1 || 0.05 || || || || || 2 || 15.45 || 1 || 7.2 || 4 || 22.7

3.2.3.     Procijenjeni utjecaj na odobrena sredstva administrativne prirode

3.2.3.1.  Sažetak

– ¨  Za prijedlog/inicijativu nije potrebno korištenje administrativnih odobrenih sredstava

– X Za prijedlog/inicijativu potrebno je korištenje administrativnih odobrenih sredstava, kako je objašnjeno u nastavku:

–

milijuna EUR (do 3 decimalna mjesta)

|| Godina 2013.[23] || Godina 2014. || Godina 2015. || Godina 2016. || Godina 2017. || unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja utjecaja (vidi točku 1.6) || UKUPNO

NASLOV 5 višegodišnjeg financijskog okvira || || || || || || || || ||

Ljudski potencijali || 0,030. || 0,028 || 0,021 || 0,010 || 0,016 || || || || 0,105.

Ostali administrativni rashodi || 0,015. || 0,015 || 0,010 || || || || || || 0,040.

Međuzbroj za NASLOV 5 višegodišnjeg financijskog okvira || 0,045 || 0,043 || 0,031 || 0,010 || 0,016 || || || || 0,145.

Izvan NASLOVA 5[24] višegodišnjeg financijskog okvira || || || || || || || || ||

Ljudski potencijali || || || || || || || || ||

Ostali rashodi administrativne prirode || || || || || || || || ||

Međuzbroj izvan NASLOVA 5 višegodišnjeg financijskog okvira || || || || || || || || ||

UKUPNO || 0,045. || 0,043 || 0,031 || 0,010 || 0,016 || || || || 0,145.

Potrebna administrativna odobrena sredstva pokrit će se odobrenim sredstvima glavne uprave koja su već dodijeljena za upravljanje djelovanjem i/ili su preraspoređena unutar glavne uprave te, po potrebi, bilo kojim dodatnim sredstvima koja se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničen.

3.2.3.2.  Procijenjene potrebe u pogledu ljudskih potencijala

– ¨  Za prijedlog/inicijativu nije potrebno korištenje ljudskih potencijala

– X Za prijedlog/inicijativu potrebno je korištenje ljudskih potencijala, kako je objašnjeno u nastavku:

Procjenu navesti u ekvivalentu punog radnog vremena

|| Godina 2013. || Godina 2014. || Godina 2015. || Godina 2016. || Godina 2017. || unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja utjecaja (vidi točku 1.6)

Plan radnih mjesta (dužnosnici i privremeno osoblje) ||

01 01 01 01 (sjedišta i predstavništva Komisije) || 0,227 || 0,212 || 0,159 || 0,076 || 0,121 || || ||

XX 01 01 02 (delegacije) || || || || || || || ||

XX 01 05 01 (neizravna istraživanja) || || || || || || || ||

10 01 05 01 (izravna istraživanja) || || || || || || || ||

Ÿ Vanjsko osoblje (u ekvivalentu punog radnog vremena: EPRV)[25]

XX 01 02 01 (UO, UsO, UNS iz „opće omotnice”) || || || || || || || ||

XX 01 02 02 (UO, UsO, MSD, LO i UNS u delegacijama) || || || || || || || ||

XX 01 04 yy[26] || u sjedištima || || || || || || || ||

u delegacijama || || || || || || || ||

XX 01 05 02 (UO, UsO, UNS – neizravna istraživanja) || || || || || || || ||

10 01 05 02 (UO, UsO, UNS – izravna istraživanja) || || || || || || || ||

Ostale proračunske linije (navesti) || || || || || || || ||

UKUPNO || 0,227. || 0,212. || 0,159 || 0,076. || 0,121 || || ||

XX je dotično područje politike ili proračunska glava.

Potrebe za ljudskim potencijalima ispunit će se angažiranjem osoblja glavne uprave kojemu je već povjereno upravljanje djelovanjem i/ili koje je preraspoređeno unutar glavne uprave te, po potrebi, iz bilo kojih dodatnih sredstava koja se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja

Opis zadaća:

Dužnosnici i privremeno osoblje || HoU: Nadgledanje i upravljanje operacijom, dogovor o izvještajima o reviziji Sporazuma o zajmu, vođenje misija i procjena napretka uz poštovanje uvjeta Desk: Priprema Memoranduma razumijevanja, povezivanje vlasti i IFI-ova, povezivanje vanjske stručnjake za operativnu procjenu i evaluaciju prije i poslije, vođenje revizije, pripremanje izvješća službi Komisije i komisijinih postupaka u vezi s upravljanjem pomoći.

Vanjsko osoblje || Ne primjenjuje se

3.2.4.     Usklađenost s tekućim višegodišnjim financijskim okvirom

– X Prijedlog/inicijativa u skladu je s postojećim višegodišnjim financijskim okvirom.

3.2.5.     Doprinos trećih strana

– X Prijedlogom/inicijativom ne predviđa se sufinanciranje od trećih strana

3.3.        Procijenjeni utjecaj na prihode

X       Prijedlog/inicijativa nema financijski utjecaj na prihode.

[1]               Odluka br. 1025/2013/EU od 22. listopada 2013. o  pružanju makrofinancijske pomoći Kirgiskoj Republici; prijedlog odluke o pružanju makrofinancijske pomoći Hašemitskoj Kraljevini Jordanu, čije je donošenje predviđeno za prosinac 2013.

[2]               Proračunska linija 01 04 01 14 postaje proračunska linija 01 03 06 od proračuna za 2014.

[3]               SL C […], […], str. […].

[4]               Stajalište Europskog parlamenta od 2012. i Odluka Vijeća od 2012.

[5]              Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).

[6]               Odluka Vijeća 2010/427/EU od 26. srpnja 2010. o uspostavi organizacije i funkcioniranju Europske službe za vanjsko djelovanje (SL L 201, 3.8.2010., str. 30.).

[7]               Uredba Vijeća (EZ, Euratom) br. 480/2009 od 25. svibnja 2009. o osnivanju Jamstvenog fonda za vanjska djelovanja (SL L 145, 10.6.2009., str. 10.).

[8]               Uredba (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 (SL L 298, 26.10.2012., str. 1.)

[9]               Delegirana uredba Komisije (EU) br. 1268/2012 od 29. listopada 2012. o pravilima primjene Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije (SL L 362, 31.12.2012., str. 1.).

[10]             Uredba Vijeća (EZ, Euratom) br. 2988/95 od 18. prosinca 1995. o zaštiti financijskih interesa Europskih zajednica (SL L 312, 23.12.1995., str. 1.).

[11]             Uredba Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 od 11. studenoga 1996. o provjerama i inspekcijama na terenu koje provodi Komisija s ciljem zaštite financijskih interesa Europskih zajednica od prijevara i ostalih nepravilnosti (SL L 292, 15.11.1996., str. 2.).

[12]             Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1074/1999 (SL L 248, 18.9.2013., str. 1.).

[13]             ABM: Activity-Based Management (upravljanje po djelatnostima) – ABB: Activity-Based Budgeting (priprema proračuna na temelju djelatnosti).

[14]             Informacije o načinima upravljanja i upućivanju na Financijsku uredbu dostupne su na internetskim stranicama BudgWeb: http://www.cc.cec/budg/man/budgmanag/budgmanag_en.html

[15]             Proračunska linija 01 04 01 14 postaje proračunska linija 01 03 06 od proračuna za 2014.

[16]             Dif. = diferencirana odobrena sredstva / nedif. = nediferencirana odobrena sredstva.

[17]             EFTA: European Free Trade Association.

[18]             Zemlje kandidatkinje i, ako je primjenjivo, potencijalne zemlje kandidatkinje sa zapadnog Balkana.

[19]             Godina N je godina početka provedbe prijedloga/inicijative.

[20]             Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravnih istraživanja, izravnih istraživanja.

[21]             Godina N je godina početka provedbe prijedloga/inicijative.

[22]             As described in point 1.4.2. ‘Specific objective(s)…’

[23]             Godina N je godina početka provedbe prijedloga/inicijative.

[24]             Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravnih istraživanja, izravnih istraživanja.

[25]             UO = ugovorno osoblje; LO = lokalno osoblje; UNS = upućeni nacionalni stručnjaci; UsO = ustupljeno osoblje; MSD = mladi stručnjaci u delegacijama.

[26]             U okviru gornje granice za vanjsko osoblje iz odobrenih sredstava za poslovanje (prijašnje linije „BA”).