19.5.2016   

HR

Službeni list Europske unije

C 181/41

—

uzimajući u obzir Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravu mora (UNCLOS) od 10. prosinca 1982.,

—

uzimajući u obzir Sporazum o provedbi odredbi Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora od 10. prosinca 1982. u pogledu očuvanja i upravljanja pograničnim ribljim naseljima i stokovima vrlo migratornih vrsta potpisan 1995.,

—

uzimajući u obzir Kodeks za odgovorno ribarstvo Organizacije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO) donesen na Konferenciji FAO-a u listopadu 1995.,

—

uzimajući u obzir Konvenciju o zaštiti Crnog mora od onečišćenja, potpisanu u Bukureštu u travnju 1992.,

—

uzimajući u obzir Konvenciju o zaštiti morskog okoliša i obalnog područja Sredozemlja i protokole toj Konvenciji, potpisane u Barceloni u veljači 1976. i izmijenjene u lipnju 1995.,

—

uzimajući u obzir strateški akcijski plan za očuvanje okoliša i obnovu ekosustava Crnog mora, usvojen u Sofiji u travnju 2009.,

—

uzimajući u obzir Direktivu 2008/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. lipnja 2008. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice na području politike morskog okoliša (Okvirna direktiva o morskoj strategiji) (1),

—

uzimajući u obzir prijedlog Komisije koji se odnosi na Direktivu Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi okvira za pomorsko prostorno planiranje i integrirano upravljanje obalnim područjem (COM(2013)0133),

—

uzimajući u obzir [Dio VII. o vanjskoj politici] Uredbe (EU) br. …/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od […] o zajedničkoj ribarstvenoj poltici (2),

—

uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 20. Siječnja 2011. o strategiji EU-a za Crno more (3),

—

uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 13. rujna 2011. o sadašnjem i budućem upravljanju ribolovom u Crnom moru (4),

—

uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 22. studenog 2012. o vanjskoj dimenziji zajedničke ribarstvene politike (5),

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija od 10. listopada 2007. o integriranoj pomorskoj politici Europske unije (COM(2007)0575),

—

uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 21. listopada 2010. naslovljenu „Integrirana pomorska politika (IPP) – Ocjena postignutog napretka i novi izazovi” (6),

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije Vijeću i Europskom parlamentu od 11. rujna 2009. pod naslovom „Prema integriranoj pomorskoj politici za bolje upravljanje u Sredozemlju” (COM(2009)0466),

—

uzimajući u obzir Europsku politiku susjedstva i s njom povezane instrumente financiranja,

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije Europskom parlamentu i Vijeću od 8. rujna 2010. pod nazivom „Znanje o moru 2020. – podaci o moru te promatranje mora za pametan i održiv rast” (COM(2010)0461),

—

uzimajući u obzir program za međugraničnu suradnju Europskog instrumenta za susjedske odnose i partnerstvo za područje Sredozemnog bazena 2007. – 2013. koji je Komisija usvojila 14. kolovoza 2008.,

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija od 13. rujna 2012. pod nazivom „Plavi rast: mogućnosti održivog rasta u morskom i pomorskom sektoru” (COM(2012)0494),

—

uzimajući u obzir članak 48. Poslovnika,

—

uzimajući u obzir izvješće Odbora za ribarstvo i mišljenje Odbora za razvoj (A7-0288/2013),

A.

budući da bi do 2025. urbani razvoj na Sredozemlju mogao doseći razinu od 60 %, a trećina bi se stanovništva mogla koncentrirati u obalnim područjima, dovodeći time do udvostručenja potražnje za vodnim i ribolovnim resursima,

B.

budući da se 30 % svjetskog pomorskog prometa odvija u Sredozemnom moru,

C.

budući da Sredozemno i Crno more odlikuju specifične značajke povezane s oceanografijom, ribolovom, okolišem i društveno-gospodarskim okolnostima,

D.

budući da je upravljanje pomorskim i obalnim područjima složeno i da uključuje razna tijela javnog i privatnog sektora,

E.

budući da je stopa obnove vode u bazenima Mediterana i Crnog mora vrlo niska (svakih 80-90 godina, tj. 140 godina), oni su vrlo podložni onečišćenju mora,

F.

budući da se oko 75 % ribljih stokova Sredozemnog mora prekomjerno iskorištava,

G.

budući da pravni propisi kojima se uređuje pristup plovila nacionalnim ribolovnim područjima ovise o državi pod čijom zastavom plovilo plovi,

1.

Izražava zabrinutost zbog sve većeg tržišnog natjecanja na području sve manjih ribljih stokova i sve oskudnijih vodnih resursa, što dovodi do stvaranja napetosti među regijama te mogućih sporova oko pomorskih područja među obalnim državama; u tom kontekstu poziva na pojačan napor na regionalnoj i nacionalnoj razini te razini Europske unije kako bi se poboljšalo uređenje pristupa resursima.

2.

Poziva sve primorske države da pojačaju svoje napore kako bi se zaustavio prekomjerni izlov ribe u Sredozemnom i Crnom moru jer će nestajanje stokova ribe povećati potencijal za sukobe na tom području.

3.

Čvrsto vjeruje da je mirno rješavanje sporova u vezi s pomorskim područjima te razgraničavanjem pomorskih granica u skladu s pravima i obavezama država članica i trećih zemalja koje proizlaze iz prava EU-a ili međunarodnog prava, pogotovo iz Konvencije UN-a o pomorskom pravu, glavni čimbenik dobrog upravljanja oceanima.

4.

Vjeruje da upravljanje Sredozemnim i Crnim morem zahtijeva veću razinu političke usklađenosti i suradnje između zainteresiranih obalnih država Sredozemnog i Crnog mora; naglašava važnost bilateralne suradnje i međunarodnih ugovora, s obzirom na to da većina crnomorskih i sredozemnih zemalja nisu države članice EU-a i da zbog toga ne podliježu zakonima Unije.

5.

Pozdravlja ulogu Komisije u promicanju jačeg, strukturiranog dijaloga s državama nečlanicama smještenima na obali Crnog i Sredozemnog mora o upravljanju zajedničkim stokovima u njihovim bazenima; potiče Komisiju da u tom cilju poduzme veće napore koristeći regionalni pristup.

6.

Vjeruje da upravljanje Sredozemnim i Crnim morem predstavlja mogućnosti za razvoj međunarodnih odnosa i učinkovito gospodarenje tom regijom.

7.

Ističe da tržišno natjecanje na području sve manjih ribljih stokova i morskih resursa može dovesti do napetosti u odnosima s trećim zemljama; poziva EU i države članice na suradnju kako bi se zajamčili praćenje, nadzor, sigurnost i zaštita europskih obalnih i teritorijalnih voda, isključivih gospodarskih pojaseva, epikontinentalnog pojasa te pomorske infrastrukture i morskih resursa; utvrđuje da bi EU u tom pogledu trebao zadržati visok politički profil te da bi trebao nastojati spriječiti neslaganja na međunarodnoj razini.

8.

Poziva EU da upotrijebi svoje diplomatske izvore kako bi potaknuo dijalog između država članica i trećih zemalja, čime bi zajamčio da se iste pridržavaju načela zajedničke ribarstvene politike EU-a te osigurao praćenje pridržavanja spomenutih načela; ističe da bi se zemlje kandidatkinje za ulazak u EU trebale posebno pridržavati načela ribarstvene politike EU-a, kao i relevantnih međunarodnih zakona i zakona EU-a na području ribolovnih aktivnosti.

9.

Primjećuje da od 21 mediteranske zemlje tri niti su potpisale niti ratificirale Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravu mora; traži Komisiju da pozove te zemlje, pogotovo države kandidatkinje za ulazak u EU, da postanu članice Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora te da provode Konvenciju kao sastavni dio regulatornog okvira EU-a za pomorska pitanja.

10.

Poziva Komisiju i treće zemlje na razvijanje regionalnog pristupa za očuvanje ribljih resursa i ribolov u Sredozemlju i Crnom moru, uzimajući pritom u obzir prekograničnu dimenziju ribolova te migratornu prirodu nekih ribljih vrsta; u tom smislu ističe važnost Opće komisije za ribarstvo u Sredozemnome moru (GFCM) u osiguravanju jednakih uvjeta te njezine uloge regionalnog foruma za održivi ribolov u Crnom moru.

11.

Naglašava potrebu za zaštitom okoliša i održivim razvojem u dvama bazenima, kao i za jačim naporima u smislu gospodarenja morem te nadzora, u skladu s međunarodnim pravom, u prvom redu s Konvencijom Ujedinjenih naroda o pravu mora, čime bi se pridonijelo boljoj zaštiti okoliša obalnih i morskih područja.

12.

Vjeruje da integrirana pomorska politika, a posebno pomorsko prostorno planiranje, može imati glavnu ulogu u sprečavanju sukoba između država članica EU-a te između EU-a i trećih zemalja.

13.

Potiče države članice na uvođenje integriranog upravljanja obalnim područjem i pomorskog prostornog planiranja – proizvodnju energije iz priobalnih vjetroelektrana, polaganje podvodnih kabela i cjevovoda, pomorski promet, ribarstvo i akvakulturu te stvaranje područja poribljavanja – u skladu sa Strategijom za plavi rast i u okviru postojećih sporazuma sa susjednim zemljama, uključujući i treće zemlje koje se nalaze na istom regionalnom moru.

14.

Potiče uspostavljanje morskih područja, u prvom redu isključivih gospodarskih pojaseva, koji neće biti namijenjeni samo boljem očuvanju i upravljanju ribarstvom izvan teritorijalnih voda, nego i promicanju održivih ribolovnih resursa, omogućavanju lakšeg nadzora i borbe protiv nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova te unaprjeđenju pomorskog upravljanja u bazenima dvaju mora; ističe da u tom smislu EU mora ponuditi primjerene smjernice, koordinaciju i potporu državama članicama.

15.

Poziva Komisiju da dodatno razmotri ta pitanja u pogledu osiguranja ujednačenosti relevantnih područja politike EU-a, a posebno zajedničke ribarstvene politike i integrirane pomorske politike te da pojačanom suradnjom i dijalogom potiče tu koherentnost i jednake uvjete unutar EU-a i u susjednim zemljama partnerima.

16.

Naglašava važnost procjene stokova i poziva na jaču suradnju znanstvenih instituta iz oba bazena, uključujući razmjenu znanstvenih podataka i zajedničku uporabu informacija; vjeruje da bi EU trebao promicati, poticati i olakšati zajednički rad i suradnju između znanstvenih timova iz EU-a i njihovih kolega iz drugih država nečlanica koje sudjeluju; u tom smislu pozdravlja inicijativu „Znanje o moru 2020”, čiji je cilj da podatke o morskom okolišu učini dostupnima velikom broju potencijalno zainteresiranih strana, uključujući javna, industrijska, obrazovna i istraživačka tijela i civilno društvo.

17.

Poziva na poboljšanje sustava praćenja, kontrole i nadzora ribolovnih aktivnosti u sklopu integrirane perspektive za jačanje očuvanja ekosustava u oba bazena, u skladu s pravom Europske unije i međunarodnim pravom, u prvom redu Konvencijom Ujedinjenih naroda o pravu mora, čime će se doprinijeti dugoročnom i održivom iskorištavanju ribljih stokova te djelotvornijoj borbi protiv nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova.

18.

nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.