8.7.2014   

HR

Službeni list Europske unije

C 214/40

1.1

EGSO pozdravlja prijedlog Europske komisije o izmjeni Direktive 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu radi smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica. Međutim, upozorava na rasprostranjenu kritiku da predložena direktiva možda neće postići ciljeve smanjenja korištenja plastičnih vrećica u neposrednoj budućnosti.

1.2

EGSO se slaže da će daljnja uporaba laganih plastičnih vrećica prouzročiti golemu ekološku štetu za život u moru te da takva šteta ima ozbiljne posljedice za niz morskih vrsta kao i za ljudsko zdravlje.

1.3

EGSO je svjestan mnogih zakonodavnih zapleta oko nadzora nad plastičnim vrećicama; snažno, međutim, preporučuje da predložena direktiva osigura da se svaka država članica posve obveže na trajno iskorjenjivanje takvog otpada.

1.4

EGSO je izražava bojazan da se osnovni ciljevi smanjenja neće moći postići prijedlogom jer ne postoji jasan cilj EU-a za sprečavanje koji bi poslužio kao mjerilo za učinkovitost mjera država članica i koji bi se mogao zakonski nametnuti kaznama.

1.5

U tom pogledu EGSO savjetuje sljedeće:

1.6

Iako je razumljivo da različite mjere za nadzor plastičnih vrećica daju raznolike rezultate u raznim državama članicama, EGSO preporučuje da svaka država članica provede vlastitu analizu kako na najbolji način ispuniti obveze predviđene ovom direktivom te potom nastavi s izborom koji najbolje odgovara njezinim potrebama, a ostvariv je u smislu obveza poštivanja ukupnog cilja na razini EU-a.

1.7

EGSO preporučuje da države članice pažljivo razmotre učinak na potrošače, na maloprodajni sektor i na okoliš kada uspostavljaju svoju provedbenu politiku.

1.8

EGSO pozdravlja nalaze izvještaja Opće uprave za okoliš o procjeni učinka iz 2011. da su posljedice smanjenja uporabe plastičnih vrećica po zapošljavanje u najmanju ruku neutralne, a mogu pridonijeti povećanju broja radnih mjesta povezanih uz alternativne vrećice za višekratnu uporabu koje bi proizvele manje teškoća za okoliš.

1.9

U skladu s prethodnim mišljenjem NAT/600 o Europskoj strategiji za plastični otpad (zelena knjiga), EGSO preporučuje da se jasno uvaži uloga civilnog društva na promjenu ponašanja.

2.1

U EU-u se plastične vrećice smatra ambalažom u skladu s Direktivom o ambalaži i ambalažnom otpadu (Direktiva 94/62/EZ). No, ne postoje zakonodavstvo EU-a ni politika EU-a koji bi bili specifično usmjereni na plastične vrećice. Neke su države članice razvile vrlo uspješne politike za smanjenje njihove uporabe. Mnoge, međutim, nisu.

2.2

Cilj prijedloga je smanjenje potrošnje plastičnih vrećica koje su tanje od 50 mikrona (0,05 milimetara) u Europskoj uniji. U opisne svrhe, direktiva je usmjerena na plastične vrećice tankih stijenki koje se dijele na izlazu i koriste za nošenje robe iz supermarketa i drugih prodavaonica.

2.3

Zakonodavne teškoće pri osmišljanju i provedbi cilja smanjenja postavljenog na razini EU-a, koji se primjenjuje na sve države članice, ozbiljno su pridonijele pogoršanju tog problema. Umjesto određivanja zajedničkog cilja na razini EU-a kojim bi se znatno smanjio broj plastičnih vrećica u optjecaju, boljim se smatra u Direktivu 94/62/EZ uključiti obvezu za sve države članice da smanje potrošnju laganih plastičnih vrećica, a istovremeno im omogućiti da odrede vlastite nacionalne ciljeve smanjenja i izaberu mjere kojima će te ciljeve postići. Ove mjere ne bi smjele dovesti do općeg povećanja proizvodnje druge ambalaže.

2.4

Do sada je Europska unija imala malo uspjeha na polju ujednačavanja politika koje bi mogle dovesti do objedinjenog odgovora za rješavanje teškoća prouzročenih bacanjem plastičnih vrećica u okoliš. Italija ih, na primjer, želi zabraniti. Austrija je pravno osporila takav prijedlog. Druge zemlje, poput Danske, Irske i Bugarske, uvele su porez na plastične vrećice. Ujedinjeno Kraljevstvo uvest će u 2015. ograničeni porez koji će zahvatiti maloprodajne prodavaonice koje zapošljavaju više od 250 ljudi. Maloprodajni trgovci u Francuskoj, Njemačkoj, Portugalu, Mađarskoj i Nizozemskoj počeli su naplaćivati plastične vrećice.

3.1

Europski parlament i Vijeće žele se, sukladno članku 114. stavku 3. i članku 304. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, savjetovati s Europskim gospodarskim i socijalnim odborom o izmjeni Direktive 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu radi smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica.

3.2

Komisija je provela procjenu učinka kako bi pripremila svoj zakonodavni prijedlog. (1) Prema procjeni učinka, procjenjuje se da je u 2010. svaki građanin EU-a uporabio 198 plastičnih vrećica, od kojih su, prema procjeni, 90 %, bile lagane vrećice; one se rjeđe ponovno koriste i češće ih se odbacuje u okoliš.

3.3

U istom se izvještaju kaže da je u 2010. u EU-u u okoliš bačeno više od 8 milijarda plastičnih vrećica. Takvo smeće ima ogroman utjecaj na morski okoliš jer se u velikim količinama gomila u našim morima. Čak i u zemljama koje nemaju obalu plastične se vrećice dovode do oceana riječnim tokovima. Kako vijek plastičnih vrećica može trajati stotinama godina, to predstavlja golem svjetski izazov u smislu uzrokovanja zagađenja kao i utjecaja na ekosustav oceana.

3.4

Komisijina analiza pokazuje da se uporaba takvih vrećica uvelike razlikuje od zemlje do zemlje, od prosječne četiri po stanovniku godišnje u Finskoj i Danskoj do 466 u Poljskoj, Portugalu i Slovačkoj.

4.1

U svojem mišljenju NAT/600 o Europskoj strategiji za plastični otpad (zelena knjiga), EGSO je istaknuo ozbiljne probleme koje predstavlja plastični otpad općenito i preporučio niz ključnih djelovanja usmjerenih na rješavanje svakog plastičnog zagađenja. (2)

4.2

Ozbiljno smanjenje broja plastičnih vrećica pridonijet će slabljenju pritiska na biološku raznolikost, posebice na morski okoliš, u skladu s Strategijom za biološku raznolikost EU-a, kojoj je cilj zaustaviti gubitak biološke raznolikosti i funkcija ekosustava u EU-u do 2020.

4.3

Poznato je da je najmanje 267 različitih vrsta ugroženo morskim smećem u vidu plastičnih vrećica jer se u njega zapliću ili ga gutaju. U Sjevernom moru želuci 94 posto svih ptica sadrže plastiku. Na vrećice se također nailazi u želucima nekoliko ugroženih morskih vrsta.

4.4

Osnovni propusti koji pridonose povećanju tog problema uključuju:

4.5

S druge strane, goleme razlike među različitim državama članicama u broju uporabljenih plastičnih vrećica po stanovniku pokazuju izvedivost korjenitog smanjenja uporabe takvih plastičnih vrećica u relativno kratkom vremenu, ukoliko postoji politička volja za djelovanje. Na primjer, u slučaju Irske, uporaba plastičnih vrećica smanjena je na 80 % razine koja je postojala u trenutku uvođenja poreza na prodajnom mjestu.

4.6

Ako se ne poduzmu nikakve učinkovite mjere, predviđa se da će broj plastičnih vrećica na tržištu na razini EU-27 porasti s 99 mlrd u 2010. na 111 mlrd u 2020. (3) Nepoduzimanje trenutačnog i snažnog zahvata kojim se ograničava uporaba plastičnih vrećica i uz to povezani problem njihova bacanja u okoliš pogodit će i okoliš i građane kako u EU-u tako i izvan EU-a, te prerađivače plastike, javne vlasti, ribarsku industriju, turističku industriju i lokalna poduzeća.

4.7

Mnoge ekološke skupine jasno kažu da je prijedlog Komisije slab jer u članku 1. stavku 2. piše da „države članice trebaju poduzeti mjere za postizanje smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica na svojem teritoriju unutar dviju godina od stupanja na snagu ove direktive”, ali se ne postavlja jasan cilj za sprečavanje.

4.8

Također se podrazumijeva da su direktive koje se smatra isključivom odgovornošću država članica te kojima se ne određuju jasne kazne za neprovođenje znatno manje uspješne.

4.9

Određivanjem količinskog cilja za sprečavanje uporabe laganih plastičnih vrećica uspostavilo bi se jasan cilj i mjerilo za države članice, koji bi se mogao pratiti te, bude li potrebno, zakonski nametnuti. To bi, s druge strane, dopustilo državama članicama fleksibilnost u pogledu sredstava koja bi primijenile da dosegnu ovaj cilj. Takva sredstva mogu obuhvaćati gospodarske poticaje, poput poreza i pristojba, kampanje za osviještenost potrošača, regulatorne mjere ili mješavinu tih sredstava, ovisno o posebnim okolnostima u pojedinoj državi članici. U procjeni učinka razmatra se cilj sprečavanja od 35 vrećica po osobi na godinu. Takav bi se cilj temeljio na prosječnoj potrošnji laganih plastičnih vrećica u 25 % država članica s najboljim rezultatima u 2010., pa bi ga se stoga moglo smatrati razumnim i primjenjivim mjerilom za druge države članice. Njegovo pretvaranje u cilj sprečavanja na razini EU-a dovelo bi do toga da se potrošnja plastičnih vrećica za jednokratnu uporabu u EU-u smanji za 80 %., što treba biti minimalni cilj.

4.10

Iz procjene učinka Komisije slijedi da mjere za smanjenje uporabe plastičnih vrećica za jednokratnu uporabu ne bi imale neprihvatljive učinke na gospodarstvo niti na zapošljavanje.

Njezini su zaključci: