(1)

Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 1379/2014 (2), nakon antisubvencijskog ispitnog postupka („početni ispitni postupak”) Komisija je uvela konačnu kompenzacijsku pristojbu na uvoz određenih proizvoda od beskonačnih filamentnih staklenih vlakana („ojačanja od staklenih vlakana”) podrijetlom iz Narodne Republike Kine („NRK” ili „Kina” ili „predmetna zemlja”) i djelomičnu privremenu reviziju antidampinških mjera te izmijenila početnu antidampinšku pristojbu na vrijednosti u rasponu od 0 % do 19,9 % i uvela dodatnu kompenzacijsku pristojbu u rasponu od 4,9 % do 10,3 %. Stoga se posljedične kombinirane kompenzacijske i antidampinške mjere kreću u rasponu od 4,9 % do 30,2 %.

(2)

Nakon revizije zbog predstojećeg isteka antidampinških mjera Komisija je Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2017/724 (3) zadržala te mjere kako su utvrđene u Provedbenoj uredbi (EU) br. 1379/2014.

(3)

Komisija je Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2021/328 (4) nakon revizije zbog predstojećeg isteka kompenzacijskih mjera zadržala te mjere kako je utvrđeno Uredbom (EU) br. 1379/2014.

(4)

Nakon revizije zbog predstojećeg isteka antidampinških mjera Komisija je Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2023/1452 (5) zadržala te mjere kako su utvrđene u Provedbenoj uredbi (EU) br. 1379/2014.

(5)

Stoga se posljedične kombinirane kompenzacijske i antidampinške mjere kreću u rasponu od 4,9 % do 30,2 %.

(6)

Na snazi su i mjere na uvoz ojačanja od staklenih vlakana podrijetlom iz Egipta uvedene Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2020/870 (6) nakon antisubvencijskog ispitnog postupka. Pristojba na uvoz određenih proizvoda od beskonačnih filamentnih staklenih vlakana podrijetlom iz Egipta na temelju razine subvencioniranja iznosi 13,1 %.

(7)

Komisija je 30. kolovoza 2024. pokrenula potpunu privremenu reviziju antidampinških mjera koje se primjenjuju na uvoz proizvoda od beskonačnih filamentnih staklenih vlakana podrijetlom iz Narodne Republike Kine. Objavila je Obavijest o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije (7).

(8)

Komisija je 17. veljače 2025. pokrenula antidampinški postupak u vezi s uvozom proizvoda od beskonačnih filamentnih staklenih vlakana podrijetlom iz Bahreina, Egipta i Tajlanda. Objavila je Obavijest o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije (8).

(9)

Europska komisija („Komisija”) pokrenula je 30. kolovoza 2024. djelomičnu privremenu reviziju, ograničenu na štetu, kompenzacijskih mjera koje se primjenjuju na uvoz ojačanja od staklenih vlakana podrijetlom iz Narodne Republike Kine na temelju članka 19. osnovne uredbe. Objavila je Obavijest o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije (9) („Obavijest o pokretanju postupka”).

(10)

Komisija je pokrenula ovu reviziju na temelju zahtjeva koji je 3. lipnja 2024. podnijelo društvo Glass Fibre Europe („podnositelj zahtjeva”). Zahtjev za reviziju podnesen je u ime industrije Unije koja proizvodi ojačanja od staklenih vlakana u smislu članka 10. stavka 6. osnovne uredbe. Zahtjev za reviziju sadržavao je dokaze o trajnim promjenama u strukturi industrija ojačanja od staklenih vlakana u Uniji i posljedičnu materijalnu štetu, što je bilo dovoljno da se opravda pokretanje ispitnog postupka.

(11)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala zainteresirane strane da joj se obrate radi sudjelovanja u ispitnom postupku. Osim toga, Komisija je o pokretanju ispitnog postupka posebno obavijestila podnositelja zahtjeva, druge poznate proizvođače iz Unije, poznate uvoznike, korisnike i udruženja za koja se zna da se postupak na njih odnosi te ih je pozvala na sudjelovanje

(12)

Zainteresirane strane imale su priliku dostaviti primjedbe na pokretanje ispitnog postupka revizije i zatražiti saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima.

(13)

Komisija je obavijestila sve zainteresirane strane o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih namjerava zadržati konačnu kompenzacijsku pristojbu na uvoz ojačanja od staklenih vlakana podrijetlom iz NRK-a („konačna objava”). Svim je stranama odobren rok u kojem su mogle iznijeti primjedbe na objavu. Primjedbe koje su nakon objave dostavili Glass Fibre Europe i Proxim razmotrene su u relevantnom odjeljku u nastavku.

(14)

Stranama koje su to zatražile isto je tako omogućeno da budu saslušane. Međutim, nije zatraženo saslušanje ni intervencija službenika za saslušanje.

(15)

U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je navela da je moguće da će provesti odabir uzorka zainteresiranih strana u skladu s člankom 27. osnovne uredbe.

(16)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka navela da je odabrala privremeni uzorak proizvođača iz Unije. Komisija je na temelju proizvodnje i prodaje odabrala uzorak koji se sastojao od triju proizvođača iz Unije. Proizvođači iz Unije u uzorku činili su više od 60 % procijenjene ukupne količine proizvodnje i više od 69 % od procijenjene ukupne prodaje istovjetnog proizvoda u Uniji. Komisija je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe o privremenom uzorku. Nije primila nikakve primjedbe. Uzorak se smatrao reprezentativnim za industriju Unije.

(17)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od nepovezanih uvoznika zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka.

(18)

Nijedan nepovezani uvoznik nije odgovorio na obrazac za odabir uzorka. Stoga je Komisija odlučila da odabir uzorka nije potreban.

(19)

Komisija je na internetu (10) objavila upitnike za korisnike, nepovezane uvoznike i proizvođače iz Unije.

(20)

Odgovori na upitnik primljeni su od svih triju proizvođača iz Unije odabranih u uzorak proizvođača iz Unije.

(21)

Komisija je zatražila i provjerila sve informacije koje je smatrala potrebnima za utvrđivanje nastale štete i interesa Unije. Posjeti radi provjere u skladu s člankom 26. osnovne uredbe obavljeni su u poslovnim prostorima sljedećih društava:

(22)

Ispitnim postupkom obuhvaćeno je razdoblje od 1. srpnja 2023. do 30. lipnja 2024. („razdoblje ispitnog postupka revizije”). Ispitivanjem kretanja relevantnih za procjenu štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2021. do kraja razdoblja ispitnog postupka revizije („razmatrano razdoblje”).

(23)

Proizvod koji je predmet ove revizije jesu rezani strukovi od staklenih vlakana, dužine ne veće od 50 mm; roving od staklenih vlakana, osim impregniranog i prevučenog, s gubitkom pri izgaranju većim od 3 % (kako je utvrđeno normom ISO 1887) i mat od filamentnih staklenih vlakana, osim mata od staklene vune („proizvod iz postupka revizije”), trenutačno razvrstani u oznake KN 7019 11 00 , ex 7019 12 00 , 7019 14 00 i 7019 15 00 (oznake TARIC 7019 12 00 22, 7019 12 00 25, 7019 12 00 26, 7019 12 00 39). Oznake KN i TARIC navedene su samo u informativne svrhe ne dovodeći u pitanje naknadnu izmjenu razvrstavanja u carinsku tarifu.

(24)

Proizvod iz postupka revizije sirovina je koja se najčešće upotrebljava za pojačanje termoplastičnih i termoaktivnih smola u industriji kompozitnih materijala. Tako nastali kompozitni materijali (plastika ojačana filamentnim staklenim vlaknima) upotrebljavaju se u brojnim industrijama: industriji proizvodnje automobila, elektroničkoj industriji, industriji krila za vjetrenjače, građevinskoj industriji, industriji tankova/cijevi, industriji potrošačke robe, aeronautičkoj i vojnoj industriji itd.

(25)

Predmetni proizvod je proizvod iz ispitnog postupka podrijetlom iz Narodne Republike Kine („predmetni proizvod”).

(26)

Ispitni je postupak pokazao da sljedeći proizvodi imaju ista osnovna fizička, kemijska i tehnička svojstva te iste osnovne namjene:

(27)

Komisija je u ovoj fazi stoga odlučila da su ti proizvodi istovjetni proizvodi u smislu članka 2. točke (c) osnovne uredbe.

(28)

Društvo Glass Fibre Europe dostavilo je nakon objave primjedbe u vezi s opsegom proizvoda obuhvaćenih mjerama.

(29)

Te su primjedbe primljene nakon roka za podnošenje primjedbi na konačnu objavu. Osim toga, pitanje opsega proizvoda nije obuhvaćeno opsegom ovog postupka, koji je ograničen na procjenu štete i uzročno-posljedične veze.

(30)

Stoga Komisija podnesak nije uzela u obzir i odbila je taj zahtjev.

(31)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka navela da su trajne promjene koje su dovele do štete povezane sa znatnim promjenama u strukturi industrije Unije zbog sve većeg agresivnog pritiska kineskog uvoza u smislu količina i cijena uzrokovanog kineskim viškom kapaciteta za proizvodnju ojačanja od staklenih vlakana.

(32)

U ispitnom postupku potvrđeno je da je trajni višak kapaciteta u Kini u kombinaciji s agresivnim određivanjem cijena uvelike spriječio rast industrije ojačanja od staklenih vlakana u Uniji. Proizvođači iz Unije uspjeli su samo donekle povećati kapacitet optimizacijom postojećih postrojenja. Nakon provedbe dodatnih trgovinskih mjera 2014. kineski izvoz nastavio je vršiti pritisak na tržište Unije, što je dovelo do izlaska nekoliko proizvođača s tržišta. Tijekom razdoblja početnog ispitnog postupka 2009. u Uniji je bilo jedanaest proizvođača ojačanja od staklenih vlakana, a do 2021., na početku razmatranog razdoblja, taj se broj smanjio na deset. Naime, društvo P-D Glasseiden je 2019. obustavilo proizvodnju u Njemačkoj. U novije vrijeme društvo Krosglass je u srpnju 2023. obustavilo proizvodnju ojačanja od staklenih vlakana kako bi se usredotočilo na aktivnosti na kraju proizvodnog lanca. Osim toga, društvo NEG NL proglasilo je stečaj (11) uglavnom zbog sve većih troškova energije i smanjenja potražnje u automobilskom sektoru, koji je bio glavno krajnje tržište za njegove proizvode od staklenih optičkih vlakana. Zbog tog dodatnog zatvaranja broj proizvođača smanjio se na samo osam. Istodobno je društvo Electric Glass Fiber UK 2025. prestalo proizvoditi ojačanja od staklenih vlakana (12). Budući da Ujedinjena Kraljevina od 1. siječnja 2021. više nije dio Europske unije, to ne mijenja broj proizvođača iz Unije, iako smanjuje dostupnu regionalnu opskrbu i čini dio trajnih promjena koje utječu na tržište Unije.

(33)

Promatrajući razvoj proizvodnog kapaciteta, budući da je kapacitet na tržištu Unije procijenjen samo za proizvođače u uzorku u početnom ispitnom postupku i ne može se koristiti kao referentna točka u tom smislu, proizvodni kapacitet Unije procijenjen je na 770 642 tona 2019. u reviziji zbog predstojećeg isteka kompenzacijskih mjera iz 2021. (13) S druge strane, u trenutačnom ispitnom postupku kapacitet se smanjio sa 711 692 tona 2021. na 651 196 tona u RIPR-u (–9 %), tj. oko 10 % ispod razine iz 2015. Čak i ako se proizvođač iz Ujedinjene Kraljevine ne uzme u obzir u pokazateljima nakon Brexita, potvrđeno je smanjenje proizvodnog kapaciteta.

(34)

Usporedbom dostupnih podataka iz početnog ispitnog postupka prodaja industrije Unije smanjila se sa 737 818 tona 2006. na 520 064 tona u razdoblju ispitnog postupka, pri čemu se u istom razdoblju tržišni udio smanjio sa 75,1 % na 69,5 %. S druge strane, u trenutačnom ispitnom postupku prodaja industrije Unije smanjila se na 337 898 tona tijekom RIPR-a, pri čemu je tržišni udio pao na 40 % tijekom RIPR-a. To pokazuje da je prodaja Unije sada dosegnula razine znatno niže od onih iz sredine 2000-ih i, što je još važnije, da se tržišni udio smanjio za otprilike 30 postotnih bodova, što upućuje na trajno slabljenje položaja industrije Unije.

(35)

Na stanje na tržištu Unije utjecalo je i osnivanje društava u kineskom vlasništvu koja proizvode ojačanja od staklenih vlakana u trećim zemljama kao što su Egipat i Bahrein (14). Nakon osnivanja društava u Egiptu Komisija je uvela kompenzacijske pristojbe na uvoz ojačanja od staklenih vlakana iz Egipta (15) radi ponovne uspostave jednakih uvjeta s obzirom na subvencionirani uvoz koji šteti industriji Unije. Nadalje, došlo je do dodatnog povećanja kapaciteta u proizvodnji ojačanja od staklenih vlakana u Egiptu (16) i Bahreinu (17). Unatoč mjerama poduzetima protiv uvoza ojačanja od staklenih vlakana iz NRK-a, industrija Unije i dalje je pod stalnim pritiskom stalnog priljeva nepoštenog uvoza ojačanja od staklenih vlakana iz sve većeg broja trećih zemalja, uključujući postrojenja pod kineskom kontrolom u Bahreinu i Egiptu, koja su znatno povećala svoj tržišni udio na tržištu Unije. Komisija je 17. veljače 2025. pokrenula antidampinški postupak u vezi s uvozom ojačanja od staklenih vlakana podrijetlom iz Bahreina, Egipta i Tajlanda (18).

(36)

Komisija je utvrdila i da je došlo do strukturnih promjena na energetskim tržištima Unije. Iako su se troškovi energije smanjili u odnosu na vrhunac iz 2022. do kraja RIPR-a, ostali su iznad razina zabilježenih na početku razmatranog razdoblja. Komisija je smatrala da nije vjerojatno da će se cijene plina vratiti ili stabilizirati na razinama zabilježenima do sredine 2021. Od te je godine većina država članica koje su se prethodno oslanjale na uvoz prirodnog plina iz Rusije cjevovodima postupno smanjivala tu ovisnost. Nakon neopravdane vojne agresije Rusije na Ukrajinu Unija i njezine države članice pojačale su i ubrzale mjere za diversifikaciju opskrbe energijom i uklanjanje ovisnosti o ruskom plinu. U tom je kontekstu planirano ili je u izgradnji najmanje 17 novih terminala za UPP (19). S obzirom na opseg ulaganja potrebnih za infrastrukturu za UPP i izričitu odlučnost Unije da okonča ovisnost o ruskom plinu iz plinovoda (20), Komisija je zaključila da je vrlo malo vjerojatno da će Unija ponovno nabaviti ruski plin u količinama i po cijenama koje su prevladavale prije 2021. Stoga se mora očekivati da će cijene plina ostati trajno više od onih koje su zabilježene do prve polovine 2021.

(37)

Komisija je napomenula da industrija Unije posluje u kontekstu sve strožih obveza u području okoliša i energije. U svojem dokumentu o stajalištu iz 2023. podnositelj zahtjeva upozorio je da proizvođači ojačanja od staklenih vlakana iz Unije imaju sve veće operativne troškove za ispunjavanje obveza u području okoliša i energije (21). U tom je smislu nedavna procjena životnog ciklusa koja obuhvaća oko 95 % proizvodnje tkanina od staklenih vlakana u Uniji pokazala da proizvodnja jednog kilograma tkanine podrazumijeva prosječni ekološki otisak od 2,2 kg emisija CO2 i 39 MJ potrošnje primarne energije (22). Od 2015. do 2021. potrošnja energije u cijeloj industriji smanjila se za 8 %, a emisije stakleničkih plinova za 3 %. Te brojke upućuju na to da će, iako je ostvaren određeni napredak, za daljnja smanjenja biti potrebna znatna dodatna ulaganja. Nadalje, Komisija je primijetila da se očekuje da će propisi Unije u području zaštite okoliša, uključujući Direktivu o industrijskim emisijama (Direktiva 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća (23) kako je izmijenjena Direktivom (EU) 2024/1785 Europskog parlamenta i Vijeća (24)), kao i druge mjere u području klime i kružnog gospodarstva koje su dio europskog zelenog plana, dovesti do dodatnih troškova usklađivanja za proizvođače iz Unije. Ti nalazi zajedno potvrđuju da se očekuje da će se troškovi okoliša za industriju Unije u sljedećim godinama povećati. To predstavlja trajnu promjenu u strukturi troškova industrije Unije.

(38)

Komisija podsjeća da se predmetni proizvod uglavnom upotrebljava kao materijal za ojačanje u proizvodnji kompozita. Više od 95 % potražnje za staklenim vlaknima u Uniji povezano je s takvim primjenama ojačanja. Međutim, posljednjih se godina tržište kompozita u Uniji smanjilo. Proizvodnja plastike ojačane staklenim vlaknima u Europi smanjila se za 9 % u 2022. i za dodatnih 8 % u 2023. (25), čime se ukupna proizvodnja smanjila na 2,4 milijuna tona 2024., što je razina koja nije zabilježena od 2012. Istodobno se globalna proizvodnja kompozita povećala za približno 6 % u 2023., što je dodatno naglasilo smanjenje tržišnog udjela Unije. To smanjenje izravno utječe na potražnju za osnovnim oblicima staklenih vlakana obuhvaćenih ovom revizijom. Na temelju toga Komisija je zaključila da smanjenje potražnje za kompozitnima iz Unije, zajedno s povećanom svjetskom proizvodnjom i povećanim uvozom iz trećih zemalja, predstavlja trajnu promjenu tržišnih okolnosti.

(39)

S obzirom na prethodno navedeno Komisija je zaključila da je od početnog ispitnog postupka došlo do trajnih promjena okolnosti u smislu strukture industrije Unije i tržišta koje se smatraju relevantnom promjenom okolnosti u smislu članka 19. osnovne uredbe.

(40)

Istovjetni proizvod proizvodilo je deset proizvođača u Uniji na početku razmatranog razdoblja, dok su dva od njih prestala s proizvodnjom tijekom RIPR-a, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 32. Oni čine „industriju Unije” u smislu članka 9. stavka 1. osnovne uredbe.

(41)

Utvrđeno je da je ukupna proizvodnja Unije u RIPR-u iznosila 504 019 tona. Komisija je tu brojku utvrdila na temelju dostupnih informacija o industriji Unije koje je dostavilo udruženje Glass Fibre Europe („GFE”). Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 16., za uvrštenje u uzorak odabrana su proizvodna postrojenja triju proizvođača iz Unije koji čine 60 % ukupne proizvodnje istovjetnog proizvoda u Uniji.

(42)

Komisija je utvrdila potrošnju u Uniji na temelju i. količine prodaje industrije Unije na slobodnom tržištu Unije na temelju podataka koje je dostavio GFE i ii. uvoza iz trećih zemalja na temelju podataka Eurostata (Comext).

Tablica 1

Potrošnja u Uniji

(43)

Ukupna potrošnja ojačanja od staklenih vlakana u Uniji u razmatranom razdoblju smanjila se za 6 %. Povećanje zabilježeno 2022. uglavnom je posljedica gospodarskog oporavka nakon ukidanja mjera povezanih s bolešću COVID-19 jer su korisnici nastavili izdavati narudžbe kako bi obnovili zalihe i ponovno pokrenuli proizvodnju. Međutim, 2023. se potražnja za ojačanja od staklenih vlakana u Uniji smanjila, dok se u RIPR-u povećala za 2 %. Smanjenje potrošnje nakon kojeg je uslijedilo samo neznatno povećanje objašnjeni su prekomjernim naručivanjem prethodnih godina i opreznijom potrošnjom kupaca zbog gospodarskih okolnosti u RIPR-u.

(44)

Uvoz u Uniju iz NRK-a kretao se kako slijedi:

Tablica 2

Količina uvezenih proizvoda i tržišni udio

(45)

Čak i uz mjere na snazi količina proizvoda uvezenih iz NRK-a u razmatranom razdoblju povećala se za 51 %. S obzirom na kretanje potrošnje, tržišni udio kineskog uvoza povećao se sa 6 % u 2021. na 10 % u RIPR-u.

(46)

Komisija je cijene uvezenih proizvoda utvrdila na temelju podataka Eurostata. Prosječna cijena uvoza u Uniju iz NRK-a razvijala se kako slijedi:

Tablica 3

Uvozne cijene

(47)

Prosječna cijena uvoza proizvoda iz postupka revizije u Uniju prvotno se 2022. povećala za 22 % zbog iznimno visokih troškova dostave koji su uslijedili nakon ukidanja mjera povezanih s bolešću COVID-19. Nakon toga zabilježeno je znatno smanjenje prosječnih uvoznih cijena. U razdoblju ispitnog postupka revizije prosječna cijena uvoza u Uniju bila je 28 % niža nego 2021

(48)

Komisija je sniženje cijena tijekom RIPR-a utvrdila uspoređujući:

(49)

Za proizvođača izvoznika u uzorku Taishan Fiberglass Inc. prodaja na temelju posebnog sporazuma o opskrbi s proizvođačem iz Unije European Owens Corning Fiberglas SPRL isključena je iz izračuna sniženja cijena jer se predmetni proizvod, odnosno staklena vlakna otporna na lužine koja se upotrebljavaju za jačanje cementa, nije proizvodio u Uniji. Proizvod se umjesto toga proizvodi isključivo u Kini i Japanu na temelju dugotrajnog sporazuma o opskrbi između tih dvaju društava, pri čemu se proizvodnja temelji na zaštićenoj tehnologiji i ulaznim materijalima društva European Owens Corning Fiberglas SPRL (npr. puškice).

(50)

Usporedba je pokazala da se tijekom RIPR-a uvoz proizvoda iz postupka revizije podrijetlom iz NRK-a prodavao u Uniji po cijenama koje su snizile cijene industrije Unije, izražene kao postotak potonjih, za 16,64 % do 30,68 %, čak i ako se uključe primjenjive antidampinške i kompenzacijske pristojbe.

(51)

Osim sniženja cijena, došlo je i do znatnog sprečavanja rasta cijena u smislu članka 8. stavka 2. osnovne uredbe. Zbog znatnog pritiska na cijene uzrokovanog jeftinim subvencioniranim uvozom kineskih proizvođača izvoznika, industrija Unije nije mogla povećati svoje cijene u RIPR-u u skladu s kretanjem troškova proizvodnje i pritom je pokušavala ostvariti razumnu razinu dobiti, kako je navedeno u tablici 8. Znatno sprečavanje rasta cijena potvrđeno je i podacima iz tablice 3.

(52)

Procjena gospodarskog stanja industrije Unije uključivala je procjenu svih gospodarskih pokazatelja koji su utjecali na stanje industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja.

(53)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 16., odabir uzorka proveden je radi procjene gospodarskog stanja industrije Unije.

(54)

Za utvrđivanje štete Komisija je razlikovala makroekonomske i mikroekonomske pokazatelje štete. Komisija je ocijenila makroekonomske pokazatelje na temelju podataka koje je dostavio GFE. Komisija je ocijenila mikroekonomske pokazatelje na temelju podataka iz odgovora na upitnik koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku.

(55)

Makroekonomski su pokazatelji sljedeći: proizvodnja, proizvodni kapacitet, iskorištenost kapaciteta, količina prodanih proizvoda, tržišni udio, zaposlenost, produktivnost, visina subvencioniranja i oporavak od prethodnog subvencioniranja.

(56)

Mikroekonomski su pokazatelji sljedeći: prosječne jedinične cijene, jedinični trošak, troškovi rada, zalihe, profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala.

(57)

Ukupna proizvodnja u Uniji, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 4

Proizvodnja, proizvodni kapaciteti i iskorištenost kapaciteta

(58)

Količina proizvedenih proizvoda 2022. blago se povećala u odnosu na 2021. nakon ublažavanja mjera povezanih s bolešću COVID-19, koje je omogućilo stabilizaciju proizvodnje. Osim toga, nekoliko proizvođača iz Unije u uzorku je 2022. povećalo proizvodnju kako bi akumuliralo zalihe gotovih proizvoda jer se približavala planirana rekonstrukcija peći. Međutim, 2023. i u RIPR-u došlo je do znatnog smanjenja proizvodnje jer su proizvođači iz Unije prodavali akumulirane zalihe, a industrija Unije istodobno se suočila sa smanjenom potražnjom i povećanim uvozom ojačanja od staklenih vlakana iz NRK-a po niskim cijenama.

(59)

Proizvodni kapacitet se u razmatranom razdoblju stalno smanjivao te se ukupno smanjio za 9 %. Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 32., do smanjenja proizvodnog kapaciteta došlo je zbog prestanka proizvodnje nekih proizvođača iz Unije, tj. društvo Krosglass S.A. prestalo je proizvoditi ojačanja od staklenih vlakana u Poljskoj, a društvo Electric Glass Fiber NL, B.V. pokrenulo je stečajni postupak. Osim toga, nakon Brexita društvo NEG UK isključeno je iz industrije Unije, što je pridonijelo i očitom smanjenju kapaciteta u usporedbi s prethodnim ispitnim postupkom revizije.

(60)

Iskorištenost kapaciteta se u razmatranom razdoblju smanjila za 10 postotnih bodova jer se količina proizvedenih proizvoda smanjila više od proizvodnog kapaciteta.

(61)

Količina proizvoda koju je industrija Unije prodala na slobodnom tržištu i tržišni udio su se u razmatranom razdoblju razvijali kako slijedi:

Tablica 5

Količina proizvoda prodanih na slobodnom tržištu i tržišni udio

(62)

U razmatranom razdoblju količina proizvoda prodanih na slobodnom tržištu Unije i tržišni udio proizvođača iz Unije su se znatno smanjili zbog smanjenja potražnje u kombinaciji s povećanjem uvoza iz NRK-a po niskim cijenama. Istodobno, iako se potrošnja na slobodnom tržištu smanjila za 6 %, količina proizvoda koju je prodala industrije Unije još se više smanjila, tako da se tržišni udio industrije Unije smanjio s 45 % 2021. na 40 % tijekom RIPR-a.

(63)

Količina vlastite prodaje se tijekom razmatranog razdoblja kretala kako slijedi:

Tablica 6

Količina vlastite prodaje na tržištu Unije i tržišni udio

(64)

Količina vlastite prodaje industrije Unije (koji se sastoji od proizvodnje za vlastite potrebe i vlastite prodaje na tržištu Unije) na tržištu Unije se u razmatranom razdoblju smanjila za 10 %. Iako su se prodaja na slobodnom tržištu i na tržištu vlastite prodaje od 2021. do kraja RIPR-a slično kretale, smanjenje prodaje na tržištu vlastite prodaje bilo je 7 postotnih bodova manje nego na slobodnom tržištu.

(65)

Zaposlenost i produktivnost u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 7

Zaposlenost i produktivnost

(66)

U razmatranom razdoblju broj zaposlenika u industriji Unije se u početku povećao i potom smanjio. Početno povećanje 2022. u odnosu na 2021. odgovaralo je povećanju proizvodnje i prodaje nakon ublažavanja ograničenja povezanih s bolešću COVID-19. Nakon toga industrija Unije morala je smanjiti zaposlenost kako bi se prilagodila teškim tržišnim uvjetima i održala operativnu učinkovitost, a neki proizvođači iz Unije potpuno su obustavili proizvodnju ojačanja od staklenih vlakana, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 32.

(67)

Produktivnost se od 2021. do 2023. smanjila sa 190 na 166 metričkih tona po zaposleniku prije nego što se u RIPR-u povećala na 187 metričkih tona po zaposleniku nakon što se broj zaposlenika znatno smanjio. Povećanje učinkovitosti uslijedilo je i nakon ulaganja nekoliko proizvođača ojačanja od staklenih vlakana iz Unije u peći.

(68)

Utjecaj visine stvarnih subvencijskih marži na industriju Unije bio je znatan s obzirom na količinu i cijene uvoza iz NRK-a.

(69)

Potrošnja u Uniji smanjila za 6 % tijekom razmatranog razdoblja. Količina proizvoda koju je prodala industrije Unije na tržištu Unije još se više smanjila, odnosno za 16 %. Stoga je industrija Unije zabilježila gubitak tržišnog udjela, za razliku od tržišnog udjela uvoza iz predmetne zemlje, koji se tijekom razmatranog razdoblja povećao.

(70)

Ponderirane prosječne jedinične prodajne cijene proizvođača iz Unije u uzorku za nepovezane kupce u Uniji u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 8

Prodajne cijene i trošak proizvodnje u Uniji

(71)

Prosječne prodajne cijene povećale su se 2022. u odnosu na 2021. jer su proizvođači iz Unije u uzorku povećanje troškova zbog inflacije mogli prenijeti na kupce zbog veće potražnje. Prosječne prodajne cijene smanjile su se 2023. i u RIPR-u zbog smanjenja globalne potražnje na tržištu i povećanog pritiska uvoza podrijetlom iz NRK-a na cijene.

(72)

Jedinični troškovi proizvodnje su se od 2021. do 2023. povećali za 26 % zbog povećanja troškova rada i sirovina. Osim toga, troškovi energije bili su nestabilni i znatno utjecali na industrije koje se u velikoj mjeri oslanjaju na energiju. Jedinični trošak proizvodnje smanjio se u RIPR-u, ali je ostao znatno iznad razine iz 2021. zahvaljujući smanjenju cijena energije, poboljšanoj energetskoj učinkovitosti i uspješnim strategijama upravljanja troškovima.

(73)

Prosječni troškovi rada proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 9

Prosječni troškovi rada po zaposleniku

(74)

Prosječni trošak rada po zaposleniku stalno se povećavao te se u razmatranom razdoblju ukupno povećao za 11 %. Povećanje je uglavnom posljedica pritisaka na tržište rada jer su poduzeća povećala plaće kako bi zadržala i privukla zaposlenike na tržištu rada nakon pandemije bolesti COVID-19 na kojem nedostaje kvalificirane radne snage u okolnostima visoke inflacije.

(75)

Razine zaliha proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 10

Zalihe

(76)

Povećanje zaliha 2022. prvotno je bilo posljedica strateškog povećanja zaliha zbog skorog početka planirane rekonstrukcije peći. To je bilo u skladu s ranijim razdobljem pandemije bolesti COVID-19, kad je došlo do znatnog povećanja potražnje i problema u lancu opskrbe, što je potaknulo proizvođače iz Unije da naruče veće količine sirovina kako bi ispunili zahtjeve proizvodnje. Nakon dovršetka ponovne izgradnje peći zalihe su se smanjile jer su proizvođači iz Unije u uzorku 2023. i u RIPR-u uspjeli prodati postojeće zalihe.

(77)

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 11

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja

(78)

Komisija je utvrdila profitabilnost proizvođača iz Unije u uzorku tako što je neto dobit prije oporezivanja od prodaje istovjetnog proizvoda nepovezanim kupcima u Uniji iskazala kao postotak prihoda od te prodaje. Iako je industrija Unije zabilježila gubitke 2021., došlo je do povećanja profitabilnosti 2022. jer su proizvođači iz Unije u uzorku mogli prenijeti povećanje jediničnih troškova proizvodnje na kupce zahvaljujući povoljnim tržišnim uvjetima koji su nastali zbog velike potražnje i visokih troškova dostave. Međutim, profitabilnost se 2023. i u RIPR-u smanjila zbog povećanih troškova koji se nisu mogli nadoknaditi povećanjem prodajnih cijena zbog povećanja količine proizvoda uvezenih iz NRK-a koji su snižavali cijene industrije Unije.

(79)

Ulaganja su se u razmatranom razdoblju povećala. Ta se ulaganja uglavnom odnose na rekonstrukcije peći proizvođača iz Unije u uzorku radi osiguranja dugovječnosti opreme. Ta su ulaganja, planirana dugoročno, provedena u kontekstu nepovoljnih tržišnih uvjeta koji su prevladavali 2023. i tijekom RIPR-a.

(80)

Novčani tok od 2021. do RIPR-a je znatno fluktuirao zbog nestabilnih tržišnih uvjeta i posebnih operativnih ograničenja nekih postrojenja zbog odgode rekonstrukcija peći. Tijekom razmatranog razdoblja 2022. bila je jedina godina u kojoj su svi proizvođači iz Unije u uzorku ostvarili znatnu dobit, koja je djelomično iscrpljena zbog gomilanja zaliha radi skorog početka planiranih rekonstrukcija peći, što je dovelo do pozitivnog novčanog toka. Unatoč velikim gubicima, novčani tokovi 2023. i tijekom RIPR-a i dalje su bili pozitivni. Ta naizgled proturječna situacija, posebno očita u RIPR-u, mogla bi se u velikoj mjeri pripisati znatnom pozitivnom učinku na novčani tok koji proizlazi iz smanjenja razina zaliha akumuliranih 2022.

(81)

Povrat ulaganja je dobit izražena u postotku neto knjigovodstvene vrijednosti ulaganja. Povrat ulaganja razvijao se u skladu s profitabilnošću. Taj se pokazatelj prvo 2022. povećao, a zatim se 2023. pogoršao, što je dodatno došlo do izražaja u RIPR-u, a to je industriji Unije otežalo prikupljanje kapitala i rast.

(82)

Tijekom razmatranog razdoblja industrija Unije bila je profitabilna samo 2022., nakon čega je ponovno počela ostvarivati gubitke. U 2023. i tijekom RIPR-a industrija Unije je ostvarivala gubitke što se podudaralo s povećanjem uvoza iz NRK-a po cijenama nižima od prosječnih prodajnih cijena i troškova proizvodnje industrije Unije.

(83)

Industrija Unije uspjela je 2022. povećati svoju razinu cijena kako bi bila profitabilna. Međutim, 2023. i tijekom RIPR-a povećala se razlika između prodajnih cijena industrije Unije i uvoznih cijena iz NRK-a. Cijene u Uniji su se u razmatranom razdoblju povećale za 10 %, dok su se uvozne cijene iz NRK-a u istom razdoblju smanjile za 28 %. Stoga su uvozne cijene proizvoda iz postupka revizije iz NRK-a kretale suprotno od cijena industrije Unije. Zbog toga je industrija Unije, iako je bila prisiljena prodavati uz gubitak, od 2021. do RIPR-a izgubila tržišni udio u odnosu na uvoz iz NRK-a.

(84)

Gotovo svi pokazatelji štete pokazali su ukupno negativno kretanje tijekom cijelog razmatranog razdoblja. Proizvodnja, proizvodni kapacitet, iskorištenost kapaciteta, profitabilnost i povrat ulaganja pogoršali su se u skladu sa smanjenom količinom prodanih proizvoda i tržišnim udjelom. Unija se 2022. u određenoj mjeri oporavila jer se potražnja za ojačanjima od staklenih vlakana povećala nakon ukidanja mjera povezanih s bolešću COVID-19. Međutim, stanje industrije Unije dodatno se pogoršalo 2023. i u RIPR-u zbog povećanja količine proizvoda uvezenih po sniženim cijenama, što je vidljivo iz većih gubitaka.

(85)

Kako je prethodno navedeno, drugi gospodarski pokazatelji, kao što je povrat ulaganja, bili su negativni tijekom razmatranog razdoblja, osim 2022. To je utjecalo na sposobnost industrije Unije da samostalno financira operacije i prikupi kapital, što je zaustavilo njezin rast i čak dovelo u pitanje njezin srednjoročni i dugoročni opstanak.

(86)

Na temelju prethodno navedenoga Komisija je zaključila da je industrija Unije pretrpjela znatnu štetu u smislu članka 8. stavka 4. osnovne uredbe.

(87)

U skladu s člankom 8. stavkom 5. osnovne uredbe ispitano je li subvencionirani uvoz iz NRK-a prouzročio materijalnu štetu industriji Unije.

(88)

Komisija je u skladu s člankom 8. stavkom 6. osnovne uredbe ispitala i postoje li drugi poznati čimbenici koji su istodobno mogli uzrokovati štetu industriji Unije. Komisija je osigurala da se subvencioniranom uvozu ne pripisuje druga moguća šteta prouzročena čimbenicima koji nisu subvencionirani uvoz iz predmetne zemlje. Čimbenici koje je Komisija razmotrila bili su uvoz iz trećih zemalja osim NRK-a, izvozni rezultati industrije Unije i povećanje troškova sirovina i energije za industriju Unije i smanjenje potražnje.

(89)

Komisija je ispitala kretanje uvoza iz predmetne zemlje i njegov učinak na industriju Unije u skladu s člankom 8. stavkom 5. osnovne uredbe.

(90)

Ispitni postupak pokazao je da se, unatoč antidampinškim i kompenzacijskim mjerama na snazi i smanjenju potrošnje, količina subvencioniranog uvoza koji snižava cijene industrije Unije iz NRK-a povećala u apsolutnom i relativnom smislu tijekom razmatranog razdoblja. Uzimajući 2021. kao referentnu godinu, uvoz se povećao za 51 %, dok se tržišni udio uvoza podrijetlom iz NRK-a povećao sa 6 % 2021. na 10 % tijekom RIPR-a.

(91)

Istodobno se tržišni udio industrije Unije u razmatranom razdoblju smanjio za pet postotnih bodova.

(92)

Prosječne jedinične cijene subvencioniranog uvoza smanjile su se za 28 % od 2021. do RIPR-a i bile su niže od cijena industrije Unije u istom razdoblju.

(93)

Industrija Unije bila je profitabilna 2022., a nakon toga počela je bilježiti gubitke, što se podudaralo sa znatnim smanjenjem uvoznih cijena iz NRK-a. Čak ni nakon što je 2023. i tijekom RIPR-a snizila svoju prodajnu cijenu, industrija Unije nije zadržala svoj tržišni udio. To je smanjenje cijene izvršeno na račun profitabilnosti, što je dovelo do situacije u kojoj se ostvaruju gubici.

(94)

Na temelju prethodno navedenog zaključeno je da je razina cijena dampinškog uvoza iz NRK-a uvelike pogoršala gospodarsko stanje industrije Unije te je stoga imala presudnu ulogu u materijalnoj šteti koju je pretrpjela industrija Unije.

(95)

Pogoršanje gospodarskog stanja industrije Unije podudaralo se s većom prisutnošću subvencioniranog uvoza iz NRK-a. U kontekstu smanjenja tržišta povećani tržišni udio uvoza iz NRK-a u kombinaciji s njegovim niskim prosječnim prodajnim cijenama negativno je utjecao na financijsko stanje industrije Unije. Iako se industrija Unije uspjela oporaviti 2022., nije mogla dovoljno povećati svoje prodajne cijene kako bi u potpunosti pokrila veće troškove proizvodnje zbog sve veće prisutnosti subvencioniranog uvoza ojačanja od staklenih vlakana iz NRK-a. Stoga je Komisija zaključila da se povećanje uvoza iz NRK-a po nižim cijenama podudara sa znatnim pogoršanjem stanja industrije Unije 2023., koje se nastavilo tijekom RIPR-a.

(96)

S obzirom na prethodna razmatranja Komisija je utvrdila da je materijalna šteta koju je pretrpjela industrija Unije prouzročena subvencioniranim uvozom iz NRK-a u smislu članka 8. stavka 5. osnovne uredbe.

(97)

Uvoz ojačanja od staklenih vlakana iz trećih zemalja osim NRK-a uglavnom je bio podrijetlom iz Egipta, Malezije i Ujedinjene Kraljevine.

(98)

Količina proizvoda uvezenih u Uniju te tržišni udio i cijene ojačanja od staklenih vlakana uvezenog iz ostalih trećih zemalja kretali su se kako slijedi:

Tablica 12

Uvoz iz trećih zemalja

(99)

Malezijski uvoz u Uniju se od 2021. do RIPR-a znatno smanjio u smislu količine i tržišnog udjela, a cijene su mu fluktuirale. Količina proizvoda uvezenih iz te zemlje naglo se smanjila sa 136 086 tona 2021. na 76 909 tona 2023., prije manjeg povećanja na 84 827 tona do RIPR-a. U skladu s tim, tržišni udio malezijskog uvoza smanjio se s 15 % na 9 %, a zatim se blago povećao na 10 %. Iako se prosječna cijena po toni prvotno povećala za 32 % 2022., došlo je do znatnog smanjenja 2023. i tijekom RIPR-a.

(100)

Količina ojačanja od staklenih vlakana uvezenih iz Egipta i njihov tržišni udio ostali su stabilni zbog znatnih fluktuacija cijena, posebno u usporedbi s prosječnim cijenama u Uniji. Količina proizvoda uvezenih iz Egipta od 2021. do 2022. blago se povećala za oko 5 %, a zatim se 2023. smanjila za oko 10 % i gotovo vratila na početne razine do RIPR-a, pri čemu je ta zemlja zadržala stabilni tržišni udio od 12 %, koji se blago povećao na 13 % u RIPR-u. Egipatske cijene ostale su niže od prosječnih cijena industrije Unije i kineskih uvoznih cijena.

(101)

Uvoz ojačanja od staklenih vlakana iz Ujedinjene Kraljevine u Uniju od 2021. do RIPR-a povećao se u smislu količine, a tržišni udio te zemlje je bio relativno stabilan. Količina proizvoda uvezenih iz Ujedinjene Kraljevine se od 2021. do 2022. povećala, a zatim smanjila za oko 12 % u 2023. i dodatnih 5 % do RIPR-a. Tržišni udio povećao se s 4 % na 6 % tijekom 2022. i ostao na toj razini do kraja RIPR-a. Prosječna cijena po toni iz Ujedinjene Kraljevine bila je na sličnim ili višim razinama od prosječne cijene industrije Unije i viša od cijene uvoza iz NRK-a. Cijene uvoza iz Ujedinjene Kraljevine prvo su se povećale za 31 % od 2021. do 2022. pa su se 2023. nastavile povećavati na 1 397 EUR, prije blagog smanjenja na 1 273 EUR tijekom RIPR-a.

(102)

Količina ojačanja od staklenih vlakana uvezenih iz trećih zemalja, isključujući prethodno navedene, u Uniju u razmatranom razdoblju se smanjila. Unatoč smanjenju od 6 %, njihov je tržišni udio ostao je relativno stabilan i iznosio je 20 %. Osim toga, prosječne cijene iz tih zemalja bile su više od cijena uvoza iz NRK-a.

(103)

Analiza podataka o uvozu ojačanja od staklenih vlakana iz ostalih trećih zemalja pokazuje mješovitu sliku. Uvoz iz Malezije znatno se smanjio u apsolutnom i relativnom smislu tijekom razmatranog razdoblja, dok je cijena bila niža od cijena industrije Unije. Uvoz iz Egipta ostao je stabilan, a cijene su bile niže od prosječnih cijena industrije Unije. Uvoz iz Ujedinjene Kraljevine, iako se povećao, 2023. i u RIPR-u ulazio je u Uniju po višim cijenama. Količina proizvoda uvezenih iz ostalih trećih zemalja koje nisu prethodno navedene u razmatranom razdoblju znatno se smanjila u apsolutnom i relativnom smislu. Njihova razina cijena bila je viša od cijene industrije Unije 2023. i u razdoblju ispitnog postupka. Iz navedenog može se zaključiti da nije bilo znatnog uvoza iz trećih zemalja koje su povećale svoj tržišni udio uz cijene niže od cijena industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja, a osobito tijekom RIPR-a.

(104)

S obzirom na prethodno navedeno Komisija je zaključila da uvoz iz ostalih trećih zemalja nije umanjio uzročno-posljedičnu vezu između štete koju je pretrpjela industrija Unije i subvencioniranog uvoza iz NRK-a.

(105)

Količina proizvoda koju je industrija Unije izvezla u razmatranom razdoblju kretala se kako slijedi:

Tablica 13

Izvozni rezultati proizvođača iz Unije

(106)

Od 2021. izvoz industrije Unije postupno se povećavao, iako je ostao malen u usporedbi s ukupnom prodajom. Taj se izvoz uglavnom sastojao od proizvoda s višim tehničkim specifikacijama, koje su ga zaštitile od izravnog cjenovnog natjecanja. Stoga bi Unija mogla postići više cijene tih proizvoda od ojačanja od staklenih vlakana na međunarodnim tržištima u usporedbi s tržištem Unije. To pokazuje stratešku usmjerenost na specijalizirana tržišta u inozemstvu.

(107)

Stoga povećanje izvozne prodaje nije umanjilo uzročno-posljedičnu vezu između subvencioniranog uvoza iz predmetne zemlje i štete koju je pretrpjela industrija Unije. Naprotiv, izvozna prodaja omogućila je industriji Unije da poboljša svoje ukupno financijsko stanje zahvaljujući većoj količini prodanih proizvoda i postignutim razinama cijena koje su bile više nego na tržištu Unije.

(108)

Prosječna cijena energije industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja kretala se kako slijedi:

Tablica 14

Cijene energije i sirovina u Uniji

(109)

Cijene energije u Uniji u razmatranom razdoblju su bile dosta promjenjive da bi se naposljetku stabilizirale. Naglo povećanje cijena 2022. u odnosu na 2021. dodatno su pogoršale posljedice geopolitičkih napetosti koje utječu na opskrbu energijom, uglavnom zbog neopravdanog i ničim izazvanog agresivnog rata Rusije protiv Ukrajine. Povećanje cijena energije znatno je utjecalo na troškove proizvodnje proizvođača iz Unije u uzorku. Cijene energije su se do 2023. smanjile.

(110)

Ispitnim postupkom otkriveno je da se trošak glavnih sirovina 2022. znatno povećao, što je pridonijelo znatnom povećanju jedinične prodajne cijene jer je industrija Unije te troškove tada mogla prenijeti na kupce. Naprotiv, dok su se troškovi sirovina 2023. nastavili povećavati, jedinična prodajna cijena smanjila se jer industrija Unije te dodatne troškove nije mogla prenijeti na kupce. Iako su se u RIPR-u troškovi sirovina smanjili u usporedbi s troškovima zabilježenima 2023. i 2022., tržišne cijene Unije još su se više smanjile jer industrija Unije nije mogla održati ili povećati svoje cijene zbog pritiska subvencioniranog uvoza iz Kine na cijene.

(111)

Na temelju toga Komisija je zaključila da kretanje cijena energije i troškova sirovina ne umanjuje uzročno-posljedičnu vezu između subvencioniranog uvoza i pogoršanja gospodarskog stanja industrije Unije.

(112)

Kako je navedeno u uvodnim izjavama 62. i 64., prodaja na slobodnom tržištu i na tržištu vlastite prodaje se u razmatranom razdoblju slično kretala, pri čemu se vlastita prodaja sporije smanjivala, odnosno smanjila se za 7 postotnih bodova manje. Stoga se vlastita prodaja ne može smatrati čimbenikom koji je bi doveo u pitanje uzročno-posljedičnu vezu između subvencioniranog uvoza i njegova učinka na industriju Unije.

(113)

Iako je došlo do određenog smanjenja potražnje, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 43., tržišni udio kineskog uvoza povećao se sa 6 % u 2021. na 10 % u RIPR-u, dok su se količina proizvoda koju je prodala industrija Unije i njezin tržišni udio smanjili. Osim toga, u ispitnom postupku utvrđeno je da je došlo i do sniženja cijena i sprečavanje njihova rasta zbog kineskog uvoza.

(114)

Na temelju toga Komisija je zaključila da smanjenje potražnje ne umanjuje uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza i pogoršanja gospodarskog stanja industrije Unije.

(115)

Financijsko stanje industrije Unije općenito se pogoršalo 2023. i tijekom RIPR-a. Te negativne okolnosti vremenski su se podudarale s povećanim tržišnim udjelom uvoza ojačanja od staklenih vlakana iz NRK-a po cijenama koje su snizile cijene i troškove industrije Unije unatoč postojanju antidampinških i kompenzacijskih pristojbi.

(116)

Analizirani su i ostali čimbenici koji su mogli prouzročiti štetu industriji Unije. U tom je smislu utvrđeno da uvoz iz ostalih trećih zemalja, izvozni rezultati industrije Unije, povećanje cijena energije, kretanje na tržištu vlastite prodaje i smanjenje potražnje nisu umanjili uzročno-posljedičnu vezu utvrđenu između subvencioniranog uvoza i štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(117)

U ispitnim postupku utvrđeno je da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu prouzročenu subvencioniranim uvozom iz NRK-a tijekom RIPR-a. Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 32., tijekom RIPR-a dva proizvođača iz Unije prekinula su proizvodnju ojačanja od staklenih vlakana zbog nepovoljnih tržišnih uvjeta.

(118)

Izmjenom mjera industriji Unije omogućilo bi se da zadrži i/ili ponovno stekne svoj tržišni udio, poveća proizvodnju i iskorištenost kapaciteta, poveća cijene kako bi pokrila troškove proizvodnje i postigne razinu profitabilnosti koja bi se očekivala u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja. Na temelju toga industrija Unije trebala bi se vratiti na održivo stanje koje joj omogućuje buduća ulaganja.

(119)

Zadržavanje mjera na istoj razini vjerojatno bi dovelo do daljnjeg gubitka tržišnog udjela i pogoršanja profitabilnosti, koji su 2023. i tijekom RIPR-a postali negativni. To bi moglo prouzročiti dodatna zatvaranja proizvodnih postrojenja i otpuštanja, čime bi se ugrozila održivost industrije Unije.

(120)

Komisija je stoga zaključila da bi izmjena kompenzacijskih mjera na uvoz ojačanja od staklenih vlakana iz NRK-a bila u interesu industrije Unije.

(121)

Nijedan nepovezani uvoznik nije se javio i surađivao u ovom ispitnom postupku tako da je dostavio odgovor na upitnik.

(122)

Tijekom ispitnog postupka samo su se dva korisnika, Amiblu Holding GmbH i F.S. Fehrer Automotive GmbH, javila i dostavila vrlo manjkave odgovore na upitnik. Komisija je od predmetnih strana zatražila da dostave preostale informacije, ali one nisu postupile u skladu s tim zahtjevom u propisanom roku.

(123)

Nakon pokretanja postupka drugi korisnik, društvo Proxim, podnio je prigovore na moguću izmjenu mjera. Društvo Proxim tvrdilo je da mnogi korisnici nisu bili upoznati s ispitnim postupkom, zbog čega nisu mogli dostaviti upitnik u zadanom roku.

(124)

Međutim, Komisija je poduzela sve potrebne mjere kako bi osigurala da svi poznati korisnici i nepovezani uvoznici navedeni u zahtjevu budu propisno obaviješteni. Osim toga, u Službenom listu objavljena je Obavijest o pokretanju postupka kojom su sve zainteresirane strane obaviještene o ispitnom postupku. Upitnici namijenjeni korisnicima i uvoznicima također su objavljeni na internetskim stranicama posvećenima predmetu (26).

(125)

U svojem podnesku korisnici Tolnatext Fonalfeldolgozo es Müszakiszovet-gyàrto Bt. („Tolnatext”) i Dr. Günther Kast GmbH & Co., koji su dio grupe KAST, tvrdili su da bi provedba dodatnih trgovinskih mjera negativno utjecala na učinkoviti lanac opskrbe. Prema mišljenju društva Tolnatext, unatoč tome što su zaštićeni postojećim mjerama, proizvođači iz Unije nisu povećali svoje kapacitete za opskrbu tržišta Unije ojačanjima od staklenih vlakana kako bi na odgovarajući način zadovoljili potražnju korisnika. Korisnici su ujedno naveli da se određeni rovinzi, kao što je roving niske gustoće ne proizvodi u Uniji, a za neke od njih proizvođači iz Unije ne ispunjavaju tehničke specifikacije koje zahtijevaju korisnici, zbog čega korisnici uvelike ovise o dostupnosti određenih proizvoda iz alternativnih izvora. Naposljetku su dodali da je na korisnike u Uniji negativno utjecalo smanjenje rabata na izvozne poreze u NRK-u i sve koncentriraniji oligopol nekoliko proizvođača iz Unije.

(126)

U ispitnom postupku utvrđeno je da su te tvrdnje neutemeljene. Kako je istaknuto u prethodnim uvodnim izjavama, industrija Unije provela je znatna ulaganja unatoč teškim tržišnim uvjetima. Međutim, za daljnje proširenje kapaciteta potrebne su dugoročne obveze uplate kapitala koje ovise o održavanju jednakih uvjeta u kojima konkurentni proizvođači mogu predvidjeti pravedan povrat ulaganja. Industrija Unije se pritom morala nositi i s nepoštenim uvozom iz drugih zemalja, kao što je Egipat, i teškim tržišnim uvjetima, uključujući posljedice bolesti COVID-19.

(127)

Ojačanja od staklenih vlakana u velikoj su mjeri standardiziran proizvod. Unatoč razlikama u izgledu i mogućim razlikama u konačnoj primjeni, sve vrste ojačanja od staklenih vlakana imaju ista osnovna fizička, kemijska i tehnička svojstva te se u osnovi upotrebljavaju u iste svrhe. Stoga korisnici ojačanja od staklenih vlakana mogu promijeniti izvore opskrbe jer su izvan NRK-a dostupni alternativni izvori opskrbe, uključujući Maleziju, Egipat, Ujedinjenu Kraljevinu i druge izvore. Nadalje, industrija Unije ima kapacitet, sposobnost i tehnologiju za proizvodnju mnogih potrebnih vrsta, kao što je roving niske gustoće. Industrija Unije ulaže u inovacije i dosljedno surađuje s industrijama na kraju proizvodnog lanca u istraživanju i razvoju kako bi učinkovito prilagodila proizvode.

(128)

Čak i uz smanjenje rabata na izvozni porez koji je NRK uvela u studenom 2024. velika količina uvoza i dalje ulazi na tržište Unije. Iz toga se može zaključiti da sama promjena rabata nije znatno utjecala na dinamiku tržišta. Razmotrena su pitanja povezana s koncentracijom tržišta i u vezi s tim Komisija je napomenula da regulatorna tijela općenito pažljivo nadziru koncentracije i preuzimanja kako bi spriječila protutržišno ponašanje. Međutim, takva pitanja nisu obuhvaćena trenutačnim trgovinskim ispitnim postupkom. Na temelju toga te su tvrdnje odbačene.

(129)

Korisnik OPTIPLAN GmbH dostavio je primjedbe, ali su zaprimljene nakon roka navedenog u Obavijesti o pokretanju postupka, prema kojem sve zainteresirane strane moraju dostaviti svoja stajališta, informacije i popratne dokaze u roku od 37 dana od objave Obavijesti.

(130)

Nakon objave društvo Proxim tvrdilo je da Komisija nije na odgovarajući način uzela u obzir situaciju i argumente Unijinih korisnika ojačanja od staklenih vlakana. Tvrdilo je da su korisnici u znatno težem konkurentskom položaju od proizvođača iz Unije, posebno onih koji su vertikalno integrirani. Proxim je tvrdio i da Komisija nije pružila odgovarajuću pomoć korisnicima da bi im olakšala učinkovito sudjelovanje u ispitnom postupku, što je dovelo do toga da njihovi interesi nisu na odgovarajući način uvaženi u nalazima.

(131)

Komisija je podsjetila da su svi poznati korisnici i nepovezani uvoznici navedeni u zahtjevu propisno obaviješteni o pokretanju revizije. Obavijest o pokretanju postupka objavljena je u Službenom listu, upitnici za korisnike i uvoznike objavljeni su na internetu i sve su strane pozvane da dostave primjedbe i zatraže saslušanja. Nekoliko korisnika, uključujući društvo Proxim, dostavilo je podneske, a strankama koje su to zatražile odobreno je saslušanje. Komisija je stoga zaključila da su korisnicima pružene sve mogućnosti za sudjelovanje i da su njihovi argumenti uzeti u obzir u skladu s postupovnim zahtjevima.

(132)

Proxim je tvrdio i da je, prema javno dostupnim informacijama, vlada Narodne Republike Kine krajem 2024. smanjila rabat na izvozni porez za određene kategorije nemetalnih mineralnih proizvoda, uključujući potencijalno relevantne tarifne stavke za ojačanja od staklenih vlakana (s 13 % na 9 %). Smatrao je da je tim smanjenjem zapravo snižena razina subvencioniranja na strani NRK-a, što se trebalo uzeti u obzir pri utvrđivanju razine kompenzacijskih mjera.

(133)

Kad je riječ o pozivanju na smanjenje rabata NRK-a na izvozni porez krajem 2024., Komisija je napomenula da su i nakon tog smanjenja rabata na tržište Unije i dalje ulazile velike količine subvencioniranog uvoza iz NRK-a. Kako je utvrđeno u ispitnom postupku, promjena rabata nije bitno promijenila dinamiku tržišta, koja je i dalje bila obilježena znatnim sniženjem i spriječenim rastom cijena zbog kineskog uvoza. Nadalje, do promjene rabata došlo je nakon razdoblja ispitnog postupka revizije, pa se nije mogla uzeti u obzir pri utvrđivanju razine subvencioniranja u ovom postupku.

(134)

Osim toga, Proxim je tvrdio da bi trenutačna razina mjera mogla naštetiti industrijama na kraju proizvodnog lanca u Uniji zbog povećanja njihovih troškova u usporedbi s konkurentima izvan Unije. Posebno je istaknuo rizik od smanjenja konkurentnosti korisnika iz Unije i mogućeg premještanja aktivnosti na kraju proizvodnog lanca izvan Unije. Proxim je stoga zatražio, kako bi se izbjegla nerazmjerna šteta korisnicima iz Unije, da Komisija osigura uravnoteženiji pristup između zaštite proizvođača iz Unije i interesa korisnika.

(135)

Kad je riječ o tvrdnji da bi mjere povećale troškove korisnika i smanjile njihovu konkurentnost u odnosu na gospodarske subjekte izvan Unije, Komisija je utvrdila da se očekuje da će učinak na troškove biti ograničen s obzirom na umjeren udio ojačanja od staklenih vlakana u ukupnim troškovima proizvodnje i dostupnost alternativnih izvora opskrbe. Komisija je zaključila da mjere neće bitno utjecati na konkurentnost korisnika iz Unije ni dovesti do premještanja aktivnosti na kraju proizvodnog lanca. Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju.

(136)

Na temelju informacija dostupnih Komisiji i s obzirom da nije bilo smislenog odgovora korisnika i uvoznika nije bilo dokaza koji bi bili u suprotnosti sa zaključkom da se očekuje da će negativni učinak mjera na nepovezane uvoznike i korisnike biti ograničen i da neće biti veći od pozitivnog učinka mjera na proizvođače iz Unije.

(137)

Društva koja isporučuju epoksilnu smolu industriji Unije Olin Epoxy & Chemicals International (SAD), Westlake Epoxy BV (NL) i Spolek pro chemickou a hutní výrobu, akciová společnost (CZ) izrazila su potporu provedbi mjera. Naglasila su važnost toga da se sve ključne komponente i materijali u tom vrijednosnom lancu nalaze u Uniji kako bi se osigurala otpornost u strateškim sektorima. Nadalje su tvrdila da će se održavanjem takve prisutnosti ojačati lanac opskrbe i povećati kapacitet Unije za inovacije i učinkovit odgovor na zahtjeve tržišta.

(138)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je zaključila da ne postoje uvjerljivi razlozi na temelju kojih bi se zaključilo da izmjena kompenzacijskih mjera na uvoz ojačanja od staklenih vlakana iz NRK-a nije u interesu Unije.

(139)

U skladu sa zaključkom u uvodnoj izjavi 86. industrija Unije pretrpjela je materijalnu štetu u razdoblju ispitnog postupka revizije. Stoga trenutačna razina mjera više nije dovoljna za suzbijanje subvencioniranja koje uzrokuje štetu.

(140)

Na temelju zaključaka koje je Komisija donijela o šteti, uzročnosti i interesu Unije kompenzacijske mjere trebalo bi zadržati i izmijeniti kako bi se spriječila daljnja šteta koju subvencionirani uvoz nanosi industriji Unije.

(141)

Kako je navedeno u Obavijesti o pokretanju postupka, svrha je revizije utvrditi stope štete. Štete ne bi bilo da je industrija Unije mogla ostvariti ciljnu dobit prodajom proizvoda po ciljnoj cijeni u smislu članka 12. stavaka 1.a i 1.b osnovne uredbe.

(142)

U skladu s člankom 12. stavkom 1.a osnovne uredbe Komisija je za utvrđivanje ciljne dobiti uzela u obzir sljedeće čimbenike: razinu profitabilnosti prije povećanja uvoza iz zemlje koja je predmet ispitnog postupka, razinu profitabilnosti potrebnu za pokrivanje punih troškova i ulaganja, istraživanja i razvoja i inovacija te razinu profitabilnosti koja se očekuje u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja. Ta profitna marža ne bi trebala biti niža od 6 %.

(143)

Kad je riječ o razini profitabilnosti prije povećanja uvoza iz NRK-a, Komisija je razmotrila dobit koju su ostvarili proizvođači iz Unije u uzorku tijekom razdoblja od 10 godina. Navela je da je uvoz iz Kine bio prisutan na tržištu Unije tijekom svih deset godina pa stoga nije bilo moguće utvrditi profitnu maržu na temelju niti jedne od godina prije povećanja uvoza iz NRK-a. Osim toga, utvrđeno je da je na 2022. uvelike utjecao gospodarski oporavak nakon pandemije bolesti COVID-19 i nije se činila primjerenom za određivanje ciljne dobiti. Stoga se smatralo da je 2016. bila primjerena jer je to bila posljednja godina u kojoj je industrija Unije poslovala u uobičajenim tržišnim uvjetima nakon uvođenja antidampinških i kompenzacijskih mjera 2014. Industrija Unije ostvarila je 2016. dobit od 12,28 %, dok je uvoz iz NRK-a obuhvaćao 8 % potrošnje u Uniji (27).

(144)

Industrija Unije dostavila je dokaze da bi njezina razina ulaganja, istraživanja i razvoja te inovacija tijekom razmatranog razdoblja bila viša u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja. Komisija je provjerila te informacije tijekom posjeta radi provjere na licu mjesta pregledom interne evidencije društva koja se odnosi na planove ulaganja, odluke o upravljanju i financijske izvještaje. Utvrđeno je da su tvrdnje industrije Unije opravdane. Kako bi se to odrazilo u ciljnoj dobiti, Komisija je izračunala razliku između troškova ulaganja, istraživanja i razvoja te inovacija („IRI”) u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja, koje je dostavila industrija Unije, a Komisija provjerila, i stvarnih troškova IRI-ja tijekom razmatranog razdoblja. Na temelju provjerenih informacija o ulaganjima koja se nisu mogla provesti tijekom razmatranog razdoblja ciljne profitne marže povećale su se za od 0,26 % do 1,99 %, ovisno o proizvođačima u uzorku.

(145)

Stoga se ciljna dobit utvrđena u ovom ispitnom postupku i u skladu s člankom 12. stavkom 1.a osnovne uredbe kretala od 12,54 % do 14,27 %, ovisno o stanju u svakom od društava u uzorku.

(146)

Na temelju navedenog Komisija je izračunala neštetnu cijenu istovjetnog proizvoda za industriju Unije primjenjujući prethodno spomenute ciljne profitne marže na trošak proizvodnje proizvođača iz Unije u uzorku tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(147)

U skladu s člankom 12. stavkom 1.b osnovne uredbe Komisija je kao posljednji korak procijenila buduće troškove koje će industrija Unije imati tijekom razdoblja primjene mjere, a koji proizlaze iz multilateralnih sporazuma o okolišu i njihovih protokola kojih je Unija stranka. Na temelju dostavljenih informacija, koje su potkrijepljene alatima za izvješćivanje i prognozama društava, Komisija je utvrdila da tijekom RIPR-a nisu postojali dodatni troškovi usklađivanja s tim konvencijama.

(148)

Komisija je zatim utvrdila razinu marže štete tako da je usporedila ponderirane prosječne uvozne cijene proizvođača izvoznika u uzorku koji surađuju u predmetnoj zemlji, bez antidampinških i kompenzacijskih pristojbi, s ponderiranom prosječnom neštetnom cijenom istovjetnog proizvoda koji su u razdoblju ispitnog postupka na tržištu Unije prodavali proizvođači iz Unije u uzorku. Sve razlike proizašle iz te usporedbe izražene su kao postotak ponderirane prosječne uvozne vrijednosti CIF.

(149)

S obzirom na visoku stopu suradnje kineskih proizvođača izvoznika u potpunoj privremenoj reviziji antidampinških mjera, razina uklanjanja štete za pristojbu za „sva ostala društva” utvrđena je na razini najviše razine koja će se uvesti za društva u uzorku ili društva koja surađuju. Razina za „sva ostala društva” primijenit će se na ona društva koja nisu surađivala u ispitnom postupku.

(150)

Društvo Chongqing Polycomp International Corporation bilo je jedini proizvođač izvoznik koji se javio tijekom odabira uzorka i nije bio uključen u uzorak. Razina uklanjanja štete utvrđena je na ponderirani prosjek stopa utvrđenih za proizvođače izvoznike u uzorku koji surađuju.

(151)

Nakon objave društvo Glass Fibre Europe ukazalo je na određene administrativne pogreške u izračunu marže štete. Preispitivanjem tih primjedbi Komisija je utvrdila i ispravila pogreške u izračunima, što je rezultiralo prilagodbom marže štete o kojoj su obaviješteni kineski proizvođači izvoznici koji surađuju.

(152)

U početnom ispitnom postupku razina uklanjanja štete utvrđena za društvo Jiangsu bila je niža od njegove subvencijske marže, a njegova kompenzacijska pristojba utvrđena je na razini uklanjanja štete. Razine uklanjanja štete utvrđene u ovom ispitnom postupku više su od subvencijskih marži utvrđenih u početnom ispitnom postupku za sva trgovačka društva, uključujući društvo Jiangsu. Kako bi se to uzelo u obzir, razinu kompenzacijske pristojbe za društvo Jiangsu trebalo bi izmijeniti kako bi se utvrdila na razini njegove subvencijske marže utvrđene u početnom ispitnom postupku.

(153)

Ovaj ispitni postupak antisubvencijske revizije, ograničen na štetu, proveden je istodobno sa zasebnom potpunom privremenom revizijom antidampinških mjera (vidjeti uvodnu izjavu 7.). U skladu s člankom 15. stavkom 2. osnovne uredbe i kako bi se izbjeglo dvostruko računanje, Komisija najprije uvodi konačnu kompenzacijsku pristojbu na razini utvrđenog konačnog iznosa subvencioniranja u početnom ispitnom postupku, a zatim preostalu konačnu antidampinšku pristojbu, koja odgovara relevantnoj dampinškoj marži umanjenoj za iznos kompenzacijske pristojbe.

(154)

Budući da Komisija smanjuje dampinšku maržu koja je utvrđena na temelju ukupnog iznosa subvencioniranja utvrđenog u NRK-u, nema dvostrukog računanja u smislu članka 24. stavka 1. osnovne uredbe.

(155)

Na temelju prethodno navedenog stope konačne kompenzacijske pristojbe, izražene na osnovi cijene CIF granica Unije, neocarinjeno, trebale bi iznositi kako slijedi:

(156)

S obzirom na navedeno Komisija je zaključila da se razina kompenzacijskih pristojbi kako je utvrđena u Provedbenoj uredbi (EU) 2021/328 mijenja.

(157)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Odbora osnovanog člankom 25. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/1037,