(1)

Od početka prijelaznog razdoblja 1. listopada 2023. utvrđenog u Uredbi (EU) 2023/956 Europskog parlamenta i Vijeća (3) Komisija prikuplja podatke i informacije o provedbi mehanizma za ugljičnu prilagodbu na granicama („CBAM”), kako je predviđeno tom uredbom, među ostalim u okviru analize tromjesečnih izvješća koja dostavljaju deklaranti koji izvješćuju. Na temelju prikupljenih informacija i razmjena informacija s dionicima, među ostalim razmjena informacija sa stručnom skupinom za CBAM, utvrđena su područja za pojednostavnjenje i jačanje CBAM-a u skladu s predanošću Unije osiguravanju nesmetane provedbe CBAM-a nakon što prijelazno razdoblje završi 1. siječnja 2026.

(2)

Na temelju stečenog iskustva i podataka prikupljenih u prijelaznom razdoblju u pogledu distribucije uvoznika robenavedene u Prilogu 1. Uredbi (EU) 2023/956 u Uniju, velika većina emisija ugrađenih u uvezenu robu otpada na samo mali udio tih uvoznika. Odstupanje koje se primjenjuje na uvoz robe zanemarive vrijednosti, odnosno robe čija vrijednost nije veća od ukupno 150 eura po pošiljci, iz članka 23. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1186/2009 (4) čini se nedovoljnim da bi se osiguralo da se CBAM primjenjuje na uvoznike razmjerno učinku tih uvoznika na emisije obuhvaćene Uredbom (EU) 2023/956. Za uvoznike malih količina robe ispunjavanje obveza izvješćivanja i financijskih obveza utvrđenih u Uredbi (EU) 2023/956 moglo bi biti nepotrebno opterećujuće. Stoga bi trebalo uvesti novo odstupanje kako bi se uvoznike malih količina u smislu mase robe navedene u Prilogu 1. Uredbi (EU) 2023/956 izuzelo od obveza na temelju te uredbe, a da se istodobno održi okolišni cilj CBAM-a i njegov kapacitet za postizanje predviđenog klimatskog cilja.

(3)

U Uredbu (EU) 2023/956 trebalo bi uvesti novi prag koji se temelji na kumulativnoj neto masi uvezene robe u određenoj kalendarskoj godini po uvozniku („jedinstveni prag temeljen na masi”) i početno postaviti njegovu razinu na 50 tona. Jedinstveni prag temeljen na masi trebao bi se kumulativno primjenjivati na svu robu u sektorima željeza i čelika, aluminija, gnojiva i cementa. Ako neto masa sve robe koju je uvoznik uvezao u određenoj kalendarskoj godini kumulativno ne premašuje jedinstveni prag temeljen na masi, taj bi uvoznik, uključujući svakog uvoznika sa statusom ovlaštenog CBAM deklaranta, u određenoj kalendarskoj godini trebao biti izuzet od obveza na temelju Uredbe (EU) 2023/956 („izuzeće de minimis”). Ako u relevantnoj kalendarskoj godini uvoznik premaši jedinstveni prag temeljen na masi, taj uvoznik trebao bi podlijegati obvezama na temelju Uredbe (EU) 2023/956 u pogledu svih emisija ugrađenih u svu robu uvezenu tijekom te relevantne kalendarske godine, među ostalim posebno obvezi ishođenja statusa ovlaštenog CBAM deklaranta, obvezi podnošenja CBAM deklaracije u pogledu svih emisija ugrađenih u svu robu uvezenu u toj relevantnoj kalendarskoj godini i obvezi kupnje i predaje CBAM certifikata za sve te emisije.

(4)

U sektorima električne energije i vodika ključne značajke kao što su količina uvoza, strukture trgovine, carinske informacije i intenziteti emisija znatno se razlikuju od onih u sektorima željeza i čelika, aluminija, gnojiva i cementa. Te razlike upućuju na to da bi za podvrgavanje uvoza električne energije i vodika jedinstvenom pragu temeljenom na masi bilo potrebno uvesti složene prilagodbe zbog kojih ne bi bilo moguće znatno smanjenje administrativnih troškova za uvoznike u tim sektorima. Stoga uvoz električne energije ili vodika ne bi trebalo uključiti u izuzeće de minimis.

(5)

Utvrđivanjem jedinstvenog praga temeljenog na masi koji odražava prosječni intenzitet emisija količine uvezene robe nastoji se postići cilj osiguravanja toga da najmanje 99 % emisija ugrađenih u uvezenu robu ostane obuhvaćeno područjem primjene CBAM-a i da se stoga izuzeće de minimis primjenjuje na najviše 1 % emisija ugrađenih u uvezenu robu i prerađene proizvode. Izuzeće de minimis predstavljalo bi pouzdan i ciljan pristup jer se njime točno odražava povezanost CBAM-a s okolišem i njegov klimatski cilj, uz istodobno znatno smanjenje administrativnog opterećenja povezanog s CBAM-om za uvoznike od koji će velika većina biti izuzeta od obveza na temelju Uredbe (EU) 2023/956. CBAM se istodobno i dalje primjenjuje na najmanje 99 % emisija ugrađenih u uvezenu robu. Takav jedinstveni prag temeljen na masi ujedno otklanja rizik od izbjegavanja mjera umjetnim razdvajanjem pošiljaka od strane jednog uvoznika.

(6)

Komisija bi svake godine na temelju podataka o uvozu za prethodnih 12 kalendarskih mjeseci trebala procijeniti je li došlo do bitne promjene prosječnog intenziteta emisija robe ili strukture trgovine robom, uključujući prakse izbjegavanja mjera. Kako bi se osiguralo da najmanje 99 % emisija ugrađenih u uvezenu robu ostane obuhvaćeno područjem primjene CBAM-a, Komisija bi trebala donijeti delegirane akte radi izmjene jedinstvenog praga temeljenog na masi primjenom metodologije utvrđene u točki 2. Priloga VII. Uredbi (EU) 2023/956. Kako bi se osigurala djelotvornost i sigurnost, Komisija bi takve akte trebala donijeti samo ako vrijednost nastalog praga odstupa od primjenjivog praga za više od 15 tona. Ako se jedinstveni prag temeljen na masi izmijeni, trebao bi se primjenjivati od početka sljedeće kalendarske godine.

(7)

Kako bi se osiguralo da je odstupanje dovoljno ciljano, jedinstveni prag temeljen na masi trebao bi se primjenjivati na svakog uvoznika, uključujući one uvoznike sa statusom ovlaštenog CBAM deklaranta. U tu bi svrhu uvoz dotičnog uvoznika trebalo uzeti u obzir neovisno o tome je li ga deklarirao sam uvoznik ili neizravni carinski zastupnik. Od neizravnog carinskog zastupnika, zbog prirode njegove djelatnosti i povezanih obveza na temelju Uredbe (EU) 2023/956, uvijek bi trebalo zahtijevati da ishodi status ovlaštenog CBAM deklaranta prije nego što djeluje u ime uvoznika u vezi s robom navedenom u Prilogu I. Uredbi (EU) 2023/956. Ako je uvoznik, kojeg zastupa jedan ili više neizravnih carinskih zastupnika, premašio jedinstveni prag temeljen na masi, svaki neizravni carinski zastupnik koji djeluje kao ovlašteni CBAM deklarant trebao bi podnijeti CBAM deklaraciju za robu koju u carinsko područje Unije uvozi taj neizravni carinski zastupnik, uključujući svu robu ispod jedinstvenog praga temeljenog na masi, za zastupane uvoznike koji su premašili jedinstveni prag temeljen na masi, i trebao bi predati broj CBAM certifikata koji odgovaraju emisijama ugrađenima u tu robu.

(8)

Za potrebe pravne sigurnosti primjereno je izričito predvidjeti da bi, ako neizravni carinski zastupnik djeluje kao ovlašteni CBAM deklarant u ime uvoznika, neizravni carinski zastupnik trebao podlijegati obvezama koje se primjenjuju na tog uvoznika na temelju Uredbe (EU) 2023/956, posebno obvezi podnošenja CBAM deklaracije za robu koju neizravni carinski zastupnik uvozi u ime tog uvoznika i predaje CBAM certifikata za emisije ugrađene u tu robu. Kao rezultat toga, u slučaju nepoštovanja obveza, sankcije bi se trebale primjenjivati na neizravnog carinskog zastupnika na temelju Uredbe (EU) 2023/956. Međutim, sankcije se ne bi trebale primjenjivati na neizravnog carinskog zastupnika ako neizravni carinski zastupnik koji djeluje u ime uvoznika s poslovnim nastanom u državi članici nije pristao djelovati kao ovlašteni CBAM deklarant.

(9)

Na temelju carinskih informacija Komisija bi trebala pratiti količine uvezene robe kako bi procijenila usklađenost s jedinstvenim pragom temeljenim na masi. Nadležna tijela također bi trebala moći provoditi takvo praćenje. Kako bi nadležna tijela mogla donijeti utemeljenu odluku, potrebno je utvrditi odgovarajuće mehanizme za osiguravanje toga da su potrebne informacije i podatci dostupni nadležnim tijelima. Svako nadležno tijelo trebalo bi moći zatražiti potrebne informacije i dokaze od carinskih tijela, uključujući ime, adresu i podatke za kontakt uvoznika, ako takve informacije inače nisu dostupne nadležnom tijelu. Ako carinska tijela saznaju da je uvoznik premašio jedinstveni prag temeljen na masi, među ostalim na temelju informacija nadležnog tijela, ne bi trebala dopustiti daljnji uvoz robe tom uvozniku do kraja relevantne kalendarske godine ili dok taj uvoznik ne ishodi status ovlaštenog CBAM deklaranta.

(10)

Uvoznik koji očekuje da će premašiti godišnji jedinstveni prag temeljen na masi trebao bi podnijeti zahtjev za ovlaštenje. Takav uvoznik trebao bi ishoditi status ovlaštenog CBAM deklaranta prije prekoračenja jedinstvenog praga temeljenog na masi. Na uvoznike kojima ovlaštenje nije izdano prije nego što su premašili jedinstveni prag temeljen na masi trebale bi se primjenjivati sankcije.

(11)

Obveza ishođenja statusa ovlaštenog CBAM deklaranta prije premašivanja jedinstvenog praga temeljenog na masi mogla bi dovesti do podnošenja velikog broja zahtjeva početkom 2026. Kako bi se olakšala primjena Uredbe (EU) 2023/956 nakon isteka prijelaznih odredbi i izbjegli mogući poremećaji pri uvozu, primjereno je uvoznicima i neizravnim carinskim predstavnicima koji su podnijeli zahtjev za ovlaštenje do 31. ožujka 2026. dopustiti da nastave uvoziti robu u 2026. čak i nakon što premaše jedinstveni prag temeljen na masi do donošenja odluke o izdavanju ovlaštenja. Kako bi se izbjeglo zaobilaženje Uredbe (EU) 2023/956, ako je izdavanje ovlaštenja odbijeno, uvoznici i neizravni carinski predstavnici trebali bi podlijegati sankcijama u skladu s člankom 26. stavkom 2.a te uredbe.

(12)

Kako bi se osiguralo da definicija uvoznika obuhvaća sve relevantne carinske postupke, potrebno ju je izmijeniti kako bi se obuhvatio pojednostavnjeni carinski postupak u kojem se podnosi samo obrazac za zaključenje postupka u skladu s člankom 175. stavkom 5. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2015/2446 (5).

(13)

Kako bi se postigla ravnoteža između djelotvornosti postupka davanja ovlaštenja i profila rizičnosti podnositelja zahtjeva, postupak savjetovanja trebao bi biti neobvezan za nadležno tijelo. Postupak savjetovanja trebao bi nadležnom tijelu omogućiti da se savjetuje s drugim nadležnim tijelima i Komisijom ako se to smatra potrebnim na temelju informacija koje je dostavio podnositelj zahtjeva i carinskih informacija koje su stavljene na raspolaganje u CBAM registru.

(14)

Kako bi se osigurala dodatna fleksibilnost, ovlašteni CBAM deklarant trebao bi moći delegirati podnošenje CBAM deklaracije trećoj strani. Ovlašteni CBAM deklarant trebao bi i dalje biti odgovoran za podnošenje CBAM deklaracije. Kako bi se ovlaštenom CBAM deklarantu omogućilo da osigura potrebno delegiranje i pristup trećoj strani, ta treća strana trebala bi imati određene tehničke vjerodajnice, pri čemu bi, među ostalim, trebala imati registracijski i identifikacijski broj gospodarskog subjekta (EORI) i poslovni nastan u državi članici.

(15)

Ovlašteni CBAM deklaranti trebali bi podnijeti svoju godišnju CBAM deklaraciju i predati odgovarajući broj certifikata do 30. rujna godine koja slijedi nakon godine uvoza robe. Kako bi se ovlaštenim CBAM deklarantima omogućila fleksibilnost u ispunjavanju obveza, kasniji datum podnošenja omogućio bi ovlaštenim CBAM deklarantima više vremena za prikupljanje potrebnih informacija, osiguravanje da ugrađene emisije verificira akreditirani verifikator i kupnju odgovarajućeg broja CBAM certifikata. Datum poništenja CBAM certifikata trebalo bi na odgovarajući način prilagoditi.

(16)

Ugrađene emisije određene robe od aluminija i čelika koja je trenutačno obuhvaćena područjem primjene Uredbe (EU) 2023/956 ponajprije su određene ugrađenim emisijama ulaznih materijala (prekursora), dok su emisije koje nastaju tijekom faza proizvodnje te robe obično relativno niske. Te faze proizvodnje obuhvaćaju postupke završne obrade koji se provode u zasebnim postrojenjima koja nisu obuhvaćena EU sustavom trgovanja emisijama kako je predviđen Direktivom 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (6), osim u slučaju integriranih postrojenja. Kako bi se osigurala koherentnost s pravilima EU sustava trgovanja emisijama i pojednostavnila primjena pravila o CBAM-u za operatore u trećim zemljama, ugrađene emisije tih procesa proizvodnje trebalo bi izuzeti iz granica sustava za izračun emisija usklađivanjem granica sustava procesa proizvodnje s onima obuhvaćenima EU sustavom trgovanja emisijama.

(17)

Smatra se da električna energija proizvedena u epikontinentalnom pojasu ili u isključivom gospodarskom pojasu države članice ili treće zemlje potječe iz te države članice odnosno te treće zemlje. Smatra se da vodik koji potječe iz epikontinentalnog pojasa ili iz isključivog gospodarskog pojasa države članice ili treće zemlje potječe iz te države članice odnosno te treće zemlje.

(18)

Ako ulazni materijali (prekursori) već podliježu EU sustavu trgovanja emisijama ili sustavu određivanja cijena ugljika koji je u potpunosti povezan s EU sustavom trgovanja emisijama, ugrađene emisije tih prekursora ne bi se trebale uzimati u obzir pri izračunu ugrađenih emisija za složenu robu.

(19)

Ovlašteni CBAM deklaranti dužni su podnijeti godišnju CBAM deklaraciju koja sadržava izračun ugrađenih emisija na temelju zadanih vrijednosti ili stvarnih vrijednosti koje su verificirali akreditirani verifikatori. Komisija bi trebala izračunati i staviti na raspolaganje zadane vrijednosti. Stoga bi se verifikacija ugrađenih emisija trebala primjenjivati samo na stvarne vrijednosti.

(20)

Informacije prikupljene u prijelaznom razdoblju pokazuju da deklaranti koji izvješćujuimaju poteškoća s dobivanjem potrebnih informacija o cijeni ugljika koja je već stvarno plaćena u trećoj zemlji. Kako bi se olakšao odbitak cijene ugljika, Komisija bi, ako je to moguće, trebala utvrditi prosječnu godišnju cijenu ugljika izraženu u EUR/tona CO2e stvarno plaćene cijene ugljika, među ostalim na konzervativnoj osnovi, na temelju najboljih dostupnih podataka iz pouzdanih javno dostupnih informacija te informacija koje su treće zemlje dostavile Komisiji.

(21)

Dokazi potrebni za odbitak stvarno plaćene cijene ugljika temelje se na informacijama relevantnima za utvrđivanje i verifikaciju stvarnih ugrađenih emisija. Ako se ugrađene emisije deklariraju na temelju zadanih vrijednosti, trebalo bi biti moguće zatražiti odbitak cijene ugljika samo u odnosu na godišnje zadane cijene ugljika, ako su dostupne. Nadalje, budući da ugrađene emisije prekursora ne bi trebalo uzimati u obzir ako su već bile obuhvaćene EU sustavom trgovanja emisijama ili sustavom određivanja cijena ugljika koji je u potpunosti povezan s EU sustavom trgovanja emisijama, cijena ugljika povezana s tim ugrađenim emisijama nije relevantna za odbitak.

(22)

Ovlašteni CBAM deklaranti mogu zatražiti smanjenje broja CBAM certifikata koje treba predati u skladu s cijenom ugljika koja je već stvarno plaćena u zemlji podrijetla za deklarirane ugrađene emisije. Budući da se cijena ugljika može platiti u trećoj zemlji koja nije zemlja podrijetla uvezene robe, takva bi cijena ugljika također trebala biti prihvatljiva za odbitak.

(23)

Kako bi se poboljšala pouzdanost podataka o ugrađenim emisijama sadržanih u CBAM registru i olakšalo dostavljanje podataka, akreditirani verifikatori trebali bi, na zahtjev operatora iz trećih zemalja, pristupati CBAM registru radi verifikacije ugrađenih emisija. Osim toga, matičnim društvima tih operatora ili subjektima koji nadziru te operatore trebalo bi dopustiti pristup CBAM registru u svrhu registracije i razmjene relevantnih podataka u ime tih operatora. Od operatora bi trebalo zahtijevati da navedu broj iz registra poslovnih subjekata ili djelatnosti kako bi se osigurala njihova identifikacija.

(24)

Kako bi se osigurala dosljednost s Uredbom (EZ) br. 765/2008 Europskog parlamenta i Vijeća (7) i Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2018/2067 (8), verifikator bi trebao biti pravna osoba koja je odlukom nacionalnog akreditacijskog tijela akreditirana za potrebe Uredbe (EU) 2023/956. Pri donošenju te odluke nacionalno akreditacijsko tijelo trebalo bi uzeti u obzir relevantne skupine aktivnosti na temelju Provedbene uredbe (EU) 2018/2067 za procjenu kvalifikacija pravne osobe.

(25)

Kako bi se potaknula provedba Uredbe (EU) 2023/956 na nacionalnoj razini, države članice trebale bi osigurati da nadležna tijela imaju sve potrebne ovlasti za obavljanje svojih funkcija i dužnosti.

(26)

Troškovi nastali u vezi s uspostavom i radom zajedničke središnje platforme te upravljanjem njome trebali bi se financirati naknadama koje plaćaju ovlašteni CBAM deklaranti. Tijekom trajanja prvog ugovora o zajedničkoj javnoj nabavi za uspostavu i rad zajedničke središnje platforme i upravljanje njome ti bi se troškovi u početku trebali pokrivati iz općeg proračuna Unije te bi se u tu svrhu prihodi ostvareni od tih naknada trebali dodijeliti proračunu Unije za pokrivanje relevantnih troškova. S obzirom na prirodu tih prihoda primjereno je tretirati te prihode kao unutarnje namjenske prihode. Svi prihodi preostali nakon što se pokriju ti troškovi trebali bi se dodijeliti proračunu Unije. Komisija bi trebala biti ovlaštena za donošenje delegiranih akata kojima se utvrđuje struktura i visina naknada kako bi organizacija i upotreba zajedničke središnje platforme bile troškovno učinkovite, kako bi se naknade utvrdile tako da se pokrivaju isključivo relevantni troškovi i kako bi se izbjegli nepotrebni administrativni troškovi. Komisija bi također trebala donijeti delegirane akte kojima se utvrđuje da se, tijekom trajanja naknadnih ugovora o zajedničkoj nabavi, naknadama izravno financiraju troškovi rada platforme i upravljanja njome.

(27)

Kako bi se ovlaštenim CBAM deklarantima pružilo dovoljno vremena da se pripreme za usklađivanje s izmijenjenim obvezama na temelju Uredbe (EU) 2023/956, države članice trebale bi 2027. početi prodavati CBAM certifikate za emisije ugrađene u robu uvezenu tijekom 2026. Cijena CBAM certifikata koji su kupljeni 2027. i odgovaraju emisijama ugrađenima u robu uvezenu u Uniju u 2026. trebala bi odražavati cijene emisijskih jedinica u okviru EU sustava trgovanja emisijama 2026.

(28)

Obveza ovlaštenih CBAM deklaranta da osiguraju da broj CBAM certifikata na njihovu računu u CBAM registru na kraju svakog tromjesečja odgovara najmanje 80 % emisija ugrađenih u robu koju su uvezli od početka godine nije dovoljno prilagođena očekivanoj financijskoj prilagodbi. Stoga je potrebno i smanjiti postotak s 80 % na 50 % i integrirati besplatnu dodjelu emisijskih jedinica u okviru EU sustava trgovanja emisijama. Nadalje, ovlašteni CBAM deklarant trebao bi se moći osloniti na informacije podnesene u CBAM deklaraciji prethodne godine za istu robu i iste treće zemlje.

(29)

Slično tome, ograničenje ponovne kupnje trebalo bi točnije uskladiti s brojem CBAM certifikata koje ovlašteni CBAM deklaranti moraju kupiti tijekom godine uvoza.

(30)

Budući da se CBAM certifikati poništavaju bez naknade, na kraju radnog dana nije potrebna razmjena informacija između zajedničke središnje platforme i CBAM registra.

(31)

Ako ovlašteni CBAM deklarant ne preda točan broj CBAM certifikata zbog netočnih informacija koje je dostavila treća strana, odnosno operator, verifikator ili neovisna osoba koja ovjerava dokumentaciju o cijeni ugljika, nadležna tijela pri primjeni sankcija trebala bi moći uzeti u obzir posebne dotične okolnosti kao što su trajanje, težina, opseg, namjera ili nepažnja ili ponavljanje nepoštovanja ili razina suradnje ovlaštenog CBAM deklaranta. Time bi se omogućilo smanjenje iznosa sankcije u slučaju manjih ili nenamjernih pogrešaka.

(32)

Uvoznici koji nisu ovlašteni CBAM deklaranti i koji su premašili jedinstveni prag temeljen na masi trebali bi podlijegati sankciji predviđenoj člankom 26. stavkom 2.a. U tu bi svrhu trebalo uzeti u obzir sve emisije ugrađene u robu koju takav uvoznik uvozi bez ovlaštenja u relevantnoj kalendarskoj godini. Primjereno je predvidjeti da se plaćanjem sankcije uvoznik oslobađa obveze podnošenja CBAM deklaracije i predaje CBAM certifikata za taj uvoz. Kako bi se uzelo u obzir činjenicu da se radi o manjoj povredi ili nenamjernoj prirodi povrede, nadležna tijela trebala bi moći izreći nižu sankciju ako je jedinstveni prag temeljen na masi premašen za najviše 10 % iznosa tog praga ili ako je uvoznik privremeno nastavio uvoziti robu, a njegov je zahtjev za dodjelu statusa ovlaštenog CBAM deklaranta odbijen.

(33)

Uredba (EU) 2023/956 primjenjuje se na određenu robu s višom razinom emisija ugljika uvezenu u Uniju. Roba navedena u Prilogu I. Uredbi (EU) 2023/956 uključuje „ostale kaolinske gline” na popisu cementne robe. Iako su kalcinirane kaolinske gline proizvodi s višom razinom emisija ugljika, to nije slučaj kad je riječ o nekalciniranim kaolinskim glinama. Nekalcinirane kaolinske gline stoga bi trebalo izuzeti iz područja primjene Uredbe (EU) 2023/956.

(34)

U Prilogu II. Uredbi (EU) 2023/956 navodi se roba za koju bi pri izračunu ugrađenih emisija trebalo uzeti u obzir samo izravne emisije. Za robu koja nije navedena u tom prilogu trebalo bi uzeti u obzir i izravne i neizravne emisije. Budući da neizravne emisije nisu relevantne za proizvodnju električne energije, električnu energiju trebalo bi dodati na popis robe u tom prilogu.

(35)

Potrebno je pojednostavniti načine utvrđivanja zadanih vrijednosti ako pouzdani podatci za zemlju izvoznicu ne bi bili dostupni za određenu vrstu robe. U takvim slučajevima, kako bi se spriječilo izmještanje emisija ugljika, zadanu vrijednost trebalo bi utvrditi na razini prosječnog intenziteta emisija 10 zemalja izvoznica s najvećim intenzitetom emisija za koje su dostupni pouzdani podatci, što je primjeren prosjek za održavanje okolišnog cilja CBAM-a. To ne dovodi u pitanje mogućnost prilagodbe tih zadanih vrijednosti na temelju značajki specifičnih za regiju u skladu s točkom 7. Priloga IV. Uredbi (EU) 2023/956.

(36)

Kako bi se dopunili i izmijenili određeni elementi Uredbe (EU) 2023/956 koji nisu ključni, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u vezi s izmjenom jedinstvenog praga temeljenog na masi iz Priloga VII. toj uredbi, prema potrebi, kako je utvrđeno u skladu s člankom 2. stavkom 3.a te uredbe, i u vezi s dopunom te uredbe kako bi se utvrdilo da se naknadama koje plaćaju ovlašteni CBAM deklaranti izravno financiraju troškovi rada platforme i upravljanja njome. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (9). Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(37)

S obzirom na to da ciljeve ove Uredbe, odnosno pojednostavnjenje određenih obveza i jačanje mehanizma koji je Unija uspostavila radi sprečavanja rizika od izmještanja emisija ugljika, a time i smanjenje globalnih emisija ugljika, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog opsega ili učinaka djelovanja oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(38)

Kako bi se omogućilo pravodobno donošenje delegiranih i provedbenih akata na temelju Uredbe (EU) 2023/956, ova bi Uredba trebala stupiti na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

(39)

Uredbu (EU) 2023/956 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

1.

članak 2. mijenja se kako slijedi:

2.

umeće se sljedeći članak:

3.

članak 3. mijenja se kako slijedi:

4.

članak 5. mijenja se kako slijedi:

5.

članak 6. mijenja se kako slijedi:

6.

članak 7. mijenja se kako slijedi:

7.

u članku 8. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

8.

članak 9. zamjenjuje se sljedećim:

9.

članak 10. zamjenjuje se sljedećim:

10.

umeće se sljedeći članak:

11.

članak 11. mijenja se kako slijedi:

12.

članak 14. mijenja se kako slijedi:

13.

članak 17. mijenja se kako slijedi:

14.

članak 18. mijenja se kako slijedi:

15.

u članku 19. stavku 3. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Komisija ujedno olakšava razmjenu informacija s nadležnim tijelima o otkrivenim prijevarnim aktivnostima, o zaključcima donesenima na temelju članka 25.a i o sankcijama izrečenima u skladu s člankom 26.”

16.

članak 20. mijenja se kako slijedi:

17.

članak 21. mijenja se kako slijedi:

18.

članak 22. mijenja se kako slijedi:

19.

članak 23. mijenja se kako slijedi:

20.

članak 24. zamjenjuje se sljedećim:

21.

u članku 25. stavci od 1. do 4. zamjenjuju se sljedećim:

22.

umeće se sljedeći članak:

23.

članak 26. mijenja se kako slijedi:

24.

u članku 27. stavku 2. točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

;

25.

članak 28. mijenja se kako slijedi:

26.

u članku 30. stavku 6. drugom podstavku točka (b) mijenja se kako slijedi:

27.

članak 36. stavak 2. mijenja se kako slijedi:

28.

u Prilogu I. oznaka KN „2507 00 80  – Ostale kaolinske gline” zamjenjuje se oznakom „ex 2507 00 80  – Ostale kaolinske gline osim nekalciniranih kaolinskih glina”;

29.

u Prilogu II. dodaje se sljedeća tablica:

„Električna energija

30.

Prilog IV. mijenja se u skladu s Prilogom I. ovoj Uredbi.

31.

u točki 2. Priloga V. dodaje se sljedeća podtočka:

;

32.

u točki 2. podtočki (k) Priloga VI. podtočka iii. zamjenjuje se sljedećim:

;

33.

dodaje se novi Prilog VII. kako je utvrđen u Prilogu II. ovoj Uredbi.