(1)

Preporukom Komisije 2003/670/EZ od 19. rujna 2003. o europskom popisu profesionalnih bolesti (1) Komisija je državama članicama preporučila da provedu niz mjera u cilju ažuriranja i poboljšanja različitih aspekata svojih politika koje se odnose na profesionalne bolesti. Te se mjere odnose na priznavanje, naknade i prevenciju profesionalnih bolesti, utvrđivanje nacionalnih ciljeva za smanjenje profesionalnih bolesti, prijavljivanje i bilježenje profesionalnih bolesti, prikupljanje podataka o epidemiologiji bolesti, promicanje istraživanja u području oboljenja povezanih s profesionalnom djelatnošću, poboljšanje dijagnostike profesionalnih bolesti, širenje statističkih i epidemioloških podataka o profesionalnim bolestima te promicanje aktivne uloge nacionalnih sustava javnog zdravlja i zdravstvene skrbi u prevenciji profesionalnih bolesti.

(2)

Pandemija bolesti COVID-19 od početka 2020. utječe na sve države članice; uzrokovala je velike poremećaje u svim sektorima i uslugama te utjecala na zdravlje i sigurnost radnika u cijeloj Europskoj uniji. Epidemiološka situacija povezana s bolešću COVID-19 u EU-u sad je bolja, uglavnom zahvaljujući širokoj dostupnosti cjepiva, ali i dalje je teška, posebno s obzirom na moguće nove valove te bolesti i pojavu varijanti virusa SARS-CoV-2, kao i dugotrajnih slučajeva bolesti COVID-19.

(3)

U tom je kontekstu Komisija među ostalim mjerama u svojoj Komunikaciji „Strateški okvir EU-a za zdravlje i sigurnost na radu za razdoblje 2021.–2027. – Sigurnost i zdravlje na radu u svijetu rada koji se mijenja” (2) („strateški okvir EU-a”) najavila da će ažurirati Preporuku Komisije 2003/670/EZ uvrštavanjem bolesti COVID-19 kako bi promicala priznavanje te bolesti kao profesionalne bolesti u državama članicama i potaknula konvergenciju.

(4)

Nakon donošenja strateškog okvira EU-a Savjetodavni odbor za sigurnost i zdravlje na radu osnovao je posebnu radnu skupinu zaduženu za pripremu nacrta mišljenja koje će taj odbor donijeti na temu ažuriranja Preporuke 2003/670/EZ kako bi se u nju uvrstila bolest COVID-19. Savjetodavni odbor za sigurnost i zdravlje na radu donio je 18. svibnja 2022. mišljenje u kojem preporučuje uvrštavanje bolesti COVID-19 u Prilog I. Preporuci 2003/670/EZ dodavanjem novog unosa br. 408 za bolest COVID-19 uzrokovanu radom na prevenciji bolesti, u zdravstvenoj i socijalnoj skrbi te pomoći u kući ili, u kontekstu pandemije, u sektorima u kojima bolest izbija u djelatnostima s dokazanim rizikom od zaraze.

(5)

Ovom se Preporukom uzima u obzir mišljenje Savjetodavnog odbora za sigurnost i zdravlje na radu te se bolest COVID-19 uvrštava u Prilog I. Preporuci. Pojam „zdravstvena i socijalna skrb” treba tumačiti tako da se odnosi na gospodarske djelatnosti iz područja Q statističke klasifikacije NACE Rev. 2 (3). Kad je riječ o gospodarskim djelatnostima osim onih koje su obuhvaćene područjem Q statističke klasifikacije NACE Rev. 2, utvrđene uvjete, tj. postojanje „konteksta pandemije” i postojanje „izbijanja bolesti u djelatnostima s dokazanim rizikom od zaraze”, treba shvatiti kumulativno. U tom bi pogledu „kontekst pandemije” trebalo tumačiti kao stanje kad nadležna međunarodna tijela, kao što je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), proglase izbijanje određene bolesti globalnom pandemijom. „Izbijanje” u smislu nove odredbe Preporuke trebale bi definirati države članice u skladu s nacionalnim pravom ili praksom. „Dokazan” rizik od zaraze postoji u djelatnostima za koje je, u skladu s nacionalnim pravom ili praksom, utvrđena uzročno-posljedična veza između rada u tim djelatnostima i povećane izloženosti virusu SARS-CoV-2.

(6)

U skladu s načelom supsidijarnosti i s obzirom na odgovarajuće nadležnosti EU-a i država članica u područjima javnog zdravlja i socijalne politike u skladu s Ugovorima, utvrđivanje javnozdravstvenih mjera koje treba poduzeti u kontekstu bilo koje pandemije, uključujući mjere koje se primjenjuju na radna mjesta i poduzeća, kao i utvrđivanje da je došlo do izbijanja bolesti u djelatnostima s dokazanim rizikom od zaraze, trebalo bi biti prepušteno državama članicama, koje trebaju djelovati u potpunosti u skladu s pravom EU-a, uključujući zakonodavstvo EU-a o sigurnosti i zdravlju na radu. U tom kontekstu posebno bi trebalo uzeti u obzir Uredbu Europskog parlamenta i Vijeća o ozbiljnim prekograničnim prijetnjama zdravlju i o stavljanju izvan snage Odluke br. 1082/2013/EU (2020/0322(COD)) (4).

(7)

Izvješće Eurostata iz 2021. Possibility of recognising COVID-19 as being of occupational origin at national level in EU and EFTA countries (Mogućnost priznavanja bolesti COVID-19 kao bolesti profesionalnog podrijetla na nacionalnoj razini u zemljama EU-a i EFTA-e) (5) pokazuje da većina država članica priznaje COVID-19 kao profesionalnu bolest ili nesreću na radu, u skladu s uvjetima utvrđenima na nacionalnoj razini.

(8)

Iako je priznavanje profesionalnih bolesti pitanje koje je usko povezano s ustrojem sustava socijalne sigurnosti, koji je u nadležnosti država članica, Komisija promiče priznavanje profesionalnih bolesti koje su navedene na europskom popisu profesionalnih bolesti u državama članicama. Kako je navedeno u strateškom okviru EU-a, i dalje je potrebno posvetiti veću pozornost profesionalnim bolestima. U skladu s općim načelima prevencije koja čine srž Okvirne direktive o sigurnosti i zdravlju na radu iz 1989. (6) i povezanih direktiva o zdravlju i sigurnosti na radu, ova bi Preporuka trebala biti glavni instrument za prevenciju profesionalnih bolesti na razini EU-a. Osim toga, važno je i pružiti potporu oboljelim radnicima, posebno zaraženima bolešću COVID-19, i obiteljima koje su izgubile članove obitelji zbog izloženosti na radu.

(9)

U skladu sa strateškim okvirom EU-a države članice trebalo bi pozvati da aktivno uključe sve aktere, posebno socijalne partnere, u razvoj mjera za uspješnu prevenciju profesionalnih bolesti.

(10)

U strateškom okviru EU-a upućuje se na potrebu za pojačanom dokaznom bazom na kojoj će se temeljiti zakonodavstvo i politika te za istraživanjem i prikupljanjem podataka, na razini EU-a i na nacionalnoj razini, kao preduvjet za prevenciju bolesti i nesreća povezanih s radom. Suradnja i razmjena informacija, iskustva i najbolje prakse ključni su za bolju analizu i prevenciju u cijelom EU-u.

(11)

Preporuka državama članicama da prosljeđuju Komisiji i stavljaju na raspolaganje zainteresiranim stranama statističke i epidemiološke podatke o profesionalnim bolestima koje su priznate na nacionalnoj razini i dalje je relevantna, uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1338/2008 Europskog parlamenta i Vijeća (7), kao i s obzirom na kretanja povezana s pilot-projektima za europsku statistiku o profesionalnim bolestima (EODS).

(12)

Uloga je Europske agencije za sigurnost i zdravlje na radu, osnovane Uredbom (EU) 2019/126 Europskog parlamenta i Vijeća (8), među ostalim, institucijama i tijelima Unije i državama članicama dostavljati objektivne dostupne tehničke, znanstvene i ekonomske informacije i kvalificirano stručno znanje, koji su im potrebni za oblikovanje i provedbu razboritih i djelotvornih politika osmišljenih za zaštitu sigurnosti i zdravlja radnika te za prikupljanje, analizu i širenje tehničkih, znanstvenih i ekonomskih informacija u državama članicama. U skladu s tim Agencija bi također trebala imati važnu ulogu u razmjeni informacija, iskustva i najbolje prakse u prevenciji profesionalnih bolesti.

(13)

Nacionalni sustavi javnog zdravlja i zdravstvene skrbi mogu imati važnu ulogu u poboljšanju prevencije profesionalnih bolesti, na primjer senzibiliziranjem medicinskog osoblja kako bi se povećalo znanje i poboljšalo dijagnosticiranje tih bolesti.

(14)

S obzirom na navedena razmatranja i uzimajući u obzir, s jedne strane, činjenicu da je uvrštavanje bolesti COVID-19 u Prilog I. ovoj Preporuci vremenski osjetljivo, posebno s obzirom na moguće nove valove bolesti COVID-19 i pojavu varijanti virusa SARS-CoV-2 te, s druge strane, činjenicu da je Preporuka 2003/670/EZ i dalje u velikoj mjeri relevantna i svrsishodna, ovom bi Preporukom trebalo u njezin Prilog I. uvrstiti bolest COVID-19 i ponoviti sadržaj Preporuke 2003/670/EZ, ne dovodeći u pitanje naknadna ažuriranja ove Preporuke u kasnijoj fazi,

1.

što je prije moguće u svoje nacionalne zakone i druge propise o znanstveno priznatim profesionalnim bolestima za koje se isplaćuju naknade i koje podliježu preventivnim mjerama uvedu europski popis iz Priloga I.;

2.

poduzmu korake kako bi u svoje nacionalne zakone i druge propise uvele pravo radnika na naknadu za profesionalne bolesti ako radnik boluje od bolesti koja nije navedena u Prilogu I., ali za koju se može dokazati da su joj uzrok i priroda profesionalne naravi, posebno ako je bolest navedena u Prilogu II.;

3.

razvijaju i poboljšavaju djelotvorne preventivne mjere za profesionalne bolesti navedene u europskom popisu u Prilogu I. uz aktivno uključivanje svih sudionika te, prema potrebi, razmjenu informacija, iskustva i najbolje prakse u okviru Europske agencije za sigurnost i zdravlje na radu;

4.

sastave kvantificirane nacionalne ciljeve za smanjenje stopa priznatih profesionalnih bolesti, posebno onih uvrštenih u europski popis u Prilogu I.;

5.

osiguraju da se svi slučajevi profesionalnih bolesti prijavljuju i postupno usklade svoje statističke podatke o profesionalnim bolestima s europskim popisom u Prilogu I., prateći rad na sustavu usklađivanja europske statistike o profesionalnim bolestima, tako da za svaki slučaj profesionalne bolesti budu dostupni podaci o uzročniku ili čimbeniku, medicinskoj dijagnozi i spolu pacijenta;

6.

uvedu sustav za prikupljanje informacija ili podataka o epidemiologiji bolesti navedenih u Prilogu II. i svih drugih bolesti profesionalne prirode;

7.

promiču istraživanja u području oboljenja povezanih s profesionalnom djelatnošću, posebno u vezi s bolestima navedenima u Prilogu II. i poremećajima psihosocijalne prirode povezanima s radom;

8.

osiguraju široku distribuciju dokumenata za pomoć u dijagnosticiranju profesionalnih bolesti uključenih u njihove nacionalne popise, posebno uzimajući u obzir obavijesti za dijagnostiku profesionalnih bolesti koje objavljuje Komisija;

9.

prosljeđuju Komisiji i stave na raspolaganje zainteresiranim stranama statističke i epidemiološke podatke o profesionalnim bolestima priznatima na nacionalnoj razini, posebno putem informacijske mreže koju je uspostavila Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu;

10.

promiču aktivnu ulogu nacionalnih zdravstvenih sustava u prevenciji profesionalnih bolesti, posebno senzibiliziranjem medicinskog osoblja kako bi se povećalo znanje i poboljšalo dijagnosticiranje tih bolesti.