(1)

Poluvodiči su ključni za funkcioniranje našeg suvremenog gospodarstva i društva. Protekle smo godine u Uniji doživjeli dosad nezabilježene poremećaje u opskrbi koji su uzrokovali ozbiljna kašnjenja i negativne posljedice u važnim gospodarskim sektorima, kao i kašnjenja popravaka i održavanja osnovnih proizvoda za ključne sektore, primjerice medicinske i dijagnostičke opreme.

(2)

Trenutačna kriza zbog nestašice poluvodiča i njezin domino-efekt, dakle, ugrožavaju ključne sektore kao što su zdravstvo, promet, energetika, obrana, sigurnost i svemirski sektor. Postoji i opasnost od kašnjenja zelene i digitalne tranzicije Unije.

(3)

U takvim se okolnostima Komisijinim Prijedlogom Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi okvira mjera za jačanje europskog ekosustava poluvodiča (Akt o čipovima) (1) želi postići otpornost Unije na poremećaje u lancu opskrbe poluvodičima, potaknuti razvoj kapaciteta za naprednu proizvodnju, projektiranje i integraciju sustava te najsuvremeniju industrijsku proizvodnju unutar Unije, prevladati akutnu nestašicu vještina, povećati broj kvalificirane radne snage i doprinijeti stvaranju otpornog i dinamičnog ekosustava poluvodiča u Uniji. Unija je predana ostvarenju strateškog cilja, utvrđenog u programu politike za digitalno desetljeće (2), da njezina proizvodnja vrhunskih, inovativnih i održivih poluvodiča do 2030. dosegne barem 20 % vrijednosti svjetske proizvodnje.

(4)

Ova je Preporuka priložena predloženoj Uredbi kao instrument s trenutačnim učinkom kako bi se omogućio brz i koordiniran odgovor Unije na trenutačnu nestašicu. Radi toga se u njoj predlaže uspostava koordinacijskog mehanizma u okviru kojeg bi se raspravljalo i odlučivalo o pravodobnim i razmjernim mjerama odgovora na krizu.

(5)

Zbog strukturnih nedostataka u lancu opskrbe poluvodičima u njoj se još preporučuju mjere koje omogućuju koordinirano praćenje lanca vrijednosti poluvodiča, ponajprije rizika koji mogu poremetiti, ugroziti ili negativno utjecati na opskrbu poluvodičima. Na temelju tih bi se mjera trebao pripremiti i uspostaviti trajni mehanizam za praćenje lanca opskrbe poluvodičima predložen u Uredbi.

(6)

Za potrebe provedbe ove Preporuke Komisija je osnovala europsku stručnu skupinu za poluvodiče. Europska stručna skupina za poluvodiče bit će platforma za koordinaciju među državama članicama te će davati savjete i pomagati Komisiji u provedbi predstojeće Uredbe. Zadaće europske stručne skupine za poluvodiče preuzet će europski odbor za poluvodiče koji će se osnovati Uredbom.

(7)

Europska stručna skupina za poluvodiče trebala bi olakšati brzu i djelotvornu razmjenu informacija između država članica i Komisije o tržišnim kretanjima koja su osjetan rizik za opskrbu Unije te poticati ujednačen i koordiniran odgovor na krizu.

(8)

Kao prva mjera, državama članicama preporučuje se da zatraže informacije od predstavničkih organizacija poduzeća ili, ako je potrebno, od pojedinačnih proizvođača poluvodiča i opreme. To bi europskoj stručnoj skupini za poluvodiče pomoglo da utvrdi i osmisli moguće mjere odgovora na krizu. Trebalo bi prikupiti podatke o maksimalnom i radnom proizvodnom kapacitetu te trenutačnim glavnim poremećajima i uskim grlima. Svako prikupljanje ili razmjena informacija trebali bi biti u skladu s primjenjivim pravilima o razmjeni podataka i povjerljivosti informacija i podataka.

(9)

Ova Preporuka sadržava prijedloge mjera odgovora na krizu i države članice pozvane su raspravljati o njima i razmotriti njihovu provedbu ako su relevantne i razmjerne.

(10)

Ako se u procjeni aktualne krize pokaže da je to potrebno, države članice mogle bi razmotriti uspostavu dijaloga s proizvođačima poluvodiča s poslovnim nastanom u Uniji u kojem bi od njih zatražile da prednost daju ugovorima s poduzećima koja proizvodima opskrbljuju ključne sektore kako bi se osigurao kontinuitet poslovanja tih sektora.

(11)

Nadalje, kad je to relevantno i primjereno prema procjeni aktualne krize, države članice mogu razmotriti davanje ovlasti Komisiji za nabavu određenih proizvoda u njihovo ime kako bi svojom kupovnom moći stvorila učinak poluge i osigurala opskrbu ključnih sektora u javnom interesu.

(12)

Naposljetku, države članice potiču se da procijene treba li Unija provoditi nadzor nad određenim izvozom kako bi se osigurala opskrba unutarnjeg tržišta. Ako smatraju da su takve zaštitne mjere primjerene, nužne i razmjerne, mogle bi to raspraviti s Komisijom i od nje zatražiti da procijeni jesu li ispunjeni uvjeti za zaštitne mjere u pogledu izvoza na temelju Uredbe (EU) 2015/479 Europskog parlamenta i Vijeća (3).

(13)

Preporučena mjera praćenja trebala bi biti u skladu s načelima predviđanja, koordinacije i pripravnosti s ciljem uspostave sustava ranog upozoravanja kako bi se spriječile krize zbog poluvodiča i ojačao ekosustav poluvodiča Unije. Radi toga se od država članica traži da u okviru europske stručne skupine za poluvodiče razmotre odgovarajuće pokazatelje za rano upozoravanje kako bi se predvidjele buduće nestašice u lancu opskrbe poluvodičima.

(14)

Potrebna je daljnja detaljna procjena rizika koji mogu poremetiti, ugroziti ili negativno utjecati na lanac vrijednosti, među ostalim u pogledu podrijetla i izvora potrebnih proizvoda izvan Unije. Stoga se državama članicama preporučuje da prikupe relevantne informacije i surađuju kako bi Komisiji omogućile pripremu zajedničke procjene rizika za lanac vrijednosti poluvodiča u Uniji. Trebalo bi navesti čimbenike o kojima treba voditi računa pri izradi procjena rizika.

(15)

Komisija je u predloženoj Uredbi utvrdila trajni i obvezujući mehanizam koordiniranog praćenja i odgovora na krizu koji se temelji na mjerama predloženima u ovoj Preporuci. Nakon što Uredba stupi na snagu ova se Preporuka može staviti izvan snage.