(1)

Vijeće je slijedom zahtjeva Hrvatske od 6. kolovoza 2020. Provedbenom odlukom (EU) 2020/1348 (2) Hrvatskoj odobrilo financijsku pomoć u obliku zajma u maksimalnom iznosu od 1 020 600 000 EUR s maksimalnim prosječnim dospijećem od 15 godina i razdobljem raspoloživosti od 18 mjeseci kako bi se dopunili nacionalni napori Hrvatske u odgovoru na učinak izbijanja bolesti COVID-19 i socioekonomske posljedice izbijanja te bolesti za radnike i samozaposlene osobe.

(2)

Hrvatska je trebala koristiti zajam za financiranje programâ skraćenog radnog vremena i sličnih mjera, kako je navedeno u članku 3. Provedbene odluke (EU) 2020/1348.

(3)

Izbijanje bolesti COVID-19 dovelo je do imobilizacije znatnog dijela radne snage u Hrvatskoj. To je dovelo do opetovanih iznenadnih i znatnih povećanja javnih rashoda u Hrvatskoj povezanih s mjerama navedenih u članku 3. točke (a) i (b) Provedbene odluke (EU) 2020/1348.

(4)

Izbijanje bolesti COVID-19 i izvanredne mjere koje je Hrvatska 2020., 2021. i 2022. uvela za ograničavanje izbijanja te bolesti i njezinih socioekonomskih i zdravstvenih posljedica dramatično su utjecale na javne financije. Hrvatska je u 2020. zabilježila deficit opće države od 7,3 % i dug opće države od 87,3 % bruto domaćeg proizvoda (BDP), koji su se na kraju 2021. smanjili na 2,9 %, odnosno 79,8 %. U Komisijinoj proljetnoj prognozi 2022. procijenjeno je da će Hrvatska do kraja 2022. zabilježiti deficit opće države od 1,8 % i dug opće države od 73,1 % BDP-a. U Komisijinoj ljetnoj privremenoj prognozi 2022. predviđeno je povećanje BDP-a Hrvatske za 3,4 % u 2022.

(5)

Hrvatska je 25. srpnja 2022. podnijela zahtjev za dodatnu financijsku pomoć Unije u iznosu od 550 000 000 EUR kako bi nastavila dopunjavati svoje nacionalne napore poduzete 2020., 2021. i 2022. u odgovoru na učinak izbijanja bolesti COVID-19 i socioekonomske posljedice izbijanja te bolesti za radnike. Posebice, Hrvatska je dodatno produljila i izmijenila programe skraćenog radnog vremena i slične mjere utvrđene u uvodnim izjavama od 6. do 7.

(6)

Na temelju „Zakona o tržištu rada” (3), Hrvatska je uvela mjeru kojom se pruža sufinanciranje plaća radnika poduzećima koja su se suočila s padom prihoda u odnosu na 2019. Kriteriji pada prihoda su: pad u iznosu od 20 % u razdoblju od ožujka do svibnja 2020., od 50 % u razdoblju od lipnja do prosinca 2020., a od siječnja 2021. jedini je kriterij pad prihoda u usporedbi s istim mjesecom 2019., pod uvjetom da radni odnos nije raskinut. Potpora za ožujak 2020. iznosila je 3 250 HRK po radniku s punim radnim vremenom, a od travnja 2020. mjesečna potpora iznosi 4 000 HRK po radniku s punim radnim vremenom. Iznos potpore po radniku ne mijenja se tijekom razdoblja primjene mjere, ali se sektori koji ispunjavaju uvjete za potporu s vremenom mijenjaju, ovisno o gospodarskim uvjetima. Za razdoblje između studenoga 2020. i lipnja 2021. poduzeća koja su na temelju odluke nacionalnih tijela uvela mjere ograničenja kretanja primala su potporu po radniku s punim radnim vremenom ovisno o broju dana ograničenja kretanja, ali ne više od 4 000 HRK za puni mjesec ograničenja kretanja. Ta mjera je produljenje mjere iz članka 3. točke (a) Provedbene odluke Vijeća (EU) 2020/1348, kako je predviđeno Odlukom Upravnog vijeća Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) donesenom 20. ožujka 2020. i izmijenjenom 25. ožujka, 7. travnja, 9. travnja, 6. svibnja, 28. svibnja, 18. lipnja, 25. lipnja, 10. srpnja i 29. srpnja, 7. rujna, 22. listopada, 4. studenoga i 4. prosinca 2020. Naknadne izmjene koje je donio HZZ donesene su i 2021. odlukama od 8. siječnja, 21. siječnja, 3. ožujka, 15. travnja, 30. travnja, 31. svibnja, 23. srpnja, 25. kolovoza, 29. rujna, 15. listopada, 4. studenoga te 2022., odlukama od 27. siječnja i 31. svibnja. Mjera je ukinuta krajem lipnja 2022.

(7)

Osim toga, Hrvatska je na temelju Zakona o tržištu rada uvela mjeru kojom se pruža potpora za privremeno skraćivanje radnog vremena u razdoblju od lipnja 2020. do prosinca 2022. poduzećima koja zapošljavaju 10 ili više radnika i posluju u bilo kojem sektoru. Kriterij za korištenje ovom mjerom očekivani je pad ukupnog mjesečnog broja radnih sati svih radnika zaposlenih kod poslodavca na puno radno vrijeme od minimalno 10 %, odnosno 20 % na razini poslovne jedinice. Poslodavac koji traži potporu mora nadalje dokazati povezanost između učinka izbijanja pandemije bolesti COVID-19 na poslovanje i očekivanog pada, prije svega podnošenjem dokaza o padu prihoda u mjesecu za koji se traži potpora od najmanje 20 % u odnosu na isti mjesec 2019. ili, iznimno, za siječanj i veljaču 2022. u odnosu na isti mjesec 2020. Zahtjev za potporu podnosi se u tekućem mjesecu za naredni mjesec. U okviru mjere mogu se dodijeliti sredstva do 2 000 HRK mjesečno po radniku. Ta mjera je produljenje mjere iz članka 3. točke (b) Provedbene odluke Vijeća (EU) 2020/1348, kako je predviđeno Odlukom Upravnog vijeća HZZ-a donesenom 29. lipnja 2020. i izmijenjenom 10. srpnja i 22. listopada 2020. te dodatno izmijenjenom 8. siječnja 2021. i 27. siječnja 2022. Mjeru se planira provoditi do kraja prosinca 2022.

(8)

Hrvatska ispunjava uvjete za podnošenje zahtjeva za financijsku pomoć utvrđene u članku 3. Uredbe (EU) 2020/672. Hrvatska je Komisiji dostavila odgovarajuće dokaze o povećanju stvarnih javnih rashoda za 2 220 567 523 EUR od 1. veljače 2020. do kraja travnja 2022. zbog nacionalnih mjera poduzetih za rješavanje socioekonomskih posljedica izbijanja bolesti COVID-19. To je iznenadno i znatno povećanje jer se odnosi i na proširenje ili izmjenu postojećih nacionalnih mjera koje su izravno povezane s programima skraćenog radnog vremena i sličnim mjerama kojima je obuhvaćen znatan udio poduzeća i radne snage u Hrvatskoj. Hrvatska namjerava financirati 631 536 540 EUR iznosa povećanih rashoda uz pomoć sredstava Unije i 18 430 983 EUR svojim vlastitim sredstvima.

(9)

Komisija se u skladu s člankom 6. Uredbe (EU) 2020/672 savjetovala s Hrvatskom i provjerila je odnosi li se iznenadno i znatno povećanje stvarnih javnih rashoda izravno na programe skraćenog radnog vremena i slične mjere, kako je navedeno u zahtjevu od 25. srpnja 2022.

(10)

Stoga bi trebalo pružiti financijsku pomoć kako bi se Hrvatskoj pomoglo u rješavanju socioekonomskih posljedica ozbiljnih gospodarskih poremećaja uzrokovanih izbijanjem bolesti COVID-19. Komisija bi trebala donijeti odluke o dospijećima, iznosu obrokâ i tranši te njihovoj isplati u bliskoj suradnji s nacionalnim tijelima.

(11)

S obzirom na to da je razdoblje raspoloživosti iz Provedbene odluke (EU) 2020/1348 isteklo, potrebno je odrediti novo razdoblje raspoloživosti za dodatnu financijsku pomoć. Razdoblje raspoloživosti financijske pomoći od 18 mjeseci odobreno Provedbenom odlukom (EU) 2020/1348 trebalo bi produljiti za 21 mjesec pa bi stoga ukupno razdoblje raspoloživosti trebalo biti 39 mjeseci počevši od prvog dana nakon što je Provedbena odluka (EU) 2020/1348 počela proizvoditi učinke.

(12)

Hrvatska i Komisija trebale bi ovu Odluku uzeti u obzir u sporazumu o zajmu iz članka 8. stavka 2. Uredbe (EU) 2020/672.

(13)

Ovom Odlukom ne bi se trebao dovoditi u pitanje ishod postupaka u vezi s narušavanjem funkcioniranja unutarnjeg tržišta, osobito na temelju članaka 107. i 108. Ugovora. Ona nema prednost pred zahtjevom iz članka 108. Ugovora da države članice obavijeste Komisiju o slučajevima potencijalne državne potpore.

(14)

Hrvatska bi trebala redovito obavješćivati Komisiju o izvršenju planiranih javnih rashoda kako bi Komisija mogla procijeniti u kojoj je mjeri Hrvatska te rashode izvršila.

(15)

Odluka o dodjeli financijske pomoći donesena je uzevši u obzir postojeće i očekivane potrebe Hrvatske, kao i zahtjeve za financijsku pomoć na temelju Uredbe (EU) 2020/672 koje su već podnijele ili ih planiraju podnijeti druge države članice, primjenjujući pritom načela jednakog postupanja, solidarnosti, proporcionalnosti i transparentnosti,