(1)

Vijeće je slijedom zahtjeva Rumunjske od 7. kolovoza 2020. Provedbenom odlukom (EU) 2020/1355 (2) Rumunjskoj odobrilo financijsku pomoć u obliku zajma u maksimalnom iznosu od 4 099 244 587 EUR s maksimalnim prosječnim dospijećem od 15 godina, kako bi se dopunili nacionalni naporni Rumunjske u odgovoru na učinak izbijanja bolesti COVID-19 i socioekonomske posljedice izbijanja te bolesti za radnike i samozaposlene osobe.

(2)

Rumunjska je trebala koristiti zajam za financiranje programa skraćenog radnog vremena, sličnih mjera i zdravstvenih mjera kako je navedeno u članku 3. Provedbene odluke (EU) 2020/1355.

(3)

Izbijanje bolesti COVID-19 dovelo je do imobilizacije znatnog dijela radne snage u Rumunjskoj. To je dovelo do ponovljenih iznenadnih i znatnih povećanja javnih rashoda u Rumunjskoj povezanih s novim mjerama, odnosno onima navedenim u uvodnim izjavama 11., 12. i od 16. do 34. ove Odluke, te s mjerama navedenim u članku 3. točkama (a), (c), (d), (e), (f), (g), (h) i (i) Provedbene odluke (EU) 2020/1355.

(4)

Izbijanje bolesti COVID-19 i izvanredne mjere koje je Rumunjska 2020., 2021. i 2022. uvela za ograničavanje izbijanja te bolesti i njezinih socioekonomskih i zdravstvenih posljedica dramatično su utjecali i još uvijek utječu na javne financije. Rumunjska je 2020. zabilježila deficit opće države od 9,3 % i dug opće države od 47,2 % bruto domaćeg proizvoda (BDP), a krajem 2021. oni su iznosili 7,1 % odnosno 48,8 %. U Komisijinoj proljetnoj prognozi 2022. procijenjeno je da će do kraja 2022. rumunjski deficit opće države iznositi 7,5 %, a dug opće države 50,9 % BDP-a. Predviđa se da će se u 2022. BDP Rumunjske povećati za 2,6 %.

(5)

Rumunjska je 26. svibnja 2022. zatražila od Unije da proširi popis mjera za koje joj je bila već odobrena financijska pomoć Provedbenom odlukom (EU) 2020/1355 kako bi dodatno dopunila svoje nacionalne napore koje je poduzela 2020. u odgovoru na učinak izbijanja bolesti COVID-19 i socioekonomske posljedice izbijanja te bolesti za radnike i samozaposlene osobe („zahtjev”). Posebice, Rumunjska je uvela i dodatno proširila niz programa skraćenog radnog vremena i sličnih mjera navedenih u uvodnim izjavama od 6. do 12.

(6)

„Izvanrednom uredbom Vlade 30/2020” (3), kako je navedeno u članku 3. točki (a) Provedbene odluke (EU) 2020/1355, predviđa se naknada zaposlenicima poslodavaca koji su zbog posljedica izbijanja bolesti COVID-19 smanjili ili privremeno prekinuli poslovanje. Naknada je ograničena na 75 % osnovne plaće tih zaposlenika (ali ne više od 75 % prosječne bruto plaće u gospodarstvu) tijekom izvanrednog stanja. Mjera je „Izvanrednom uredbom Vlade 111/2021” (4) produljena do prosinca 2021., a „Izvanrednom uredbom Vlade 2/2022” (5) do ožujka 2022.

(7)

„Izvanrednom uredbom Vlade 132/2020” (6), kako je navedeno u članku 3. točki (c) Provedbene odluke (EU) 2020/1355, uveden je program skraćenog radnog vremena u okviru kojeg poslodavac u slučaju privremenog smanjenja aktivnosti uzrokovanog izvanrednim stanjem ili stanjem pripravnosti može skratiti radno vrijeme zaposlenika za do 50 %. U razdoblju skraćenog radnog vremena pogođeni zaposlenici imaju pravo na naknadu u iznosu od 75 % razlike između bruto plaće za uobičajeno radno vrijeme i njihove stvarne plaće. Mjera je izmijenjena „Zakonom 58/2021”, kojim je produljena do lipnja 2022., odnosno tri mjeseca nakon završetka stanja pripravnosti.

(8)

Člankom XV. „Izvanredne uredbe Vlade 30/2020” (7) i člankom 3. „Izvanredne uredbe Vlade 132/2020” (8), kako je navedeno u članku 3. točkama (d) i (e) Provedbene odluke (EU) 2020/1355, uvedene su dvije mjere za samozaposlene osobe i za slobodna zanimanja. Osobama koje su u potpunosti prestale raditi zbog posljedica izbijanja bolesti COVID-19 država tijekom izvanrednog stanja daje naknadu u iznosu od 75 % prosječne bruto plaće u Rumunjskoj. Osobama koje skraćuju radno vrijeme država daje naknadu u iznosu do 41,5 % prosječne bruto plaće do lipnja 2022., odnosno tri mjeseca nakon završetka stanja pripravnosti. Prva mjera, kako je navedena u članku 3. točki (d) Provedbene odluke (EU) 2020/1355, produljena je „Izvanrednom uredbom Vlade 111/2021” (9) i „Izvanrednom uredbom Vlade 2/2022”. Druga mjera, kako je navedena u članku 3. točki (e) Provedbene odluke (EU) 2020/1355, produljena je „Zakonom58/2021” (10).

(9)

„Izvanrednom uredbom Vlade 132/2020” (11), koja je odobrena „Zakonom 282/2020” (12), i njezinim naknadnim izmjenama „Izvanrednom uredbom Vlade 182/2020” (13), „Izvanrednom uredbom Vlade 211/2020” (14), koja je odobrena „Zakonom 58/2021” (15), „Izvanrednom uredbom Vlade 220/2020” (16), „Izvanrednom uredbom Vlade 226/2020” (17), „Izvanrednom uredbom Vlade 44/2021” (18), „Izvanrednom uredbom Vlade 111/2021” (19) i „Izvanrednom uredbom Vlade 2/2022” (20), kako je navedeno u članku 3. točki (f) Provedbene odluke (EU) 2020/1355, uvedena je mjera kojom se dnevnim radnicima koji prestanu raditi zbog obustave poslovnih aktivnosti kao posljedica izbijanja bolesti COVID-19 daje potpora u iznosu od 35 % pripadajuće naknade po radnom danu u razdoblju od najviše tri mjeseca. Mjera je produljena do lipnja 2022., odnosno tri mjeseca nakon završetka stanja pripravnosti.

(10)

Člankom 3. „Zakona 19/2020” (21), kako je produljen člankom 4. stavkom 3. „Izvanredne uredbe Vlade 147/2020” (22) i člankom 7. „Izvanredne uredbe Vlade 110/2021” (23), predviđen je dodatak za skrb o djeci koji se dodjeljuje zaposlenicima nacionalnog sustava obrane, zatvorskih ustanova, jedinica javnog zdravstva i drugih kategorija javnog sektora utvrđenih u ministarskim odlukama. Uvjet za primanje naknade jest da drugi roditelj ne koristi druga prava na slobodne dane za skrb o djeci u slučaju privremenog zatvaranja obrazovnih jedinica. Ta se mjera može smatrati mjerom koja je slična programima skraćenog radnog vremena, kako je navedeno u Uredbi (EU) 2020/672 jer se njome zaposlenicima pruža dohodovna potpora, čime se pridonosi pokrivanju troškova skrbi za djecu dok su škole zatvorene te se tako pomaže roditeljima da nastave raditi, čime se sprječava ugrožavanje radnog odnosa. Mjera je se vremenom produljena, uključujući školske godine 2021. i 2022., a proširena je i na zaposlenike u privatnom sektoru.

(11)

„Zakonom 136/2020” (24) i njegovim naknadnim izmjenama te člankom 13. „Izvanredne uredbe Vlade 70/2020” (25), kako je navedeno u zahtjevu, odobrena je naknada za bolovanje osobama u karanteni i osobama kojima je dijagnosticirana infekcija bolešću COVID-19.

(12)

Članak 6. „Izvanredne uredbe Vlade 132/2020” (26), kako je navedeno u zahtjevu, uključivao je mjeru jednokratne financijske potpore poslodavcima u iznosu od 2 500 RON za svakog zaposlenika koji radi na daljinu za kupnju paketa tehnoloških proizvoda i usluga potrebnih za rad na daljinu. Mjera se primjenjuje na poslodavce čiji su zaposlenici radili na daljinu najmanje 15 radnih dana tijekom izvanrednog stanja i stanja pripravnosti 2020. Ta se mjera zbog svoje predviđene svrhe i gospodarskog učinka može smatrati mjerom koja je slična programima skraćenog radnog vremena, kako je navedeno u Uredbi (EU) 2020/672. Budući da se njome olakšava rad na daljinu u kontekstu pandemije bolesti COVID-19, ta mjera pridonosi očuvanju radnog odnosa. Njome se zaposlenicima pruža i dohodovna potpora kao dodatna povlastica kojom se pomaže pokriti troškove rada od kuće kako bi se omogućilo obavljanje posla u razdoblju ograničenja kretanja i naknadnih ograničenja.

(13)

Rumunjska je uvela i dodatno produljila brojne zdravstvene mjere kao odgovor na izbijanja bolesti COVID-19. To se posebno odnosi na mjere navedene u uvodnim izjavama od 14. do 34.

(14)

Člankom 2. „Izvanredne uredbe Vlade 11/2020” (27), kako je produljena „Izvanrednom uredbom Vlade 131/2020” (28) i člankom 6. „Zakona 136/2020” (29), kako je navedeno u članku 3. točki (g) Provedbene odluke (EU) 2020/1355, predviđa se dodatak za dodatne poslove za osoblje posebnih struktura Nacionalnog zavoda za javno zdravstvo i županijskih uprava za javno zdravstvo i uprave za javno zdravstvo u Bukureštu koje koordinira i provodi mjere sprečavanja i ograničavanja događaja povezanih s globalnim izvanrednim stanjem u području javnog zdravlja uzrokovanim bolešću COVID-19. Mjerom se osigurava naknada koja odgovara iznosu od 75 % osnovne plaće za sate odrađene nakon redovnog radnog vremena i 100 % osnovne plaće za sate odrađene vikendom, državnim praznicima i ostalim danima koji se ne računaju kao radni dani. Ta se mjera može smatrati zdravstvenom mjerom u smislu Uredbe (EU) 2020/672. Ta je mjera produljena 2020., 2021. i 2022. te će ostati na snazi sve dok SZO bude smatrala COVID-19 globalnom pandemijom.

(15)

Člankom 7. „Zakona 56/2020” (30) i njegovom naknadnom izmjenom „Izvanrednom uredbom Vlade 116/2021” (31), kako je navedeno u članku 3. točki i. Provedbene odluke (EU) 2020/1355, odobrava se kao privremena mjera dodatak za posebno opasne radne uvjete koji se dodjeljuje medicinskom osoblju koje je sudjelovalo u medicinskoj pomoći tijekom bolesti COVID-19 kao priznanje za zasluge u iznosu do 30 % njihove plaće. Mjera je bila na snazi od ožujka 2020. do kolovoza 2020. Mjera je proširena na osoblje odgovorno za provedbu sanitarnih mjera u okviru Ministarstva unutarnjih poslova.

(16)

Člankom 1. stavcima 1.a i 1.b „Izvanredne uredbe Vlade 131/2020” (32), kako je navedeno u zahtjevu, dopušta se dodjela dodatka osoblju županijskih uprava za javno zdravstvo i uprave za javno zdravstvo u Bukureštu u iznosu od 30 % do 40 % njihove osnovne plaće. Izvršnom direktoru i zamjenicima izvršnog direktora dodjeljuje se dodatak u iznosu od 40 % osnovne plaće; državnim službenicima zaposlenima u kontrolnoj službi u području javnog zdravlja dodjeljuje se dodatak u iznosu od 30 % osnovne plaće.

(17)

Člankom 19. stavkom 3. „Zakona 136/2020” (33), kako je navedeno u zahtjevu, odobrava se naknada za privremeni premještaj zaposlenika za liječnike specijaliste, pomoćno medicinsko i pomoćno osoblje u javnom sustavu u iznosu od 50 % osnovne plaće te dnevnica u iznosu od 2 % osnovne plaće. Naknada je namijenjena osoblju koje je u situacijama epidemiološkog ili biološkog rizika privremeno premješteno u zdravstvene jedinice s manjkom osoblja na razdoblje od 30 dana i koje je odgovorno za ograničavanje i sprečavanje širenja bolesti COVID-19.

(18)

Jedinim člankom „Odluke Vlade 254/2020” (34), jedinim člankom „Odluke Vlade 840/2020” (35), jedinim člankom „Odluke Vlade 383/2021” (36), „Odlukom Vlade 1072/2021” (37) i „Odlukom Vlade 496/2022” (38), kako je navedeno u zahtjevu, omogućeno je privremeno financiranje troškova plaća povezanih s otvaranjem 2 000 novih radnih mjesta u cilju jačanja uprava za zdravstvo (1 000 radnih mjesta) i javne službe hitne pomoći (1 000 radnih mjesta) radi suzbijanja širenja bolesti COVID-19.

(19)

Jedinim člankom točkom 3. „Odluke Vlade 1035/2020” (39), kako je navedeno u zahtjevu, odobrava se dodatak u iznosu od 75 % do 85 % osnovne plaće specijaliziranom medicinskom osoblju i pomoćnom medicinskom osoblju jedinica javnog zdravstva ili njihovih struktura, kako je primjenjivo, te specijaliziranom osoblju parakliničkih medicinskih struktura koje izravno sudjeluje u prijevozu, opremanju, procjeni, dijagnostici i liječenju pacijenata oboljelih od bolesti COVID-19.

(20)

„Odlukom Vlade 1031/2020” (40) i „Izvanrednom uredbom Vlade 3/2021” (41), kako je navedeno u zahtjevu, predviđeno je plaćanje zdravstveno-sanitarnog osoblja i voditeljâ medicinskih registara koji obavljaju svoju djelatnost u centrima za cijepljenje protiv bolesti COVID-19 organiziranima na lokacijama izvan zdravstvenih jedinica. Tom su se mjerom financirali i tekući i kapitalni rashodi za stavljanje u funkciju centara za cijepljenje (organizirani na lokacijama koje nisu zdravstvene ustanove).

(21)

„Izvanrednom uredbom Vlade 3/2021” (42) i „Odlukom Vlade 1031/2020” (43), kako je navedeno u zahtjevu, predviđeno je plaćanje zdravstveno-sanitarnog osoblja i voditeljâ medicinskih registara koji obavljaju svoju djelatnost u centrima za cijepljenje protiv bolesti COVID-19 organiziranima unutar zdravstvenih jedinica te plaćanje obiteljskih liječnika za aktivnosti koje obavljaju u te svrhe.

(22)

„Odlukom Vlade 1031/2020” (44), kako je navedeno u zahtjevu, regulirana je kupnja doza cjepiva protiv bolesti COVID-19. Okvirne sporazume sklopila je Komisija u ime i za račun država članica.

(23)

„Odlukom Vlade 201/2020” (45), „Odlukom Vlade 1103/2020” (46) i „Odlukom Ministarstva zdravstva 725/2020” (47), kako je navedeno u zahtjevu, regulirani su troškovi karantene osoba s potvrđenom dijagnozom bolesti COVID-19 koje se nalaze na određenim područjima i osoba s popisa utvrđenog u Metodologiji nadzora bolesti COVID-19 te medicinskog osoblja kojem je dijagnosticirana bolest COVID-19 i kojem nije potrebna hospitalizacija ili osoblja koje je bilo u kontaktu s pacijentima i odlučilo je boraviti izvan kuće. Mjerom su obuhvaćene opće naknade (primjerice za hranu, smještaj, prijevoz i lijekove).

(24)

„Odlukom Vlade 1092/2020” (48), „Odlukom Vlade 380/2021” (49), „Odlukom Vlade 1017/2021” (50) i „Odlukom Vlade 1190/2021” (51) predviđena je kupnja lijeka remdesivir i lijeka s monoklonskim protutijelom za liječenje bolesti COVID-19 koje sadržava kasirivimab i imdevimab. Postupke javne nabave za oba lijeka provela je Komisija u ime država članica u sklopu okvirnih sporazuma (52) kako je navedeno u zahtjevu.

(25)

„Odlukom Ministarstva zdravstva 487/2020” (53), kako je navedeno u zahtjevu, predviđena je kupnja lijekova za liječenje pacijenata zaraženih bolešću COVID-19. Ministarstvo zdravstva sklopilo je okvirni ugovor za nabavu lijeka tocilizumabum.

(26)

U „Uredbi Vlade 19/2021” (54) i „Zakonu 55/2020” (55), kako je navedeno u zahtjevu., predviđeno je pružanje poticaja, u obliku bonova za hranu u iznosu od 100 RON, osobama koje su u potpunosti cijepljene.

(27)

Člankom 5. „Izvanredne uredbe Vlade 131/2020” (56), kako je navedeno u zahtjevu, predviđeno je privremeno povećanje osnovne plaće osoblja županijskih institucija koje sudjeluje u sprečavanju i suzbijanju posljedica bolesti COVID-19 za 30 % u razdoblju od kolovoza 2020. do veljače 2021.

(28)

„Izvanrednom uredbom Vlade 186/2020” (57), kako je navedeno u zahtjevu, pokriveni su rashodi za 200 dodatnih liječnika specijalizanata koji su potrebni zbog pandemije.

(29)

„Izvanrednom uredbom Vlade 11/2020” (58), kako je navedeno u zahtjevu, predviđena je kupnja medicinskih proizvoda i osobne zaštitne opreme za borbu protiv pandemije (npr. zaštitna obuća, rukavice, maske, respiratori i nosila) radi stvaranja i konsolidacije zaliha hitne medicinske opreme.

(30)

„Zakonom 319/2006” (59), „Zakonom 55/2020” (60) i „Zajedničkom odlukom Ministarstva rada i Ministarstva zdravstva 3577/831/2020” (61), kako je navedeno u zahtjevu, regulirana je kupnja zaštitnih sanitarnih materijala za zaposlenike Ministarstva unutarnjih poslova.

(31)

„Izvanrednom uredbom Vlade 197/2020” (62), kako je navedeno u zahtjevu, predviđeno je plaćanje studenata medicine koji su volontirali u bolnicama ili zdravstvenim ustanovama radi pružanja hitne potpore.

(32)

„Odlukom Ministarstva zdravstva 487/2020” (63), kako je navedeno u zahtjevu, predviđena je kupnja dvaju farmaceutskih proizvoda (molnupiravir i anakinra) koji se upotrebljavaju za liječenje pacijenata oboljelih od bolesti COVID-19.

(33)

Člankom 51. „Zakona 95/2006” (64), „Odlukom Vlade 155/2017” (65) i „Odlukom Ministarstva zdravstva 377/2017” (66), kako je navedeno u zahtjevu, predviđeno je financiranje testiranja na COVID-19 na razini specijaliziranih jedinica. Usluge laboratorijskog testiranja metodom RT-PCR koje se financiraju u okviru Nacionalnog programa za nadzor i kontrolu prioritetnih zaraznih bolesti provode se na kategorijama pojedinaca utvrđenih u novoj Metodologiji nadzora akutnog respiratornog sindroma COVID-19 ili na temelju odluke Ministra zdravstva.

(34)

„Odlukom Ministarstva zdravstva 58/4/2022” (67), kako je navedeno u zahtjevu, regulirano je financiranje testiranja na COVID-19 koja obavljaju obiteljski liječnici.. Testiranja koja obavljaju obiteljski liječnici financiraju se sredstvima prenesenima iz državnog proračuna, preko proračuna Ministarstva zdravstva, u proračun Jedinstvenog nacionalnog zavoda za zdravstveno osiguranje.

(35)

Rumunjska ispunjava uvjete za podnošenje zahtjeva za financijsku pomoć utvrđene u članku 3. Uredbe (EU) 2020/672. Rumunjska je Komisiji dostavila odgovarajuće dokaze o povećanju stvarnih i planiranih javnih rashoda za 3 321 482 911 EUR od 1. veljače 2020. zbog nacionalnih mjera poduzetih za rješavanje socioekonomskih posljedica izbijanja bolesti COVID-19. To je iznenadno i znatno povećanje jer je povezano i s novim mjerama i s proširenjem postojećih mjera izravno povezanih s programima skraćenog radnog vremena i sličnim mjerama koje obuhvaćaju znatan udio poduzetnika i radne snage u Rumunjskoj. Rumunjska namjerava financirati 353 704 624 EUR povećanog iznosa rashoda sredstvima Unije.

(36)

Komisija se u skladu s člankom 6. Uredbe (EU) 2020/672 savjetovala s Rumunjskom i provjerila je odnosi li se iznenadno i znatno povećanje stvarnih i planiranih javnih rashoda izravno na programe skraćenog radnog vremena i slične mjere te primjenu odgovarajućih zdravstvenih mjera povezanih s izbijanjem bolesti COVID-19, kako je navedeno u zahtjevu.

(37)

Rashodi za zdravstvene mjera Rumunjske, uključujući dodatne ili produljene zdravstvene mjere iz uvodnih izjava od 14. do 34., iznose 2 141 579 582 EUR. Budući da bi ta kategorija mjera trebala biti dodatna, iznos financijske pomoći za potporu zdravstvenim mjerama treba smanjiti jer bi on trebao činiti manje od polovine ukupne financijske pomoći koja se planira potrošiti na sve prihvatljive mjere.

(38)

Financijska pomoć koja je već odobrena Provedbenom odlukom (EU) 2020/1355 trebala bi stoga obuhvaćati i nove mjere iz uvodnih izjava 11., 12. i od 16. do 34.

(39)

Financijsku pomoć odobrenu Provedbenom odlukom (EU) 2020/1355 trebalo bi smanjiti se s 4 099 244 587 EUR na 3 000 000 000 EUR. Rumunjska i dalje nastoji potpuno apsorbirati dodijeljenu financijsku pomoć te bi trebala utvrditi daljnje prihvatljive mjere u slučaju da se postojeće mjere pokažu nedostatnima.

(40)

Rumunjska i Komisija trebale bi ovu Odluku uzeti u obzir u sporazumu o zajmu iz članka 8. stavka 2. Uredbe (EU) 2020/672.

(41)

Ovom Odlukom ne bi se trebao dovoditi u pitanje ishod postupaka pokrenutih u vezi s narušavanjem funkcioniranja unutarnjeg tržišta, osobito na temelju članaka 107. i 108. Ugovora. Ona nema prednost pred zahtjevom iz članka 108. Ugovora da države članice obavijeste Komisiju o slučajevima potencijalne državne potpore.

(42)

Rumunjska bi trebala redovito obavješćivati Komisiju o izvršenju planiranih javnih rashoda kako bi Komisija mogla procijeniti u kojoj je mjeri Rumunjska te rashode izvršila,