—

europski semestar postupak je upravljanja kojim se u prvome redu pomaže državama članicama u koordiniranju njihovih gospodarskih i fiskalnih politika te politika zapošljavanja; stoga se njime, u skladu sa strategijom Europa 2020., obuhvaća i pitanje strukturnih reformi u drugim područjima politika, kao što su obrazovanje i osposobljavanje, što može potaknuti otvaranje radnih mjesta, rast i konkurentnost te imati pozitivan učinak prelijevanja;

—

ubrzo nakon uspostave okvira europskog semestra ministri obrazovanja istaknuli su da su spremni doprinijeti provedbi strategije Europa 2020. i europskog semestra. U prošlom desetljeću to se odvijalo u različitim oblicima i bilo je izraženo na različite načine;

—

na kraju strateškog razdoblja 2020. i u budućnosti važno je povećati doprinos sektora obrazovanja i osposobljavanja raspravama u okviru europskog semestra kako bi se osigurale rasprave o reformama i ulaganjima u području obrazovanja i osposobljavanja koje su utemeljene na dokazima, a da taj postupak ne bude presložen i administrativno zahtjevniji;

—

europskom suradnjom u području obrazovanja i osposobljavanja odgovara se na zajedničke izazove u vezi s obrazovanjem i osposobljavanjem, uz poštovanje nadležnosti država članica i načela supsidijarnosti koje se na sličan način treba odražavati u postupku europskog semestra.

—

novu strategiju rasta – europski zeleni plan – kojim se održivost uključuje u sve politike Unije, među ostalim u obrazovanje i osposobljavanje;

—

Godišnju strategiju održivog rasta 2020., kojom se europski semestar ponovno usmjerava na održivi razvoj, te u okviru koje se pozornost posvećuje:

—

prvu zajedničku raspravu o politikama koju su ministri financija i obrazovanja održali u Bruxellesu 8. studenoga 2019. na temu „Snažna gospodarska osnova za Europu: napori u cilju postizanja djelotvornosti, učinkovitosti i kvalitete obrazovanja i osposobljavanja” te na kojoj su:

1.

U smislu napretka ostvarenog s obzirom na referentne vrijednosti za obrazovanje i osposobljavanje (ET) do 2020. (1), vrijednosti koje se odnose na tercijarno obrazovanje te rani i predškolski odgoj i obrazovanje već su na razini Unije u prosjeku postignute. Nadalje, referentne vrijednosti koje se odnose na zaposlene osobe koje su nedavno stekle kvalifikaciju te na smanjenje udjela osoba koje su rano napustile školovanje gotovo su postignute. Međutim, postizanje referentnih vrijednosti u odnosu na slabe rezultate petnaestogodišnjaka na testu PISA te obrazovanje odraslih i dalje je izazov (2).

2.

Napredak koji je Unija ostvarila u postizanju referentnih vrijednosti za obrazovanje i osposobljavanje do 2020. vrijedan je doprinos ostvarenju prvog načela europskog stupa socijalnih prava (3), kao i cilja održivog razvoja Ujedinjenih naroda br. 4 (4).

3.

Tijekom prošlog desetljeća sve veća pozornost u okviru politika obuhvaćenih europskim semestrom posvećivala se izazovima i ciljevima povezanima s obrazovanjem i osposobljavanjem, što se odražavalo u većem broju povezanih preporuka za pojedine zemlje. (5) Broj država članica koje su dobile te preporuke za pojedine zemlje također se postupno povećao, te je ciklusom europskog semestra 2019. bilo obuhvaćeno svih 28 država članica.

4.

U okviru ciklusa europskog semestra 2019. u izvješća za pojedine zemlje uveden je novi prilog, u kojem se iznose preliminarna mišljenja službi Komisije o prioritetnim područjima ulaganja u okviru europskog semestra i o financiranju u okviru kohezijske politike za razdoblje 2021. – 2027., čime se odražava, među ostalim, potreba za davanjem prednosti ulaganjima u obrazovanje i osposobljavanje.

5.

Određeni trendovi u obrazovanju i osposobljavanju povezani s europskim stupom socijalnih prava prate se putem pregleda socijalnih pokazatelja.

6.

Obrazovanje i osposobljavanje ključni su za budući održivi rast, konkurentnost i zapošljavanje, te su razvoj ključnih kompetencija (6) i promicanje mobilnosti i cjeloživotnog učenja važni za razvoj ljudskog kapitala. Nadalje, osim što se njima odgovara na potrebe tržišta rada, kvalitetnim i uključivim obrazovanjem i osposobljavanjem omogućuju se osobno ispunjenje, socijalna kohezija i uključiva društva.

7.

Važno je imati holistički pristup te razviti i slijediti sveobuhvatne strategije i politike cjeloživotnog učenja, uzimajući u obzir učenje u svim kontekstima i okružjima – formalnim, neformalnim ili informalnim – te na svim razinama: od ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja te općeg obrazovanja do visokog obrazovanja, strukovnog obrazovanja i osposobljavanja te obrazovanja odraslih.

8.

Ulaganje u obrazovanje i osposobljavanje najsnažnije je ulaganje u ljude i budućnost koje postoji, a socijalna i gospodarska korist od učinkovitih i djelotvornih ulaganja u obrazovanje i osposobljavanje neosporna je za pojedince, poslodavce i društvo u cjelini.

9.

Strateškim okvirom za suradnju ET 2020. pružaju se mogućnosti za stručne i analitičke razmjene među kolegama stručnjacima iz različitih država članica. Njime se podupire i provedba strategije Europa 2020. putem argumentiranih rasprava o politikama na temu izazova i prioriteta u vezi s obrazovanjem i osposobljavanjem, uključujući one utvrđene u okviru europskog semestra.

10.

Obrazovanje i osposobljavanje imaju važnu ulogu u postizanju ciljeva strategije Europa 2020., pri čemu dvije referentne vrijednosti za ET 2020. predstavljaju glavne ciljeve strategije Europa 2020. u vezi s obrazovanjem (smanjenje ranog napuštanja školovanja i povećanje stope tercijarnog obrazovanja). Nadalje, postupak ET 2020. doprinosi europskom semestru sveobuhvatnim tematskim podacima i podacima specifičnima za pojedine zemlje koji se svake godine pružaju putem Pregleda obrazovanja i osposobljavanja.

11.

Referentne vrijednosti za ET 2020. mogu se smatrati vrijednim pokretačima politika te zajedno s razmjenom najboljih praksi među državama članicama mogu poslužiti kao inspiracija te potaknuti razvoj i provedbu reformi obrazovanja i osposobljavanja koje dovode do promjena u politikama. Aktivnosti uzajamnog učenja, istorazinske ocjene i uzajamno savjetovanje u strateškom okviru za europsku suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja do 2020. vrijedne su prilike za učenje i pregled politika, mogu biti korisne u pružanju potpore specifične za pojedinu zemlju ili potpore skupinama država članica kao odgovor na pitanja utvrđena i u kontekstu europskog semestra.

12.

Komisijine misije za utvrđivanje činjenica mogu pružiti dodatne mogućnosti za potporu Komisijinu činjeničnom i analitičkom razumijevanju prioriteta u području obrazovanja i osposobljavanja, specifičnosti i razvoja politika u državama članicama kako bi se točnije prikazalo stvarno stanje.

13.

Obećavajući, no neujednačen napredak postignut je na razini Unije u ostvarivanju referentnih vrijednosti za ET 2020., pri čemu države članice napreduju različitim tempom i u različitoj mjeri. Kako bi se napredak konsolidirao te kako bi se ostvarila daljnja poboljšanja, bit će potrebni dodatni i obnovljeni napori, ovisno o nacionalnim okolnostima. Ključno je da države članice nastave sa svojim nastojanjima u vezi s daljnjim poboljšanjem kvalitete, pravednosti, uključivosti i relevantnosti obrazovanja i osposobljavanja.

14.

Potrebno je dovoljno vremena kako bi se reforme obrazovanja i osposobljavanja uspješno provele te kako bi rezultati postali opipljivi, što je često dulje od godišnjeg ciklusa praćenja u okviru europskog semestra. Tijekom pripreme preporuka za pojedine zemlje ključno je prepoznati odgovornost država članica i omogućiti fleksibilnost u osmišljavanju reformi te dovoljno vremena i mogućnosti za njihovu provedbu i vrednovanje.

15.

U raspravama o reformama obrazovanja i osposobljavanja u okviru europskog semestra važno je osigurati pravilnu kontekstualizaciju, kao i razumijevanje nacionalnih izazova i već poduzetih reformskih mjera. Međutim, pri analizi nacionalnih sustava obrazovanja i osposobljavanja te odgovarajućih odgovora politika u okviru misija za utvrđivanje činjenica, opseg bilateralnih razmjena informacija i izvješćivanje o daljnjim aktivnostima trebali bi biti usmjereni i ne preopširni kako bi se izbjeglo stvaranje dodatnih administrativnih opterećenja.

16.

Dostatno i učinkovito ulaganje u obrazovanje i osposobljavanje potrebno je kako bi se održala konkurentska prednost gospodarstva Unije i osigurala dobrobit njezinih građana te kako bi im se omogućilo da ostvare svoj potencijal. Veća dostupnost i usporedivost podataka te ulaganje daljnjih napora u razvoj zajedničkih kriterija i pouzdanih metodologija za mjerenje učinkovitosti ulaganja potrebni su kako bi se potkrijepili gospodarski i socijalni argumenti u korist obrazovanja i osposobljavanja.

17.

Sredstva Unije i dalje bi trebala biti važan instrument za potporu modernizaciji sustavâ obrazovanja i osposobljavanja i za odgovor na nacionalne i regionalne izazove utvrđene u postupku europskog semestra, kao i na druge izazove i potrebe, koje su utvrdile države članice.

18.

Rotirajuće predsjedništvo Vijeća EU-a trebalo bi osigurati kontinuiran rad sektora obrazovanja i osposobljavanja s obzirom na pitanja u vezi s europskim semestrom pravodobnom pripremom doprinosa, u mjeri u kojoj se ona odnose na obrazovanje i osposobljavanje te, ako je to relevantno, uključujući:

19.

Unutar postojećeg okvira upravljanja europskim semestrom trebalo bi pojačati suradnju između obrazovanja i osposobljavanja te drugih sektora s pitanjima politike koja se preklapaju kako bi se omogućile smislenije i utemeljenije rasprave o reformama i ulaganjima u području obrazovanja i osposobljavanja. Tome se može doprinijeti poticanjem boljeg dijaloga između Odbora za obrazovanje i Odbora za zapošljavanje te, prema potrebi i ovisno o pitanjima politike koja se preklapaju, drugih vodećih odbora europskog semestra. U tom bi pogledu rotirajuće predsjedništvo Vijeća EU-a trebalo nastaviti i dodatno razmotriti mogućnosti:

20.

nastavku napora na poboljšanju kvalitete, pravednosti, uključivosti i relevantnosti obrazovanja i osposobljavanja za tržište rada, među ostalim razvojem sveobuhvatnih strategija u području vještina i cjeloživotnog učenja, prema potrebi i u skladu s nacionalnim okolnostima;

21.

kako bi se povećala vidljivost obrazovanja i osposobljavanja te kako bi se dodatno prepoznala njihova uloga poticajne strukturne politike, nastavku pružanja doprinosa europskom semestru i provedbi nove strategije rasta, europskog zelenog plana, što se tiče pitanja obrazovanja i osposobljavanja;

22.

nastavku praćenja napretka u ostvarivanju zajednički dogovorenih ciljeva na razini Unije u području obrazovanja i osposobljavanja, čiji bi se rezultati prema potrebi mogli uključiti u postupak europskog semestra.

23.

obavješćuje Odbor za obrazovanje o rokovima u okviru postupka europskog semestra, među ostalim o njegovim različitim ključnim etapama;

24.

nastavi promicati Pregled obrazovanja i osposobljavanja, uključujući njegov doprinos jačanju dokaza u vezi s obrazovanjem i osposobljavanjem u okviru postupka europskog semestra, istodobno osiguravajući da Pregled obrazovanja i osposobljavanja bude zasnovan na nalazima utemeljenima na dokazima, kao i na pouzdanim metodologijama, u bliskoj suradnji s državama članicama;

25.

u okviru pripreme godišnjeg Pregleda obrazovanja i osposobljavanja osigura pravodobnu suradnju s državama članicama te da se u Pregledu obrazovanja i osposobljavanja točno odražavaju provedene reforme i specifičnosti nacionalnih sustava obrazovanja i osposobljavanja;

26.

razmotri mogućnost donošenja komunikacije Komisije uz Pregled obrazovanja i osposobljavanja, prema potrebi, kako bi poslužila kao temelj za pripremu političkih poruka Vijeća povezanih s najvažnijim pitanjima utvrđenima u Pregledu obrazovanja i osposobljavanja;

27.

nastoji pronaći sinergije i komplementarnost među različitim analizama u području obrazovanja i osposobljavanja, posebno osiguravanjem većeg sudjelovanja Stalne skupine za pokazatelje i mjerila u radu povezanom s pokazateljima koji se upotrebljavaju u europskom semestru;

28.

predstavi svoju komunikaciju o europskom prostoru obrazovanja, uključujući strateški okvir za europsku suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja za razdoblje nakon 2020., kojim su sve razine i sektori obrazovanja i osposobljavanja obuhvaćeni u perspektivi cjeloživotnog učenja. To bi trebalo uključivati referentne vrijednosti i pokazatelje koji odražavaju prioritete koje su utvrdile države članice, uzimajući u obzir dostupnost i usporedivost podataka među državama članicama te ishode prethodnih savjetovanja;

29.

ažurira Akcijski plan za digitalno obrazovanje i Program vještina za Europu kako bi se reagiralo na hitne trenutačne izazove u vezi s vještinama te kako bi se zadovoljile buduće potrebe s obzirom na tehnološke i društvene promjene;

30.

istraži načine za usporedivije mjerenje različitog gospodarskog i socijalnog povrata ulaganja razvojem mjernih metodologija i pokazatelja javne potrošnje u području obrazovanja i osposobljavanja, u bliskoj suradnji s državama članicama;

31.

blisko surađuje s OECD-om i UNESCO-om kako bi se poboljšala kvaliteta analiza utemeljenih na dokazima te poboljšao cjelokupan postupak praćenja i izvješćivanja, kad je to moguće i potrebno;

32.

nastavi poticati otvoreni dijalog između Komisije i država članica u vezi s preporukama za pojedine zemlje koje se odnose na obrazovanje i osposobljavanje, uzimajući u obzir posebnosti nacionalnih sustava obrazovanja i osposobljavanja.