EUR-Lex Access to European Union law
This document is an excerpt from the EUR-Lex website
Document 32019R0876
Regulation (EU) 2019/876 of the European Parliament and of the Council of 20 May 2019 amending Regulation (EU) No 575/2013 as regards the leverage ratio, the net stable funding ratio, requirements for own funds and eligible liabilities, counterparty credit risk, market risk, exposures to central counterparties, exposures to collective investment undertakings, large exposures, reporting and disclosure requirements, and Regulation (EU) No 648/2012 (Text with EEA relevance.)
Uredba (EU) 2019/876 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2019. o izmjeni Uredbe (EU) br. 575/2013 u pogledu omjera financijske poluge, omjera neto stabilnih izvora financiranja, zahtjeva za regulatorni kapital i prihvatljive obveze, kreditnog rizika druge ugovorne strane, tržišnog rizika, izloženosti prema središnjim drugim ugovornim stranama, izloženosti prema subjektima za zajednička ulaganja, velikih izloženosti, zahtjeva za izvješćivanje i objavu, i Uredbe (EU) br. 648/2012 (Tekst značajan za EGP.)
Uredba (EU) 2019/876 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2019. o izmjeni Uredbe (EU) br. 575/2013 u pogledu omjera financijske poluge, omjera neto stabilnih izvora financiranja, zahtjeva za regulatorni kapital i prihvatljive obveze, kreditnog rizika druge ugovorne strane, tržišnog rizika, izloženosti prema središnjim drugim ugovornim stranama, izloženosti prema subjektima za zajednička ulaganja, velikih izloženosti, zahtjeva za izvješćivanje i objavu, i Uredbe (EU) br. 648/2012 (Tekst značajan za EGP.)
PE/15/2019/REV/1
SL L 150, 7.6.2019, p. 1–225
(BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, GA, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)
In force: This act has been changed. Current consolidated version: 27/06/2020
Relation | Act | Comment | Subdivision concerned | From | To |
---|---|---|---|---|---|
Modifies | 32012R0648 | Zamjena | članak 50a stavak 2 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32012R0648 | Zamjena | članak 50b | 28/06/2021 | |
Modifies | 32012R0648 | stavljanje izvan snage | članak 50c stavak 1 točka (d) | 28/06/2021 | |
Modifies | 32012R0648 | stavljanje izvan snage | članak 50c stavak 1 točka (e) | 28/06/2021 | |
Modifies | 32012R0648 | stavljanje izvan snage | članak 50d točka (c) | 28/06/2021 | |
Modifies | 32012R0648 | Zamjena | članak 89 stavak 5a | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 471 stavak 1 | 01/01/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 1 | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | članak 104b | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | članak 11 stavak 3a | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 117 stavak 2 nenumerirani podstavak | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | članak 117 stavak 2 točka (o) | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | članak 117 stavak 2 točka (p) | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 118 točka (a) | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 124 stavak 4 | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 124 stavak 5 | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | članak 12a | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 13 | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | članak 132a stavak 4 | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 14 | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 164 stavak 8 | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 164 stavak 9 | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 18 stavak 1 nenumerirani podstavak 2 | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 18 stavak 9 | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 2 | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 26 stavak 3 | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | članak 28 stavak 1 nenumerirani podstavak | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 28 stavak 1 točka (b) | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | članak 28 stavak 3 nenumerirani podstavak | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 33 stavak 1 točka (c) | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | članak 36 stavak 4 | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | članak 37 točka (c) | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 39 stavak 2 nenumerirani podstavak 1 FR | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 390 stavak 9 | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | članak 391 stavak | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 394 stavak 4 | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | članak 396 stavak 3 | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | članak 4 stavak 4 | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 403 stavak 4 | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | članak 415 stavak 3a | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 419 stavak 5 | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 45 točka (a) točka (i) | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 460 stavak 1 | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | članak 460 stavak 3 | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | članak 461a | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 462 | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 49 stavak 2 nenumerirani podstavak | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 49 stavak 3 točka (a) PT (iv) FR | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 49 stavak 3 točka (a) PT (v) FR 1 | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 494 | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | članak 494a | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | članak 494b | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 497 | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 500 | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | članak 501a stavak 4 | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | članak 501a stavak 5 | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | članak 501b | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | članak 504a | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 507 | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | članak 510 stavak 10 | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | članak 510 stavak 11 | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | članak 510 stavak 4 | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | članak 510 stavak 5 | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | članak 510 stavak 6 | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | članak 510 stavak 7 | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | članak 510 stavak 8 | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | članak 510 stavak 9 | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 511 | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 513 | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 514 stavak 1 | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | članak 518a | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | članak 519b | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | članak 52 stavak 1 nenumerirani podstavak | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 52 stavak 1 točka (a) | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 52 stavak 1 točka (b) FR | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 52 stavak 1 točka (c) | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 52 stavak 1 točka (h) | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 52 stavak 1 točka (j) | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 52 stavak 1 točka (p) | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | članak 52 stavak 1 točka (q) | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | članak 52 stavak 1 točka (r) | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | članak 54 stavak 1 točka (e) | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 59 točka (a) točka (i) | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 6 stavak 1a | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 62 točka (a) | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | članak 63 nenumerirani podstavak | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 63 rečenica | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 63 točka (a) | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 63 točka (b) rečenica | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 63 točka (c) | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 63 točka (d) | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 63 točka (e) rečenica | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 63 točka (f) | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 63 točka (g) | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 63 točka (h) | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 63 točka (i) | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 63 točka (j) | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 63 točka (k) | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 63 točka (l) | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 63 točka (m) | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 63 točka (n) | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | članak 63 točka (o) | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | članak 63 točka (p) | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 64 | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | članak 66 točka (e) | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 69 točka (a) PT (i) | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | članak 72a | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | članak 72b | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | članak 72c | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | članak 72d | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | članak 72e | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | članak 72f | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | članak 72g | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | članak 72h | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | članak 72i | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | članak 72j | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | članak 72k | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | članak 72l | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 73 stavak 1 | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 73 stavak 2 | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 73 stavak 3 | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 73 stavak 4 | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 73 stavak 6 | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 73 naslov | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 75 rečenica | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 76 stavak 1 | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 76 stavak 2 | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 76 stavak 3 | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 77 | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 78 | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | članak 78a | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 79 stavak 1 | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 79 naslov | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | članak 79a | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 80 stavak 1 | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 80 stavak 3 rečenica | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 80 naslov | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 81 stavak 1 | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 82 | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 83 stavak 1 rečenica | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | članak 92a | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | članak 92b | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | poglavlje 5a | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | dio 10 glava (potpodjela) II članak 501c | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | dio 10 glava (potpodjela) IIA | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | dio 2 glava (potpodjela) I poglavlje 6 TEXT | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | dio 2 naslov | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | dio 3 glava (potpodjela) II poglavlje 6 SECTION 3 A 277 P 5 | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | dio 3 glava (potpodjela) II poglavlje 6 SECTION 3 A 279a P 3 | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | dio 3 glava (potpodjela) IV poglavlje 1 | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | dio 3 glava (potpodjela) IV poglavlje 1a | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | dio 3 glava (potpodjela) IV poglavlje 1b | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | dio 7 članak 430 stavak 7 | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | dio 7 članak 430 stavak 8 | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | dio 7 članak 430b | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | dio 7 članak 430c | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | dio 8 glava (potpodjela) I članak 432 P 1 | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | dio 8 glava (potpodjela) I članak 432 P 2 | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | dio 8 glava (potpodjela) I članak 434a | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | odjeljak 1 | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | odjeljak 2 | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | odjeljak 3 | 27/06/2019 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 11 stavak 1 | 28/12/2020 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 11 stavak 2 | 28/12/2020 | |
Modifies | 32013R0575 | stavljanje izvan snage | članak 11 stavak 3 | 28/12/2020 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 11 stavak 4 | 28/12/2020 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 11 stavak 5 | 28/12/2020 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 11 stavak 6 | 28/12/2020 | |
Modifies | 32013R0575 | stavljanje izvan snage | članak 12 | 28/12/2020 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 124 stavak 1 | 28/12/2020 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 124 stavak 1a | 28/12/2020 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 124 stavak 2 | 28/12/2020 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 124 stavak 3 | 28/12/2020 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 124 stavak 6 | 28/12/2020 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 164 stavak 1 | 28/12/2020 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 164 stavak 10 | 28/12/2020 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 164 stavak 2 | 28/12/2020 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 164 stavak 3 | 28/12/2020 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 164 stavak 4 | 28/12/2020 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 164 stavak 5 | 28/12/2020 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 164 stavak 6 | 28/12/2020 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 164 stavak 7 | 28/12/2020 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 18 stavak 1 nenumerirani podstavak 1 | 28/12/2020 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 18 stavak 2 | 28/12/2020 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 18 stavak 3 | 28/12/2020 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 18 stavak 4 | 28/12/2020 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 18 stavak 5 | 28/12/2020 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 18 stavak 6 | 28/12/2020 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 18 stavak 7 | 28/12/2020 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 18 stavak 8 | 28/12/2020 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 458 stavak 10 | 28/12/2020 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 458 stavak 2 | 28/12/2020 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 458 stavak 4 | 28/12/2020 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 458 stavak 5 | 28/12/2020 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 458 stavak 9 | 28/12/2020 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | prilog II točka 1 točka (e) | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | prilog II točka 2 točka (d) | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | prilog II točka 3 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 10 stavak 1 nenumerirani podstavak 1 FR | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 102 stavak 2 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 102 stavak 3 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 102 stavak 4 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | članak 102 stavak 5 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | članak 102 stavak 6 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 103 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | stavljanje izvan snage | članak 104 stavak 2 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 105 stavak 1 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 105 stavak 11 točka (a) | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 105 stavak 3 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 105 stavak 4 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 105 stavak 6 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 105 stavak 7 nenumerirani podstavak 2 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 107 stavak 3 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | članak 123 stavak | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 128 stavak 1 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 128 stavak 2 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 132 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | članak 132a stavak 1 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | članak 132a stavak 2 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | članak 132a stavak 3 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | članak 132b | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | članak 132c | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 144 stavak 1 točka (g) | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 15 stavak 1 nenumerirani podstavak 1 FR | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 152 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | članak 158 stavak 9a | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 16 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 201 stavak 1 točka (h) | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 22 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 223 stavak 3 nenumerirani podstavak 2 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | članak 223 stavak 5 nenumerirani podstavak | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 272 točka 12 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | članak 272 točka 12a | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 272 točka 6 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | članak 272 točka 7a | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 273 stavak 1 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 273 stavak 6 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 273 stavak 7 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 273 stavak 8 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | članak 273 stavak 9 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | članak 273a | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | članak 273b | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 283 stavak 4 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 298 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | stavljanje izvan snage | članak 299 stavak 2 točka (a) | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 300 rečenica | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | članak 300 točka 10 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | članak 300 točka 11 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | članak 300 točka 5 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | članak 300 točka 6 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | članak 300 točka 7 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | članak 300 točka 8 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | članak 300 točka 9 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 301 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 302 stavak 2 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 303 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 304 stavak 1 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 304 stavak 3 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 304 stavak 4 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 304 stavak 5 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | članak 304 stavak 6 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | članak 304 stavak 7 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 305 stavak 1 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | članak 305 stavak 2 nenumerirani podstavak | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 305 stavak 2 točka (c) | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 305 stavak 3 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 305 stavak 4 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 306 stavak 1 točka (c) | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | članak 306 stavak 1 točka (d) | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 306 stavak 2 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 306 stavak 3 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 307 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 308 stavak 2 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 308 stavak 3 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | stavljanje izvan snage | članak 308 stavak 4 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | stavljanje izvan snage | članak 308 stavak 5 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 309 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 310 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 311 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | članak 316 stavak 1 nenumerirani podstavak | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 36 stavak 1 točka (n) | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 384 stavak 1 Tekst | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 385 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 390 stavak 1 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 390 stavak 2 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 390 stavak 3 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 390 stavak 4 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 390 stavak 5 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 390 stavak 6 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 390 stavak 7 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 390 stavak 8 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | članak 392 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 394 stavak 1 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 394 stavak 2 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 394 stavak 3 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 395 stavak 1 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 395 stavak 5 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | članak 396 stavak 1 nenumerirani podstavak | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 396 stavak 1 nenumerirani podstavak 2 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 397 stupac tablice 1 Tekst | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 399 stavak 1 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 399 stavak 3 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 4 stavak 1 točka 127 PT (a) | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 4 stavak 1 točka 128 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | članak 4 stavak 1 točka 130 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | članak 4 stavak 1 točka 131 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | članak 4 stavak 1 točka 132 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | članak 4 stavak 1 točka 133 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | članak 4 stavak 1 točka 134 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | članak 4 stavak 1 točka 135 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | članak 4 stavak 1 točka 136 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | članak 4 stavak 1 točka 137 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | članak 4 stavak 1 točka 138 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | članak 4 stavak 1 točka 139 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | članak 4 stavak 1 točka 140 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | članak 4 stavak 1 točka 141 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | članak 4 stavak 1 točka 142 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | članak 4 stavak 1 točka 143 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | članak 4 stavak 1 točka 144 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | članak 4 stavak 1 točka 145 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | članak 4 stavak 1 točka 146 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | članak 4 stavak 1 točka 147 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | članak 4 stavak 1 točka 148 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | članak 4 stavak 1 točka 149 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 4 stavak 1 točka 20 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 4 stavak 1 točka 26 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 4 stavak 1 točka 28 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | članak 4 stavak 1 točka 29a | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | članak 4 stavak 1 točka 29b | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | članak 4 stavak 1 točka 29c | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | članak 4 stavak 1 točka 29d | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | članak 4 stavak 1 točka 39 L | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 4 stavak 1 točka 41 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 4 stavak 1 točka 7 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 4 stavak 1 točka 71 PT (b) FR | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 4 stavak 1 točka 72 PT (a) | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 4 stavak 1 točka 86 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 4 stavak 1 točka 91 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 4 stavak 1 točka 96 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 400 stavak 1 nenumerirani podstavak 1 PT (j) | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | članak 400 stavak 1 nenumerirani podstavak 1 PT (l) | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | članak 400 stavak 1 nenumerirani podstavak 1 PT (m) | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | članak 400 stavak 1 nenumerirani podstavak 1 PT (n) | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 400 stavak 2 točka (c) | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 400 stavak 2 točka (k) | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | članak 400 stavak 2 točka (l) | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 400 stavak 3 nenumerirani podstavak 2 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | članak 400 stavak 4 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 401 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 402 stavak 1 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 402 stavak 2 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 403 stavak 1 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 403 stavak 2 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 403 stavak 3 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 411 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 412 stavak 2 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | članak 412 stavak 4a | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 413 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 414 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 415 stavak 1 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 415 stavak 2 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 415 stavak 3 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 416 stavak 3 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 416 stavak 5 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 416 stavak 6 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | stavljanje izvan snage | članak 416 stavak 7 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 419 stavak 2 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 422 stavak 4 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 422 stavak 8 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 423 stavak 2 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 423 stavak 3 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 424 stavak 4 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 425 stavak 2 točka (c) | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | članak 456 točka (k) | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 457 točka (i) | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 493 stavak 1 rečenica 1 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 493 stavak 3 točka (c) | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 498 stavak 1 nenumerirani podstavak 1 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | stavljanje izvan snage | članak 499 stavak 3 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 501 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | članak 501a stavak 1 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | članak 501a stavak 2 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | članak 501a stavak 3 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 514 stavak 2 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 6 stavak 1 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 6 stavak 3 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 6 stavak 4 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 6 stavak 5 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 8 stavak 1 točka (b) | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 8 stavak 3 točka (b) | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 8 stavak 3 točka (c) | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | članak 8 stavak 6 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | članak 88a | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | članak 92 stavak 1 točka (d) | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 92 stavak 3 točka (b) | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 92 stavak 3 točka (c) | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | članak 92 stavak 3 točka (ca) | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 94 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | stavljanje izvan snage | dio 3 glava (potpodjela) I poglavlje 2 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | dio 3 glava (potpodjela) II poglavlje 6 SECTION 3 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | dio 3 glava (potpodjela) II poglavlje 6 SECTION 4 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | dio 3 glava (potpodjela) II poglavlje 6 SECTION 5 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | dio 6 glava (potpodjela) I naslov | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | dio 6 glava (potpodjela) IV | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | dio 7 A | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | dio 8 | 28/06/2021 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | članak 92 stavak 1a | 01/01/2022 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | članak 104a | 28/06/2023 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 106 stavak 2 | 28/06/2023 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 106 stavak 3 | 28/06/2023 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | članak 106 stavak 4 | 28/06/2023 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | članak 106 stavak 5 | 28/06/2023 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | članak 106 stavak 6 | 28/06/2023 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | članak 106 stavak 7 | 28/06/2023 | |
Modifies | 32013R0575 | Dodatak | članak 204a | 28/06/2023 | |
Modifies | 32013R0575 | Zamjena | članak 36 stavak 1 točka (b) | ||
Partial adoption | 52016PC0850 | 20/05/2019 |
Relation | Act | Comment | Subdivision concerned | From | To |
---|---|---|---|---|---|
Corrected by | 32019R0876R(01) | (PL) | |||
Corrected by | 32019R0876R(02) | (LT, LV) | |||
Corrected by | 32019R0876R(03) | (IT) | |||
Corrected by | 32019R0876R(04) | (FR) | |||
Corrected by | 32019R0876R(05) | (DE) | |||
Corrected by | 32019R0876R(06) | (ES) | |||
Corrected by | 32019R0876R(07) | (ES, IT) | |||
Corrected by | 32019R0876R(08) | ||||
Corrected by | 32019R0876R(09) | (FR, NL) | |||
Corrected by | 32019R0876R(10) | ||||
Corrected by | 32019R0876R(11) | ||||
Corrected by | 32019R0876R(12) | (GA) | |||
Corrected by | 32019R0876R(13) | (HU, PT) | |||
Corrected by | 32019R0876R(14) | (FI, SL) | |||
Corrected by | 32019R0876R(15) | (SL) | |||
Corrected by | 32019R0876R(16) | (ES) | |||
Modified by | 32020R0873 | Dodatak | članak 3 stavak 3a | 27/06/2020 | |
Modified by | 32020R0873 | Zamjena | članak 3 stavak 7 | 27/06/2020 | |
Modified by | 32020R0873 | Zamjena | članak 3 stavak 5 | 27/06/2020 |
7.6.2019 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 150/1 |
UREDBA (EU) 2019/876 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
od 20. svibnja 2019.
o izmjeni Uredbe (EU) br. 575/2013 u pogledu omjera financijske poluge, omjera neto stabilnih izvora financiranja, zahtjeva za regulatorni kapital i prihvatljive obveze, kreditnog rizika druge ugovorne strane, tržišnog rizika, izloženosti prema središnjim drugim ugovornim stranama, izloženosti prema subjektima za zajednička ulaganja, velikih izloženosti, zahtjeva za izvješćivanje i objavu, i Uredbe (EU) br. 648/2012
(Tekst značajan za EGP)
EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 114.,
uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,
nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,
uzimajući u obzir mišljenje Europske središnje banke (1),
uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (2),
u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (3),
budući da:
(1) |
Nakon financijske krize do koje je došlo u razdoblju 2007. – 2008. Unija je provela opsežnu reformu regulatornog okvira za financijske usluge radi jačanja otpornosti svojih financijskih institucija. Ta se reforma u velikoj mjeri temeljila na međunarodnim standardima koje je Bazelski odbor za nadzor banaka (BCBS) dogovorio 2010., poznatim kao okvir Basel III. Među brojnim mjerama paket reformi uključivao je donošenje Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (4) i Direktive 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća (5), čime su pojačani bonitetni zahtjevi za kreditne institucije i investicijska društva (institucije). |
(2) |
Iako je zbog reforme financijski sustav postao stabilniji i otporniji na brojne vrste mogućih budućih šokova i kriza, njome se nisu riješili svi utvrđeni problemi. Važan razlog za to bio je taj što međunarodna tijela koja donose standarde, kao što su BCBS i Odbor za financijsku stabilnost (FSB), tada još nisu bili završili svoj rad na međunarodno dogovorenim rješenjima za te probleme. Sada kada je rad na važnim dodatnim reformama dovršen, trebalo bi riješiti preostale probleme. |
(3) |
Komisija je u Komunikaciji od 24. studenoga 2015. naslovljenoj „Ususret dovršetku bankarske unije” prepoznala potrebu za daljnjim smanjenjem rizika te se obvezala predstaviti zakonodavni prijedlog koji bi se temeljio na međunarodno dogovorenim standardima. I u Zaključcima Vijeća od 17. lipnja 2016. i Rezoluciji Europskog parlamenta od 10. ožujka 2016. o bankovnoj uniji – godišnjem izvješću za 2015. (6) prepoznata je potreba za poduzimanjem daljnjih konkretnih zakonodavnih mjera u odnosu na smanjenje rizika u financijskom sektoru. |
(4) |
Mjerama za smanjenje rizika trebalo bi se ne samo dodatno ojačati otpornost europskog bankarskog sustava i povjerenje tržišta u taj sustav, nego i stvoriti temelj za daljnji napredak u dovršetku bankovne unije. Te bi mjere trebalo razmotriti i s obzirom na šire izazove koji utječu na gospodarstvo Unije, posebno s obzirom na potrebu za promicanjem rasta i otvaranjem novih radnih mjesta u razdoblju neizvjesnih gospodarskih izgleda. U tom su kontekstu pokrenute različite važne inicijative politika, kao npr. Plan ulaganja za Europu i unija tržišta kapitala, kako bi se ojačalo gospodarstvo Unije. Stoga je važna nesmetana interakcija svih mjera za smanjenje rizika s tim inicijativama politika, kao i s nedavnim širim reformama u financijskom sektoru. |
(5) |
Odredbe ove Uredbe trebale bi biti istovjetne međunarodno dogovorenim standardima te bi se njima trebalo osigurati da Direktiva 2013/36/EU i Uredba (EU) br. 575/2013 i dalje budu istovjetne okviru Basel III. Ciljano usmjerene prilagodbe kako bi se odrazile posebnosti Unije i šira razmatranja u pogledu politika trebale bi biti ograničenog područja primjene ili trajanja kako se ne bi narušila opća pouzdanost bonitetnog okvira. |
(6) |
Trebalo bi poboljšati i postojeće mjere za smanjenje rizika, a posebno zahtjeve za izvješćivanje i objavu, kako bi se osiguralo da se mogu primijeniti na proporcionalniji način te da se njima ne stvara pretjerano opterećenje u pogledu usklađenosti, posebno za manje i jednostavnije institucije. |
(7) |
Kako bi se ciljano pojednostavnili zahtjevi s obzirom na primjenu načela proporcionalnosti, potrebna je precizna definicija malih i jednostavnih institucija. Jedinstvenim apsolutnim pragom, samim po sebi, ne uzimaju se u obzir posebnosti nacionalnih bankarskih tržišta. Stoga je potrebno da države članice imaju mogućnost koristiti se svojim diskrecijskim pravom kako bi taj prag uskladile s nacionalnim okolnostima i prema potrebi ga smanjile. Budući da veličina institucije sama po sebi nije presudna za utvrđivanje njezina profila rizičnosti, također je potrebno primijeniti dodatne kvalitativne kriterije kako bi se osiguralo da se institucija smatra malom i jednostavnom institucijom te da može ostvarivati korist od proporcionalnijih pravila ako institucija ispunjava sve relevantne kriterije. |
(8) |
Omjerima financijske poluge doprinosi se očuvanju financijske stabilnosti jer djeluju kao potpora za kapitalne zahtjeve koji se temelje na riziku te ograničavaju stvaranje prekomjerne financijske poluge u vrijeme gospodarskog oporavka. BCBS je revidirao međunarodni standard za omjer financijske poluge kako bi se pobliže odredili određeni aspekti strukture tog omjera. Uredbu (EU) br. 575/2013 trebalo bi uskladiti s revidiranim standardom kako bi se na međunarodnoj razini osigurali jednaki uvjeti za institucije koje imaju poslovni nastan u Uniji, ali posluju izvan Unije, te kako bi se osiguralo da omjer financijske poluge ostane djelotvorna dopuna kapitalnim zahtjevima koji se temelje na riziku. Stoga bi trebalo uvesti zahtjev za omjer financijske poluge kako bi se dopunio postojeći sustav izvješćivanja i objavljivanja u pogledu omjera financijske poluge. |
(9) |
Kako se ne bi nepotrebno ograničavalo pozajmljivanje institucija trgovačkim društvima i kućanstvima te kako bi se spriječili neopravdani negativni učinci na tržišnu likvidnost, zahtjev za omjer financijske poluge trebalo bi odrediti na razini na kojoj bi djelovao kao pouzdana potpora za rizik prekomjerne financijske poluge i pritom ne bi ometao gospodarski rast. |
(10) |
Europsko nadzorno tijelo (Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo) (EBA) osnovano Uredbom (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (7) u svojem izvješću o zahtjevu za omjer financijske poluge od 3. kolovoza 2016. zaključilo je da bi omjer financijske poluge osnovnog kapitala kalibriran na 3 % za sve vrste kreditnih institucija predstavljao pouzdanu funkciju potpore. BCBS je zahtjev za omjer financijske poluge od 3 % dogovorio i na međunarodnoj razini. Stoga bi zahtjev za omjer financijske poluge trebao biti kalibriran na 3 %. |
(11) |
Međutim, zahtjevom za omjer financijske poluge od 3 % određene poslovne modele i poslovne linije ograničilo bi se više nego ostale. To bi posebno neproporcionalno utjecalo na javno kreditiranje od strane javnih razvojnih banaka i službeno podupirane izvozne kredite. Omjer financijske poluge stoga bi trebalo prilagoditi za te vrste izloženosti. Stoga bi trebalo utvrditi jasne kriterije koji pomažu u određivanju javne zadaće takvih kreditnih institucija i obuhvatiti aspekte kao što su njihovo osnivanje, vrsta aktivnosti kojima se bave, njihov cilj, aranžmani jamstva javnih tijela i ograničenja u vezi s aktivnostima primanja depozita. Oblik i način osnivanja takvih kreditnih institucija trebali bi, međutim, ostati u okviru diskrecijskog prava središnje države, područne (regionalne) ili lokalne samouprave države članice i mogu se sastojati od uspostave nove kreditne institucije, stjecanja ili preuzimanja, među ostalim koncesijom i u kontekstu sanacijskog postupka, već postojećeg subjekta od strane takvih javnih tijela. |
(12) |
Omjerom financijske poluge ne bi se smjelo ugroziti ni pružanje usluga središnjeg poravnanja klijentima od strane institucija. Stoga bi iz mjere ukupne izloženosti trebalo isključiti inicijalnu nadoknadu za transakcije izvedenicama čije se poravnanje provodi centralno, koje su institucije primile od svojih klijenata i koje prenose središnjim drugim ugovornim stranama. |
(13) |
U iznimnim slučajevima u kojima je isključenje određenih izloženosti prema središnjim bankama iz omjera financijske poluge opravdano te kako bi se olakšalo provođenje monetarnih politika, nadležna tijela trebala bi imati mogućnost takve izloženosti privremeno isključiti iz mjere ukupne izloženosti. U tu svrhu, nakon savjetovanja s relevantnom središnjom bankom, trebala bi javno izjaviti da postoje takve iznimne okolnosti. Zahtjev za omjer financijske poluge trebalo bi razmjerno tome ponovno kalibrirati kako bi se prebio učinak isključivanja. Takvim bi se ponovnim kalibriranjem trebalo osigurati isključenje rizikâ po financijsku stabilnost koji pogađaju relevantne bankarske sektore te održavanje otpornosti koju omogućuje omjer financijske poluge. |
(14) |
Na institucije koje su u skladu s Direktivom 2013/36/EU i sa standardima BCBS-a o zaštitnom sloju omjera financijske poluge za globalno sistemski važne banke (GSV banke), objavljenima u prosincu 2017., utvrđene kao globalno sistemski važne institucije (GSV institucije) prikladno je primijeniti zahtjev za zaštitni sloj omjera financijske poluge. Zaštitni sloj omjera financijske poluge kalibrirao je BCBS s posebnim ciljem ublažavanja usporedivo većih rizika koje GSV banke predstavljaju za financijsku stabilnost i koji bi se u skladu s tim na GSV institucije trebao primjenjivati samo u toj fazi. Potrebno je međutim provesti daljnju analizu kako bi se odredilo bi li bilo primjereno primjenjivati zahtjev za zaštitni sloj omjera financijske poluge na ostale sistemski važne institucije (OSV institucije), kako su definirane u Direktivi 2013/36/EU, i ako je to slučaj, na koji bi način trebalo prilagoditi kalibraciju posebnim značajkama tih institucija. |
(15) |
FSB je 9. studenoga 2015. objavio sažeti pregled o ukupnom kapacitetu pokrivanja gubitaka (TLAC – Total Loss-Absorbing Capacity) („standard TLAC”) koji je u studenome 2015. prihvaćen na sastanku na vrhu država skupine G20 u Turskoj. Standardom TLAC zahtijeva se od GSV banaka da imaju dovoljan iznos obveza s velikom sposobnošću pokrivanja gubitaka (tj. obveza prihvatljivih za bail-in) kako bi se osiguralo nesmetano i brzo pokrivanje gubitaka i dokapitalizacija u slučaju sanacije. Standard TLAC trebalo bi provesti u pravu Unije. |
(16) |
Pri provedbi standarda TLAC u pravu Unije treba uzeti u obzir postojeći minimalni zahtjev za regulatorni kapital i prihvatljive obveze specifičan za pojedinu instituciju (MREL) utvrđen u Direktivi 2014/59/EU Europskog parlamenta i Vijeća (8). Budući da standard TLAC i MREL imaju isti cilj, a to je osigurati da institucije imaju dovoljnu sposobnost za pokrivanje gubitaka, ta dva zahtjeva trebala bi biti elementi zajedničkog okvira koji se međusobno dopunjuju. U operativnom smislu, usklađenu minimalnu razinu standarda TLAC trebalo bi uvesti u Uredbu (EU) br. 575/2013 u obliku novog zahtjeva za regulatorni kapital i prihvatljive obveze, dok bi faktor uvećanja specifičan za institucije koji se odnosi na GSV institucije i zahtjev specifičan za institucije koji se odnosi na institucije koje nisu GSV institucije trebalo uvesti ciljanim izmjenama Direktive 2014/59/EU i Uredbe (EU) br. 806/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (9). Odredbe kojima se uvodi standard TLAC u Uredbi (EU) br. 575/2013 trebalo bi tumačiti zajedno s odredbama koje su uvedene u Direktivu 2014/59/EU i Uredbu (EU) br. 806/2014 i s Direktivom 2013/36/EU. |
(17) |
U skladu sa standardom TLAC kojim su obuhvaćene samo GSV banke, minimalni zahtjev za dostatni iznos regulatornog kapitala i obveze s velikom sposobnošću pokrivanja gubitaka uveden u ovoj Uredbi trebalo bi primjenjivati samo na GSV institucije. Međutim, pravila koja se odnose na prihvatljive obveze uvedene u ovoj Uredbi trebala bi se primjenjivati na sve institucije, u skladu s dopunskim prilagodbama i zahtjevima utvrđenima u Direktivi 2014/59/EU. |
(18) |
U skladu sa standardom TLAC, zahtjev za regulatorni kapital i prihvatljive obveze trebalo bi primjenjivati na sanacijske subjekte koji su ili sami GSV institucije ili su dio grupe za koju je utvrđeno da je GSV institucija. Zahtjev za regulatorni kapital i prihvatljive obveze trebalo bi primjenjivati ili na pojedinačnoj osnovi ili na konsolidiranoj osnovi, ovisno o tome jesu li ti sanacijski subjekti samostalne institucije koje nemaju društva kćeri ili su matična društva. |
(19) |
Direktivom 2014/59/EU omogućuje se upotreba instrumenata sanacije ne samo za institucije, već i za financijske holdinge i mješovite financijske holdinge. Matični financijski holdinzi i matični mješoviti financijski holdinzi trebali bi stoga imati dostatnu sposobnost pokrivanja gubitaka na isti način kao i matične institucije. |
(20) |
Kako bi se osigurala djelotvornost zahtjeva za regulatorni kapital i prihvatljive obveze, ključno je da instrumenti koji se drže radi ispunjavanja tog zahtjeva imaju veliku sposobnost pokrivanja gubitaka. Obveze koje se isključuju od primjene bail-in instrumenta iz Direktive 2014/59/EU nemaju takvu sposobnost, kao ni druge obveze koje bi, iako su u načelu prihvatljive za bail-in, mogle u praksi uzrokovati poteškoće pri njegovoj primjeni. Te obveze stoga ne bi trebalo smatrati prihvatljivima za zahtjev za regulatorni kapital i prihvatljive obveze. S druge strane, instrumenti kapitala, kao i podređene obveze, imaju veliku sposobnost pokrivanja gubitaka. Osim toga, potencijal obveza za pokrivanje gubitaka koje imaju isti rang kao i određene isključene obveze trebalo bi priznati u određenoj mjeri, u skladu sa standardom TLAC. |
(21) |
Kako bi se izbjeglo dvostruko obračunavanje obveza za potrebe zahtjeva za regulatorni kapital i prihvatljive obveze, trebalo bi uvesti pravila za odbitak ulaganja u stavke prihvatljivih obveza koje zrcale odgovarajući pristup odbitcima koji je već razvijen u Uredbi (EU) br. 575/2013 za instrumente kapitala. U skladu s tim pristupom, ulaganja u instrumente prihvatljivih obveza trebalo bi najprije odbiti od prihvatljivih obveza a, u mjeri u kojoj nema dovoljno obveza, te instrumente prihvatljivih obveza trebalo bi odbiti od instrumenata dopunskog kapitala. |
(22) |
Standard TLAC sadržava neke kriterije prihvatljivosti za obveze koji su stroži od postojećih kriterija prihvatljivosti za instrumente kapitala. Kako bi se osigurala dosljednost, kriterije prihvatljivosti za instrumente kapitala trebalo bi uskladiti u pogledu neprihvatljivosti instrumenata koje izdaju subjekti posebne namjene od 1. siječnja 2022. |
(23) |
Potrebno je osigurati jasan i transparentan postupak odobrenja instrumenata redovnog osnovnog kapitala kojima se može doprinijeti održavanju visoke kvalitete tih instrumenta. U tu svrhu nadležna tijela trebala bi biti odgovorna za odobrenje tih instrumenata prije nego što ih institucije mogu rasporediti kao instrumente redovnog osnovnog kapitala. Nadležna tijela međutim ne bi trebala zahtijevati prethodno odobrenje za instrumente redovnog osnovnog kapitala koji su izdani na temelju pravne dokumentacije koju je nadležno tijelo već odobrilo i koji su uvelike uređeni jednakim odredbama kao i instrumenti kapitala za koje su institucije primile prethodno odobrenje nadležnog tijela da ih se rasporedi kao instrumente redovnog osnovnog kapitala. U tom slučaju umjesto podnošenja zahtjeva za prethodno odobrenje, institucije bi trebale imati mogućnost obavijestiti svoja nadležna tijela o namjeri izdavanja takvih instrumenata. To bi trebale učiniti dovoljno prije nego se instrumenti rasporede kao instrumenti redovnog osnovnog kapitala kako bi se nadležnim tijelima ostavilo dovoljno vremena da, prema potrebi, preispitaju instrumente. S obzirom na ulogu EBA-e u daljnjoj konvergenciji nadzornih praksi i poboljšanju kvalitete instrumenata regulatornog kapitala, nadležna tijela trebala bi se savjetovati s EBA-om prije odobravanja svakog novog oblika instrumenata redovnog osnovnog kapitala. |
(24) |
Instrumenti kapitala prihvatljivi su kao instrumenti dodatnog osnovnog kapitala ili instrumenti dopunskog kapitala samo u onoj mjeri u kojoj ispunjavaju relevantne kriterije prihvatljivosti. Takvi instrumenti kapitala mogu se sastojati od vlasničkih instrumenata ili obveza, uključujući podređene kredite koji ispunjavaju te kriterije. |
(25) |
Instrumenti kapitala ili dijelovi instrumenata kapitala trebali bi biti prihvatljivi kao instrumenti regulatornog kapitala samo do iznosa koji je uplaćen. Dok god dijelovi instrumenta nisu plaćeni, ti dijelovi ne bi trebali biti prihvatljivi kao instrumenti regulatornog kapitala. |
(26) |
Instrumenti regulatornog kapitala i prihvatljive obveze ne bi trebali biti predmet sporazuma o prijeboju ili netiranju kojima bi se ugrozila njihova sposobnost pokrivanja gubitaka pri sanaciji. To ne znači da bi ugovorne odredbe kojima se uređuju obveze trebale sadržavati klauzulu u kojoj se izričito navodi da se na instrument ne primjenjuju prava prijeboja ili netiranja. |
(27) |
Zbog razvoja bankarskog sektora u okruženju koje je sve više digitalno softver postaje sve važnija vrsta imovine. Razborito vrednovana imovina u obliku softvera na čiju vrijednost sanacija, insolventnost ili likvidacija institucije nemaju značajan utjecaj ne bi trebala biti predmet odbitka nematerijalne imovine od stavki redovnog osnovnog kapitala. Ta je specifikacija važna jer je softver širok pojam koji obuhvaća više različitih vrsta imovine, od kojih neke ne zadržavaju svoju vrijednost u slučaju propasti kreditne institucije. U tom kontekstu u obzir bi trebalo uzeti razlike u vrednovanju i amortizaciji imovine u obliku softvera te ostvarene prodaje takve imovine. Nadalje, trebalo bi razmotriti međunarodna kretanja i razlike u regulatornom postupku ulaganja u softver, različita bonitetna pravila koja se primjenjuju na institucije i društva za osiguranje te raznolikost financijskog sektora Unije, uključujući neregulirane subjekte kao što su poduzeća koja se bave financijskom tehnologijom. |
(28) |
Kako bi se izbjegao učinak litice, potrebno je priznati postojeće instrumente u odnosu na određene kriterije prihvatljivosti. U odnosu na obveze koje su izdane prije 27. lipnja 2019. trebalo bi izuzeti od primjene određene kriterije prihvatljivosti za instrumente regulatornog kapitala i prihvatljive obveze. Takvo nastavljanje priznavanja trebalo bi se odnositi na obveze koje se uračunavaju, ako je primjenjivo, u podređeni dio TLAC-a i podređeni dio MREL-a u okviru Direktive 2014/59/EU te na obveze koje se uračunavaju, ako je primjenjivo, u nepodređeni dio TLAC-a i nepodređeni dio MREL-a u okviru Direktive 2014/59/EU. Za instrumente regulatornog kapitala nastavljanje priznavanja trebalo bi prestati 28. lipnja 2025. |
(29) |
Instrumenti prihvatljivih obveza, uključujući one kojima je preostali rok do dospijeća kraći od jedne godine, mogu se otkupiti samo nakon prethodnog odobrenja sanacijskog tijela. Takvo prethodno odobrenje može biti i opće prethodno odobrenje i u tom bi se slučaju otkup trebao provesti u ograničenom roku i za unaprijed utvrđeni iznos obuhvaćen općim prethodnim odobrenjem. |
(30) |
Od donošenja Uredbe (EU) br. 575/2013 međunarodni standard za bonitetni tretman izloženosti institucija središnjim drugim ugovornim stranama izmijenjen je kako bi se poboljšao tretman izloženosti institucija prema kvalificiranim središnjim drugim ugovornim stranama. Važne revizije tog standarda uključivale su upotrebu jedinstvene metode za određivanje kapitalnog zahtjeva za izloženosti zbog uplata u jamstveni fond, izričitu gornju granicu općih kapitalnih zahtjeva koja se primjenjuje na izloženosti prema kvalificiranim središnjim drugim ugovornim stranama te pristup za određivanje vrijednosti izvedenica koji je osjetljiviji na rizik u izračunu hipotetskih sredstava kvalificiranih središnjih drugih ugovornih strana. Istodobno je tretman izloženosti prema nekvalificiranim središnjim drugim ugovornim stranama ostao nepromijenjen. S obzirom na to da je revidiranim međunarodnim standardima uveden tretman koji je primjereniji za okruženje središnjeg poravnanja, pravo Unije trebalo bi izmijeniti kako bi se uključili ti standardi. |
(31) |
Kako bi se osiguralo da institucije na odgovarajući način upravljaju svojim izloženostima u obliku udjela ili dionica u subjektima za zajednička ulaganja (CIU), pravila kojima se uređuje tretman tih izloženosti trebala bi biti osjetljiva na rizik te bi se njima trebala promicati transparentnost u pogledu odnosnih izloženosti CIU-a. BCBS je stoga donio revidirani standard kojim se utvrđuje jasna hijerarhija pristupâ za izračun iznosa izloženosti ponderiranih rizikom za te izloženosti. U toj se hijerarhiji odražava stupanj transparentnosti za odnosne izloženosti. Uredbu (EU) br. 575/2013 trebalo bi uskladiti s tim pravilima dogovorenima na međunarodnoj razini. |
(32) |
Za instituciju koja pruža zajamčenu minimalnu vrijednost od koje krajnju korist imaju mali ulagatelji za ulaganje u udjel ili dionice u CIU-u, među ostalim kao dio privatnog mirovinskog fonda pod pokroviteljstvom države, ne zahtijeva se nikakvo plaćanje institucije ili društva uključenog u isti opseg bonitetne konsolidacije, osim ako vrijednost klijentovih dionica ili udjela u CIU-u jednom ili više puta tijekom razdoblja određenog u ugovoru padne ispod zajamčenog iznosa. Vjerojatnost da će se ta obveza izvršavati stoga je mala u praksi. Ako je zajamčena minimalna vrijednost institucije ograničena na postotak iznosa koji je klijent izvorno uložio u dionice ili udjele u CIU-u (zajamčena minimalna vrijednost s fiksnim iznosom) ili iznosa koji ovisi o uspješnosti financijskih pokazatelja ili tržišnih indeksa u određenom roku, sva trenutačno pozitivna razlika između vrijednosti klijentovih dionica ili udjela i aktualne vrijednosti zajamčenog iznosa u određenom trenutku tvori zaštitni sloj i smanjuje rizik od mogućnosti da institucija mora platiti cijeli zajamčeni iznos. Sve navedeno razlog je smanjenog konverzijskog faktora. |
(33) |
Za izračun vrijednosti izloženosti transakcija izvedenicama u skladu s okvirom za kreditni rizik druge ugovorne strane Uredbom (EU) br. 575/2013 institucijama se trenutačno daje mogućnost odabira između triju različitih standardiziranih pristupa: standardizirane metode (SM), metode tržišne vrijednosti (MtMM) i metode originalne izloženosti (OEM). |
(34) |
Međutim, tim standardiziranim pristupima ne priznaje se na odgovarajući način karakter smanjenja rizika kolaterala u izloženostima. Njihove su kalibracije zastarjele i u njima se ne odražava visoka razina volatilnosti koja je opažena za vrijeme financijske krize. Njima se ne priznaju ni koristi od netiranja na odgovarajući način. Kako bi se uklonili ti nedostaci, BCBS je odlučio zamijeniti metode SM i MtMM novim standardiziranim pristupom za izračun vrijednosti izloženosti po izvedenicama, takozvanim standardiziranim pristupom za kreditni rizik druge ugovorne strane (SA-CCR). S obzirom na to da je revidiranim međunarodnim standardima uveden novi standardizirani pristup koji bolje odgovara okruženju središnjeg poravnanja, pravo Unije trebalo bi izmijeniti kako bi se uključili ti standardi. |
(35) |
Metoda SA-CCR osjetljivija je na rizik od metoda SM i MtMM te bi se njome trebali razviti kapitalni zahtjevi u kojima se bolje odražavaju rizici institucija povezani s transakcijama izvedenicama. Istodobno se za neke od institucija koje trenutačno upotrebljavaju metodu MtMM metoda SA-CCR može pokazati kao previše složena i zahtjevna za provedbu. Za institucije koje ispunjavaju unaprijed definirane kriterije prihvatljivosti i za institucije koje su dio grupe koja te kriterije ispunjava na konsolidiranoj osnovi trebalo bi uvesti pojednostavnjenu inačicu metode SA-CCR („pojednostavnjena metoda SA-CCR”). Budući da će takva pojednostavnjena inačica biti manje osjetljiva na rizik od metode SA-CCR, ona bi trebala biti primjereno kalibrirana kako bi se osiguralo da se u njoj ne podcjenjuje vrijednost izloženosti transakcija izvedenicama. |
(36) |
Za institucije koje imaju ograničene izloženosti po izvedenicama i koje trenutačno upotrebljavaju metodu MtMM ili OEM, i metoda SA-CCR i pojednostavnjena metoda SA-CCR mogle bi biti previše složene za provedbu. Metodu OEM trebalo bi stoga, kao alternativni pristup, ograničiti na one institucije koje ispunjavaju unaprijed definirane kriterije prihvatljivosti i na institucije koje su dio grupe koja te kriterije ispunjava na konsolidiranoj osnovi, no trebalo bi je revidirati kako bi se ispravili njezini glavni nedostaci. |
(37) |
Trebalo bi uvesti jasne kriterije kako bi se instituciju usmjerilo pri odabiru dozvoljenih pristupa. Ti bi se kriteriji trebali temeljiti na veličini poslova s izvedenicama u instituciji, koja upućuje na stupanj složenosti koji bi institucija trebala biti sposobna zadovoljiti pri izračunu vrijednosti izloženosti. |
(38) |
Za vrijeme financijske krize neke institucije s poslovnim nastanom u Uniji imale su znatne gubitke u knjizi trgovanja. Za neke se od njih pokazalo da razina potrebnog kapitala koja se zahtijevala za te gubitke nije bila dovoljna, što je dovelo do toga da su tražile izvanrednu javnu financijsku potporu. Zbog tih opažanja BCBS je uklonio brojne slabe točke u bonitetnom tretmanu pozicija iz knjige trgovanja koje su kapitalni zahtjevi za tržišni rizik. |
(39) |
U 2009. na međunarodnoj razini dovršen je prvi skup reformi i prenesen u pravo Unije Direktivom 2010/76/EU Europskog parlamenta i Vijeća (10). Međutim, reformom iz 2009. nisu se uklonile strukturne slabosti standardâ za kapitalne zahtjeve za tržišni rizik. Zbog nedovoljno jasne granice između knjige trgovanja i knjige pozicija kojima se ne trguje nastale su mogućnosti za regulatornu arbitražu, dok zbog nedostatka osjetljivosti na rizik kapitalnih zahtjeva za tržišni rizik nije bilo moguće obuhvatiti sve rizike kojima su institucije bile izložene. |
(40) |
BCBS je pokrenuo temeljito preispitivanje knjige trgovanja (FRTB) kako bi se uklonile strukturne slabosti standardâ za kapitalne zahtjeve za tržišni rizik. Iz tog rada proizišla je objava revidiranog okvira za tržišni rizik u siječnju 2016. U prosincu 2017. Skupina guvernera središnjih banaka i čelnika nadzora postigla je dogovor o odgađanju datuma provedbe revidiranog okvira za tržišni rizik kako bi se institucijama dalo više vremena za izradu potrebne infrastrukture sustavâ, ali i da se BCBS posveti određenim posebnim pitanjima u vezi s okvirom. To uključuje reviziju kalibracija standardiziranog pristupa i pristupa internih modela kako bi se osigurala dosljednost s izvornim očekivanjima BCBS-a. Nakon finalizacije te revizije, a prije provedbe procjene učinka radi procjene učinka iz toga proizišlih revizija okvira FRTB-a na institucije u Uniji, sve institucije koje bi podlijegale okviru FRTB-a u Uniji trebale bi početi izvješćivati o izračunima proizišlima iz revidiranoga standardiziranog pristupa. U tu svrhu kako bi izračuni za zahtjeve za izvješćivanje bili potpuno primjenjivi u skladu s međunarodnim kretanjima, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akta u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU). Komisija bi taj delegirani akt trebala donijeti do 31. prosinca 2019. Institucije bi trebale početi izvješćivati o tom izračunu najkasnije jednu godinu nakon donošenja toga delegiranog akta. Usto, institucije koje dobiju odobrenje za primjenu revidiranoga pristupa internih modela iz okvira FRTB-a za potrebe izvješćivanja također bi trebale izvješćivati o izračunu u skladu s pristupom internih modela tri godine nakon njegove potpune primjene. |
(41) |
Uvođenje zahtjeva za izvješćivanje za pristupe FRTB-a trebalo bi se smatrati prvim korakom ka potpunoj provedbi okvira FRTB-a u Uniji. Uzimajući u obzir konačne revizije okvira FRTB-a koje je proveo BCBS, rezultate učinka tih revizija na institucije u Uniji i na pristupe FRTB-a koji su već utvrđeni u ovoj Uredbi za zahtjeve za izvješćivanje, Komisija bi trebala, prema potrebi, do 30. lipnja 2020. Europskom parlamentu i Vijeću podnijeti zakonodavni prijedlog o načinu na koji bi okvir FRTB-a trebalo provesti u Uniji radi utvrđivanja kapitalnih zahtjeva za tržišne rizike. |
(42) |
Proporcionalni tretman za tržišni rizik trebalo bi primijeniti i na institucije s ograničenim obujmom poslova iz knjige trgovanja, što bi omogućilo većem broju institucija s malim obujmom poslova iz knjige trgovanja da primjenjuju okvir za kreditni rizik za pozicije iz knjige pozicija kojima se ne trguje, kako je određeno u revidiranoj inačici odstupanja za mali obujam poslova iz knjige trgovanja. Načelo proporcionalnosti također bi trebalo uzeti u obzir prilikom Komisijine ponovne procjene kako bi institucije sa srednjim obujmom poslova iz knjige trgovanja trebale računati kapitalne zahtjeve za tržišne rizike. Posebno bi se kalibracija kapitalnih zahtjeva za tržišni rizik za institucije sa srednjim obujmom poslova iz knjige trgovanja trebala revidirati s obzirom na kretanja na međunarodnoj razini. U međuvremenu bi institucije sa srednjim obujmom poslova iz knjige trgovanja, kao i institucije s malim obujmom poslova iz knjige trgovanja, trebalo izuzeti od zahtjeva za izvješćivanje u okviru FRTB-a. |
(43) |
Trebalo bi ojačati okvir za velike izloženosti kako bi se poboljšala sposobnost institucija za pokrivanje gubitaka i kako bi se bolje uskladile s međunarodnim standardima. U tu svrhu trebalo bi upotrebljavati kapital veće kvalitete kao kapitalnu osnovu za izračun ograničenja velike izloženosti, a izloženosti prema kreditnim izvedenicama trebalo bi izračunavati u skladu s metodom SA-CCR. Nadalje, ograničenje izloženosti koju GSV institucije mogu imati prema drugim GSV institucijama trebalo bi smanjiti kako bi se smanjili sistemski rizici koji se odnose na međusobne poveznice među velikim institucijama i učinak koji nastanak statusa neispunjavanja obveza druge ugovorne strane GSV institucije može imati na financijsku stabilnost. |
(44) |
Iako se koeficijentom likvidnosne pokrivenosti (LCR) osigurava da će institucije moći podnijeti veliki stres u kratkoročnom razdoblju, njime se ne osigurava da će te institucije dugoročno imati stabilnu strukturu izvora financiranja. Stoga je jasno da bi trebalo oblikovati detaljan obvezujući zahtjev za stabilne izvore financiranja na razini Unije koji bi trebao biti stalno ispunjen u cilju sprječavanja prekomjerne ročne neusklađenosti dospijeća imovine i obveza te pretjeranog oslanjanja na kratkoročne izvore financiranja velikih klijenata. |
(45) |
U skladu sa standardima BCBS-a za stabilne izvore financiranja trebalo bi stoga donijeti pravila za definiranje zahtjeva za stabilne izvore financiranja kao omjera iznosa dostupnih stabilnih izvora financiranja institucije i njezina iznosa zahtijevanih stabilnih izvora financiranja tijekom jednogodišnjeg razdoblja. Taj obvezujući zahtjev trebao bi se nazivati zahtjev za omjer neto stabilnih izvora financiranja („NSFR”). Iznos dostupnih stabilnih izvora financiranja trebalo bi izračunati množenjem obveza i regulatornog kapitala institucije odgovarajućim faktorima kojima se odražava njihov stupanj pouzdanosti tijekom jednogodišnjeg razdoblja NSFR-a. Iznos zahtijevanih stabilnih izvora financiranja trebalo bi izračunati množenjem imovine i izvanbilančnih izloženosti institucije odgovarajućim faktorima kojima se odražavaju njihova likvidnosna obilježja i preostali rokovi do dospijeća tijekom jednogodišnjeg razdoblja NSFR-a. |
(46) |
NSFR bi trebalo iskazati kao postotak i utvrditi na najnižoj razini od 100 %, što upućuje na to da institucija ima dovoljno stabilnih izvora financiranja kako bi ispunila svoje potrebe za financiranjem tijekom jednogodišnjeg razdoblja u uobičajenim i stresnim uvjetima. Ako NSFR padne ispod razine od 100 %, institucija bi trebala ispuniti posebne zahtjeve određene u Uredbi (EU) br. 575/2013 za pravodobno ponovno utvrđivanje svojeg NSFR-a na najnižoj razini. Primjena nadzornih mjera u slučajevima neusklađenosti sa zahtjevom za NSFR ne bi trebala biti automatska. Umjesto toga nadležna tijela trebala bi procijeniti razloge za neusklađenost sa zahtjevom za NSFR prije određivanja mogućih nadzornih mjera. |
(47) |
U skladu s preporukama EBA-e iz njezina izvješća od 15. prosinca 2015. o neto stabilnim izvorima financiranja u skladu s člankom 510. Uredbe (EU) br. 575/2013, pravila za izračun NSFR-a trebala bi biti blisko usklađena sa standardima BCBS-a, uključujući razvoj tih standarda u pogledu tretmana transakcija izvedenicama. Međutim, potreba da se uzmu u obzir neke europske posebnosti kako bi se osiguralo da se zahtjevom za NSFR ne sprječava financiranje europskog realnog gospodarstva opravdava donošenje nekih prilagodbi NSFR-a koji je izradio BCBS radi definiranja europskog zahtjeva za NSFR. Te prilagodbe zbog europskog konteksta preporučuje EBA i odnose se uglavnom na poseban tretman za: prolazne modele općenito, a posebno za izdavanje pokrivenih obveznica; poslove financiranja trgovine; središnju reguliranu štednju; stambene kredite za koje postoji jamstvo; kreditne unije; središnje druge ugovorne strane i središnje depozitorije vrijednosnih papira koji ne provode nikakvu znatnu promjenu dospijeća. U tim predloženim posebnim tretmanima u velikoj se mjeri odražava povlašteni tretman koji ti poslovi imaju u europskom LCR-u u usporedbi s LCR-om koji je izradio BCBS. Budući da se NSFR-om dopunjuje LCR, ta dva omjera trebala bi biti dosljedna u svojoj definiciji i kalibraciji. To posebno vrijedi za faktore zahtijevanih stabilnih izvora financiranja koji se primjenjuju na visokokvalitetnu likvidnu imovinu iz LCR-a za izračun NSFR-a koji bi trebao odražavati definicije i korektivne faktore koji se primjenjuju u europskom LCR-u, bez obzira na usklađenost s općim i operativnim zahtjevima utvrđenima za izračun LCR-a koji nisu primjereni tijekom jednogodišnjeg razdoblja za izračun NSFR-a. |
(48) |
Izvan okvira europskih posebnosti tretman transakcija izvedenicama u NSFR-u koji je izradio BCBS mogao bi imati važan učinak na poslove s izvedenicama institucija i, posljedično, na europska financijska tržišta te na pristup krajnjih korisnika nekim operacijama. Na transakcije izvedenicama i na neke međusobno povezane transakcije, uključujući poslove poravnanja, uvođenje NSFR-a koji je izradio BCBS bez provođenja opsežnih studija kvantitativnog učinka i javnog savjetovanja moglo bi imati neopravdan i neproporcionalan učinak. Dodatni zahtjev u pogledu držanja od 5 % do 20 % stabilnih izvora financiranja za bruto obveze po izvedenicama vrlo se često smatra grubom mjerom kojom se obuhvaćaju dodatni rizici financiranja povezani s mogućim porastom obveza po izvedenicama tijekom jednogodišnjeg razdoblja te se preispituje na razini BCBS-a. Taj bi se zahtjev, koji se uvodi na razini od 5 %, u skladu s diskrecijskim pravom koje je BCBS ostavio različitim jurisdikcijama za smanjenje faktora zahtijevanih stabilnih izvora financiranja za bruto obveze po izvedenicama, tada moglo izmijeniti kako bi se u obzir uzela kretanja na razini BCBS-a i izbjegle moguće neželjene posljedice poput narušavanja dobrog funkcioniranja europskih financijskih tržišta i osiguravanja instrumenata za zaštitu od rizika za institucije i krajnje korisnike, uključujući trgovačka društva, kako bi se osiguralo njihovo financiranje kao cilj unije tržišta kapitala. |
(49) |
Nesimetričnim tretmanom BCBS-a za kratkoročne izvore financiranja, kao što su repo transakcije (stabilni izvori financiranja ne priznaju se) i za kratkoročno pozajmljivanje, kao što su obratne repo transakcije (zahtijevaju se određeni stabilni izvori financiranja – 10 % ako su kolateralizirani visokokvalitetnom likvidnom imovinom (HQLA) prvog stupnja kako je definirana LCR-om i 15 % za druge transakcije) s financijskim klijentima nastoje se obeshrabriti snažne poveznice kratkoročnim izvorima financiranja među financijskim klijentima jer su takve poveznice izvor međusobne povezanosti i njima se otežava sanacija pojedine institucije bez prijenosa rizika na ostatak financijskog sustava u slučaju njezine propasti. Međutim, kalibracija nesimetričnosti konzervativna je i može utjecati na likvidnost vrijednosnih papira koji se obično upotrebljavaju kao kolateral u kratkoročnim transakcijama, posebno državne obveznice, jer će institucije vjerojatno smanjiti obujam svojih operacija na repo tržištima. Takvim pristupom mogle bi se ugroziti i aktivnosti održavanja tržišta jer repo tržišta olakšavaju upravljanje nužnim zalihama i na taj su način suprotna ciljevima unije tržišta kapitala. Kako bi se omogućilo dovoljno vremena institucijama za prilagodbu toj konzervativnoj kalibraciji, trebalo bi uvesti prijelazno razdoblje tijekom kojeg bi se faktori zahtijevanih stabilnih izvora financiranja privremeno smanjili. Obujam privremenog smanjenja faktora zahtijevanih stabilnih izvora financiranja trebao bi ovisiti o vrstama transakcija i o vrsti kolaterala upotrijebljenog u tim transakcijama. |
(50) |
Osim privremene ponovne kalibracije faktora zahtijevanih stabilnih izvora financiranja BCBS-a koji se primjenjuje na kratkoročne obratne repo transakcije s financijskim klijentima, koje su osigurane državnim obveznicama, pokazalo se da su potrebne neke druge prilagodbe kako bi se osiguralo da se uvođenjem zahtjeva za NSFR ne ugrožava likvidnost tržišta državnih obveznica. Faktor zahtijevanih stabilnih izvora financiranja BCBS-a od 5 % koji se primjenjuje na HQLA-u prvog stupnja, uključujući državne obveznice, upućuje na to da bi institucije trebale držati brzo dostupne dugoročne neosigurane izvore financiranja u tom postotku, bez obzira na vrijeme u kojem očekuju da će držati te državne obveznice. To bi mogao biti dodatni poticaj za institucije da radije polažu gotovinu kod središnjih banaka, nego da djeluju kao primarni trgovci i osiguravaju likvidnost na tržištu državnih obveznica. Osim toga, to nije u skladu s LCR-om koji priznaje potpunu likvidnost te vrste imovine čak i u vrijeme ozbiljnog likvidnosnog stresa (korektivni faktor 0 %). Faktor zahtijevanih stabilnih izvora financiranja za HQLA-u prvog stupnja kako je definiran u europskom LCR-u, isključujući iznimno visokokvalitetne pokrivene obveznice, stoga bi trebalo smanjiti s 5 % na 0 %. |
(51) |
Nadalje, sav HQLA prvog stupnja kako je definiran u europskom LCR-u, osim iznimno visokokvalitetnih pokrivenih obveznica, primljen kao varijacijski iznos nadoknade u ugovorima o izvedenicama, trebalo bi prebiti s imovinom iz izvedenica, dok se u skladu s NSFR-om koji je razvio BCBS prihvaća samo gotovina, uz poštovanje uvjeta iz okvira financijske poluge za prijeboj imovine iz izvedenica. Takvim širim priznavanjem imovine koja je primljena kao varijacijski iznos nadoknade doprinijet će se likvidnosti tržišta državnih obveznica, izbjeći će se kažnjavanje krajnjih korisnika koji drže velike iznose državnih obveznica, a malo gotovine (npr. mirovinski fondovi) te će se izbjeći dodatno povećanje potražnje za gotovinom na repo tržištima. |
(52) |
Zahtjev za NSFR trebalo bi primjenjivati na institucije na pojedinačnoj i na konsolidiranoj osnovi, osim ako nadležna tijela izuzmu zahtjev za NSFR iz primjene na pojedinačnoj osnovi. Ako zahtjev za NSFR na pojedinačnoj osnovi nije izuzet od primjene, transakcijama između dviju institucija koje pripadaju istoj grupi ili istom institucionalnom sustavu zaštite trebalo bi, u načelu, dodijeliti iste faktore dostupnih i zahtijevanih stabilnih izvora financiranja kako bi se izbjegao gubitak izvora financiranja na unutarnjem tržištu te kako se ne bi ugrozilo djelotvorno upravljanje likvidnošću u europskim grupama u kojima se likvidnošću upravlja centralno. Takav povlašteni simetrični tretman trebalo bi odobriti samo za transakcije unutar grupe, ako postoje svi nužni zaštitni mehanizmi, na temelju dodatnih kriterija za prekogranične transakcije te samo uz prethodno odobrenje uključenih nadležnih tijela jer se ne može pretpostaviti da će institucije koje imaju poteškoće u ispunjavanju svojih obveza plaćanja uvijek primati financijsku potporu od drugih društava koja pripadaju istoj grupi ili istom institucionalnom sustavu zaštite. |
(53) |
Malim i jednostavnim institucijama potrebno je omogućiti primjenu pojednostavnjene inačice zahtjeva za NSFR. Pojednostavnjena inačica NSFR-a zbog svoje ograničene detaljnosti zahtijeva prikupljanje ograničenog broja podatkovnih točaka, čime bi se smanjila složenost izračuna za male i jednostavne institucije u skladu s načelom proporcionalnosti, dok bi se kalibracijom, koja bi trebala biti barem jednako konzervativna kao ona za cjeloviti zahtjev za NSFR, osiguralo da te institucije i dalje raspolažu s dovoljnim faktorom stabilnih izvora financiranja. Međutim, nadležna tijela trebala bi imati mogućnost od malih i jednostavnih institucija zahtijevati primjenu cjelovitog zahtjeva za NSFR umjesto njegove pojednostavnjene inačice. |
(54) |
Pri konsolidaciji društava kćeri u trećim zemljama trebalo bi uzeti u obzir zahtjeve za stabilne izvore financiranja koji se primjenjuju u tim zemljama. U skladu s tim, pravilima o konsolidaciji u Uniji ne bi se smio uvesti povoljniji tretman za dostupne i zahtijevane stabilne izvore financiranja u društvima kćerima iz trećih zemalja od onog koji je na raspolaganju na temelju nacionalnog prava u tim trećim zemljama. |
(55) |
Od institucija bi trebalo zahtijevati da podnose izvješće svojim nadležnim tijelima u izvještajnoj valuti o obvezujućem detaljnom NSFR-u za sve stavke i zasebno za stavke nominirane u svakoj značajnoj valuti kako bi se osiguralo odgovarajuće praćenje mogućih valutnih neusklađenosti. Zbog zahtjeva za NSFR ne bi trebalo doći ni do kakvih dvostrukih zahtjeva za izvješćivanje za institucije ili do zahtjeva za izvješćivanje koji nisu u skladu s pravilima koja su na snazi te bi institucije trebale imati dovoljno vremena da se pripreme za stupanje na snagu novih zahtjeva za izvješćivanje. |
(56) |
Budući da je pružanje smislenih i usporedivih informacija tržištu o zajedničkim ključnim podacima o riziku institucija temeljna okosnica pouzdanog bankarskog sustava, nužno je svesti nesimetričnost informacija na najmanju moguću mjeru i olakšati usporedivost profila rizičnosti kreditnih institucija unutar iste nadležnosti i među različitim nadležnostima. BCBS je objavio revidirane standarde za objavljivanje iz stupa 3. u siječnju 2015. kako bi se poboljšale usporedivost, kvaliteta i dosljednost regulatornih objava institucija za tržište. Stoga je primjereno izmijeniti postojeće zahtjeve za objavu kako bi se proveli ti novi međunarodni standardi. |
(57) |
Sudionici Komisijina poziva na očitovanje o regulatornom okviru EU-a za financijske usluge smatraju trenutačne zahtjeve za objavu neproporcionalnima i opterećujućima za manje institucije. Ne dovodeći u pitanje veće usklađivanje objava s međunarodnim standardima, od malih i jednostavnih institucija trebalo bi zahtijevati da njihove objave budu manje učestale i manje detaljne nego objave većih usporedivih institucija, čime bi se smanjilo administrativno opterećenje kojem podliježu. |
(58) |
Trebalo bi pojasniti objave u pogledu primitaka. Zahtjevi za objavu u pogledu primitaka kako su utvrđeni u ovoj Uredbi trebali bi biti usklađeni s ciljevima pravila o primicima, naročito da se utvrde i održe politike i prakse u pogledu primitaka koje su u skladu s učinkovitim upravljanjem rizicima za kategorije zaposlenika čije profesionalne aktivnosti imaju značajan učinak na profil rizičnosti institucija. Nadalje, od institucija koje ostvaruju korist od odstupanja od određenih pravila o primicima trebalo bi zahtijevati da objavljuju informacije koje se odnose na takvo odstupanje. |
(59) |
Mali i srednji poduzetnici (MSP) čine jedan od stupova gospodarstva Unije s obzirom na to da imaju ključnu ulogu u stvaranju gospodarskog rasta i zaposlenosti. Budući da MSP-ovi imaju niži sistemski rizik od većih trgovačkih društava, kapitalni zahtjevi za izloženosti prema MSP-ovima trebali bi biti niži od onih za velika trgovačka društva kako bi se osiguralo da banke na optimalan način financiraju MSP-ove. Trenutačno se na izloženosti prema MSP-ovima u iznosu do 1,5 milijuna EUR primjenjuje smanjenje iznosa izloženosti ponderirane rizikom od 23,81 %. S obzirom na to da prag od 1,5 milijuna EUR za izloženost prema MSP-ovima nije pokazatelj za promjenu rizičnosti MSP-a, smanjenje kapitalnih zahtjeva trebalo bi proširiti na izloženosti prema MSP-ovima od do 2,5 milijuna EUR, a za dio izloženosti prema MSP-ovima koji premašuje 2,5 milijuna EUR trebalo bi primijeniti smanjenje kapitalnih zahtjeva za 15 %. |
(60) |
Ulaganja u infrastrukturu ključna su za jačanje europske konkurentnosti i poticanje otvaranja novih radnih mjesta. Oporavak i budući rast gospodarstva Unije uvelike ovise o raspoloživosti kapitala za strateška ulaganja od europske važnosti u infrastrukturu, posebno u širokopojasne i energetske mreže te u prometnu infrastrukturu, među ostalim infrastrukturu za elektromobilnost, posebno u industrijskim centrima; obrazovanje, istraživanje i inovacije te obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost. U Planu ulaganja za Europu nastoji se promicati dodatno financiranje održivih infrastrukturnih projekata, među ostalim mobilizacijom dodatnih privatnih izvora financiranja. Za više potencijalnih ulagača glavni su razlozi za zabrinutost primijećeni nedostatak održivih projekata i ograničena sposobnost za pravilnu ocjenu rizika, s obzirom na njihovu suštinski složenu prirodu. |
(61) |
Kako bi se potaknula privatna i javna ulaganja u infrastrukturne projekte, ključno je uspostaviti regulatorno okruženje kojim se mogu promicati visokokvalitetni infrastrukturni projekti i smanjiti rizici za ulagatelje. Posebno bi trebalo smanjiti kapitalne zahtjeve za izloženosti prema infrastrukturnim projektima, pod uvjetom da zadovoljavaju skup kriterija s pomoću kojih je moguće smanjiti njihov profil rizičnosti i poboljšati predvidivost novčanih tokova. Komisija bi trebala preispitati odredbu o visokokvalitetnim infrastrukturnim projektima kako bi se procijenili: njezin učinak na opseg infrastrukturnih ulaganja institucija i kvaliteta ulaganja, uzimajući u obzir ciljeve Unije u pogledu prelaska na gospodarstvo s niskim razinama ugljika, otporno na klimatske promjene te kružno gospodarstvo i njezina primjerenost s bonitetnog stajališta. Komisija bi također trebala razmotriti treba li proširiti područje primjene tih odredaba na ulaganja trgovačkih društava u infrastrukturu. |
(62) |
Sukladno preporuci EBA-e, europskog nadzornog tijela (Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala) (ESMA) koje je osnovano u skladu s Uredbom (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (11) i Europske središnje banke, središnje druge ugovorne strane, zbog njihova drugačijeg poslovnog modela, trebalo bi izuzeti od zahtjeva za omjer financijske poluge s obzirom na to da su one obvezne ishoditi bankovnu licenciju već kako bi im se odobrio pristup prekonoćnim instrumentima središnje banke i kako bi ispunile svoju ulogu kao ključno sredstvo za postizanje važnih političkih i regulatornih ciljeva u financijskom sektoru. |
(63) |
Nadalje, izloženosti središnjih depozitorija vrijednosnih papira koji imaju odobrenje za rad kao kreditne institucije i izloženosti kreditnih institucija imenovanih u skladu s člankom 54. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 909/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (12), kao što su gotovinska salda koja proizlaze iz omogućavanja gotovinskih računa sudionicima u sustavima za namiru vrijednosnih papira i nositeljima računa vrijednosnih papira te prihvaćanja njihovih depozita, trebalo bi isključiti iz mjere ukupne izloženosti s obzirom na to da se njima ne stvara rizik prekomjerne financijske poluge jer se ta gotovinska salda upotrebljavaju isključivo u svrhu namire transakcije u sustavima za namiru vrijednosnih papira. |
(64) |
Budući da je smjernica o dodatnom regulatornom kapitalu iz Direktive 2013/36/EU ciljani kapital u kojem se odražavaju očekivanja u pogledu nadzora, ona ne bi trebala podlijegati obvezama objave niti zabrani objave na zahtjev nadležnih tijela u okviru Uredbe (EU) br. 575/2013 ili te direktive. |
(65) |
Kako bi se osigurala odgovarajuća definicija pojedinih posebnih tehničkih odredaba iz Uredbe (EU) br. 575/2013 i kako bi se uzele u obzir moguće promjene standarda na međunarodnoj razini, ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a trebalo bi delegirati Komisiji: s obzirom na izmjene popis proizvoda ili usluga čija se imovina i obveze mogu smatrati međuovisnima; s obzirom na izmjene popisa multilateralnih razvojnih banaka; s obzirom na izmjene zahtjevâ za izvješćivanje u vezi s tržišnim rizikom; te s obzirom na specificiranje dodatnih likvidnosnih zahtjeva. Posebno je važno da prije donošenja tih akata Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (13) Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata. |
(66) |
Tehničkim standardima trebalo bi osigurati dosljedno usklađivanje zahtjevâ utvrđenih u Uredbi (EU) br. 575/2013. EBA-u bi, kao tijelo s visokospecijaliziranim stručnim znanjem, trebalo zadužiti za izradu nacrta regulatornih tehničkih standarda koji ne uključuju donošenje političkih odluka, koji bi se dostavili Komisiji. Regulatorne tehničke standarde trebalo bi razviti u područjima bonitetne konsolidacije, regulatornog kapitala, TLAC-a, tretmana izloženosti osiguranih hipotekama na nekretninama, vlasničkih ulaganja u fondove, izračuna gubitka zbog nastanka statusa neispunjavanja obveza u skladu s pristupom zasnovanim na internim rejting-sustavima za kreditni rizik, tržišni rizik, velike izloženosti i likvidnost. Komisiju bi trebalo ovlastiti za donošenje tih regulatornih tehničkih standarda putem delegiranih akata na temelju članka 290. UFEU-a i u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1093/2010. Komisija i EBA trebale bi osigurati da te standarde i zahtjeve mogu primijeniti sve odgovarajuće institucije na način koji je razmjeran vrsti, opsegu i složenosti tih institucija i poslova koje obavljaju. |
(67) |
Kako bi se olakšala usporedivost objavljivanja, EBA bi trebala biti zadužena za izradu nacrta provedbenih tehničkih standarda kojima bi se utvrdili standardizirani predlošci za objavu koji bi obuhvaćali sve značajne zahtjeve za objavu navedene u Uredbi (EU) br. 575/2013. Pri izradi tih standarda EBA bi trebala uzeti u obzir veličinu i složenost institucija, kao i prirodu i razinu rizika njihovih poslova. EBA bi trebala izvijestiti o načinima poboljšanja proporcionalnosti paketa Unije o nadzornom izvješćivanju u smislu područja primjene, detaljnosti ili učestalosti i barem dati konkretne preporuke o tome kako bi se prosječni troškovi usklađivanja malih institucija mogli smanjiti za, u idealnom slučaju, 20 %, a najmanje 10 % odgovarajućim pojednostavnjenjem zahtjeva. EBA bi trebala biti zadužena za izradu nacrta provedbenih tehničkih standarda koji će biti priloženi tom izvješću. Komisiju bi trebalo ovlastiti za donošenje tih provedbenih tehničkih standarda putem provedbenih akata na temelju članka 291. UFEU-a i u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1093/2010. |
(68) |
Kako bi se institucijama olakšalo usklađivanje s pravilima iz ove Uredbe i Direktive 2013/36/EU kao i s regulatornim tehničkim standardima, provedbenim tehničkim standardima, smjernicama i predlošcima donesenim radi provedbe tih pravila, EBA bi trebala razviti informatički alat u cilju pružanja smjernica institucijama za odgovarajuće odredbe, standarde, smjernice i predloške, s obzirom na njihovu veličinu i poslovni model. |
(69) |
Uz izvješće o mogućem smanjenju troškova i do 28. lipnja 2020., EBA bi u suradnji sa svim relevantnim nadležnim tijelima, tj. onim tijelima koja su nadležna za bonitetni nadzor, sanaciju i sustave osiguranja depozita, posebno Europskim sustavom središnjih banaka (ESSB), trebala pripremiti izvješće o izvedivosti u odnosu na izradu usklađenog i integriranog sustava za prikupljanje statističkih podataka, sanacijskih podataka i bonitetnih podataka. Uzimajući u obzir prethodni rad ESSB-a na integriranom prikupljanju podataka, tim izvješćem trebala bi se omogućiti analiza troškova i koristi u odnosu na izradu središnje točke za prikupljanje podataka za integrirani sustav izvješćivanja u odnosu na statističke i regulatorne podatke za sve institucije koje se nalaze u Uniji. Takav bi sustav, među ostalim, trebao upotrebljavati usklađene definicije i standarde za podatke koji se prikupljaju te jamčiti pouzdanu i trajnu razmjenu informacija među nadležnim tijelima time osiguravajući strogu povjerljivost prikupljenih podataka, pouzdanu autentifikaciju i upravljanje pravima pristupa sustavu, kao i kibersigurnost. Takvom centralizacijom i usklađivanjem europskih mehanizama izvješćivanja cilj je spriječiti da različita tijela višestruko zahtijevaju slične ili iste podatke i tako znatno smanjiti administrativno i financijsko opterećenje nadležnih tijela i institucija. Prema potrebi i uzimajući u obzir izvješće EBA-e o izvedivosti, Komisija bi Europskom parlamentu i Vijeću trebala podnijeti zakonodavni prijedlog. |
(70) |
Relevantna nadležna ili imenovana tijela trebala bi težiti izbjegavanju svih oblika podvostručene ili neusklađene upotrebe makrobonitetnih ovlasti iz Uredbe (EU) br. 575/2013 i Direktive 2013/36/EU. Relevantna nadležna ili imenovana tijela osobito bi trebala primjereno razmotriti jesu li mjere koje se poduzimaju u skladu s člancima 124., 164. i 458. Uredbe (EU) br. 575/2013 podvostručene ili neusklađene u pogledu drugih postojećih ili budućih mjera u skladu s člankom 133. Direktive 2013/36/EU. |
(71) |
S obzirom na izmjene tretmana izloženosti prema kvalificiranim središnjim drugim ugovornim stranama, posebno tretmana uplata institucija u jamstvene fondove kvalificiranih središnjih drugih ugovornih strana, navedene u ovoj Uredbi, trebalo bi na odgovarajući način izmijeniti i relevantne odredbe Uredbe (EU) br. 648/2012 (14) koje su u nju uvedene na temelju Uredbe (EU) br. 575/2013 i u kojima se navodi izračun hipotetskog kapitala središnjih drugih ugovornih strana koji institucije potom upotrebljavaju za izračun svojih kapitalnih zahtjeva. |
(72) |
S obzirom na to da ciljeve ove Uredbe, odnosno jačanje i preciziranje postojećih pravnih akata Unije kojima se osiguravaju jedinstveni bonitetni zahtjevi koji se primjenjuju na institucije u cijeloj Uniji, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog njihova opsega ili učinaka oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva. |
(73) |
Kako bi se omogućila uredna prodaja osigurateljnih holdinga koji nisu podložni dodatnom nadzoru, trebalo bi primijeniti izmijenjenu inačicu prijelaznih odredbi u odnosu na odbitak ulaganja u kapital društava za osiguranje s retroaktivnim učinkom od 1. siječnja 2019. |
(74) |
Uredbu (EU) br. 575/2013 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti, |
DONIJELI SU OVU UREDBU:
Članak 1.
Izmjena Uredbe (EU) br. 575/2013
Uredba (EU) br. 575/2013 mijenja se kako slijedi:
1. |
članci 1. i 2. zamjenjuju se sljedećim: „Članak 1. Područje primjene Ovom Uredbom utvrđuju se jedinstvena pravila o općim bonitetnim zahtjevima koje institucije, financijski holdinzi i mješoviti financijski holdinzi koji podliježu nadzoru u skladu s Direktivom 2013/36/EU ispunjavaju u odnosu na sljedeće stavke:
Ovom Uredbom utvrđuju se jedinstvena pravila o zahtjevima za regulatorni kapital i prihvatljive obveze koje ispunjavaju sanacijski subjekti koji su globalne sistemski važne institucije (GSV institucije) ili su dio GSV institucija i značajno društvo kći GSV institucija izvan EU-a. Ovom Uredbom ne uređuju se zahtjevi za objavu za nadležna tijela u području bonitetne regulative i nadzora institucija utvrđeni u Direktivi 2013/36/EU. Članak 2. Ovlasti nadzora 1. Radi osiguranja usklađenosti s ovom Uredbom nadležna tijela imaju ovlasti i provode postupke utvrđene u Direktivi 2013/36/EU i ovoj Uredbi. 2. Radi osiguranja usklađenosti s ovom Uredbom sanacijska tijela imaju ovlasti i provode postupke utvrđene u Direktivi 2014/59/EU Europskog parlamenta i Vijeća (*1) i ovoj Uredbi. 3. Nadležna tijela i sanacijska tijela surađuju radi osiguranja usklađenosti sa zahtjevima u vezi s regulatornim kapitalom i prihvatljivim obvezama. 4. Radi osiguranja usklađenosti s njihovim nadležnostima, Jedinstveni sanacijski odbor osnovan člankom 42. Uredbe (EU) br. 806/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (*2) i Europska središnja banka u odnosu na pitanja koja su povezana sa zadaćama koje su joj dodijeljene Uredbom Vijeća (EU) br. 1024/2013 (*3) jamče redovnu i pouzdanu razmjenu relevantnih informacija. (*1) Direktiva 2014/59/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o uspostavi okvira za oporavak i sanaciju kreditnih institucija i investicijskih društava te o izmjeni Direktive Vijeća 82/891/EEZ i direktiva 2001/24/EZ, 2002/47/EZ, 2004/25/EZ, 2005/56/EZ, 2007/36/EZ, 2011/35/EU, 2012/30/EU i 2013/36/EU te uredbi (EU) br. 1093/2010 i (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 173, 12.6.2014., str. 190.)." (*2) Uredba (EU) br. 806/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. srpnja 2014. o utvrđivanju jedinstvenih pravila i jedinstvenog postupka za sanaciju kreditnih institucija i određenih investicijskih društava u okviru jedinstvenog sanacijskog mehanizma i jedinstvenog fonda za sanaciju te o izmjeni Uredbe (EU) br. 1093/2010 (SL L 225, 30.7.2014., str. 1.)." (*3) Uredba Vijeća (EU) br. 1024/2013 od 15. listopada 2013. o dodjeli određenih zadaća Europskoj središnjoj banci u vezi s politikama bonitetnog nadzora kreditnih institucija (SL L 287, 29.10.2013., str. 63.).”;" |
2. |
članak 4. mijenja se kako slijedi:
|
3. |
članak 6. mijenja se kako slijedi:
|
4. |
članak 8. mijenja se kako slijedi:
|
5. |
u članku 10. stavku 1., uvodni dio prvog podstavka zamjenjuje se sljedećim: „1. Nadležna tijela mogu, u skladu s nacionalnim pravom, izuzeti u potpunosti ili djelomično od primjene zahtjeva utvrđenih u dijelovima od drugog do osmog ove Uredbe i poglavlju 2. Uredbe (EU) 2017/2402 jednu ili više kreditnih institucija koje se nalaze u istoj državi članici te koje su stalno povezane sa središnjim tijelom koje ih nadzire, a koje ima sjedište u istoj državi članici, ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:”; |
6. |
članak 11. mijenja se kako slijedi:
|
7. |
članak 12. briše se; |
8. |
umeće se sljedeći članak: „Članak 12.a Izračun na konsolidiranoj osnovi za GSV institucije s nekoliko sanacijskih subjekata Ako se najmanje dva GSV subjekata koji pripadaju istoj GSV instituciji smatraju sanacijskim subjektima, matična institucija iz EU-a te GSV institucije izračunava iznos regulatornog kapitala i prihvatljivih obveza iz članka 92.a stavka 1. točke (a) ove Uredbe. Izračun se temelji na konsolidiranom položaju matične institucije iz EU-a kao da je ona jedini sanacijski subjekt u okviru GSV institucije. Ako je iznos izračunan u skladu s prvim stavkom ovog članka manji od zbroja iznosâ regulatornog kapitala i prihvatljivih obveza iz članka 92.a stavka 1. točke (a) ove Uredbe svih sanacijskih subjekata koji pripadaju toj GSV instituciji, sanacijska tijela postupaju u skladu s člankom 45.d stavkom 3. i člankom 45.h stavkom 2. Direktive 2014/59/EU. Ako je iznos izračunan u skladu s prvim stavkom ovog članka veći od zbroja iznosâ regulatornog kapitala i prihvatljivih obveza iz članka 92.a stavka 1. točke (a) ove Uredbe svih sanacijskih subjekata koji pripadaju toj GSV instituciji, sanacijska tijela mogu postupati u skladu s člankom 45.d stavkom 3. i člankom 45.h stavkom 2. Direktive 2014/59/EU.”; |
9. |
članci 13. i 14. zamjenjuju se sljedećim: „Članak 13. Primjena zahtjeva za objavu na konsolidiranoj osnovi 1. Matične institucije iz EU-a dužne su ispunjavati uvjete iz dijela osmog na osnovi svojeg konsolidiranog položaja. Velika društva kćeri matičnih institucija iz EU-a dužna su objavljivati informacije utvrđene u člancima 437., 438., 440., 442., 450., 451., 451.a i 453. na pojedinačnoj osnovi ili, ako je primjenjivo, na potkonsolidiranoj osnovi u skladu s ovom Uredbom i Direktivom 2013/36/EU. 2. Institucije koje se smatraju sanacijskim subjektima i koje su GSV institucije ili koje su dio GSV institucije moraju ispunjavati uvjete iz članka 437.a i članka 447. točke (h) na osnovi konsolidiranog položaja njihove sanacijske grupe. 3. Odredbe iz stavka 1. prvog podstavka ne primjenjuju se na matične institucije iz EU-a, matične financijske holdinge iz EU-a, matične mješovite financijske holdinge iz EU-a i sanacijske subjekte ako su oni uključeni u istovjetne objave koje na konsolidiranoj osnovi objavljuje matično društvo s poslovnim nastanom u trećoj zemlji. Odredbe iz stavka 1. drugog podstavka primjenjuju se na društva kćeri matičnih društava s poslovnim nastanom u trećoj zemlji ako se smatra da su ta društva kćeri velika društva kćeri. 4. Ako se primjenjuje članak 10., središnje tijelo iz tog članka ispunjava zahtjeve iz dijela osmog na osnovi konsolidiranog položaja središnjeg tijela. Članak 18. stavak 1. primjenjuje se na središnje tijelo, a povezane institucije tretiraju se kao društva kćeri središnjeg tijela. Članak 14. Primjena zahtjeva iz članka 5. Uredbe (EU) 2017/2402 na konsolidiranoj osnovi 1. Od matičnih društava i njihovih društava kćeri na koja se primjenjuje ova Uredba zahtijeva se da ispunjavaju obveze utvrđene u članku 5. Uredbe (EU) 2017/2402 na konsolidiranoj ili potkonsolidiranoj osnovi kako bi se osiguralo da su njihovi sustavi, procesi i mehanizmi koji se zahtijevaju tim odredbama usklađeni i dobro integrirani i da je moguće pružiti sve podatke i informacije koji su potrebni za nadzor. Posebno trebaju osigurati da društva kćeri na koja se ne primjenjuje ova Uredba provode sustave, procese i mehanizme koji osiguravaju usklađenost s ovim odredbama. 2. Institucije primjenjuju dodatni ponder rizika u skladu s člankom 270.a ove Uredbe pri provedbi članka 92. ove Uredbe na konsolidiranoj ili potkonsolidiranoj osnovi ako su zahtjevi utvrđeni u članku 5. Uredbe (EU) 2017/2402 prekršeni na razini subjekta s poslovnim nastanom u trećoj zemlji uključenog u konsolidaciju u skladu s člankom 18. ove Uredbe te ako je kršenje značajno u odnosu na ukupni profil rizičnosti grupe.”; |
10. |
u članku 15. stavku 1., uvodni dio prvog podstavka zamjenjuje se sljedećim: „1. Konsolidirajuće nadzorno tijelo može na pojedinačnoj osnovi izuzeti od primjene dio treći, povezane zahtjeve za izvješćivanje iz dijela sedmog A ove Uredbe i poglavlje 4. glave VII. Direktive 2013/36/EU, uz iznimku članka 430. stavka 1. točke (d) ove Uredbe, na konsolidiranoj osnovi pod uvjetom da su zadovoljeni sljedeći uvjeti:”; |
11. |
članak 16. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 16. Odstupanje od primjene zahtjeva u vezi s omjerom financijske poluge na konsolidiranoj osnovi za grupe investicijskih društava Kada su svi subjekti u grupi investicijskih društava, uključujući matični subjekt, investicijska društva koja su izuzeta od primjene zahtjeva utvrđenih u dijelu sedmom na pojedinačnoj osnovi u skladu s člankom 6. stavkom 5., matično investicijsko društvo može odlučiti da neće primjenjivati zahtjeve utvrđene u dijelu sedmom i povezane zahtjeve u vezi s izvješćivanjem o financijskoj poluzi iz dijela sedmog A na konsolidiranoj osnovi.”; |
12. |
članak 18. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 18. Metode bonitetne konsolidacije 1. Institucije, financijski holdinzi i mješoviti financijski holdinzi koji su obvezni ispunjavati zahtjeve iz odjeljka 1. ovog poglavlja na osnovi svojeg konsolidiranog položaja provode punu konsolidaciju svih institucija i financijskih institucija koje su njihova društva kćeri. Odredbe stavaka od 3. do 6. i stavka 9. ovog članka ne primjenjuju se ako se dio šesti i članak 430. stavak 1. točka (d) primjenjuju na osnovi konsolidiranog položaja institucije, financijskog holdinga ili mješovitog financijskog holdinga ili na potkonsolidiranoj osnovi likvidnosne podgrupe kako je utvrđeno u člancima 8. i 10. Za potrebe članka 11. stavka 3.a institucije koje su obvezne ispunjavati zahtjeve iz članka 92.a i 92.b na konsolidiranoj osnovi provode punu konsolidaciju svih institucija i financijskih institucija koje su njihova društva kćeri u odgovarajućim sanacijskim grupama. 2. Društva za pomoćne usluge uključuju se u konsolidaciju u slučajevima i u skladu s metodama utvrđenima u ovom članku. 3. Ako su društva povezana u smislu članka 22. stavka 7. Direktive 2013/34/EU, nadležna tijela određuju način provedbe konsolidacije. 4. Konsolidirajuće nadzorno tijelo zahtijeva proporcionalnu konsolidaciju prema udjelu u kapitalu sudjelujućih udjela u institucijama i financijskim institucijama kojima upravlja društvo uključeno u konsolidaciju zajedno s jednim ili više društava koja nisu uključena u konsolidaciju, ako je odgovornost tih društava ograničena visinom njihova udjela u kapitalu. 5. U slučaju sudjelujućih udjela ili kapitalnih veza koji nisu navedeni u stavcima 1. i 4., nadležna tijela određuju hoće li i na koji način konsolidacija biti provedena. Ona posebno mogu dopustiti ili zahtijevati primjenu metode udjela. Ta metoda, međutim, ne može biti osnova za uključivanje dotičnih društava u nadzor na konsolidiranoj osnovi. 6. Nadležna tijela određuju hoće li i na koji način konsolidacija biti provedena u sljedećim slučajevima:
Nadležna tijela posebno mogu dopustiti ili zahtijevati primjenu metode navedene u članku 22. stavcima 7., 8. i 9. Direktive 2013/34/EU. Ta metoda, međutim, ne može biti osnova za uključivanje dotičnih društava u nadzor na konsolidiranoj osnovi. 7. Ako institucija ima društvo kći koje nije institucija, financijska institucija ili društvo za pomoćne usluge ili ima sudjelujući udio u takvom društvu, na to društvo kćer ili sudjelujući udio primjenjuje metodu udjela. Ta metoda, međutim, ne može biti osnova za uključivanje dotičnih društava u nadzor na konsolidiranoj osnovi. Odstupajući od prvog podstavka, nadležna tijela mogu dopustiti instituciji ili od nje zahtijevati primjenu različite metode na takva društva kćeri ili sudjelujuće udjele, uključujući metodu koja se zahtijeva primjenjivim računovodstvenim okvirom, pod sljedećim uvjetima:
8. Nadležna tijela mogu zahtijevati punu ili proporcionalnu konsolidaciju društva kćeri ili društva u kojem institucija ima sudjelujući udio ako to društvo kći ili društvo nije institucija, financijska institucija ili društvo za pomoćne usluge i ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
9. EBA sastavlja nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se pobliže određuju uvjeti u skladu s kojima se provodi konsolidacija u slučajevima iz stavaka od 3. do 6. i stavka 8. EBA dostavlja Komisiji taj nacrt regulatornih tehničkih standarda do 31. prosinca 2020. Komisiji se delegira ovlast za dopunu ove Uredbe donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1093/2010.”; |
13. |
članak 22. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 22. Potkonsolidacija subjekata u trećim zemljama 1. Institucije kćeri primjenjuju zahtjeve iz članaka 89., 90. i 91. i dijela trećeg, četvrtog i sedmog te povezane zahtjeve za izvješćivanje iz dijela sedmog A na osnovi svojeg potkonsolidiranog položaja ako te institucije imaju instituciju ili financijsku instituciju kao društvo kćer u trećoj zemlji ili ako imaju sudjelujući udio u takvom društvu. 2. Odstupajući od stavka 1. ovog članka, institucije kćeri mogu ne primjenjivati zahtjeve iz članaka 89., 90 i 91. i dijela trećeg, četvrtog i sedmog te povezane zahtjeve za izvješćivanje iz dijela sedmog A na osnovi svojeg potkonsolidiranog položaja ako je vrijednost ukupne imovine i izvanbilančnih stavki njihovih društava kćeri i sudjelujućih udjela u trećim zemljama manja od 10 % ukupne vrijednosti imovine i izvanbilančnih stavki institucije kćeri.”; |
14. |
naslov dijela drugog zamjenjuje se sljedećim: „REGULATORNI KAPITAL I PRIHVATLJIVE OBVEZE”; |
15. |
u članku 26., stavak 3. zamjenjuje se sljedećim: „3. Nadležna tijela procjenjuju ispunjavaju li izdanja instrumenata kapitala kriterije navedene u članku 28. ili, ako je to primjenjivo, u članku 29. Institucije raspoređuju izdanja instrumenata kapitala kao instrumente redovnog osnovnog kapitala tek nakon što dobiju odobrenje nadležnih tijela. Odstupajući od prvog podstavka, institucije mogu kao instrumente redovnog osnovnog kapitala rasporediti naknadna izdanja oblika instrumenata redovnog osnovnog kapitala za koje su one već dobile odobrenje, ako su ispunjena oba sljedeća uvjeta:
Nadležna tijela savjetuju se s EBA-om prije odobrenja novih oblika instrumenata kapitala koje se raspoređuje kao instrumente redovnog osnovnog kapitala. Nadležna tijela uzimaju u obzir mišljenje EBA-e, a u slučaju da od njega odluče odstupiti, u roku od tri mjeseca od datuma primitka mišljenja EBA-e šalju dopis EBA-i u kojem navode razloge za odstupanje od relevantnog mišljenja. Ovaj se podstavak ne primjenjuje na instrumente kapitala iz članka 31. Na osnovi informacija od nadležnih tijela, EBA sastavlja, održava i objavljuje popis svih oblika instrumenata kapitala u svakoj državi članici koji ispunjavaju uvjete za instrumente redovnog osnovnog kapitala. U skladu s člankom 35. Uredbe (EU) br. 1093/2010 EBA može prikupljati sve informacije u vezi s instrumentima redovnog osnovnog kapitala koje smatra potrebnima za uspostavu usklađenosti s kriterijima iz članka 28. ili ako je primjenjivo, kriterijima iz članka 29. ove Uredbe te za potrebu održavanja i ažuriranja popisa navedenog u ovom podstavku. Slijedom postupka preispitivanja iz članka 80. i ako postoje dostatni dokazi da relevantni instrumenti kapitala ne ispunjavanju kriterije iz članka 28., ili da ih više ne ispunjavaju, ili ako je primjenjivo, kriterije iz članka 29., EBA može odlučiti da te instrumente ne doda na popis iz četvrtog podstavka ili da ih ukloni s tog popisa, ovisno o slučaju. EBA u tu svrhu objavljuje priopćenje koje se također odnosi na stajalište relevantnog nadležnog tijela o tom pitanju. Ovaj se podstavak ne primjenjuje na instrumente kapitala iz članka 31.”; |
16. |
članak 28. mijenja se kako slijedi:
|
17. |
u članku 33. stavku 1., točka (c) zamjenjuje se sljedećim:
|
18. |
članak 36. mijenja se kako slijedi:
|
19. |
u članku 37. dodaje se sljedeća točka:
|
20. |
u članku 39. stavku 2. u prvom podstavku uvodna rečenica zamjenjuje se sljedećim: „Odgođena porezna imovina koja ne ovisi o budućoj profitabilnosti ograničena je na odgođenu poreznu imovinu koja je nastala prije 23. studenoga 2016. i koja proizlazi iz privremenih razlika, ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:”; |
21. |
u članku 45. točka (a) podtočka i. zamjenjuje se sljedećim:
|
22. |
članak 49. mijenja se kako slijedi:
|
23. |
članak 52. stavak 1. mijenja se kako slijedi:
|
24. |
u članku 54. stavku 1. dodaje se sljedeća točka:
|
25. |
u članku 59. točka (a) podtočka i. zamjenjuje se sljedećim:
|
26. |
u članku 62. točka (a) zamjenjuje se sljedećim:
|
27. |
članak 63. mijenja se kako slijedi:
|
28. |
članak 64. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 64. Amortizacija instrumenata dopunskog kapitala 1. Puni iznos instrumenata dopunskog kapitala čiji je preostali rok do dospijeća dulji od pet godina ispunjava uvjete za stavke dopunskog kapitala. 2. Opseg u kojem instrumenti dopunskog kapitala ispunjavaju uvjete za stavke dopunskog kapitala tijekom posljednjih pet godina do dospijeća instrumenata izračunava se tako da se rezultat izveden iz izračuna iz točke (a) pomnoži s iznosom iz točke (b) na sljedeći način:
|
29. |
u članku 66. dodaje se sljedeća točka:
|
30. |
u članku 69. točka (a) podtočka i. zamjenjuje se sljedećim:
|
31. |
iza članka 72. umeće se sljedeće poglavlje: „POGLAVLJE 5.a Prihvatljive obveze
Članak 72.a Stavke prihvatljivih obveza 1. Stavke prihvatljivih obveza sastoje se od sljedećeg, osim ako pripadaju bilo kojoj kategoriji isključenih obveza iz stavka 2. ovog članka., i u mjeri određenoj u članku 72.c:
2. Sljedeće obveze isključuju se iz stavki prihvatljivih obveza:
Za potrebe prvog podstavka točke (l) dužničke instrumente koji sadrže opciju prijevremenog otkupa koja se može izvršiti na osnovi diskrecijskog prava izdavatelja ili imatelja i dužničke instrumente s promjenjivom kamatnom stopom koja se temelji na široko korištenoj referentnoj stopi poput Euribora ili Libora ne smatra se dužničkim instrumentima s ugrađenim izvedenicama samo zbog tih obilježja. Članak 72.b Instrumenti prihvatljivih obveza 1. Obveze ispunjavaju uvjete za instrumente prihvatljivih obveza ako ispunjavaju uvjete navedene u ovom članku i samo u opsegu utvrđenom ovim člankom. 2. Obveze ispunjavaju uvjete za instrumente prihvatljivih obveza ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
Za potrebe prvog podstavka točke (a), samo oni dijelovi obveza koji su u potpunosti plaćeni prihvatljivi su kao instrumenti prihvatljivih obveza. Za potrebe prvog podstavka točke (d) ovog članka, ako su pojedine isključene obveze iz članka 72.a stavka 2. podređene običnim neosiguranim potraživanjima u skladu s nacionalnim propisima o insolventnosti, između ostaloga, zbog toga što su usko povezane s vjerovnikom, koji jest ili je bio dioničar, ima kontrolu ili je u grupnom odnosu, član je upravljačkog tijela ili je povezan s bilo kojom od tih osoba, podređenost se ne procjenjuje na temelju potraživanja koja proizlaze iz takvih isključenih obveza. 3. Osim obveza iz stavka 2. ovog članka sanacijsko tijelo može dozvoliti da obveze ispunjavaju uvjete za instrumente prihvatljivih obveza do ukupnog iznosa koji ne premašuje 3,5 % ukupnog iznosa izloženosti riziku izračunanog u skladu s člankom 92. stavcima 3. i 4. pod sljedećim uvjetima:
4. Sanacijsko tijelo može dopustiti da obveze ispunjavaju uvjete za instrumente prihvatljivih obveza uz obveze iz stavka 2. pod sljedećim uvjetima:
5. Sanacijsko tijelo može dozvoliti instituciji da u stavke prihvatljivih obveza uključi samo obveze iz stavka 3. ili obveze iz stavka 4. 6. Kada provjerava jesu li ispunjeni uvjeti navedeni u ovom članku, sanacijsko tijelo savjetuje se s nadležnim tijelom. 7. EBA sastavlja nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se određuje sljedeće:
Taj nacrt regulatornih tehničkih standarda u potpunosti je usklađen s delegiranim aktom iz članka 28. stavka 5. točke (a) i članka 52. stavka 2. točke (a). EBA dostavlja Komisiji taj nacrt regulatornih tehničkih standarda do 28. prosinca 2019. Komisiji se delegira ovlast za dopunu ove Uredbe donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1093/2010. Članak 72.c Amortizacija instrumenata prihvatljivih obveza 1. Instrumenti prihvatljivih obveza čiji je preostali rok do dospijeća najmanje jednu godinu u cijelosti ispunjavaju uvjete za stavke prihvatljivih obveza. Instrumenti prihvatljivih obveza čiji je preostali rok do dospijeća kraći od jedne godine ne ispunjavaju uvjete za stavke prihvatljivih obveza. 2. Za potrebe stavka 1., ako instrument prihvatljivih obveza uključuje opciju otkupa od imatelja koja se može izvršiti prije izvorno navedenog dospijeća instrumenta, dospijeće instrumenta utvrđuje se na najraniji mogući datum na koji imatelj može izvršiti opciju otkupa i zatražiti otkup ili otplatu instrumenta. 3. Za potrebe stavka 1., ako instrument prihvatljivih obveza uključuje poticaj izdavatelju da instrument kupi, otkupi, otplati ili ponovno kupi prije izvorno navedenog dospijeća instrumenta, dospijeće instrumenta utvrđuje se na najraniji mogući datum na koji izdavatelj može izvršiti tu opciju i zatražiti otkup ili otplatu instrumenta. 4. Za potrebe stavka 1., ako instrument prihvatljivih obveza uključuje opcije prijevremenog otkupa koje se mogu izvršiti isključivo na osnovi diskrecijskog prava izdavatelja prije izvorno navedenog dospijeća instrumenta, ali pri čemu odredbe kojima se uređuju instrumenti ne uključuju nikakav poticaj za kupnju, otkup, otplatu ili ponovnu kupnju instrumenta prije dospijeća i ne uključuju nikakvu opciju otkupa ili otplate na osnovi diskrecijskog prava imatelja, dospijeće instrumenta utvrđuje se na izvorno navedeno dospijeće. Članak 72.d Posljedice prestanka ispunjavanja uvjeta prihvatljivosti Ako instrument prihvatljivih obveza prestane ispunjavati primjenjive uvjete navedene u članku 72.b, obveze odmah prestaju ispunjavati uvjete za instrumente prihvatljivih obveza. Obveze iz članka 72.b stavka 2. mogu se i dalje smatrati instrumentima prihvatljivih obveza sve dok ispunjavaju uvjete za instrumente prihvatljivih obveza u skladu s člankom 72.b stavkom 3. ili stavkom 4.
Članak 72.e Odbici od stavki prihvatljivih obveza 1. Institucije na koje se primjenjuje članak 92.a od stavki prihvatljivih obveza odbijaju sljedeće:
2. Za potrebe ovog odjeljka, svi instrumenti koji su u jednakom položaju kao instrumenti prihvatljivih obveza tretiraju se kao instrumenti prihvatljivih obveza, osim instrumenata koji su u jednakom položaju kao instrumenti priznati kao prihvatljive obveze u skladu s člankom 72.b stavcima 3. i 4. 3. Za potrebe ovog odjeljka, institucije mogu iznos ulaganja u instrumente prihvatljivih obveza iz članka 72.b stavka 3. izračunati na sljedeći način:
pri čemu je:
4. Ako matična institucija iz EU-a ili matična institucija u državi članici koja podliježe članku 92.a ima izravna, neizravna ili sintetska ulaganja u instrumente regulatornog kapitala ili instrumente prihvatljivih obveza jednog ili više društava kćeri koja ne pripadaju istoj sanacijskoj grupi kao i to matično društvo, sanacijsko tijelo nadležno za tu matičnu instituciju može, nakon pomnog razmatranja mišljenja sanacijskih tijela bilo kojeg dotičnog društva kćeri, matičnoj instituciji dopustiti da odbije takva ulaganja odbijanjem manjeg iznosa koji utvrdi sanacijsko tijelo nadležno za tu matičnu instituciju. Taj prilagođeni iznos jednak je iznosu (m) izračunanom na sljedeći način:
Ako je matičnoj instituciji dopušteno odbiti prilagođeni iznos u skladu s prvim podstavkom, društvo kći odbija razliku između iznosa ulaganja u instrumente regulatornog kapitala i instrumente prihvatljivih obveza iz prvog podstavka i tog prilagođenog iznosa. Članak 72.f Odbici ulaganja u vlastite instrumente prihvatljivih obveza Za potrebe članka 72.e stavka 1. točke (a) institucije izračunavaju ulaganja na osnovi bruto dugih pozicija, uz sljedeće iznimke:
Članak 72.g Osnovica za odbitak stavki prihvatljivih obveza Za potrebe članka 72.e stavka 1. točaka (b), (c) i (d) institucije odbijaju bruto duge pozicije, uz iznimke iz članaka 72.h i 72.i. Članak 72.h Odbitak ulaganja u prihvatljive obveze ostalih GSV subjekata Institucije koje ne primjenjuju iznimku iz članka 72.j provode odbitke iz članka 72.e stavka 1. točaka (c) i (d) u skladu sa sljedećim:
Članak 72.i Odbitak prihvatljivih obveza ako institucija nema značajno ulaganje u GSV subjekte 1. Za potrebe članka 72.e stavka 1. točke (c) institucije izračunavaju primjenjivi iznos koji se odbija tako da se iznos iz točke (a) ovog stavka množi faktorom izvedenim iz izračuna iz točke (b) ovog stavka:
2. Institucije isključuju pozicije proizišle iz pružanja usluge provedbe ponude odnosno prodaje financijskih instrumenata uz obvezu otkupa koje drže najviše pet radnih dana iz iznosa navedenih u stavku 1. točki (a) te iz izračuna faktora u skladu sa stavkom 1. točkom (b). 3. Iznos koji se odbija u skladu sa stavkom 1. raspoređuje se po svakom instrumentu prihvatljivih obveza GSV subjekta koji institucija drži. Institucije određuju iznos svakog instrumenta prihvatljivih obveza koji se odbija u skladu sa stavkom 1. tako da se iznos opisan u točki (a) ovog stavka množi udjelom opisanim u točki (b) ovog stavka:
4. Iznos ulaganja iz članka 72.e stavka 1. točke (c) koji je jednak ili manji od 10 % stavki redovnog osnovnog kapitala institucije nakon primjene odredaba iz stavka 1. točke (a) podtočaka i., ii. i iii. ovog članka ne odbija se i na njega se primjenjuju odgovarajući ponderi rizika u skladu s dijelom trećim glavom II. poglavljem 2. ili 3. i zahtjevima iz dijela trećeg glave IV., ovisno o slučaju. 5. Institucije određuju iznos svakog instrumenta prihvatljivih obveza kojem se dodjeljuje ponder rizika u skladu sa stavkom 4. tako da se iznos ulaganja kojem se mora dodijeliti ponder rizika u skladu sa stavkom 4. množi udjelom koji se dobije izračunom utvrđenim u stavku 3. točki (b). Članak 72.j Stavke iz knjige trgovanja izuzete od odbitaka od stavki prihvatljivih obveza 1. Institucije mogu odlučiti da neće odbiti određeni dio svojih izravnih, neizravnih i sintetskih ulaganja u instrumente prihvatljivih obveza koji je u ukupnom iznosu i mjeren na osnovi bruto dugih pozicija jednak ili manji od 5 % stavki redovnog osnovnog kapitala institucije nakon primjene članaka od 32. do 36. ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
2. Na iznose stavki koji se ne odbijaju u skladu sa stavkom 1. primjenjuju se kapitalni zahtjevi za stavke u knjizi trgovanja. 3. Ako ulaganja koja nisu odbijena u skladu sa stavkom 1. prestanu ispunjavati uvjete navedene u tom stavku, ta se ulaganja odbijaju u skladu s člankom 72.g bez primjene iznimaka iz članaka 72.h i 72.i.
Članak 72.k Prihvatljive obveze Prihvatljive obveze institucije sastoje se od stavki prihvatljivih obveza institucije nakon odbitaka iz članka 72.e. Članak 72.l Regulatorni kapital i prihvatljive obveze Regulatorni kapital i prihvatljive obveze institucije sastoje se od zbroja njezina regulatornog kapitala i njezinih prihvatljivih obveza. (*11) Direktiva 2014/49/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o sustavima osiguranja depozita (SL L 173, 12.6.2014., str.149.)." (*12) Direktiva 98/26/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. svibnja 1998. o konačnosti namire u platnim sustavima i sustavima za namiru vrijednosnih papira (SL L 166, 11.6.1998., str. 45.).”;" |
32. |
u dijelu drugom glavi I. naslov poglavlja 6. zamjenjuje se sljedećim: „Opći zahtjevi za regulatorni kapital i prihvatljive obveze”; |
33. |
članak 73. mijenja se kako slijedi:
|
34. |
u članku 75. uvodna rečenica zamjenjuje se sljedećim: „Smatra se da su zahtjevi povezani s dospijećem kratkih pozicija iz članka 45. točke (a), članka 59. točke (a), članka 69. točke (a) i članka 72.h točke (a) ispunjeni s obzirom na pozicije koje se drže ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:”; |
35. |
u članku 76. stavci 1., 2. i 3. zamjenjuju se sljedećim: „1. Za potrebe članka 42. točke (a), članka 45. točke (a), članka 57. točke (a), članka 59. točke (a), članka 67. točke (a), članka 69. točke (a) i članka 72.h točke (a), institucije mogu umanjiti iznos duge pozicije u instrumentu kapitala za udio indeksa koji čini ista odnosna izloženost koja se štiti ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
2. Ako je nadležno tijelo dalo prethodno odobrenje, institucija može upotrijebiti konzervativnu procjenu odnosne izloženosti institucije prema instrumentima koji su uključeni u indekse kao alternativu izračunu svoje izloženosti prema stavkama navedenim u jednoj ili više sljedećih točaka:
3. Nadležna tijela daju prethodno odobrenje iz stavka 2. samo ako im je institucija dokazala da bi za instituciju bilo operativno opterećujuće pratiti svoju odnosnu izloženost prema stavkama navedenim u jednoj ili više točaka stavka 2., ovisno o slučaju.”; |
36. |
članak 77. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 77. Uvjeti za smanjenje regulatornog kapitala i prihvatljivih obveza 1. Institucija je od nadležnog tijela dužna pribaviti prethodno odobrenje za svaku od sljedećih radnji:
2. Institucija je dužna pribaviti prethodno odobrenje sanacijskog tijela za izvršenje opcije kupnje, otkupa, otplate ili ponovne kupnje instrumenata prihvatljivih obveza koji nisu obuhvaćeni stavkom 1. prije datuma njihova ugovornog dospijeća.”; |
37. |
članak 78. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 78. Nadzorno odobrenje za smanjenje regulatornog kapitala 1. Nadležno tijelo daje instituciji odobrenje za smanjenje, kupnju, otkup, otplatu ili ponovnu kupnju instrumenata redovnog osnovnog kapitala, dodatnog osnovnog kapitala ili dopunskog kapitala ili za smanjenje, raspodjelu ili reklasifikaciju povezanih računa premija na dionice ako je ispunjen bilo koji od sljedećih uvjeta:
Ako institucija osigura dovoljne zaštitne mehanizme za svoje poslovanje s regulatornim kapitalom u iznosima koji premašuju zahtjeve utvrđene u ovoj Uredbi i Direktivi 2013/36/EU, nadležno tijelo može toj instituciji izdati opće prethodno odobrenje za izvršenje neke od radnji iz članka 77. stavka 1. ove Uredbe ako su ispunjeni kriteriji kojima se osigurava da će svaka takva buduća radnja biti u skladu s uvjetima navedenima u ovom stavku točkama (a) i (b). To opće prethodno odobrenje izdaje se samo na određeno razdoblje koje nije dulje od jedne godine i koje se nakon toga može produljiti. Opće prethodno odobrenje izdaje se samo za određeni unaprijed utvrđeni iznos koji utvrđuje nadležno tijelo. U slučaju instrumenata redovnog osnovnog kapitala taj unaprijed utvrđeni iznos ne smije premašiti 3 % relevantnog izdanja i ne smije premašiti 10 % iznosa za koji redovni osnovni kapital premašuje zbroj kapitalnih zahtjeva za redovni osnovni kapital utvrđenih u ovoj Uredbi, direktivama 2013/36/EU i 2014/59/EU u iznosu koji nadležno tijelo smatra potrebnim. U slučaju instrumenata dodatnog osnovnog kapitala ili dopunskog kapitala taj unaprijed utvrđeni iznos ne smije premašiti 10 % relevantnog izdanja i ne smije premašiti 3 % ukupnog iznosa preostalih instrumenata redovnog dodatnog osnovnog kapitala ili dopunskog kapitala, ovisno o slučaju. Nadležna tijela povlače opće prethodno odobrenje ako institucija prekrši bilo koji kriterij za to odobrenje. 2. Pri procjeni održivosti zamjenskih instrumenata s aspekta sposobnosti institucije da ostvaruje dobit iz stavka 1. točke (a), nadležna tijela razmatraju opseg u kojem bi ti zamjenski instrumenti kapitala bili skuplji za instituciju od onih instrumenata kapitala ili računa premija na dionice koje bi zamijenili. 3. Ako institucija izvrši radnju iz članka 77. stavka 1. točke (a), a odbijanje otkupa instrumenata redovnog osnovnog kapitala iz članka 27. nije dopušteno mjerodavnim nacionalnim pravom, nadležno tijelo može izuzeti od primjene uvjete navedene u stavku 1. ovog članka ako nadležno tijelo od institucije zahtijeva da ograniči otkup takvih instrumenata na odgovarajućoj osnovi. 4. Nadležna tijela mogu instituciji odobriti izvršenje kupnje, otkupa, otplate ili ponovne kupnje instrumenata dodatnog osnovnog kapitala ili instrumenata dopunskog kapitala ili povezanih računa premija na dionice tijekom razdoblja od pet godina koje počinje na dan njihova izdavanja ako su ispunjeni uvjeti navedeni u stavku 1. i jedan od sljedećih uvjeta:
5. EBA sastavlja nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se određuje sljedeće:
EBA dostavlja Komisiji taj nacrt regulatornih tehničkih standarda do 28. srpnja 2013. Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1093/2010.”; |
38. |
umeće se sljedeći članak: „Članak 78.a Odobrenje smanjenja instrumenata prihvatljivih obveza 1. Sanacijsko tijelo izdaje instituciji odobrenje za kupnju, otkup, otplatu ili ponovnu kupnju instrumenata prihvatljivih obveza ako je ispunjen jedan od sljedećih uvjeta:
Ako institucija osigura dovoljne zaštitne mehanizme za svoje poslovanje s regulatornim kapitalom i prihvatljivim obvezama u iznosu koji premašuje zahtjeve utvrđene u ovoj Uredbi i direktivama 2013/36/EU i 2014/59/EU, sanacijsko tijelo može, nakon savjetovanja s nadležnim tijelom, toj instituciji izdati opće prethodno odobrenje za izvršenje opcije kupnje, otkupa, otplate ili ponovne kupnje instrumenata prihvatljivih obveza ako su ispunjeni kriteriji kojima se osigurava da će svaka takva buduća radnja biti u skladu s uvjetima navedenima u ovom stavku točkama (a) i (b). To opće prethodno odobrenje izdaje se samo na određeno razdoblje koje nije dulje od jedne godine i koje se nakon toga može produljiti. Opće prethodno odobrenje izdaje se za određeni unaprijed utvrđeni iznos koji utvrđuje sanacijsko tijelo. Sanacijska tijela obavješćuju nadležna tijela o svakom izdanom općem prethodnom odobrenju. Sanacijsko tijelo povlači opće prethodno odobrenje ako institucija prekrši bilo koji kriterij za to odobrenje. 2. Pri procjeni održivosti zamjenskih instrumenata s aspekta sposobnosti institucije da ostvaruje dobit u skladu sa stavkom 1. točkom (a), sanacijska tijela razmatraju opseg u kojem bi ti zamjenski instrumenti kapitala ili zamjenske prihvatljive obveze bili skuplji za instituciju od onih koje bi zamijenili. 3. EBA sastavlja nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se određuje sljedeće:
Za potrebe prvog podstavka točke (d) ovog stavka, nacrt regulatornih tehničkih standarda u potpunosti je usklađen s delegiranim aktom iz članka 78. EBA dostavlja Komisiji taj nacrt regulatornih tehničkih standarda do 28. prosinca 2019. Komisiji se delegira ovlast za dopunu ove Uredbe donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1093/2010.”; |
39. |
članak 79. mijenja se kako slijedi:
|
40. |
umeće se sljedeći članak: „Članak 79.a Procjena usklađenosti s uvjetima za regulatorni kapital i prihvatljive obveze Institucije vode računa o ključnim značajkama instrumenata, a ne samo o njihovu pravnom obliku, pri ocjeni usklađenosti sa zahtjevima iz dijela dva Ocjenom ključnih značajki instrumenata uzima se u obzir sve aranžmane u vezi s instrumentima, čak i ako oni nisu izričito navedeni u uvjetima samih instrumenata, kako bi se ustvrdilo jesu li ukupni ekonomski učinci takvih aranžmana u skladu s ciljem odgovarajućih odredaba.”; |
41. |
članak 80. mijenja se kako slijedi:
|
42. |
u članku 81. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim: „1. Manjinski udjeli sastoje se od zbroja stavki redovnog osnovnog kapitala društva kćeri ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
|
43. |
članak 82. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 82. Kvalificirani dodatni osnovni kapital, osnovni kapital, dopunski kapital i kvalificirani regulatorni kapital Kvalificirani dodatni osnovni kapital, osnovni kapital, dopunski kapital i kvalificirani regulatorni kapital obuhvaćaju manjinski udio, instrumente dodatnog osnovnog kapitala ili dopunskog kapitala, prema potrebi, i s njima povezanu zadržanu dobit i račune premija na dionice društva kćeri ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
|
44. |
u članku 83. stavku 1. uvodna rečenica zamjenjuje se sljedećim: „1. Instrumenti dodatnog osnovnog kapitala i dopunskog kapitala koje izdaje subjekt posebne namjene, kao i povezani računi premija na dionice, uključuju se do 31. prosinca 2021. u kvalificirani dodatni osnovni kapital, osnovni kapital ili dopunski kapital ili u kvalificirani regulatorni kapital, prema potrebi, samo ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:”. |
45. |
umeće se sljedeći članak: „Članak 88.a Instrumenti kvalificiranih prihvatljivih obveza Obveze koje je izdalo društvo kći s poslovnim nastanom u Uniji koje pripada istoj sanacijskoj grupi kao i sanacijski subjekt ispunjavaju uvjete za uključivanje u konsolidirane instrumente prihvatljivih obveza institucije podložno članku 92.a ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
|
46. |
članak 92. mijenja se kako slijedi:
|
47. |
umeću se sljedeći članci: „Članak 92.a Zahtjevi za regulatorni kapital i prihvatljive obveze GSV institucija 1. U skladu s člancima 93. i 94. i iznimkama iz stavka 2. ovog članka, institucije koje se smatraju sanacijskim subjektima i koje su GSV institucija ili dio GSV institucije moraju ispunjavati u svakom trenutku sljedeće zahtjeve za regulatorni kapital i prihvatljive obveze:
2. Zahtjevi iz stavka 1. ne primjenjuju se u sljedećim slučajevima:
3. Ako ukupni iznos koji proizlazi iz primjene zahtjeva utvrđenog u stavku 1. točki (a) ovog članka na svaki sanacijski subjekt iste GSV institucije premašuje zahtjev za regulatorni kapital i prihvatljive obveze izračunan u skladu s člankom 12.a ove Uredbe, sanacijsko tijelo matične institucije iz EU-a može, nakon savjetovanja s ostalim relevantnim sanacijskim tijelima, postupiti u skladu s člankom 45.d stavkom 4. ili člankom 45.h stavkom 1. Direktive 2014/59/EU. Članak 92.b Zahtjevi za regulatorni kapital i prihvatljive obveze GSV institucija izvan EU-a 1. Institucije koje su značajna društva kćeri GSV institucije izvan EU-a i koje nisu sanacijski subjekti u svakom trenutku moraju ispunjavati zahtjeve za regulatorni kapital i prihvatljive obveze koji iznose 90 % zahtjeva za regulatorni i prihvatljive obveze iz članka 92.a. 2. Za potrebe usklađenosti sa stavkom 1., instrumenti dodatnog osnovnog kapitala, dopunskog kapitala i prihvatljivih obveza uzimaju se u obzir samo ako su ti instrumenti u vlasništvu krajnjeg matičnog društva GSV institucije izvan EU-a i ako su izdani izravno ili neizravno putem drugih subjekata unutar iste grupe, pod uvjetom da svi takvi subjekti imaju poslovni nastan u istoj trećoj zemlji kao to krajnje matično društvo ili u državi članici. 3. Instrument prihvatljivih obveza uzima se u obzir samo za potrebe usklađenosti sa stavkom 1. ako ispunjava sve sljedeće dodatne uvjete:
|
48. |
članak 94. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 94. Odstupanje za mali obujam poslova iz knjige trgovanja 1. Odstupajući od članka 92. stavka 3. točke (b), institucije mogu izračunati kapitalni zahtjev za svoje poslove iz knjige trgovanja u skladu s stavkom 2. ovog članka ako je obujam bilančnih i izvanbilančnih poslova institucije iz knjige trgovanja jednak ili manji od obaju sljedećih pragova na temelju procjene koja se provodi jedanput mjesečno na temelju podataka od posljednjeg dana u mjesecu:
2. Ako su uvjeti iz stavka 1. točaka (a) i (b) ispunjeni, institucije mogu izračunati kapitalni zahtjev za svoje poslove iz knjige trgovanja kako slijedi:
3. Institucije izračunavaju obujam svojih bilančnih i izvanbilančnih poslova iz knjige trgovanja na temelju podataka od posljednjeg dana svakog mjeseca za potrebe stavka 1. u skladu sa sljedećim zahtjevima:
4. Ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 1. točaka (a) i (b) ovog članka, neovisno o obvezama iz članaka 74. i 83. Direktive 2013/36/EU, ne primjenjuju se članak 102. stavci 3. i 4., članak 103. i 104.b ove Uredbe. 5. Institucije obavješćuju nadležna tijela kada izračunavaju ili prestanu izračunavati kapitalne zahtjeve za svoje poslove iz knjige trgovanja u skladu sa stavkom 2.. 6. Institucija koja više ne ispunjava jedan ili više od uvjeta iz stavka 1. o tome odmah obavješćuje nadležno tijelo. 7. Institucija prestaje izračunavati kapitalne zahtjeve za svoje poslove iz knjige trgovanja u skladu sa stavkom 2. u roku od tri mjeseca u jednom od sljedećih slučajeva:
8. Ako je institucija prestala izračunavati kapitalne zahtjeve za svoje poslove iz knjige trgovanja u skladu s ovim člankom, dopušteno joj je izračunavati kapitalne zahtjeve za svoje poslove iz knjige trgovanja u skladu s ovim člankom samo ako nadležnom tijelu dokaže da su svi uvjeti utvrđeni stavkom 1. bili ispunjeni u neprekinutom razdoblju od jedne godine. 9. Institucije tijekom mjesečne procjene ne zauzimaju, ne kupuju niti prodaju poziciju iz knjige trgovanja samo kako bi ispunile bilo koji od uvjeta iz stavka 1.”; |
49. |
u dijelu trećem glavi I. poglavlje 2. briše se; |
50. |
članak 102. mijenja se kako slijedi:
|
51. |
članak 103. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 103. Upravljanje knjigom trgovanja 1. Institucije moraju imati jasno definirane politike i postupke za cjelovito upravljanje knjigom trgovanja. Te politike i postupci uključuju najmanje sljedeće:
2. Pri upravljanju svojim pozicijama ili portfeljima pozicija u knjizi trgovanja institucija ispunjava sve sljedeće zahtjeve:
|
52. |
u članku 104. stavak 2. briše se; |
53. |
umeću se sljedeći članci: „Članak 104.a Reklasifikacija pozicije 1. Institucije imaju uspostavljene jasno definirane politike kako bi utvrdile izvanredne okolnosti kojima se opravdava reklasifikacija pozicije iz knjige trgovanja kao pozicije iz knjige pozicija kojima se ne trguje ili, obrnuto, reklasifikacija pozicije iz knjige pozicija kojima se ne trguje kao pozicije iz knjige trgovanja za potrebe određivanja svojih kapitalnih zahtjeva u skladu sa zahtjevima nadležnih tijela. Institucije preispituju te politike najmanje jedanput godišnje. EBA prati opseg nadzornih praksi i izdaje smjernice u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1093/2010 do 28. lipnja 2024. o značenju izvanrednih okolnosti za potrebe prvog podstavka ovog stavka. Dok EBA ne izda te smjernice, nadležna tijela obavješćuju EBA-u o svojim odlukama o tome da pojedinoj instituciji odobre ili ne odobre da reklasificira poziciju kako je navedeno u stavku 2. ovog članka i dostavljaju obrazloženje za te odluke. 2. Nadležna tijela izdaju odobrenje da se pozicija iz knjige trgovanja reklasificira kao pozicija iz knjige pozicija kojima se ne trguje ili, obrnuto, pozicija iz knjige pozicija kojima se ne trguje kao pozicija iz knjige trgovanja za potrebe određivanja kapitalnih zahtjeva samo ako je institucija nadležnim tijelima dostavila pisane dokaze o tome da je njezina odluka o reklasifikaciji te pozicije rezultat izvanrednih okolnosti koje su usklađene s politikama koje je institucija utvrdila u skladu sa stavkom 1. ovog članka. U tu svrhu institucija osigurava dostatne dokaze o tome da pozicija više ne ispunjava uvjet da bude klasificirana kao pozicija u knjizi trgovanja ili u knjizi pozicija kojima se ne trguje u skladu s člankom 104. Odluku iz prvog podstavka odobrava upravljačko tijelo. 3. Kada nadležno tijelo izda odobrenje za reklasifikaciju pozicije u skladu sa stavkom 2., institucija koja je to odobrenje dobila:
4. Institucija izračunava neto promjenu iznosa svojih kapitalnih zahtjeva koji proizlaze iz reklasifikacije pozicije kao razliku između kapitalnih zahtjeva odmah nakon reklasifikacije i kapitalnih zahtjeva neposredno prije reklasifikacije, od kojih se svaki izračunavaju u skladu s člankom 92. Izračunom se u obzir ne uzimaju učinci nikakvih čimbenika osim reklasifikacije. 5. Reklasifikacija pozicije u skladu s ovim člankom neopoziva je. Članak 104.b Zahtjevi u vezi s organizacijskom jedinicom za trgovanje 1. Za potrebe zahtjeva za izvješćivanje iz članka 430.b stavka 3. institucije uspostavljaju organizacijske jedinice za trgovanje i svaku svoju poziciju iz knjige trgovanja dodjeljuju jednoj od tih organizacijskih jedinica za trgovanje. Pozicije iz knjige trgovanja povezuju se s istim stolom za trgovanje samo ako su u skladu s dogovorenom poslovnom strategijom za stol za trgovanje te se njima dosljedno upravlja i prati ih se u skladu sa stavkom 2. ovog članka. 2. Organizacijske jedinice za trgovanje institucija u svakom trenutku ispunjavaju sve sljedeće zahtjeve:
3. Odstupajući od stavka 2. točke (b), institucija može rasporediti trgovca na više od jedne organizacijske jedinice za trgovanje pod uvjetom da institucija svome nadležnom tijelu dovoljno dobro dokaže da je raspoređivanje provedeno zbog pitanja poslovanja ili resursa te da to raspoređivanje zadržava ostale kvalitativne zahtjeve iz ovog članka koji se primjenjuju na trgovce i organizacijske jedinice za trgovanje. 4. Institucije obavješćuju nadležna tijela o načinu na koji ispunjavaju uvjete iz stavka 2. Nadležna tijela mogu zahtijevati da institucija promijeni strukturu ili organizaciju svojih organizacijskih jedinica za trgovanje radi usklađivanja s ovim člankom.”; |
54. |
članak 105. mijenja se kako slijedi:
|
55. |
članak 106. mijenja se kako slijedi:
|
56. |
u članku 107. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim: „3. Za potrebe ove Uredbe izloženosti prema investicijskom društvu iz treće zemlje, prema kreditnoj instituciji iz treće zemlje i prema burzi iz treće zemlje tretiraju se kao izloženosti prema instituciji samo ako treća zemlja u vezi s tim subjektom primjenjuje bonitetne i nadzorne zahtjeve koji su barem istovjetni onima koji se primjenjuju u Uniji.”; |
57. |
u članku 117., stavak 2. mijenja se kako slijedi:
|
58. |
u članku 118. točka (a) zamjenjuje se sljedećim:
|
59. |
u članku 123. dodaje se sljedeći stavak: „Izloženostima zbog kredita koje je kreditna institucija odobrila umirovljenicima ili zaposlenima na neodređeno vrijeme uz bezuvjetan prijenos dijela mirovine ili plaće dužnika toj kreditnoj instituciji dodjeljuje se ponder rizika od 35 % pod uvjetom da su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
|
60. |
članak 124. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 124. Izloženosti osigurane hipotekama na nekretninama 1. Izloženosti ili bilo kojem dijelu izloženosti koji je u cijelosti osiguran hipotekom na nekretnini dodjeljuje se ponder rizika od 100 % ako nisu ispunjeni uvjeti iz članka 125. ili 126., osim za dio izloženosti koji je raspoređen u drugu kategoriju izloženosti. Dijelu izloženosti koji prelazi hipotekarnu vrijednost nekretnine dodjeljuje se ponder rizika koji se primjenjuje na neosigurane izloženosti te druge ugovorne strane. Dio izloženosti koji se tretira kao u cijelosti osiguran nekretninom ne može biti veći od založenog iznosa tržišne vrijednosti ili, u državama članicama koje su zakonima ili podzakonskim propisima utvrdile stroge kriterije za procjenu hipotekarne vrijednosti, od hipotekarne vrijednosti dotične nekretnine. 1.a. Države članice imenuju tijelo odgovorno za primjenu stavka 2. To je tijelo nadležno tijelo ili imenovano tijelo. Ako je tijelo koje je država članica imenovala za primjenu ovog članka nadležno tijelo, ono osigurava da su relevantna nacionalna tijela i tijela koja imaju makrobonitetni mandat primjereno obaviještena o namjeri nadležnog tijela o upotrebi ovog članka, i da su na odgovarajući način uključena u procjenu pitanja financijske stabilnosti u svojoj državi članici u skladu sa stavkom 2. Ako tijelo koje je država članica imenovala za primjenu ovog članka nije nadležno tijelo, država članica donosi potrebne odredbe kako bi osigurala odgovarajuću koordinaciju i razmjenu informacija između nadležnog tijela i imenovanog tijela za pravilnu primjenu ovog članka. Posebno se od tijela traži bliska suradnja i razmjena svih informacija koje bi mogle biti potrebne za pravilno obavljanje dužnosti koje se ovim člankom propisuju imenovanim tijelima. Tom suradnjom želi se izbjeći svaki oblik podvostručenog ili neusklađenog postupanja između nadležnog tijela i imenovanog tijela te osigurati da se primjereno uzme u obzir interakcija s drugim mjerama, posebno mjerama poduzetima u skladu s člankom 458. ove Uredbe i člankom 133. Direktive 2013/36/EU. 2. Na osnovi podataka prikupljenih u skladu s člankom 430.a i drugih relevantnih pokazatelja, tijelo imenovano u skladu sa stavkom 1.a ovog članka redovito, a najmanje jedanput godišnje, ocjenjuje jesu li ponder rizika od 35 % za izloženosti jednog ili više segmenata nekretnina osiguranih hipotekama na stambenim nekretninama iz članka 125. koje se nalaze na jednom ili više dijelova državnog područja države članice relevantnog tijela i ponder rizika od 50 % za izloženosti osigurane hipotekama na poslovnim nekretninama iz članka 126. koje se nalaze na jednom ili više dijelova državnog područja države članice relevantnog tijela odgovarajući, uzimajući u obzir:
Ako na temelju ocjene iz prvog podstavka ovog stavka tijelo imenovano u skladu sa stavkom 1.a. ovog članka zaključi da ponderi rizika iz članka 125. stavka 2. ili članka 126. stavka 2. ne odražavaju na primjereni način stvarne rizike u vezi s jednim ili više segmenata nekretnina za izloženosti koje su u cijelosti osigurane hipotekama na stambenim nekretninama ili poslovnim nekretninama koje se nalaze na jednom ili više dijelova državnog područja države članice relevantnog tijela, i ako smatra da bi neprimjerenost pondera rizika mogla negativno utjecati na sadašnju ili buduću financijsku stabilnost u njegovoj državi članici, može povećati pondere rizika koji se odnose na te izloženosti u okviru rasponâ iz četvrtog podstavka ovog stavka ili nametnuti strože kriterije od onih iz članka 125. stavka 2. ili članka 126. stavka 2. Tijelo imenovano u skladu sa stavkom 1.a ovog članka obavješćuje EBA-u i ESRB o svim prilagodbama pondera rizika i primijenjenim kriterijima na temelju ovog stavka. U roku od jednog mjeseca od primitka te obavijesti EBA i ESRB dostavljaju svoje mišljenje dotičnoj državi članici. EBA i ESRB objavljuju pondere rizika i kriterije za izloženosti iz članaka 125. i 126. i članka 199. stavka 1. točke (a) kako ih provodi relevantno tijelo. Za potrebe drugog podstavka ovog stavka tijelo imenovano u skladu sa stavkom 1.a. može odrediti pondere rizika unutar sljedećih raspona:
3. Ako tijelo imenovano u skladu sa stavkom 1.a. odredi više pondere rizika ili strože kriterije na temelju stavka 2. drugog podstavka, institucije imaju šestomjesečno prijelazno razdoblje da ih primijene. 4. EBA, u bliskoj suradnji s ESRB-om, sastavlja nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se pobliže određuju strogi kriteriji za procjenu hipotekarne vrijednosti iz stavka 1. i vrste faktora koje treba uzeti u obzir u procjeni primjerenosti pondera rizika iz stavka 2. prvog podstavka. EBA dostavlja Komisiji taj nacrt regulatornih tehničkih standarda do 31. prosinca 2019. Komisiji se delegira ovlast za dopunu ove Uredbe donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1093/2010. 5. ESRB, putem preporuka u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1092/2010 i u bliskoj suradnji s EBA-om, može dati smjernice namijenjene tijelima koja su imenovana u skladu sa stavkom 1.a. ovog članka o sljedećem:
6. Institucije jedne države članice primjenjuju pondere rizika i kriterije koje su odredila tijela druge države članice u skladu sa stavkom 2. na sve odgovarajuće izloženosti osigurane hipotekama na stambenim ili poslovnim nekretninama koje se nalaze na jednom ili više dijelova te države članice.”; |
61. |
u članku 128. stavci 1. i 2. zamjenjuju se sljedećim: „1. Institucije dodjeljuju ponder rizika 150 % izloženostima koje su izuzetno visokorizične. 2. Za potrebe ovog članka institucije tretiraju sve navedene izloženosti kao izuzetno visokorizične:
|
62. |
članak 132. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 132. Kapitalni zahtjevi za izloženosti u obliku udjela ili dionica u CIU-ovima 1. Institucije izračunavaju iznos izloženosti ponderiran rizikom za svoje izloženosti u obliku udjela ili dionica u CIU-u množenjem iznosa izloženosti ponderiranog rizikom za izloženosti CIU-a, izračunanog u skladu s pristupima iz stavka 2. prvog podstavka, s postotkom udjela ili dionica koji drže te institucije. 2. Ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 3. ovog članka, institucije mogu primjenjivati pristup odnosnih izloženosti u skladu s člankom 132.a stavkom 1. ili pristup koji se temelji na mandatu u skladu s člankom 132.a stavkom 2. U skladu s člankom 132.b stavkom 2. institucije koje ne primjenjuju pristup odnosnih izloženosti ili pristup koji se temelji na mandatu dodjeljuju ponder rizika 1 250 % („zamjenski pristup”) svojim izloženostima u obliku udjela ili dionica u CIU-u. Institucije mogu izračunati iznos izloženosti ponderiran rizikom za svoje izloženosti u obliku udjela ili dionica u CIU-u primjenom kombinacije pristupa iz ovog stavka, pod uvjetom da su ispunjeni uvjeti primjene tih pristupa. 3. Institucije mogu odrediti iznos izloženosti ponderiran rizikom za izloženosti CIU-a u skladu s pristupima navedenima u članku 132.a ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
Odstupajući od ovog stavka prvog podstavka točke (a), multilateralne i bilateralne razvojne banke i druge institucije koje zajednički ulažu u CIU s multilateralnim ili bilateralnim razvojnim bankama mogu odrediti iznos izloženosti ponderiran rizikom za izloženosti tog CIU-a u skladu s pristupima navedenima u članku 132.a pod uvjetom da su ispunjeni uvjeti iz ovog stavka prvog podstavka točaka (b) i (c) te da su politikom ulaganja CIU-a vrste imovine u koje CIU može ulagati limitirane na imovinu kojom se promiče održivi razvoj u zemljama u razvoju. Institucije obavješćuju svoje nadležno tijelo o CIU-ovima na koje primjenjuju tretman naveden u drugom podstavku. Odstupajući od prvog podstavka točke (c) podtočke i., ako institucija odredi iznos izloženosti ponderiran rizikom CIU-ovih izloženosti u skladu s pristupom koji se temelji na mandatu, izvješćivanje CIU-a ili društva za upravljanje CIU-om instituciji može se ograničiti na politiku ulaganja CIU-a i sve njezine izmjene te se može provesti samo kada institucija izvrši prvo ulaganje u izloženost prema CIU-u i kada dođe do izmjene politike ulaganja CIU-a. 4. Institucije koje nemaju odgovarajuće podatke ili informacije za izračun iznosa izloženosti ponderiranog rizikom izloženosti CIU-a u skladu s pristupima navedenima u članku 132.a mogu se osloniti na izračune treće strane pod uvjetom da su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
Institucije koje se oslanjaju na izračune trećih strana množe s faktorom 1,2 iznos izloženosti ponderirane rizikom izloženosti CIU-a koji proizlazi iz tih izračuna. Odstupajući od drugog podstavka, ako institucija ima neograničen pristup detaljnim izračunima koje je provela treća strana, ne primjenjuje se faktor 1,2. Institucija na zahtjev te izračune dostavlja svome nadležnom tijelu. 5. Ako institucija primjenjuje pristupe iz članka 132.a u svrhu izračuna iznosa izloženosti ponderiranog rizikom izloženosti CIU-a („prva razina CIU-a”) te ako su sve odnosne izloženosti prve razine CIU-a izloženost u obliku udjela ili dionica u drugom CIU-u („druga razina CIU-a”), iznos izloženosti ponderiran rizikom druge razine izloženosti CIU-a može se izračunati primjenom bilo kojeg od triju pristupa opisanih u stavku 2. ovog članka. Institucija može primjenjivati pristup odnosnih izloženosti za izračun iznosa izloženosti ponderiranih rizikom izloženosti CIU-ova na trećoj razini i na svakoj sljedećoj razini samo ako je primjenjivala taj pristup za izračun na prethodnoj razini. U bilo kojem drugom scenariju primjenjuje zamjenski pristup. 6. Gornja granica iznosa izloženosti ponderiranog rizikom izloženosti CIU-a izračunanog u skladu s pristupom odnosnih izloženosti i pristupom koji se temelji na mandatu određuje se na razini iznosa ponderiranog rizikom izloženosti tog CIU-a izračunanog u skladu sa zamjenskim pristupom. 7. Odstupajući od stavka 1. ovog članka, institucije koje primjenjuju pristup odnosnih izloženosti u skladu s člankom 132.a stavkom 1. mogu izračunati iznos izloženosti ponderiran rizikom za svoje izloženosti u obliku udjela ili dionica u CIU-u množenjem iznosa vrijednosti izloženosti tih izloženosti, izračunanih u skladu s člankom 111. s ponderom rizika () izračunanim u skladu s formulom iz članka 132.c ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
|
63. |
umeću se sljedeći članci: „Članak 132.a Pristupi za izračun iznosa izloženosti ponderiranih rizikom CIU-ova 1. Ako su ispunjeni uvjeti iz članka 132. stavka 3., institucije koje imaju dovoljno informacija o pojedinačnim odnosnim izloženostima CIU-a na temelju tih izloženosti izračunavaju iznos izloženosti ponderiran rizikom CIU-a dodjeljivanjem pondera rizika svim odnosnim izloženostima CIU-a kao da ih izravno drže te institucije. 2. Ako su ispunjeni uvjeti iz članka 132. stavka 3., institucije koje nemaju dovoljno informacija o pojedinačnim odnosnim izloženostima CIU-a za primjenu pristupa odnosnih izloženosti mogu izračunati iznos izloženosti ponderiran rizikom tih izloženosti u skladu s limitima utvrđenima politikom ulaganja CIU-a i relevantnim pravom. Institucije provode izračune iz prvog podstavka pod pretpostavkom da CIU najprije ulaže u izloženosti, u najvećoj dopuštenoj mjeri na temelju njegove politike ulaganja ili relevantnog prava, koje imaju najveće kapitalne zahtjeve pa zatim i dalje nastavlja ulagati u izloženosti padajućim redoslijedom sve dok se ne dostigne najveći ukupni limit izloženosti te da CIU primjenjuje financijsku polugu u najvećoj dopuštenoj mjeri na temelju svoje politike ulaganja ili relevantnog prava, prema potrebi. Institucije provode izračune iz prvog podstavka u skladu s metodama iz ovog poglavlja, poglavlja 5. i poglavlja 6. odjeljka 3., 4. ili 5. ove glave. 3. Odstupajući od članka 92. stavka 3. točke (d), institucije koje izračunavaju iznos izloženosti ponderiran rizikom izloženosti CIU-a u skladu sa stavkom 1. ili stavkom 2. ovog članka mogu kapitalni zahtjev za rizik prilagodbe kreditnom vrednovanju izloženosti po izvedenicama tog CIU-a izračunati kao iznos jednak 50 % kapitalnog zahtjeva za te izloženosti po izvedenicama kako je izračunano u skladu s poglavljem 6. odjeljkom 3., 4. ili 5. ove glave, ovisno o slučaju. Odstupajući od prvog podstavka, institucija može iz izračuna kapitalnog zahtjeva za rizik prilagodbe kreditnom vrednovanju isključiti izloženosti po izvedenicama koje ne bi podlijegale tom zahtjevu da izravno nastanu za instituciju. 4. EBA sastavlja nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se pobliže određuje kako institucije izračunavaju iznos izloženosti ponderiran rizikom iz stavka 2. ako nije dostupan jedan ili više ulaznih podataka potrebnih za taj izračun. EBA dostavlja Komisiji taj nacrt regulatornih tehničkih standarda do 28. ožujka 2020. Komisiji se delegira ovlast za dopunu ove Uredbe donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. to 14. Uredbe (EU) br. 1093/2010. Članak 132.b Isključenja iz pristupa za izračun iznosa izloženosti ponderiranih rizikom CIU-ova 1. Institucije iz izračuna navedenih u članku 132. mogu isključiti instrumente redovnog osnovnoga kapitala, dodatnog osnovnoga kapitala, dopunskoga kapitala i instrumente prihvatljivih obveza koje drži CIU i koje institucije odbijaju u skladu s člankom 36. stavkom 1. odnosno člancima 56., 66. i 72.e. 2. Institucije iz izračuna navedenih u članku 132. mogu isključiti izloženosti u obliku udjela ili dionica u CIU-ovima iz članka 150. stavka 1. točaka (g) i (h) te umjesto toga na te izloženosti primijeniti tretman iz članka 133. Članak 132.c Tretman izvanbilančnih izloženosti prema CIU-ovima 1. Institucije izračunavaju iznos izloženosti ponderiran rizikom za svoje izvanbilančne stavke s mogućnošću njihove konverzije u izloženosti u obliku udjela ili dionica u CIU-u množenjem vrijednosti izloženosti tih izloženosti, izračunanih u skladu s člankom 111., sa sljedećim ponderom rizika:
2. Institucije izračunavaju vrijednost izloženosti zajamčene minimalne vrijednosti koja ispunjava uvjete iz stavka 3. ovog članka kao diskontiranu sadašnju vrijednost zajamčenog iznosa primjenom diskontnog faktora koji ne uključuje rizik statusa neispunjavanja obveza. Institucije mogu umanjiti vrijednost izloženosti zajamčene minimalne vrijednosti za bilo koje gubitke koji su priznati u odnosu na zajamčenu minimalnu vrijednost u skladu s primjenjivim računovodstvenim standardom. Institucije izračunavaju iznos izloženosti ponderiran rizikom za izvanbilančne izloženosti koje proizlaze iz zajamčene minimalne vrijednosti koje ispunjavaju sve uvjete iz ovog članka stavka 3. množenjem vrijednosti izloženosti tih izloženosti konverzijskim faktorom od 20 % i ponderom rizika izvedenim na temelju članka 132. ili 152. 3. Institucije utvrđuju iznos izloženosti ponderiran rizikom za izvanbilančne izloženosti koje proizlaze iz zajamčene minimalne vrijednosti u skladu sa stavkom 2. ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
|
64. |
u članku 144. stavku 1. točka (g) zamjenjuje se sljedećim:
|
65. |
članak 152. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 152. Tretman izloženosti u obliku udjela ili dionica u CIU-ovima 1. Institucije izračunavaju iznose izloženosti ponderirane rizikom za svoje izloženosti u obliku udjela ili dionica u CIU-u tako što iznos izloženosti ponderiran rizikom CIU-a, izračunan u skladu s pristupima iz stavaka 2. i 5., množe s postotkom udjela ili dionica koje drže te institucije. 2. Ako su ispunjeni uvjeti iz članka 132. stavka 3., institucije koje imaju dovoljno informacija o pojedinačnim odnosnim izloženostima CIU-a na temelju tih odnosnih izloženosti izračunavaju iznos izloženosti ponderiran rizikom CIU-a dodjeljivanjem pondera rizika svim odnosnim izloženostima CIU-a kao da ih izravno drže te institucije. 3. Odstupajući od članka 92. stavka 3. točke (d), institucije koje izračunavaju iznos izloženosti ponderiran rizikom CIU-a u skladu sa stavkom 1. ili stavkom 2. ovog članka mogu kapitalni zahtjev za rizik prilagodbe kreditnom vrednovanju izloženosti po izvedenicama tog CIU-a izračunati kao iznos jednak 50 % kapitalnog zahtjeva za te izloženosti po izvedenicama kako je izračunano u skladu s poglavljem 6. odjeljkom 3., 4. ili 5. ove glave, ovisno o slučaju. Odstupajući od prvog podstavka, institucija može iz izračuna kapitalnog zahtjeva za rizik prilagodbe kreditnom vrednovanju isključiti izloženosti po izvedenicama koje ne bi podlijegale tom zahtjevu da izravno nastanu za instituciju. 4. Institucije koje primjenjuju pristup odnosnih izloženosti u skladu sa stavcima 2. i 3. ovog članka i koje ispunjavaju uvjete za trajno izuzeće od primjene IRB pristupa u skladu s člankom 150. ili ne ispunjavaju uvjete za primjenu metoda navedenih u ovom poglavlju ili jedne ili više metoda navedenih u poglavlju 5. za sve ili dijelove odnosnih izloženosti CIU-a, izračunavaju iznose izloženosti ponderirane rizikom i iznose očekivanih gubitaka u skladu sa sljedećim načelima:
Ako za potrebe prvog podstavka točke (a) ne može razlikovati izloženosti na osnovi vlasničkih ulaganja u društva koja ne kotiraju na burzi, izloženosti na osnovi vlasničkih ulaganja u društva koja kotiraju na burzi i ostale izloženosti na osnovi vlasničkih ulaganja, institucija tretira dotične izloženosti kao ostale izloženosti na osnovi vlasničkih ulaganja. 5. Ako su ispunjeni uvjeti iz članka 132. stavka 3., institucije koje nemaju dovoljno informacija o pojedinačnim odnosnim izloženostima CIU-a mogu izračunati iznos izloženosti ponderiran rizikom tih izloženosti u skladu s pristupom koji se temelji na mandatu iz članka 132.a stavka 2. Međutim, za izloženosti navedene u stavku 4. točkama (a), (b) i (c) ovog članka institucije primjenjuju pristupe navedene u tom stavku. 6. Podložno članku 132.b stavku 2., institucije koje ne primjenjuju pristup odnosnih izloženosti u skladu sa stavcima 2. i 3. ovog članka ili pristup koji se temelji na mandatu u skladu sa stavkom 5. ovog članka primjenjuju zamjenski pristup iz članka 132. stavka 2. 7. Institucije mogu izračunati iznos izloženosti ponderiran rizikom za svoje izloženosti u obliku udjela ili dionica u CIU-u primjenom kombinacije pristupa iz ovog članka, pod uvjetom da su ispunjeni uvjeti primjene tih pristupa. 8. Institucije koje nemaju odgovarajuće podatke ili informacije za izračun iznosa ponderiranog rizikom CIU-a u skladu s pristupima iz stavaka 2., 3., 4. i 5. mogu se osloniti na izračune treće strane pod uvjetom da su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
Institucije koje se oslanjaju na izračune trećih strana množe iznose izloženosti ponderirane rizikom izloženosti CIU-a koji proizlaze iz tih izračuna s faktorom 1,2. Odstupajući od drugog podstavka, ako institucija ima neograničen pristup detaljnim izračunima koje je provela treća strana, ne primjenjuje se faktor 1,2. Institucija na zahtjev te izračune dostavlja svome nadležnom tijelu. 9. Za potrebe ovog članka primjenjuje se članak 132. stavci 5. i 6. te članak 132.b. Za potrebe ovog članka primjenjuje se članak 132.c primjenom pondera rizika izračunanih u skladu s poglavljem 3. ove glave.”; |
66. |
u članku 158. umeće se sljedeći stavak: „9.a Iznos očekivanoga gubitka za zajamčenu minimalnu vrijednost koja ispunjava sve zahtjeve iz članka 132.c stavka 3. jednak je nuli.”; |
67. |
članak 164. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 164. Gubitak zbog nastanka statusa neispunjavanja obveza (LGD) 1. Institucije su dužne same utvrđivati vlastite procjene LGD-a, podložno zahtjevima iz odjeljka 6. ovog poglavlja i ishođenju odobrenja od nadležnih tijela u skladu s člankom 143. Za razrjeđivački rizik otkupljenih potraživanja upotrebljava se vrijednost LGD-a od 75 %. Ako može pouzdano rastaviti vlastite procjene EL za razrjeđivački rizik otkupljenih potraživanja na PD-ove i LGD-ve, institucija može primjenjivati vlastitu procjenu LGD-a. 2. Institucija može priznati nematerijalnu kreditnu zaštitu tako da prilagodi procjene PD-a ili LGD-a, pri čemu mora ispuniti zahtjeve iz članka 183. stavaka 1., 2. i 3. te dobiti odobrenje nadležnih tijela, bilo za pojedinačnu izloženost ili skup izloženosti. Institucija ne smije izloženostima osiguranima jamstvima dodijeliti prilagođeni PD ili LGD takav da prilagođeni ponder rizika bude niži od onoga za usporedivu izravnu izloženost prema davatelju jamstva. 3. Za potrebe članka 154. stavka 2., LGD za usporedivu izravnu izloženost prema pružatelju zaštite iz članka 153. stavka 3. jest LGD neosigurane izloženosti prema davatelju jamstva ili LGD neosigurane izloženosti prema dužniku, ovisno o tome, u slučaju da i za davatelja jamstva i za dužnika nastane status neispunjavanja obveza za trajanja osigurane transakcije, upućuju li dostupni dokazi i struktura jamstva na to da će naplaćeni iznos ovisiti o financijskom stanju davatelja jamstva odnosno dužnika. 4. Prosječni LGD ponderiran visinom izloženosti za sve izloženosti prema stanovništvu osigurane stambenim nekretninama koje ne ostvaruju korist od jamstava središnjih država ne smije biti niži od 10 %. Prosječni LGD ponderiran visinom izloženosti za sve izloženosti prema stanovništvu osigurane poslovnim nekretninama koje ne ostvaruju korist od jamstava središnjih država ne smije biti niži od 15 %. 5. Države članice imenuju tijelo odgovorno za primjenu stavka 6. To je tijelo nadležno tijelo ili imenovano tijelo. Ako je tijelo koje je država članica imenovala za primjenu ovog članka nadležno tijelo, ono osigurava da su relevantna nacionalna tijela i tijela koja imaju makrobonitetni mandat u potpunosti obaviještena o namjeri nadležnog tijela o primjeni ovog članka, i da su na odgovarajući način uključena u procjenu pitanja financijske stabilnosti u svojoj državi članici u skladu sa stavkom 6. Ako tijelo koje je država članica imenovala za primjenu ovog članka nije nadležno tijelo, država članica donosi potrebne odredbe kako bi osigurala odgovarajuću koordinaciju i razmjenu informacija između nadležnog i imenovanog tijela za pravilnu primjenu ovog članka. Posebno se od tijela traži bliska suradnja i razmjena svih informacija koje mogu biti potrebne za pravilno obavljanje dužnosti koje se ovim člankom propisuju imenovanim tijelima. Cilj te suradnje jest izbjeći svaki oblik podvostručenog ili neusklađenog postupanja između nadležnog i imenovanog tijela te osigurati da se primjereno uzme u obzir interakcija s drugim mjerama, posebno mjerama poduzetima u skladu s člankom 458. ove Uredbe i člankom 133. Direktive 2013/36/EU. 6. Na osnovi podataka prikupljenih u skladu s člankom 430.a i drugih relevantnih pokazatelja te uzimajući u obzir buduća kretanja na tržištima nekretnina, tijelo imenovano u skladu sa stavkom 5. ovog članka redovito, a najmanje jedanput godišnje, procjenjuje jesu li minimalne vrijednosti LGD-a iz stavka 4. ovog članka prikladne za izloženosti osigurane hipotekama na stambenim nekretninama ili poslovnim nekretninama koje se nalaze na jednom ili više dijelova državnog područja države članice relevantnog tijela. Ako na temelju procjene iz prvog podstavka ovog stavka tijelo imenovano u skladu sa stavkom 5. zaključi da minimalne vrijednosti LGD-a iz stavka 4. nisu primjerene, i ako smatra da bi neprimjerenost vrijednosti LGD-a mogla negativno utjecati na sadašnju ili buduću financijsku stabilnost u njegovoj državi članici, može odrediti više minimalne vrijednosti LGD-a za te izloženosti koje se nalaze na jednom ili više dijelova državnog područja države članice relevantnog tijela. Te više minimalne vrijednosti mogu se također primijeniti na razini jednog ili više segmenata nekretnina za takve izloženosti. Tijelo imenovano u skladu sa stavkom 5. obavješćuje EBA-u i ESRB prije donošenja odluke iz ovog stavka. U roku od jednog mjeseca od primitka te obavijesti EBA i ESRB dostavljaju svoje mišljenje dotičnoj državi članici. EBA i ESRB objavljuju te vrijednosti LGD-a. 7. Ako tijelo imenovano u skladu sa stavkom 5. odredi više minimalne vrijednosti LGD-a na temelju stavka 6., institucije imaju šestomjesečno prijelazno razdoblje da ih primijene. 8. EBA u bliskoj suradnji s ESRB-om sastavlja nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se pobliže određuju uvjeti koje tijelo imenovano u skladu sa stavkom 5. uzima u obzir pri procjeni prikladnosti vrijednosti LGD-a u okviru procjene iz stavka 6. EBA dostavlja Komisiji taj nacrt regulatornih tehničkih standarda do 31. prosinca 2019. Komisiji se delegira ovlast za dopunu ove Uredbe donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1093/2010. 9. ESRB, putem preporuka u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1092/2010 i u bliskoj suradnji s EBA-om, može dati smjernice namijenjene tijelima koja su imenovana u skladu sa stavkom 5. ovog članka o sljedećem:
10. Institucije jedne države članice primjenjuju više minimalne vrijednosti LGD-a koje su odredila tijela druge države članice u skladu sa stavkom 6. na sve odgovarajuće izloženosti osigurane hipotekama na stambenim nekretninama ili poslovnim nekretninama koje se nalaze na jednom ili više dijelova te države članice.”; |
68. |
u članku 201. stavku 1. točka (h) zamjenjuje se sljedećim:
|
69. |
umeće se sljedeći članak: „Članak 204.a Priznate vrste izvedenica vlasničkih instrumenata 1. Institucije mogu izvedenice vlasničkih instrumenata, koje su ugovori o razmjeni ukupnog prinosa ili čiji su ekonomski učinci slični, upotrebljavati kao priznatu kreditnu zaštitu samo u svrhu provedbe interne zaštite. Kreditna se zaštita ne smatra priznatom ako institucija kupuje kreditnu zaštitu na temelju ugovora o razmjeni ukupnog prinosa i evidentira neto plaćanja primljena na temelju tog ugovora kao neto prihod, ali ne evidentira nasuprotno smanjenje vrijednosti imovine koja je zaštićena ili smanjenjem fer vrijednosti ili povećanjem rezervi. 2. Ako institucija provodi internu zaštitu koristeći se izvedenicom vlasničkih instrumenata, kako bi za potrebe ovog poglavlja interna zaštita bila priznata kao kreditna zaštita, kreditni rizik koji je prenesen u knjigu trgovanja prenosi se na treću stranu ili treće strane. Ako je interna zaštita provedena u skladu s prvim podstavkom i ako su ispunjeni zahtjevi iz ovog poglavlja, institucije koje su kupile nematerijalnu kreditnu zaštitu primjenjuju pravila iz odjeljaka od 4. do 6. ovog poglavlja za izračun iznosa izloženosti ponderiranih rizikom i iznosa očekivanih gubitaka.”; |
70. |
članak 223. mijenja se kako slijedi:
|
71. |
članak 272. mijenja se kako slijedi:
|
72. |
članak 273. mijenja se kako slijedi:
|
73. |
umeću se sljedeći članci: „Članak 273.a Uvjeti za primjenu pojednostavnjenih metoda za izračun vrijednosti izloženosti 1. Institucija može izračunati vrijednost izloženosti svojih pozicija u izvedenicama u skladu s metodom iz odjeljka 4. pod uvjetom da je obujam njezinih bilančnih i izvanbilančnih poslova s izvedenicama jednak ili manji od obaju sljedećih pragova na temelju procjene koja se provodi jedanput mjesečno na temelju podataka od posljednjeg dana u mjesecu:
2. Institucija može izračunati vrijednost izloženosti svojih pozicija u izvedenicama u skladu s metodom iz odjeljka 5. pod uvjetom da je obujam njezinih bilančnih i izvanbilančnih poslova s izvedenicama jednak ili manji od obaju sljedećih pragova na temelju procjene koja se provodi jedanput mjesečno na temelju podataka od posljednjeg dana u mjesecu:
3. Za potrebe stavaka 1. i 2. institucije izračunavaju obujam svojih bilančnih i izvanbilančnih poslova s izvedenicama na temelju podataka od posljednjeg dana svakog mjeseca u skladu sa sljedećim zahtjevima:
4. Odstupajući od stavka 1. ili 2., ovisno o slučaju, ako poslovi s izvedenicama na konsolidiranoj osnovi ne prelaze pragove iz stavka 1. ili 2., ovisno o slučaju, institucija koja je uključena u konsolidaciju i koja bi trebala primjenjivati metodu iz odjeljka 3. ili. 4. zato što prelazi te pragove na pojedinačnoj razini, može, podložno odobrenju nadležnih tijela, umjesto toga odlučiti primjenjivati metodu koja bi se primjenjivala na konsolidiranoj osnovi. 5. Institucije obavješćuju nadležna tijela o metodama iz odjeljka 4. ili 5. koje primjenjuju ili, ovisno o slučaju, prestaju primjenjivati za izračun vrijednosti izloženosti svojih pozicija u izvedenicama. 6. Institucije tijekom mjesečne procjene ne ulaze u transakciju izvedenicama, ne kupuju niti prodaju izvedenice samo kako bi ispunile bilo koji od uvjeta utvrđenih stavcima 1. i 2. Članak 273.b Neusklađenost s uvjetima za primjenu pojednostavnjenih metoda za izračun vrijednosti izloženosti po izvedenicama 1. Institucija koja više ne ispunjava jedan ili više od uvjeta iz članka 273.a stavka 1. ili stavka 2. o tome odmah obavješćuje nadležno tijelo. 2. Institucija prestaje izračunavati vrijednosti izloženosti svojih pozicija u izvedenicama u skladu s odjeljkom 4. ili odjeljkom 5., ovisno o slučaju, u roku od tri mjeseca od nastanka jednog od sljedećih slučajeva:
3. Ako je institucija prestala izračunavati vrijednosti izloženosti svojih pozicija u izvedenicama u skladu s odjeljkom 4. ili odjeljkom 5., ovisno o slučaju, dopušteno joj je da nastavi izračunavati vrijednost izloženosti svojih pozicija u izvedenicama kako je utvrđeno u odjeljku 4. ili odjeljku 5. samo ako nadležnom tijelu dokaže da su svi uvjeti utvrđeni u članku 273.a stavku 1. ili stavku 2. bili ispunjeni u neprekinutom razdoblju od jedne godine.”; |
74. |
u dijelu trećem glavi II. poglavlju 6. odjeljci 3., 4. i 5. zamjenjuju se sljedećim: „
Članak 274. Vrijednost izloženosti 1. Institucija može izračunati vrijednost jedne izloženosti na razini skupa za netiranje za sve transakcije obuhvaćene sporazumom o netiranju ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
Ako bilo koji od uvjeta iz prvog podstavka nije ispunjen, institucija tretira svaku transakciju kao zaseban skup za netiranje. 2. Institucije izračunavaju vrijednost izloženosti skupa za netiranje u skladu sa standardiziranim pristupom za kreditni rizik druge ugovorne strane kako slijedi:
3. Gornja granica vrijednosti izloženosti skupa za netiranje koji je predmet ugovora o iznosu nadoknade određuje se na razini vrijednosti izloženosti istog skupa za netiranje koji nije predmet nijednog oblika ugovora o iznosu nadoknade. 4. Ako se više ugovora o iznosu nadoknade primjenjuje na isti skup za netiranje, institucije raspoređuju svaki ugovor o iznosu nadoknade grupi transakcija u skupu za netiranje na koji se taj ugovor o iznosu nadoknade primjenjuje i izračunavaju vrijednost izloženosti zasebno za svaku od tih grupiranih transakcija. 5. Institucije mogu odrediti da vrijednost izloženosti skupa za netiranje iznosi nula ako ispunjava sve sljedeće uvjete:
6. U skupu za netiranje institucije zamjenjuju transakciju koja je konačna linearna kombinacija kupljenih ili prodanih opcija kupnje ili prodaje svim pojedinačnim opcijama koje čine tu linearnu kombinaciju, kao pojedinačnu transakciju, u svrhu izračuna vrijednosti izloženosti skupa za netiranje u skladu s ovim odjeljkom. Svaka takva kombinacija opcija tretira se kao pojedinačna transakcija u skupovima za netiranje u kojima je kombinacija uključena za potrebe izračuna vrijednosti izloženosti. 7. Gornja granica vrijednosti izloženosti transakcije kreditnim izvedenicama koja predstavlja dugu poziciju u odnosnom instrumentu može se odrediti na razini iznosa preostale neplaćene premije pod uvjetom da se tretira kao zaseban skup za netiranje koji nije predmet ugovora o iznosu nadoknade. Članak 275. Trošak zamjene 1. Institucije izračunavaju trošak zamjene RC za skupove za netiranje koji nisu predmet ugovora o iznosu nadoknade u skladu sa sljedećom formulom:
2. Institucije izračunavaju trošak zamjene za jedan skup za netiranje koji je predmet ugovora o iznosu nadoknade u skladu sa sljedećom formulom:
3. Institucije izračunavaju trošak zamjene za više skupova za netiranje koji su predmet istog ugovora o iznosu nadoknade u skladu sa sljedećom formulom:
pri čemu je:
Za potrebe prvog podstavka NICAMA se može izračunati na razini trgovanja, razini skupa za netiranje ili razini svih skupova za netiranje na koje se primjenjuje ugovor o iznosu nadoknade, ovisno o razini na kojoj se primjenjuje ugovor o iznosu nadoknade. Članak 276. Priznavanje i tretman kolaterala 1. Za potrebe ovog odjeljka institucije izračunavaju iznose kolaterala VM, VMMA, NICA i NICAMA primjenom svih sljedećih zahtjeva:
2. Za izračun vrijednosti kolaterala korigiranog korektivnim faktorom koji je dan iz stavka 1. točke (d) ovog članka institucije zamjenjuju formulu iz članka 223. stavka 2. sljedećom formulom:
3. Za potrebe stavka 1. točke (d) institucije određuju razdoblje realizacije koje je važno za izračun vrijednosti svih kolaterala korigirane korektivnim faktorom koji su primljeni ili dani u skladu s jednim od sljedećih razdoblja:
Članak 277. Raspoređivanje transakcija u kategorije rizika 1. Institucije raspoređuju svaku transakciju skupa za netiranje u jednu od sljedećih kategorija rizika radi određivanja potencijalne buduće izloženosti skupa za netiranje iz članka 278.:
2. Institucije provode raspoređivanje iz stavka 1. na temelju primarnog činitelja rizika za transakciju izvedenicama. Primarni činitelj rizika jedini je značajni činitelj rizika za transakciju izvedenicama. 3. Odstupajući od stavka 2., institucije raspoređuju transakcije izvedenicama koje imaju više od jednog značajnog činitelja rizika u više od jedne kategorije rizika. Ako svi značajni činitelji rizika za jednu od tih transakcija spadaju u istu kategoriju rizika, od institucija se zahtijeva da tu transakciju rasporede samo jedanput u tu kategoriju rizika na temelju najznačajnijeg od tih činitelja rizika. Ako značajni činitelji rizika za jednu od tih transakcija spadaju u različite kategorije rizika, institucije raspoređuju tu transakciju jedanput u svaku kategoriju rizika za koju transakcija ima najmanje jedan značajni činitelj rizika, na temelju najznačajnijeg činitelja rizika u toj kategoriji rizika. 4. Neovisno o stavcima 1., 2. i 3., pri raspoređivanju transakcija u kategorije rizika navedene u stavku 1. institucije primjenjuju sljedeće zahtjeve:
5. EBA sastavlja nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se pobliže određuje sljedeće:
EBA dostavlja Komisiji taj nacrt regulatornih tehničkih standarda do 28. prosinca 2019. Komisiji se delegira ovlast za dopunu ove Uredbe donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1093/2010. Članak 277.a Skupovi za zaštitu 1. Institucije uspostavljaju odgovarajuće skupove za zaštitu za svaku kategoriju rizika skupa za netiranje i raspoređuju svaku transakciju u te skupove za zaštitu kako slijedi:
Za potrebe prvog podstavka točke (a) ovog stavka transakcije raspoređene u kategoriju kamatnog rizika koje imaju inflacijsku varijablu kao primarni činitelj rizika raspoređuju se u zasebne skupove za zaštitu koji nisu skupovi za zaštitu uspostavljeni za transakcije raspoređene u kategoriju kamatnog rizika koje nemaju inflacijsku varijablu kao primarni činitelj rizika. Te transakcije raspoređuju se u isti skup za zaštitu samo ako je njihov primarni činitelj rizika ili najznačajniji činitelj rizika u određenoj kategoriji rizika za transakcije iz članka 277. stavka 3. nominiran u istoj valuti. 2. Odstupajući od stavka 1. ovog članka, institucije uspostavljaju zasebne skupove za zaštitu u svakoj kategoriji rizika za sljedeće transakcije:
Za potrebe prvog podstavka točke (a) ovog stavka institucije raspoređuju transakcije u isti skup za zaštitu odgovarajuće kategorije rizika samo ako je njihov primarni činitelj rizika ili najznačajniji činitelj rizika u određenoj kategoriji rizika za transakcije iz članka 277. stavka 3. jednak. Za potrebe prvog podstavka točke (b) institucije raspoređuju transakcije u isti skup za zaštitu odgovarajuće kategorije rizika samo ako je par činitelja rizika u tim transakcijama iz te točke jednak i ako su dva činitelja rizika sadržana u tom paru pozitivno korelirana. U protivnom, institucije raspoređuju transakcije iz prvog podstavka točke (b) u jedan od skupova za zaštitu uspostavljen u skladu sa stavkom 1. na temelju samo jednog od dvaju činitelja rizika iz prvog podstavka točke (b). 3. Institucije na zahtjev nadležnih tijela stavljaju na raspolaganje broj skupova za zaštitu uspostavljenih u skladu sa stavkom 2. ovog članka za svaku kategoriju rizika, s primarnim činiteljem rizika ili najznačajnijim činiteljem rizika u određenoj kategoriji rizika za transakcije iz članka 277. stavka 3. ili parom činitelja rizika za svaki od tih skupova za zaštitu i s brojem transakcija u svakom od tih skupova za zaštitu. Članak 278. Potencijalna buduća izloženost 1. Institucije izračunavaju potencijalnu buduću izloženost skupa za netiranje kako slijedi:
pri čemu je:
Za potrebe ovog izračuna institucije uključuju uvećanje za određenu kategoriju rizika pri izračunu potencijalne buduće izloženosti skupa za netiranje ako je najmanje jedna transakcija skupa za netiranje raspoređena u tu kategorija rizika. 2. Potencijalna buduća izloženost više skupova za netiranje koji su predmet jednog ugovora o iznosu nadoknade iz članka 275. stavka 3. izračunava se kao zbroj potencijalnih budućih izloženosti svih pojedinačnih skupova za netiranje kao da nisu predmet nijednog oblika ugovora o iznosu nadoknade. 3. Za potrebe stavka 1. multiplikator se izračunava kako slijedi:
pri čemu je:
Članak 279. Izračun rizičnih pozicija Za potrebe izračuna uvećanja za kategoriju rizika iz članaka od 280.a do 280.f institucije izračunavaju rizičnu poziciju svake transakcije u skupu za netiranje kako slijedi:
Članak 279.a Regulatorna delta 1. Institucije izračunavaju regulatornu deltu kako slijedi:
2. Za potrebe ovog odjeljka duga pozicija u primarnom činitelju rizika ili najznačajnijem činitelju rizika u određenoj kategoriji rizika za transakcije iz članka 277. stavka 3. znači da se tržišna vrijednost transakcije povećava kada se povećava vrijednost toga činitelja rizika, a kratka pozicija u primarnom činitelju rizika ili najznačajnijem činitelju rizika u određenoj kategoriji rizika za transakcije iz članka 277. stavka 3. znači da se tržišna vrijednost transakcije smanjuje kada se vrijednost toga činitelja rizika povećava. 3. EBA sastavlja nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se pobliže određuje sljedeće:
EBA dostavlja Komisiji taj nacrt regulatornih tehničkih standarda do 28. prosinca 2019. Komisiji se delegira ovlast za dopunu ove Uredbe donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1093/2010. Članak 279.b Prilagođeni zamišljeni iznos 1. Institucije izračunavaju prilagođeni zamišljeni iznos kako slijedi:
2. Institucije određuju zamišljeni iznos ili broj jedinica odnosnog instrumenta za potrebe izračuna prilagođenog zamišljenog iznosa transakcije iz stavka 1. kako slijedi:
3. Institucije konvertiraju prilagođeni zamišljeni iznos transakcije u svoju izvještajnu valutu po prevladavajućem promptnom tečaju ako je prilagođeni zamišljeni iznos izračunan u skladu s ovim člankom na temelju ugovornog zamišljenog iznosa ili tržišne cijene broja jedinica odnosnog instrumenta nominiranih u drugoj valuti. Članak 279.c Faktor prilagodbe za efektivno dospijeće 1. Institucije izračunavaju faktor prilagodbe za efektivno dospijeće kako slijedi:
2. Za potrebe stavka 1. preostali rok do dospijeća jednak je razdoblju do prvog sljedećeg datuma utvrđivanja uvjeta za transakcije koje su strukturirane tako da se preostale izloženosti podmiruju na unaprijed utvrđene datume plaćanja i čije se odredbe ponovno utvrđuju tako da je tržišna vrijednost ugovora na te unaprijed utvrđene datume plaćanja jednaka nuli. Članak 280. Koeficijent regulatornog faktora skupa za zaštitu U svrhu izračuna uvećanja za skup za zaštitu iz članaka od 280.a do 280.f koeficijent regulatornog faktora skupa za zaštitu „є” jest sljedeći:
Članak 280.a Uvećanje za kategoriju kamatnog rizika 1. Za potrebe članka 278. institucije izračunavaju uvećanje za kategoriju kamatnog rizika za određeni skup za netiranje kako slijedi:
pri čemu je:
2. Institucije izračunavaju uvećanje za skup za zaštitu j kategorije kamatnog rizika:
pri čemu je:
3. U svrhu izračuna efektivnog zamišljenog iznosa skupa za zaštitu j institucije najprije raspoređuju svaku transakciju skupa za zaštitu u odgovarajući razred u tablici 2. Čine to na temelju datuma završetka svake transakcije kako je određeno u članku 279.b stavku 1. točki (a): Tablica 2.
Institucije zatim izračunavaju efektivni zamišljeni iznos skupa za zaštitu j u skladu sa sljedećom formulom:
pri čemu je:
pri čemu je:
Članak 280.b Uvećanje za kategoriju valutnog rizika 1. Za potrebe članka 278. institucije izračunavaju uvećanje za kategoriju valutnog rizika za određeni skup za netiranje kako slijedi:
pri čemu je:
2. Institucije izračunavaju uvećanje za skup za zaštitu kategorije valutnog rizika j kako slijedi:
pri čemu je:
pri čemu je:
Članak 280.c Uvećanje za kategoriju kreditnog rizika 1. Za potrebe stavka 2. institucije uspostavljaju relevantne kreditne referentne subjekte skupa za netiranje u skladu sa sljedećim:
2. Za potrebe članka 278. institucija izračunava uvećanje za kategoriju kreditnog rizika za određeni skup za netiranje kako slijedi:
pri čemu je:
3. Institucije izračunavaju uvećanje za kategoriju kreditnog rizika za skup za zaštitu j kako slijedi:
pri čemu je:
4. Institucije izračunavaju uvećanje za kreditni referentni subjekt k kako slijedi:
pri čemu je:
5. Institucije izračunavaju regulatorni faktor koji se primjenjuje na kreditni referentni subjekt k kako slijedi:
Članak 280.d Uvećanje za kategoriju rizika vlasničkih instrumenata 1. Za potrebe stavka 2. institucije uspostavljaju relevantne vlasničke referentne subjekte skupa za netiranje u skladu sa sljedećim:
2. Za potrebe članka 278. institucije izračunavaju uvećanje za kategoriju rizika vlasničkih instrumenata za određeni skup za netiranje kako slijedi:
pri čemu je:
3. Institucije izračunavaju uvećanje za kategoriju rizika vlasničkih instrumenata za skup za zaštitu j kako slijedi:
pri čemu je:
4. Institucije izračunavaju uvećanje za vlasnički referentni subjekt k kako slijedi:
pri čemu je:
Članak 280.e Uvećanje za kategoriju robnog rizika 1. Za potrebe članka 278. institucije izračunavaju uvećanje za kategoriju robnog rizika za određeni skup za netiranje kako slijedi:
pri čemu je:
2. U svrhu izračuna uvećanja za skup za zaštitu od robnog rizika za određeni skup za netiranje u skladu sa stavkom 4. institucije utvrđuju odgovarajuće robne referentne vrste za svaki skup za zaštitu. Transakcije robnim izvedenicama raspoređuju se u istu robnu referentnu vrstu samo ako je odnosni robni instrument tih transakcija iste vrste, bez obzira na lokaciju isporuke i kvalitetu robnog instrumenta. 3. Odstupajući od stavka 2., nadležna tijela mogu zahtijevati da institucija koja je u znatnoj mjeri izložena riziku osnove različitih pozicija iste vrste kako je navedeno u stavku 2. utvrdi robne referentne vrste za te pozicije na temelju više značajki osim samo vrste odnosnog robnog instrumenta. U takvoj situaciji transakcije robnim izvedenicama raspoređuju se u istu robnu referentnu vrstu samo ako su im te značajke jednake. 4. Institucije izračunavaju uvećanje za kategoriju robnog rizika za skup za zaštitu j kako slijedi:
pri čemu je:
5. Institucije izračunavaju uvećanje za robnu referentnu vrstu k kako slijedi:
pri čemu je:
Članak 280.f Uvećanje za kategoriju ostalih rizika 1. Za potrebe članka 278. institucije izračunavaju uvećanje za kategoriju ostalih rizika za određeni skup za netiranje kako slijedi:
pri čemu je:
2. Institucije izračunavaju uvećanje za kategoriju ostalih rizika za skup za zaštitu j kako slijedi:
pri čemu je:
Članak 281. Izračun vrijednosti izloženosti 1. Institucije izračunavaju vrijednost jedne izloženosti na razini skupa za netiranje u skladu s odjeljkom 3., podložno stavku 2. ovog članka. 2. Vrijednost izloženosti skupa za netiranje izračunava se u skladu sa sljedećim zahtjevima:
Članak 282. Izračun vrijednosti izloženosti 1. Institucije mogu izračunati vrijednost jedne izloženosti za sve transakcije u okviru sporazuma o netiranju ako su ispunjeni svi uvjeti iz članka 274. stavka 1. Ako to nije slučaj, institucije izračunavaju vrijednost izloženosti odvojeno za svaku transakciju koja se tretira kao zaseban skup za netiranje. 2. Vrijednost izloženosti skupa za netiranje ili transakcije dobiva se množenjem zbroja sadašnjeg troška zamjene i potencijalne buduće izloženosti faktorom 1,4. 3. Sadašnji trošak zamjene iz stavka 2. izračunava se kako slijedi:
Institucije za potrebe izračuna sadašnjeg troška zamjene ažuriraju sadašnje tržišne vrijednosti najmanje jedanput mjesečno. 4. Institucije izračunavaju potencijalnu buduću izloženost iz stavka 2. na sljedeći način:
Pri izračunu potencijalne izloženosti kamatnih izvedenica i kreditnih izvedenica u skladu s točkom (b) podtočkama i. i ii. institucija može primjenjivati izvorni rok dospijeća umjesto preostalog roka do dospijeća ugovorâ.”; |
75. |
u članku 283. stavak 4. zamjenjuje se sljedećim: „4. Za sve transakcije OTC izvedenicama i transakcije s dugim rokom namire za koje institucija nije dobila odobrenje iz stavka 1. za primjenu IMM-a, institucija primjenjuje metode iz odjeljka 3.. Te se metode mogu primjenjivati trajno u kombinaciji unutar grupe.”; |
76. |
članak 298. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 298. Učinci priznavanja netiranja kao činitelja smanjenja rizika Netiranje za potrebe odjeljaka od 3. do 6. priznaje se kako je određeno u tim odjeljcima.”; |
77. |
u članku 299. stavku 2. briše se točka (a); |
78. |
članak 300. mijenja se kako slijedi:
|
79. |
članak 301. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 301. Područje primjene 1. Ovaj se odjeljak primjenjuje na sljedeće ugovore i transakcije dok su nepodmirene u odnosu na središnju drugu ugovornu stranu:
Ovaj odjeljak ne odnosi se na izloženosti koje proizlaze iz namire gotovinskih transakcija. Institucije primjenjuju tretman utvrđen glavom V. na izloženosti iz trgovanja koje proizlaze iz tih transakcija i ponder rizika od 0 % na uplate u jamstveni fond kojima se pokrivaju samo te transakcije. Uz gotovinske transakcije, institucije primjenjuju tretman iz članka 307. i na uplate u jamstveni fond kojima se pokriva bilo koji od ugovora iz prvog podstavka ovog stavka. 2. Za potrebe ovog odjeljka primjenjuju se sljedeći zahtjevi:
|
80. |
u članku 302. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim: „2. Institucije procjenjuju, odgovarajućim analizama scenarija i testiranjima otpornosti na stres, je li razina regulatornog kapitala za izloženosti prema središnjoj drugoj ugovornoj strani, uključujući potencijalne buduće ili nepredviđene kreditne izloženosti, izloženosti iz uplata u jamstveni fond i, kada institucija djeluje kao klirinški član, izloženosti koje proizlaze iz ugovora utvrđenih člankom 304., odgovarajuća u odnosu na inherentne rizike tih izloženosti.”; |
81. |
članak 303. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 303. Tretman izloženosti klirinških članova prema središnjim drugim ugovornim stranama 1. Institucija koja djeluje kao klirinški član, za svoje potrebe ili kao financijski posrednik između klijenta i središnje druge ugovorne strane, izračunava kapitalne zahtjeve za svoje izloženosti prema središnjoj drugoj ugovornoj strani na sljedeći način:
2. Za potrebe stavka 1. zbroj kapitalnih zahtjeva institucije za njezine izloženosti prema kvalificiranoj središnjoj drugoj ugovornoj strani zbog izloženosti iz trgovanja i uplata u jamstveni fond podliježu gornjoj granici koja je jednaka zbroju kapitalnih zahtjeva koji bi se primijenili na iste izloženosti kao i kada je središnja druga ugovorna strana nekvalificirana središnja druga ugovorna strana.”; |
82. |
članak 304. mijenja se kako slijedi:
|
83. |
članak 305. mijenja se kako slijedi:
|
84. |
članak 306. mijenja se kako slijedi:
|
85. |
članak 307. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 307. Kapitalni zahtjevi za uplate u jamstveni fond središnje druge ugovorne strane Institucija koja djeluje kao klirinški član primjenjuje sljedeći tretman na svoje izloženosti koje proizlaze iz njezinih uplata u jamstveni fond središnje druge ugovorne strane:
|
86. |
članak 308. mijenja se kako slijedi:
|
87. |
članci 309., 310. i 311. zamjenjuju se sljedećim: „Članak 309. Kapitalni zahtjevi za preduplate u jamstveni fond nekvalificirane središnje druge ugovorne strane i za naknadne uplate nekvalificiranoj središnjoj drugoj ugovornoj strani 1. Institucija primjenjuje sljedeću formulu za izračun kapitalnog zahtjeva za izloženosti koje proizlaze iz njezinih preduplata u jamstveni fond nekvalificirane središnje druge ugovorne strane i iz naknadnih uplata toj središnjoj drugoj ugovornoj strani:
2. Institucija izračunava iznose izloženosti ponderirane rizikom za izloženosti koje proizlaze iz uplate te institucije u jamstveni fond nekvalificirane središnje druge ugovorne strane za potrebe članka 92. stavka 3. tako da kapitalni zahtjev, izračunan u skladu sa stavkom 1. ovog članka, pomnoži sa 12,5.; Članak 310. Kapitalni zahtjevi za naknadne uplate u jamstveni fond kvalificirane središnje druge ugovorne strane Institucija na svoje naknadne uplate u jamstveni fond kvalificirane središnje druge ugovorne strane primjenjuje ponder rizika od 0 %. Članak 311. Kapitalni zahtjevi za izloženosti središnjim drugim ugovornim stranama koje prestanu ispunjavati određene uvjete 1. Institucije primjenjuju tretman iz ovog članka ako su saznale, nakon javne objave ili obavijesti nadležnog tijela središnje druge ugovorne strane kojima se te institucije koriste ili same središnje druge ugovorne strane, da središnja druga ugovorna strana neće više ispunjavati uvjete za dobivanje odobrenja za rad ili za priznavanje, ovisno o slučaju. 2. Ako je ispunjen uvjet iz stavka 1., institucije u roku od tri mjeseca od saznanja o okolnosti iz tog stavka, ili ranije ako to zahtijevaju nadležna tijela tih institucija, postupaju na sljedeći način u vezi sa svojim izloženostima prema toj središnjoj drugoj ugovornoj strani:
|
88. |
u članku 316. stavku 1. dodaje se sljedeći podstavak: „Odstupajući od prvog podstavka ovog stavka, institucije mogu odlučiti da neće primjenjivati računovodstvene kategorije za račun dobiti i gubitka iz članka 27. Direktive 86/635/EEZ na financijski i operativni leasing u svrhu izračuna relevantnog pokazatelja, a umjesto toga mogu:
|
89. |
u dijelu trećem glavi IV. poglavlje 1. zamjenjuje se sljedećim: „POGLAVLJE 1. OPĆE ODREDBE Članak 325. Pristupi za izračun kapitalnih zahtjeva za tržišni rizik 1. Institucija izračunava kapitalne zahtjeve za tržišni rizik svih pozicija iz knjige trgovanja i iz knjige pozicija kojima se ne trguje, a koje su podložne valutnom riziku ili robnom riziku u skladu sa sljedećim pristupima:
2. Kapitalni zahtjevi za tržišni rizik izračunani u skladu sa standardiziranim pristupom iz stavka 1. točke (a) znači zbroj sljedećih kapitalnih zahtjeva, ovisno o slučaju:
3. Institucija koja nije izuzeta od zahtjeva za izvješćivanje iz članka 430.b u skladu s člankom 325.a izvješćuje o izračunu u skladu s člankom 430.b za sve pozicije iz knjige trgovanja i iz knjige pozicija kojima se ne trguje, a koje su podložne valutnom riziku ili robnom riziku u skladu sa sljedećim pristupima:
4. Institucija može primjenjivati kombinaciju pristupa iz stavka 1. točaka (a) i (b) ovog članka trajno unutar grupe u skladu s člankom 363. 5. Institucija ne primjenjuje pristup iz stavka 3. točke (b) za instrumente iz knjige trgovanja koji su sekuritizacijske pozicije ili pozicije uključene u alternativni korelacijski portfelj namijenjen trgovanju (ACTP) kako je utvrđeno u stavcima 6., 7. i 8. 6. Sekuritizacijske pozicije i kreditne izvedenice na osnovi n-tog nastanka statusa neispunjavanja obveza koje zadovoljavaju sve sljedeće kriterije uključuju se u ACTP:
Smatra se da dvosmjerno tržište postoji ako su dane nezavisne ponude za kupnju i prodaju u dobroj vjeri tako da se cijena, koja je razumno povezana s posljednjom prodajnom cijenom ili trenutačnom konkurentnom kotacijom kupovne i prodajne cijene, može odrediti u roku od jednog dana te se transakcija može namiriti po toj cijeni u relativno kratkom razdoblju koje je u skladu s trgovinskim običajima. 7. Pozicije s bilo kojim od sljedećih odnosnih instrumenata ne uključuju se u ACTP:
8. Institucije mogu uključiti u ACTP pozicije koje nisu sekuritizacijske pozicije ni kreditne izvedenice na osnovi n-tog nastanka statusa neispunjavanja obveza, nego štite druge pozicije u tom portfelju, pod uvjetom da postoji dvosmjerno likvidno tržište kako je opisano u stavku 6. drugom podstavku za instrument ili njegove odnosne instrumente. 9. EBA sastavlja nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se određuje način na koji institucije izračunavaju kapitalne zahtjeve za tržišni rizik pozicija iz knjige pozicija kojima se ne trguje, a koje su podložne valutnom riziku ili robnom riziku u skladu s pristupima iz stavka 3. točaka (a) i (b). EBA podnosi Komisiji taj nacrt regulatornih tehničkih standarda do 28. rujna 2020. Komisiji se delegira ovlast za dopunu ove Uredbe donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1093/2010. Članak 325.a Izuzeća od posebnih zahtjeva za izvješćivanje za tržišni rizik 1. Institucija se izuzima od zahtjeva za izvješćivanje iz članka 430.b uz uvjet da je obujam bilančnih i izvanbilančnih poslova institucije podložnih tržišnom riziku jednak ili manji od svakog od sljedećih pragova na temelju procjene koja se provodi jedanput mjesečno na temelju podataka od posljednjeg dana u mjesecu:
2. Institucije izračunavaju obujam svojih bilančnih i izvanbilančnih poslova koji su podložni tržišnom riziku koristeći se podacima od posljednjeg dana svakog mjeseca u skladu sa sljedećim zahtjevima:
3. Kada izračunavaju ili prestanu izračunavati kapitalne zahtjeve za tržišni rizik u skladu s ovim člankom, institucije o tome obavješćuju nadležna tijela. 4. Institucija koja više ne ispunjava jedan ili više od uvjeta utvrđenih u stavku 1. o tome odmah obavješćuje nadležno tijelo. 5. Izuzeće od zahtjeva za izvješćivanje iz članka 430.b prestaje se primjenjivati u roku od tri mjeseca u jednom od sljedećih slučajeva:
6. Ako je institucija postala podložna zahtjevima za izvješćivanje iz članka 430.b u skladu sa stavkom 5. ovog članka, izuzima se od tih zahtjeva za izvješćivanje samo ako nadležnom tijelu dokaže da su svi uvjeti utvrđeni stavkom 1. ovog članka ispunjeni u neprekinutom razdoblju od jedne godine. 7. Institucije tijekom mjesečne procjene ne zauzimaju, ne kupuju niti prodaju poziciju samo u svrhu ispunjavanja bilo kojeg od uvjeta utvrđenih stavkom 1. 8. Institucija koja ispunjava uvjete za tretman iz članka 94. izuzima se od zahtjeva za izvješćivanje iz članka 430.b. Članak 325.b Odobrenje za konsolidirane zahtjeve 1. U skladu sa stavkom 2. te isključivo za potrebe izračuna neto pozicija i kapitalnih zahtjeva na konsolidiranoj osnovi u skladu s ovom glavom, institucije se mogu koristiti pozicijama u jednoj instituciji ili društvu za prijeboj pozicija u drugoj instituciji ili društvu. 2. Institucije mogu primjenjivati stavak 1. isključivo uz odobrenje nadležnih tijela, koje se izdaje ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
3. Društva koja se nalaze u trećim zemljama, uz uvjete utvrđene u stavku 2., dužna su ispuniti sve sljedeće uvjete:
|
90. |
u dijelu trećem glavi IV. umeću se sljedeća poglavlja: „POGLAVLJE 1.a Alternativni standardizirani pristup
Članak 325.c Opseg i struktura alternativnog standardiziranog pristupa 1. Alternativni standardizirani pristup kako je utvrđen u ovom poglavlju primjenjuje se samo u svrhu zahtjeva za izvješćivanje iz članka 430.b stavka 1. 2. Institucije izračunavaju kapitalne zahtjeve za tržišni rizik u skladu s alternativnim standardiziranim pristupom za portfelj pozicija iz knjige trgovanja ili iz knjige pozicija kojima se ne trguje, a koje su podložne valutnom riziku ili robnom riziku kao zbroj sljedećih triju sastavnica:
Članak 325.d Definicije Za potrebe ovog poglavlja primjenjuju se sljedeće definicije:
Članak 325.e Sastavnice metode zasnovane na osjetljivostima 1. Institucije izračunavaju kapitalni zahtjev za tržišni rizik u okviru metode zasnovane na osjetljivostima agregiranjem sljedećih triju kapitalnih zahtjeva u skladu s člankom 325.h:
2. Za potrebe izračuna iz stavka 1.
Za potrebe ovog poglavlja instrumenti koji uključuju opcionalnost među ostalim obuhvaćaju: opcije kupnje, opcije prodaje, gornje granice, donje granice, opcije na ugovor o razmjeni, opcije s ograničenjem i egzotične opcije. Ugrađene opcije, kao što su opcije prijevremene otplate ili opcije povezane s ponašanjem, smatraju se samostalnim pozicijama u opcijama za potrebe izračuna kapitalnih zahtjeva za tržišni rizik. Za potrebe ovog poglavlja instrumenti čiji se novčani tokovi mogu izraziti kao linearna funkcija zamišljenog iznosa odnosne imovine smatraju se instrumentima bez opcionalnosti. Članak 325.f Kapitalni zahtjevi za delta-rizik i vega-rizik 1. Institucije za izračun kapitalnih zahtjeva za delta-rizik i vega-rizik primjenjuju faktore delta-rizika i vega-rizika opisane u odjeljku 3. pododjeljku 1. 2. Institucije za izračun kapitalnih zahtjeva za delta-rizik i vega-rizik primjenjuju postupak utvrđen u stavcima od 3. do 8. 3. Za svaku kategoriju rizika izračunava se osjetljivost svih instrumenata u okviru kapitalnih zahtjeva za delta-rizik ili vega-rizik na svaki od primjenjivih faktora delta-rizika ili vega-rizika uključenih u tu kategoriju rizika primjenom odgovarajućih formula iz pododjeljka 2. odjeljka 3. Ako vrijednost instrumenta ovisi o nekoliko faktora rizika, osjetljivost se određuje zasebno za svaki faktor rizika. 4. Osjetljivosti se raspoređuju u jedan od razreda „b” unutar svake kategorije rizika. 5. Unutar svakog razreda „b” netiraju se pozitivne i negativne osjetljivosti na isti faktor rizika, čime se dobivaju neto osjetljivosti (sk) za svaki faktor rizika k u razredu. 6. Neto osjetljivosti za svaki faktor rizika u svakom razredu množe se odgovarajućim ponderima rizika utvrđenima u odjeljku 6., čime se dobivaju ponderirane osjetljivosti za svaki faktor rizika u tom razredu primjenom sljedeće formule:
7. Ponderirane osjetljivosti na različite faktore rizika u svakom razredu agregiraju se u skladu s formulom u nastavku, pri čemu se za veličinu unutar funkcije kvadratnog korijena određuje najniža vrijednost nula, čime se dobiva osjetljivost za određeni razred. Primjenjuju se odgovarajuće korelacije za ponderirane osjetljivosti unutar istog razreda (ρkl) utvrđene u odjeljku 6.
8. Osjetljivost za određeni razred izračunava se za svaki razred u kategoriji rizika u skladu sa stavcima 5., 6. i 7. Nakon što se za sve razrede izračuna osjetljivost za određeni razred, ponderirane osjetljivosti na sve faktore rizika među razredima agregiraju se u skladu s formulom u nastavku, primjenom odgovarajućih korelacija γbc za ponderirane osjetljivosti u različitim razredima utvrđenima u odjeljku 6., čime se dobiva kapitalni zahtjev za delta-rizik ili vega-rizik za određenu kategoriju rizika:
pri čemu je
Kapitalni zahtjevi za delta-rizik ili vega-rizik za određenu kategoriju rizika izračunavaju se za svaku kategoriju rizika u skladu sa stavcima od 1. do 8. Članak 325.g Kapitalni zahtjevi za rizik zakrivljenosti Institucije izračunavaju kapitalne zahtjeve za rizik zakrivljenosti u skladu s delegiranim aktom iz članka 461.a. Članak 325.h Agregiranje kapitalnih zahtjeva za delta-rizik, vega-rizik i rizik zakrivljenosti za određenu kategoriju rizika 1. Institucije agregiraju kapitalne zahtjeve za delta-rizik, vega-rizik i rizik zakrivljenosti za određenu kategoriju rizika u skladu s postupkom iz stavaka 2., 3. i 4. 2. Postupak izračuna kapitalnih zahtjeva za delta-rizik, vega-rizik i rizik zakrivljenosti za određenu kategoriju rizika opisan u člancima 325.f i 325.g provodi se tri puta po kategoriji rizika, svaki put uz uporabu drugog skupa korelacijskih parametara ρkl (korelacija među faktorima rizika unutar razreda) i γbc (korelacija među razredima u kategoriji rizika). Svaki od tih triju skupova odgovara različitom scenariju, kako slijedi:
3. Institucije izračunavaju zbroj kapitalnih zahtjeve za delta-rizik, vega-rizik i rizik zakrivljenosti za određenu kategoriju rizika za svaki scenarij kako bi utvrdile tri kapitalna zahtjeva specifična za određeni scenarij. 4. Kapitalni zahtjev u skladu s metodom zasnovanom na osjetljivostima najviši je od triju kapitalnih zahtjeva specifičnih za određeni scenarij iz stavka 3. Članak 325.i Tretman instrumenata na temelju indeksa i opcija s više vrsta odnosne imovine Institucije tretiraju instrumente na temelju indeksa i opcije s više vrsta odnosne imovine u skladu s delegiranim aktom iz članka 461.a. Članak 325.j Tretman subjekata za zajedničko ulaganje Institucije tretiraju subjekte za zajedničko ulaganje u skladu s delegiranim aktom iz članka 461.a. Članak 325.k Pozicije proizišle iz pružanja usluge provedbe ponude odnosno prodaje financijskih instrumenata uz obvezu otkupa 1. Institucije za izračun kapitalnih zahtjeva za tržišni rizik pozicija proizišlih iz pružanja usluge provedbe ponude odnosno prodaje financijskih instrumenata uz obvezu otkupa dužničkih ili vlasničkih instrumenata mogu primijeniti postupak utvrđen u ovom članku. 2. Institucije primjenjuju jedan od odgovarajućih multiplikacijskih faktora iz tablice 1. na neto osjetljivosti svih pozicija proizišlih iz pružanja usluge provedbe ponude odnosno prodaje financijskih instrumenata uz obvezu otkupa svakog pojedinačnog izdavatelja, osim pozicija proizišlih iz pružanja usluge provedbe ponude odnosno prodaje financijskih instrumenata uz obvezu otkupa koje su upisane ili su predmet potpokroviteljstva trećih strana na temelju formalnih ugovora, te izračunavaju kapitalne zahtjeve za tržišni rizik u skladu s pristupom iz ovog poglavlja na temelju prilagođenih neto osjetljivosti. Tablica 1.
Za potrebe ovog članka „0. radni dan” znači radni dan od kojeg se institucija bezuvjetno obvezuje prihvatiti poznati iznos vrijednosnih papira po dogovorenoj cijeni. 3. Institucije obavješćuju nadležna tijela o primjeni postupka iz ovog članka.
Članak 325.l Faktori općeg kamatnog rizika 1. Za sve faktore općeg kamatnog rizika, uključujući rizik inflacije i rizik međuvalutne osnove, postoji jedan razred za svaku valutu, a svaki razred sadržava različite vrste faktora rizika. Faktori delta općeg kamatnog rizika koji su primjenjivi na instrumente osjetljive na kamate relevantne su nerizične stope za svaku valutu i svaki od sljedećih rokova dospijeća: 0,25 godina, 0,5 godina, jedna godina, dvije godine, tri godine, pet godina, deset godina, 15 godina, 20 godina, 30 godina. Institucije dodjeljuju faktore rizika određenim točkama linearnom interpolacijom ili metodom koja je najdosljednija funkcijama određivanja cijena kojom se neovisna funkcija za kontrolu rizika institucije koristi pri izvješćivanju višem rukovodstvu o tržišnom riziku ili o dobiti i gubitcima. 2. Institucije izračunavaju nerizične stope za svaku valutu na temelju instrumenata tržišta novca iz knjige trgovanja institucije koji imaju najniži kreditni rizik, primjerice ugovori o razmjeni koji se temelje na prekonoćnim kamatnim stopama. 3. Ako institucije ne mogu primijeniti pristup iz stavka 2., nerizične stope temelje se na jednoj ili više tržišno impliciranih krivulja razmjene kamata kojima se institucija koristi za vrednovanje svojih pozicija po tržišnoj vrijednosti, primjerice krivulje ugovora o razmjeni međubankovnih ponuđenih kamata. Ako su podaci o tržišno impliciranim krivuljama razmjene kamata iz stavka 2. i prvog podstavka ovog stavka nedostatni, nerizične stope mogu se izvesti iz najprimjerenijih krivulja državnih obveznica za određenu valutu. Ako institucije primjenjuju faktore općeg kamatnog rizika izvedene u skladu s postupkom iz drugog podstavka ovog stavka za državne dužničke instrumente, državni dužnički instrumenti ne izuzimaju se od kapitalnih zahtjeva za rizik kreditne marže. U tim slučajevima, ako nije moguće razdvojiti nerizičnu stopu od kreditne marže kao sastavnice kamatne stope, osjetljivost na faktor rizika dodjeljuje se objema kategorijama, i općeg kamatnog rizika i rizika kreditne marže. 4. U slučaju faktora općeg kamatnog rizika svaka valuta čini poseban razred. Institucije faktorima rizika u istom razredu, ali različitog roka dospijeća dodjeljuju različite pondere rizika u skladu s odjeljkom 6. Institucije primjenjuju dodatne faktore rizika za rizik inflacije na dužničke instrumente čiji su novčani tokovi funkcionalno ovisni o stopama inflacije. Te dodatne faktore rizika čini jedan vektor tržišno impliciranih stopa inflacije različitog roka dospijeća za svaku valutu. Vektor za svaki instrument sadržava onoliko sastavnica koliko ima stopa inflacije koje se upotrebljavaju kao varijable u modelu institucije za određivanje cijene za taj instrument. 5. Institucije izračunavaju osjetljivost instrumenta na dodatni faktor rizika za rizik inflacije iz stavka 4. kao promjenu vrijednosti instrumenta, u skladu sa svojim modelom za određivanje cijena, kao rezultat pomaka od jednog baznog boda u svakoj od sastavnica vektora. Svaka valuta čini poseban razred. Institucije u svakom razredu tretiraju inflaciju kao jedinstveni faktor rizika, bez obzira na broj sastavnica svakog vektora. Institucije prebijaju sve osjetljivosti na inflaciju unutar razreda, koje su izračunane kako je opisano u ovom stavku, kako bi dobile jedinstvenu neto osjetljivost po razredu. 6. Dužnički instrumenti koji uključuju plaćanja u različitim valutama podložni su i riziku međuvalutne osnove između tih valuta. Za potrebe metode zasnovane na osjetljivostima faktori rizika koje institucije trebaju primjenjivati jesu rizik međuvalutne osnove za svaku valutu u odnosu na američki dolar ili euro. Institucija izračunava međuvalutne osnove koje nisu povezane s osnovom u odnosu na američki dolar ili s osnovom u odnosu na euro kao „osnovu u odnosu na američki dolar” ili kao „osnovu u odnosu na euro”. Svaki faktor rizika međuvalutne osnove sastoji se od jednog vektora međuvalutne osnove različitog roka dospijeća za svaku valutu. Vektor za svaki dužnički instrument sadržava onoliko sastavnica koliko ima međuvalutnih osnova koje se upotrebljavaju kao varijable u modelu institucije za određivanje cijene za taj instrument. Svaka valuta čini poseban razred. Institucije izračunavaju osjetljivost instrumenta na faktor rizika međuvalutne osnove kao promjenu vrijednosti instrumenta, u skladu sa svojim modelom za određivanje cijena, kao rezultat pomaka od jednog baznog boda u svakoj od sastavnica vektora. Svaka valuta čini poseban razred. U svakom razredu postoje dva moguća zasebna faktora rizika, tj. osnova u odnosu na euro i osnova u odnosu na američki dolar, bez obzira na broj sastavnica u svakom vektoru međuvalutne osnove. Po razredu postoje najviše dvije neto osjetljivosti. 7. Faktori vega općeg kamatnog rizika koji su primjenjivi na opcije s odnosnim instrumentima koji su osjetljivi na opću kamatnu stopu implicirane su volatilnosti relevantnih nerizičnih stopa kako se navodi u stavcima 2. i 3., koji se raspoređuju u razrede ovisno o valuti te u sljedeće rokove dospijeća u svakom razredu: 0,5 godina, jedna godina, tri godine, pet godina, deset godina. Za svaku valutu postoji jedan razred. Institucije za potrebe netiranja smatraju da implicirane volatilnosti povezane s jednakim nerizičnim stopama i raspoređene u iste rokove dospijeća predstavljaju isti faktor rizika. Ako institucije raspoređuju implicirane volatilnosti u rokove dospijeća kako se navodi u ovom stavku, primjenjuju se sljedeći zahtjevi:
8. Faktori zakrivljenosti općeg kamatnog rizika koje primjenjuju institucije sastoje se od jednog vektora nerizičnih stopa, koje predstavljaju određenu krivulju nerizičnog prinosa, za svaku valutu. Svaka valuta čini poseban razred. Vektor za svaki instrument sadržava onoliko sastavnica koliko ima različitih rokova dospijeća nerizičnih stopa koje se upotrebljavaju kao varijable u modelu institucije za određivanje cijene za taj instrument. 9. Institucije izračunavaju osjetljivost instrumenta na svaki faktor rizika koji se upotrebljava u formuli za rizik zakrivljenosti u skladu s člankom 325.g. Za potrebe izračuna rizika zakrivljenosti institucije razmatraju vektore koji odgovaraju različitim krivuljama prinosa i s različitim brojem sastavnica u odnosu na isti faktor rizika, uz uvjet da se ti vektori odnose na istu valutu. Institucije prebijaju osjetljivosti na isti faktor rizika. Postoji samo jedna neto osjetljivost po razredu. Za inflaciju i rizike međuvalutne osnove ne primjenjuju se kapitalni zahtjevi za rizik zakrivljenosti. Članak 325.m Faktori rizika kreditne marže koji nije predmet sekuritizacije 1. Faktori delta-rizika kreditne marže koje institucije primjenjuju za instrumente koji nisu predmet sekuritizacije, a osjetljivi su na kreditnu maržu jednaki su stopama kreditne marže izdavatelja tih instrumenata, izvedenih iz relevantnih dužničkih instrumenata i ugovora o razmjeni na osnovi nastanka statusa neispunjavanja obveza, te se raspoređuju na svaki od sljedećih rokova dospijeća: 0,5 godina, jedna godina, tri godine, pet godina, deset godina. Institucije primjenjuju jedan faktor rizika za svakog izdavatelja i svaki rok dospijeća bez obzira na to jesu li stope kreditne marže tog izdavatelja izvedene iz dužničkih instrumenata ili iz ugovora o razmjeni na osnovi nastanka statusa neispunjavanja obveza. Razredi su sektorski razredi, kao što se navodi u odjeljku 6., a svaki razred uključuje sve faktore rizika dodijeljene odgovarajućem sektoru. 2. Faktori vega-rizika kreditne marže koje institucije trebaju primjeniti za opcije s odnosnim instrumentima koji nisu predmet sekuritizacije, a osjetljivi su na kreditnu maržu jednaki su impliciranim volatilnostima stopa kreditne marže izdavatelja odnosnih instrumenata iz stavka 1., te se raspoređuju na sljedeće rokove dospijeća u skladu s rokom dospijeća opcije koja podliježe kapitalnim zahtjevima: 0,5 godina, jedna godina, tri godine, pet godina, deset godina. Primjenjuju se isti razredi kao i razredi za delta-rizik kreditne marže koji nije predmet sekuritizacije. 3. Faktori rizika zakrivljenosti kreditne marže koje institucije trebaju primjeniti na instrumente koji nisu predmet sekuritizacije sastoje se od jednog vektora stopa kreditne marže, koji predstavlja krivulju kreditne marže karakterističnu za izdavatelja. Vektor za svaki instrument sadržava onoliko sastavnica koliko ima različitih rokova dospijeća stopa kreditne marže koje se upotrebljavaju kao varijable u modelu institucije za određivanje cijena za taj instrument. Primjenjuju se isti razredi kao i razredi za delta-rizik kreditne marže koji nije predmet sekuritizacije. 4. Institucije izračunavaju osjetljivost instrumenta na svaki faktor rizika koji se upotrebljava u formuli za rizik zakrivljenosti u skladu s člankom 325.g. Za potrebe izračuna rizika zakrivljenosti institucije razmatraju vektore izvedene iz odgovarajućih dužničkih instrumenata ili iz ugovora o razmjeni na osnovi nastanka statusa neispunjavanja obveza s različitim brojem sastavnica u odnosu na isti faktor rizika, pod uvjetom da ti vektori odgovaraju istom izdavatelju. Članak 325.n Faktori rizika kreditne marže koji je predmet sekuritizacije 1. Institucije primjenjuju faktore rizika kreditne marže iz stavka 3. na sekuritizacijske pozicije koje su uključene u ACTP, kako se navodi u članku 325. stavcima 6., 7. i 8., Institucije primjenjuju faktore rizika kreditne marže iz stavka 5. na sekuritizacijske pozicije koje nisu uključene u ACTP, kako se navodi u članku 325. stavcima 6., 7. i 8. 2. Razredi koji se primjenjuju na rizik kreditne marže za sekuritizacijske pozicije koje su uključene u ACTP jednaki su razredima koji se primjenjuju na rizik kreditne marže pozicija koje nisu predmet sekuritizacije, kako se navodi u odjeljku 6. Razredi koji se primjenjuju na rizik kreditne marže za sekuritizacijske pozicije koje nisu uključene u ACTP specifični su za tu kategoriju rizika, kako se navodi u odjeljku 6. 3. Faktori rizika kreditne marže koje institucije primjenjuju na sekuritizacijske pozicije koje su uključene u ACTP jesu sljedeći:
4. Institucije izračunavaju osjetljivost sekuritizacijske pozicije na svaki faktor rizika koji se upotrebljava u formuli za rizik zakrivljenosti kako se navodi u članku 325.g. Za potrebe izračuna rizika zakrivljenosti institucije razmatraju vektore izvedene iz odgovarajućih dužničkih instrumenata ili iz ugovora o razmjeni na osnovi nastanka statusa neispunjavanja obveza s različitim brojem sastavnica u odnosu na isti faktor rizika, pod uvjetom da ti vektori odgovaraju istom izdavatelju. 5. Faktori rizika kreditne marže koje institucije trebaju primijeniti na sekuritizacijske pozicije koje nisu uključene u ACTP i odnose se na maržu tranše, a ne na maržu odnosnih instrumenata, jesu sljedeći:
Članak 325.o Faktori rizika vlasničkih instrumenata 1. Razredi za sve faktore rizika vlasničkih instrumenata sektorski su razredi iz odjeljka 6. 2. Faktori delta-rizika vlasničkih instrumenata koje institucije trebaju primijeniti jesu sve promptne cijene vlasničkih instrumenata i sve repo stope na vlasničke instrumente. Za potrebe određivanja rizika vlasničkih instrumenata posebna krivulja repo stope na vlasničke instrumente čini jedinstveni faktor rizika, koji se izražava kao vektor repo stopa za različite rokove dospijeća. Vektor za svaki instrument sadržava onoliko sastavnica koliko ima različitih rokova dospijeća repo stopa koje se upotrebljavaju kao varijable u modelu institucije za određivanje cijene za taj instrument. Institucije izračunavaju osjetljivost instrumenta na faktor rizika vlasničkih instrumenata kao promjenu vrijednosti instrumenta, u skladu sa svojim modelom za određivanje cijena, kao rezultat pomaka od jednog baznog boda u svakoj od sastavnica vektora. Institucije prebijaju osjetljivosti na faktor rizika repo stopa istoga vlasničkog vrijednosnog papira bez obzira na broj sastavnica svakog vektora. 3. Faktori vega-rizika vlasničkih instrumenata koje institucije primjenjuju na opcije s odnosnim instrumentima koji su osjetljivi na vlasničke instrumente jesu implicirane volatilnosti promptnih cijena vlasničkih instrumenata, koji se raspoređuju na sljedeće rokove dospijeća u skladu s rokovima dospijeća odgovarajućih opcija koje podliježu kapitalnim zahtjevima: 0,5 godina, jedna godina, tri godine, pet godina, deset godina. Za repo stope na vlasničke instrumente ne primjenjuju se kapitalni zahtjevi za vega-rizik. 4. Faktori rizika zakrivljenosti vlasničkih instrumenata koje institucije trebaju primijeniti na opcije s odnosnim instrumentima koji su osjetljivi na vlasničke instrumente jesu promptne cijene vlasničkih instrumenata, bez obzira na rok dospijeća odgovarajućih opcija. Za repo stope na vlasničke instrumente ne primjenjuju se kapitalni zahtjevi za rizik zakrivljenosti. Članak 325.p Faktori robnog rizika 1. Razredi za sve faktore robnog rizika sektorski su razredi iz odjeljka 6. 2. Faktori delta-rizika robe koje institucije trebaju primijeniti na instrumente osjetljive na robu jesu promptne tržišne cijene robe prema vrsti robe i prema svakom od sljedećih rokova dospijeća: 0,25 godina, 0,5 godina, jedna godina, dvije godine, tri godine, pet godina, deset godina, 15 godina, 20 godina, 30 godina. Institucije smatraju da dvije cijene za istu vrstu robe i s istim rokom dospijeća predstavljaju isti faktor rizika samo ako je skup pravnih odredaba koje se odnose na mjesto isporuke jednak. 3. Faktori vega-rizika robe koje institucije trebaju primijeniti na opcije s odnosnim instrumentima koji su osjetljivi na robu jesu implicirane volatilnosti cijena robe prema vrsti robe, koji se raspoređuju na sljedeće rokove dospijeća u skladu s rokovima dospijeća odgovarajućih opcija koje podliježu kapitalnim zahtjevima: 0,5 godina, jedna godina, tri godine, pet godina, deset godina. Osjetljivosti na istu vrstu robe koja je raspoređena u isti rok dospijeća institucije smatraju jedinstvenim faktorom rizika, koji institucije zatim prebijaju. 4. Faktori rizika zakrivljenosti za robu koje institucije trebaju primijeniti na opcije s odnosnim instrumentima koji su osjetljivi na robu jedan su skup cijena robe s različitim rokovima dospijeća za svaku vrstu robe, izražen kao vektor. Vektor za svaki instrument sadržava onoliko sastavnica koliko ima cijena te robe koje se upotrebljavaju kao varijable u modelu institucije za određivanje cijene za taj instrument. Institucije ne razlikuju cijene robe prema mjestu isporuke. Osjetljivost instrumenta na svaki faktor rizika koji se upotrebljava u formuli za rizik zakrivljenosti izračunava se u skladu s člankom 325.g. Za potrebe izračuna rizika zakrivljenosti institucije smatraju da vektori s različitim brojem sastavnica čine isti faktor rizika, uz uvjet da se ti vektori odnose na istu vrstu robe. Članak 325.q Faktori valutnog rizika 1. Faktori delta-valutnog rizika koje institucije trebaju primijeniti na instrumente koji su osjetljivi na valute jesu svi promptni devizni tečajevi između valute u kojoj je instrument nominiran i izvještajne valute institucije. Za svaki par valuta postoji jedan razred, koji sadržava jedinstveni faktor rizika i jedinstvenu neto osjetljivost. 2. Faktori vega-rizika za valute koje institucije trebaju primijeniti na opcije s odnosnim instrumentima koji su osjetljivi na valute jesu implicirane volatilnosti deviznih tečajeva između parova valuta iz stavka 1. Te implicirane volatilnosti deviznih tečajeva raspoređuju se na sljedeće rokove dospijeća u skladu s rokom dospijeća odgovarajućih opcija koje podliježu kapitalnim zahtjevima: 0,5 godina, jedna godina, tri godine, pet godina, deset godina. 3. Faktori rizika zakrivljenosti za valute koje institucije trebaju primijeniti na opcije s odnosnim instrumentima koji su osjetljivi na valute jednaki su onima iz stavka 1. 4. Institucije nisu obvezne razlikovati između varijanti valute „onshore” i „offshore” (unutar zemlje i izvan nje) za sve valutne faktore delta-rizika, vega-rizika i rizika zakrivljenosti.
Članak 325.r Osjetljivosti na delta-rizik 1. Institucije izračunavaju osjetljivosti na delta opći kamatni rizik (GIRR) na sljedeći način:
2. Institucije izračunavaju osjetljivosti na delta-rizik kreditne marže za sve sekuritizacijske i nesekuritizacijske pozicije na sljedeći način:
pri čemu je:
3. Institucije izračunavaju osjetljivosti na delta-rizik vlasničkih instrumenata na sljedeći način:
4. Institucije izračunavaju osjetljivosti na delta-rizik robe za svaki faktor rizika k na sljedeći način:
pri čemu je:
5. Institucije izračunavaju osjetljivosti na delta-valutni rizik za svaki faktor valutnog rizika k na sljedeći način:
pri čemu je:
Članak 325.s Osjetljivosti na vega-rizik 1. Institucije izračunavaju osjetljivost opcije na vega-rizik za određeni faktor rizika k na sljedeći način:
pri čemu je:
2. U slučaju kategorija rizika u kojem faktori vega-rizika imaju dimenziju dospijeća, ali se ne primjenjuju pravila raspoređivanja faktora rizika jer opcije nemaju rok dospijeća, institucije te faktore rizika raspoređuju na najdulje propisano dospijeće. Te opcije podliježu primjeni uvećanja za rezidualne rizike. 3. U slučaju opcija bez izvršnih cijena ili cjenovnih granica i opcija s više izvršnih cijena ili cjenovnih granica institucije primjenjuju raspoređivanje na izvršne cijene i rok dospijeća kojima se koriste interno za određivanje cijene opcije. Te opcije podliježu i primjeni uvećanja za rezidualne rizike. 4. Institucije ne izračunavaju vega-rizik za sekuritizacijske tranše uključene u ACTP, kako je navedeno u članku 325. stavcima 6., 7. i 8., koje nemaju impliciranu volatilnost. Za te sekuritizacijske tranše izračunavaju se kapitalni zahtjevi za delta-rizik i rizik zakrivljenosti. Članak 325.t Zahtjevi za izračune osjetljivosti 1. Institucije izvode osjetljivosti iz modela institucije za određivanje cijena koji služe kao temelj za izvješćivanje višeg rukovodstva o dobiti i gubicima, koristeći se formulama iz ovog pododjeljka. Odstupajući od prvog podstavka, nadležna tijela od institucije koja je dobila odobrenje za primjenu alternativnog pristupa internih modela iz poglavlja 1.b mogu zatražiti da primijeni funkcije za određivanje cijena sustava za mjerenje rizika njihova pristupa internih modela u izračunu osjetljivosti prema ovom poglavlju za izračun kapitalnih zahtjeva za tržišni rizik i izvješćivanje o njima u skladu s člankom 430.b stavkom 3. 2. Pri izračunu osjetljivosti na delta-rizik instrumenata koji uključuju opcionalnost iz članka 325.e stavka 2. točke (a), institucije mogu pretpostaviti da implicirana volatilnost faktora rizika ostaje konstantna. 3. Pri izračunu osjetljivosti na vega-rizik instrumenata koji uključuju opcionalnost iz članka 325.e stavka 2. točke (b) primjenjuju se sljedeći zahtjevi:
4. Institucije izračunavaju sve osjetljivosti osim osjetljivosti na prilagodbe kreditnom vrednovanju. 5. Odstupajući od stavka 1., uz odobrenje nadležnih tijela, institucija može upotrijebiti alternativne definicije osjetljivosti na delta-rizik pri izračunu kapitalnih zahtjeva pozicije iz knjige trgovanja u skladu s ovim poglavljem, pod uvjetom da institucija ispunjava sve sljedeće uvjete:
6. Odstupajući od stavka 1., uz odobrenje nadležnih tijela, institucija može izračunati vega-osjetljivosti na temelju linearne transformacije alternativnih definicija osjetljivosti pri izračunu kapitalnih zahtjeva pozicije iz knjige trgovanja u skladu s ovim poglavljem, pod uvjetom da institucija ispunjava sve sljedeće uvjete:
Članak 325.u Kapitalni zahtjevi za rezidualne rizike 1. Uz kapitalne zahtjeve za tržišni rizik iz odjeljka 2. institucije primjenjuju dodatne kapitalne zahtjeve u skladu s ovim člankom na instrumente izložene rezidualnim rizicima. 2. Instrumenti se smatraju izloženima rezidualnim rizicima ako ispunjavaju bilo koji od sljedećih uvjeta:
3. Institucije izračunavaju dodatne kapitalne zahtjeve iz stavka 1. kao zbroj bruto zamišljenih iznosa instrumenata iz stavka 2. pomnožen sljedećim ponderima rizika:
4. Odstupajući od stavka 1., institucija ne primjenjuje kapitalne zahtjeve za rezidualne rizike na instrument koji ispunjava bilo koji od sljedećih uvjeta:
5. EBA sastavlja nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se pobliže definiraju egzotični odnosni instrumenti te navode instrumenti koji nose rezidualne rizike za potrebe stavka 2. Pri izradi tog nacrta regulatornih tehničkih standarda EBA ispituje bi li rizik dugovječnosti, vremenske prilike, prirodne katastrofe i buduće ostvarene volatilnosti trebalo smatrati egzotičnim odnosnim izloženostima. EBA Komisiji podnosi taj nacrt regulatornih tehničkih standarda do 28. lipnja 2021. Komisiji se delegira ovlast za dopunu ove Uredbe donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1093/2010.
Članak 325.v Definicije i opće odredbe 1. Za potrebe ovog odjeljka primjenjuju se sljedeće definicije:
2. Kapitalni zahtjevi za rizik nastanka statusa neispunjavanja obveza primjenjuju se na dužničke i vlasničke instrumente, na izvedene instrumente kojima su ti instrumenti odnosni instrumenti te na izvedenice na čije isplate ili fer vrijednosti utječe status neispunjavanja obveza dužnika koji nije druga ugovorna strana te izvedenice. Institucije izračunavaju zahtjeve za rizik nastanka statusa neispunjavanja obveza zasebno za svaku od sljedećih vrsta instrumenata: instrumente koji nisu predmet sekuritizacije, sekuritizacije koje nisu uključene u ACTP i sekuritizacije koje su uključene u ACTP. Konačni kapitalni zahtjevi za rizik nastanka statusa neispunjavanja obveza institucije dobivaju se zbrajanjem tih triju sastavnica.
Članak 325.w Bruto iznosi iznenadnog nastanka statusa neispunjavanja obveza 1. Institucije izračunavaju bruto JTD iznose za svaku dugu izloženost dužničkim instrumentima kako slijedi:
2. Institucije izračunavaju bruto JTD iznose za svaku kratku izloženost dužničkim instrumentima kako slijedi:
3. Za potrebe izračuna iz stavaka 1. i 2., LGD za dužničke instrumente koji institucije trebaju primijeniti jest sljedeći:
4. Za potrebe izračuna iz stavaka 1. i 2. zamišljeni iznosi utvrđuju se kako slijedi:
5. Umjesto korištenja formulama navedenima u stavcima 1. i 2., institucije izračunavaju bruto JTD iznose za izloženosti prema vlasničkim instrumentima na sljedeći način:
6. Institucije za potrebe izračuna iz stavka 5. vlasničkim instrumentima dodjeljuju LGD od 100 %. 7. U slučaju izloženosti riziku nastanka statusa neispunjavanja obveza koje proizlaze iz izvedenih instrumenata čije isplate u slučaju nastanka statusa neispunjavanja obveza dužnika nisu povezane sa zamišljenim iznosom određenog instrumenta koji je izdao taj dužnik, s LGD-om dužnika ili s instrumentom koji je izdao taj dužnik, institucije za procjenu bruto JTD iznosa primjenjuju alternativne metodologije. 8. EBA sastavlja nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se određuje sljedeće:
EBA Komisiji podnosi taj nacrt regulatornih tehničkih standarda do 28. lipnja 2021. Komisiji se delegira ovlast za dopunu ove Uredbe donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1093/2010. Članak 325.x Neto iznosi iznenadnog nastanka statusa neispunjavanja obveza 1. Institucije izračunavaju neto JTD iznose prebijanjem bruto JTD iznosa kratkih izloženosti i dugih izloženosti. Prebijanje je moguće samo između izloženosti prema istom dužniku među kojima kratke izloženosti imaju istu ili nižu nadređenost u odnosu na duge izloženosti. 2. Prebijanje je potpuno ili djelomično, ovisno o rokovima dospijeća izloženosti prebijanja:
3. Ako nije moguće provesti prebijanje, bruto JTD iznosi jednaki su neto JTD iznosima u slučaju izloženosti s rokovima dospijeća od jedne godine ili dulje. Bruto JTD iznosi s rokovima dospijeća kraćima od jedne godine množe se s omjerom roka dospijeća izloženosti u odnosu na jednu godinu, a najkraći je rok tri mjeseca, kako bi se izračunali neto JTD iznosi. 4. Za potrebe stavaka 2. i 3. uzimaju se u obzir rokovi dospijeća ugovora o izvedenicama, a ne rokovi dospijeća njihovih odnosnih instrumenata. Gotovinskim izloženostima na osnovi vlasničkih ulaganja dodjeljuje se rok dospijeća od jedne godine ili tri mjeseca, prema procjeni same institucije. Članak 325.y Izračun kapitalnih zahtjeva za rizik nastanka statusa neispunjavanja obveza 1. Neto JTD iznosi, bez obzira na vrstu druge ugovorne strane, množe se ponderima rizika nastanka statusa neispunjavanja obveza koji odgovaraju njihovoj kreditnoj kvaliteti kako je navedeno u tablici 2.: Tablica 2.
2. Izloženosti kojima bi prema standardiziranom pristupu za kreditni rizik bio dodijeljen ponder rizika 0 % u skladu s glavom II. poglavljem 2. dodjeljuje se ponder rizika statusa neispunjavanja obveze 0 % za kapitalne zahtjeve za rizik nastanka statusa neispunjavanja obveze. 3. Ponderirani neto JTD iznosi raspoređuju se u sljedeće razrede: trgovačka društva, države i lokalne samouprave/općine. 4. Ponderirani neto JTD iznosi agregiraju se u svakom razredu u skladu sa sljedećom formulom:
Za potrebe izračuna DRCb-a i koeficijenta WtS duge i kratke pozicije agregiraju se za sve pozicije unutar razreda bez obzira na stupanj kreditne kvalitete kojem su pozicije dodijeljene, kako bi se proizveli kapitalni zahtjevi za rizik nastanka statusa neispunjavanja obveze za određeni razred. 5. Konačni kapitalni zahtjev za rizik nastanka statusa neispunjavanja obveza koji nije predmet sekuritizacije dobiva se jednostavnim zbrajanjem kapitalnih zahtjeva na razini razreda.
Članak 325.z Iznosi iznenadnog nastanka statusa neispunjavanja obveza 1. Bruto iznosi iznenadnog nastanka statusa neispunjavanja obveza za sekuritizacijske izloženosti jednaki su njihovoj tržišnoj vrijednosti ili, ako njihova tržišna vrijednost nije dostupna, njihovoj fer vrijednosti koja se određuje u skladu s primjenjivim računovodstvenim okvirom. 2. Neto iznosi iznenadnog nastanka statusa neispunjavanja obveza određuju se prebijanjem dugih bruto iznosa iznenadnog nastanka statusa neispunjavanja obveza s kratkim bruto iznosima iznenadnog nastanka statusa neispunjavanja obveza. Prebijanje je moguće isključivo između sekuritizacijskih izloženosti s istim skupom odnosne imovine koje pripadaju istoj tranši. Nije dopušteno prebijanje između sekuritizacijskih izloženosti s različitim skupovima odnosne imovine, čak i kada su točke spajanja i točke odvajanja jednake. 3. Ako se rastavljanjem ili sastavljanjem postojećih sekuritizacijskih izloženosti mogu savršeno oponašati druge postojeće sekuritizacijske izloženosti, osim dimenzije roka dospijeća, za potrebe prebijanja mogu se upotrijebiti izloženosti dobivene tim rastavljanjem ili sastavljanjem umjesto postojećih sekuritizacijskih izloženosti. 4. Ako se rastavljanjem ili sastavljanjem postojećih izloženosti kod referentnih subjekata može savršeno oponašati struktura čitave tranše postojeće sekuritizacijske izloženosti, za potrebe prebijanja mogu se upotrijebiti izloženosti dobivene tim rastavljanjem ili sastavljanjem umjesto postojećih sekuritizacijskih izloženosti. Ako se s referentnim subjektima postupa na navedeni način, na njih se više ne primjenjuje postupanje za rizik nastanka statusa neispunjavanja obveza koji nije predmet sekuritizacije. 5. Članak 325.x primjenjuje se i na postojeće sekuritizacijske izloženosti i na izloženosti koje se upotrebljavaju u skladu sa stavkom 3. ili 4. Relevantna dospijeća su dospijeća sekuritizacijskih tranši. Članak 325.aa Izračun kapitalnog zahtjeva za rizik nastanka statusa neispunjavanja obveza za sekuritizacije 1. Neto JTD iznosi za sekuritizacijske izloženosti množe se s ponderom rizika 8 % koji se primjenjuje na relevantnu sekuritizacijsku izloženost, uključujući STS sekuritizacije, iz knjige pozicija kojima se ne trguje u skladu s hijerarhijom pristupa iz glave II. poglavlja 5. odjeljka 3., bez obzira na vrstu druge ugovorne strane. 2. Na sve tranše za koje se ponderi rizika izračunavaju u skladu s pristupima SEC-IRBA i SEC-ERBA primjenjuje se rok dospijeća od jedne godine. 3. JTD iznosi ponderirani rizikom za pojedinačne gotovinske sekuritizacijske izloženosti ograničavaju se na razinu fer vrijednosti pozicije. 4. Neto JTD iznosi ponderirani rizikom raspoređuju se u sljedeće razrede:
Za potrebe prvog podstavka jedanaest razreda imovine su ABCP, krediti i najmovi za kupnju automobila, vrijednosni papiri osigurani stambenim hipotekama (RMBS), kreditne kartice, vrijednosni papiri osigurani hipotekom na poslovnim nekretninama (CMBS), financijski instrumenti osigurani kreditima, instrumenti CDO kvadratna (CDO-squared), mala i srednja poduzeća (MSP), studentski krediti, ostala imovina stanovništva, ostala imovina velikih klijenata. Četiri regije su Azija, Europa, Sjeverna Amerika i ostatak svijeta. 5. Institucije se pri dodjeli sekuritizacijske izloženosti u određeni razred oslanjaju na klasifikaciju koja se obično primjenjuje na tržištu. Institucije dodjeljuju svaku sekuritizacijsku izloženost u samo jedan od razreda iz stavka 4. Svaka sekuritizacijska izloženost koju institucija ne može dodijeliti u određeni razred prema kategoriji imovine ili regiji dodjeljuje se u kategoriju imovine „ostala imovina stanovništva” ili „ostala imovina velikih klijenata” odnosno u regiju „ostatak svijeta”. 6. Ponderirani neto JTD iznosi agregiraju se u svakom razredu na isti način kao i rizik nastanka statusa neispunjavanja obveza nesekuritizacijskih izloženosti, primjenom formule iz članka 325.y stavka 4., čime se dobiva kapitalni zahtjev za rizik nastanka statusa neispunjavanja obveza za svaki razred. 7. Konačni kapitalni zahtjev za rizik nastanka statusa neispunjavanja obveza za sekuritizacije koje nisu uključene u ACTP dobiva se jednostavnim zbrajanjem kapitalnih zahtjeva na razini razreda.
Članak 325.ab Područje primjene 1. Kapitalni zahtjevi za ACTP uključuju rizik nastanka statusa neispunjavanja obveza za sekuritizacijske izloženosti ili za zaštite koje nisu predmet sekuritizacije. Te se zaštite isključuju iz izračuna rizika nastanka statusa neispunjavanja obveza koji nije predmet sekuritizacije. Ne ostvaruje se korist od diversifikacije između kapitalnih zahtjeva za rizik nastanka statusa neispunjavanja obveza koji nije predmet sekuritizacije, kapitalnih zahtjeva za rizik nastanka statusa neispunjavanja obveza za sekuritizacije koje nisu uključene u ACTP i kapitalnih zahtjeva za rizik nastanka statusa neispunjavanja obveza za sekuritizacije uključene u ACTP. 2. Za kreditne i vlasničke izvedenice koje nisu predmet sekuritizacije, a kojima se trguje na burzi, JTD iznosi po pojedinačnim sastavnicama određuju se pristupom odnosnih izloženosti. Članak 325.ac Iznosi iznenadnog nastanka statusa neispunjavanja obveza za ACTP 1. Za potrebe ovog članka, primjenjuju se sljedeće definicije:
2. Bruto JTD iznosi za sekuritizacijske izloženosti i nesekuritizacijske izloženosti u ACTP-u jednaki su njihovoj tržišnoj vrijednosti ili, ako njihova tržišna vrijednost nije dostupna, njihovoj fer vrijednosti koja se određuje u skladu s primjenjivim računovodstvenim okvirom. 3. Kreditne izvedenice na osnovi n-tog nastanka statusa neispunjavanja obveza tretiraju se kao tranširani proizvodi sa sljedećim točkama spajanja i točkama odvajanja:
4. Neto JTD iznosi određuju se prebijanjem dugih bruto JTD iznosa s kratkim bruto JTD iznosima. Prebijanje je moguće isključivo između izloženosti koje su u svim pogledima jednake, osim roka dospijeća. Prebijanje je moguće isključivo na sljedeći način:
Članak 325.ad Izračun kapitalnih zahtjeva za rizik nastanka statusa neispunjavanja obveza za ACTP 1. Neto JTD iznosi množe se sljedećim:
2. Neto JTD iznosi ponderirani rizikom raspoređuju se u razrede koji odgovaraju indeksu. 3. Ponderirani neto JTD iznosi agregiraju se u svakom razredu u skladu sa sljedećom formulom:
4. Institucije izračunavaju kapitalne zahtjeve za rizik nastanka statusa neispunjavanja obveza za ACTP primjenom sljedeće formule:
pri čemu je:
Članak 325.ae Ponderi općeg kamatnog rizika 1. Za valute koje nisu uključene u potkategoriju najlikvidnijih valuta kako se navodi u članku 325.bd stavku 7. točki (b), ponderi rizika za osjetljivosti na faktore rizika nerizičnih stopa za svaki razred u tablici 3. utvrđuju se na temelju delegiranog akta iz članka 461.a. Tablica 3.
2. Zajednički ponder rizika za sve osjetljivosti na faktore rizika inflacije i međuvalutne osnove utvrđuje se u delegiranom aktu iz članka 461.a. 3. Za valute koje su uključene u potkategoriju najlikvidnijih valuta kako se navodi u članku 325.bd stavku 7. točki (b) i za domaću valutu institucije ponderi rizika za faktore rizika nerizičnih stopa jesu ponderi rizika iz tablice 3. podijeljeni s√2. Članak 325.af Korelacije unutar razreda za opći kamatni rizik 1. Korelacija pkl između dviju ponderiranih osjetljivosti faktora općeg kamatnog rizika WSk i WSl unutar istog razreda i jednakoga dodijeljenog roka dospijeća, ali koji odgovaraju različitim krivuljama, iznosi 99,90 %. 2. Korelacija između dviju ponderiranih osjetljivosti faktora općeg kamatnog rizika WSk i WSl unutar istog razreda, koji odgovaraju istoj krivulji, ali imaju različite rokove dospijeća, određuje se u skladu sa sljedećom formulom:
pri čemu je:
3. Korelacija pkl između dviju ponderiranih osjetljivosti faktora općeg kamatnog rizika WSk i WSl unutar istog razreda, koji odgovaraju različitim krivuljama i imaju različite rokove dospijeća, jednaka je korelacijskom parametru iz stavka 2. pomnoženom s 99,90 %. 4. Korelacija između bilo koje ponderirane osjetljivosti faktora općeg kamatnog rizika WSk i bilo koje ponderirane osjetljivosti faktora rizika inflacije WSl iznosi 40 %. 5. Korelacija između bilo koje ponderirane osjetljivosti faktora rizika međuvalutne osnove WSk i bilo koje ponderirane osjetljivosti faktora općeg kamatnog rizika WSl, uključujući faktor rizika druge međuvalutne osnove, iznosi 0 %. Članak 325.ag Korelacije među razredima za opći kamatni rizik 1. Za agregiranje faktora rizika koji pripadaju različitim razredima primjenjuje se parametar γbc = 50 %. 2. Parametar γbc = 80 % primjenjuje se za agregiranje faktora kamatnog rizika temeljenog na određenoj valuti kako se navodi u članku 325.av stavku 3. i faktora kamatnog rizika temeljenog na euru. Članak 325.ah Ponderi rizika za rizik kreditne marže koji nije predmet sekuritizacije 1. Ponderi rizika za osjetljivosti na faktore rizika kreditne marže koji nije predmet sekuritizacije isti su za sva dospijeća (0,5 godina, jedna godina, tri godine, pet godina, deset godina) unutar svakog razreda u tablici 4.: Tablica 4.
2. Kako bi određenom sektoru dodijelile izloženost riziku, institucije se oslanjaju na klasifikaciju koja se obično primjenjuje na tržištu za grupiranje izdavatelja prema sektoru. Institucije raspoređuju svakog izdavatelja u samo jedan od razreda sektora iz tablice 4. Izloženosti riziku od bilo kojeg izdavatelja kojeg institucija ne može rasporediti u neki sektor na taj način raspoređuju se u razred 18. u tablici 4. Članak 325.ai Korelacije unutar razreda za rizik kreditne marže koji nije predmet sekuritizacije 1. Između dviju osjetljivosti WS k i WS l unutar istog razreda korelacijski parametar ρk l određuje se kako slijedi:
2. Korelacijski parametri iz stavka 1. ovog članka ne primjenjuju se na razred 18 iz tablice 4. članka 325.ah stavka 1. Agregacijska formula za kapitalni zahtjev za delta-rizik unutar razreda 18 jednaka je zbroju apsolutnih vrijednosti neto ponderiranih osjetljivosti raspoređenih u taj razred:
Članak 325.aj Korelacije među razredima za rizik kreditne marže koji nije predmet sekuritizacije Korelacijski parametar γbc koji se primjenjuje na agregiranje osjetljivosti između različitih razreda određuje se kako slijedi:
Članak 325.ak Ponderi rizika za rizik kreditne marže za sekuritizacije uključene u ACTP Ponderi rizika za osjetljivosti na faktore rizika kreditne marže za sekuritizacije uključene u ACTP isti su za sva dospijeća (0,5 godina, jedna godina, tri godine, pet godina, deset godina) unutar svakog razreda i utvrđuju se za svaki razred u tablici 6. na temelju delegiranog akta iz članka 461.a: Tablica 6.
Članak 325.al Korelacije za rizik kreditne marže za sekuritizacije uključene u ACTP 1. Korelacija za delta-rizik ρk l izvodi se u skladu s člankom 325.ai, osim što je za potrebe ovog stavka ρk l (basis) jednak 1 ako se dvije osjetljivosti odnose na iste krivulje, a 99,00 % ako to nije slučaj. 2. Korelacija γbc izvodi se u skladu s člankom 325.aj. Članak 325.am Ponderi rizika za rizik kreditne marže za sekuritizacije koje nisu uključene u ACTP 1. Ponderi rizika za osjetljivosti na faktore rizika kreditne marže za sekuritizacije koje nisu uključene u ACTP isti su za sva dospijeća (0,5 godina, jedna godina, tri godine, pet godina, deset godina) unutar svakog razreda u tablici 7. i utvrđuju se za svaki razred u tablici 7. na temelju delegiranog akta iz članka 461.a: Tablica 7.
2. Kako bi određenom sektoru dodijelile izloženost riziku, institucije se oslanjaju na klasifikaciju koja se obično primjenjuje na tržištu za grupiranje izdavatelja prema sektoru. Institucije raspoređuju svaku tranšu u jedan od razreda sektora iz tablice 7. Izloženosti riziku od bilo koje tranše koju institucija ne može rasporediti u neki sektor na taj način raspoređuju se u razred 25. Članak 325.an Korelacije unutar razreda za rizik kreditne marže za sekuritizacije koje nisu uključene u ACTP 1. Između dviju osjetljivosti WS k i WS l unutar istog razreda korelacijski parametar ρk l određuje se kako slijedi:
2. Korelacijski parametri iz stavka 1. ne primjenjuju se na razred 25 iz tablice 7. članka 325.am stavka 1. Agregacijska formula za kapitalni zahtjev za delta-rizik unutar razreda 25 jednaka je zbroju apsolutnih vrijednosti neto ponderiranih osjetljivosti raspoređenih u taj razred:
Članak 325.ao Korelacije među razredima za rizik kreditne marže za sekuritizacije koje nisu uključene u ACTP 1. Korelacijski parametar γbc primjenjuje se na agregiranje osjetljivosti između različitih razreda i iznosi 0 %. 2. Kapitalni zahtjev za razred 25 dodaje se ukupnom kapitalu na razini kategorije rizika, pri čemu se učinak diversifikacije ili zaštite od rizika ne priznaje ni u jednom drugom razredu. Članak 325.ap Ponderi rizika za rizik vlasničkih instrumenata 1. Ponderi rizika za osjetljivosti na faktore rizika vlasničkih instrumenata i repo stopa na vlasničke instrumente utvrđuju se za svaki razred u tablici 8. na temelju delegiranog akta iz članka 461.a: Tablica 8.
2. Za potrebe ovog članka što je mala, a što velika tržišna kapitalizacija određuje se u regulatornim tehničkim standardima iz članka 325.bd stavka 7. 3. Za potrebe ovog članka EBA sastavlja nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se određuje što je tržište u usponu, a što napredno gospodarstvo. EBA Komisiji podnosi taj nacrt regulatornih tehničkih standarda do 28. lipnja 2021. Komisiji se delegira ovlast za dopunu ove Uredbe donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1093/2010. 4. Prilikom raspoređivanja izloženosti riziku u određeni sektor, institucije se oslanjaju na klasifikaciju koja se obično koristi na tržištu za grupiranje izdavatelja prema sektoru. Institucije raspoređuju svakog izdavatelja u jedan od razreda sektora u tablici 8. te raspoređuju sve izdavatelje iz iste industrije u isti sektor. Izloženosti riziku od bilo kojeg izdavatelja kojeg institucija ne može rasporediti u neki sektor na taj način raspoređuju se u razred 11 u tablici 8. Višenacionalni ili višesektorski izdavatelji vlasničkih instrumenata raspoređuju se u određeni razred na temelju najznačajnije regije i sektora u kojem taj izdavatelj vlasničkih instrumenata posluje. Članak 325.aq Korelacije unutar razreda za rizik vlasničkih instrumenata 1. Korelacijski parametar za delta-rizik ρkl između dviju osjetljivosti WS k i WS l unutar istog razreda iznosi 99,90 % ako je jedna osjetljivost na promptnu cijenu vlasničkih instrumenata, a druga osjetljivost na repo stopu na vlasničke instrumente, ako se obje odnose na istog izdavatelja vlasničkih instrumenata. 2. U drugim slučajevima osim slučajeva iz stavka 1. korelacijski parametar ρkl između dviju osjetljivosti WS k i WS l na promptnu cijenu vlasničkih instrumenata unutar istog razreda određuje se kako slijedi:
3. Korelacijski parametar ρkl između dviju osjetljivosti WS k i WS l na repo stopu na vlasničke instrumente unutar istog razreda određuje se u skladu sa stavkom 2. 4. Korelacijski parametar ρkl između dviju osjetljivosti WS k i WS l unutar istog razreda, pri čemu je jedna osjetljivost na promptnu cijenu vlasničkih instrumenata, a druga osjetljivost na repo stopu na vlasničke instrumente i obje se osjetljivosti odnose na različitog izdavatelja vlasničkih instrumenata, određuje se tako da se korelacijski parametri navedeni u stavku 2. množe s 99,90 %. 5. Korelacijski parametri iz stavaka od 1. do 4. ne primjenjuju se na razred 11. Agregacijska formula za kapitalni zahtjev za delta-rizik unutar razreda 11 jednaka je zbroju apsolutnih vrijednosti neto ponderiranih osjetljivosti raspoređenih u taj razred:
Članak 325.ar Korelacije među razredima za rizik vlasničkih instrumenata Korelacijski parametar γbc primjenjuje se na agregiranje osjetljivosti među različitim razredima. On iznosi 15 % ako se dva razreda mogu rasporediti u brojeve razreda od 1 do 10. Članak 325.as Ponderi rizika za robni rizik Ponderi rizika za osjetljivosti na faktore robnog rizika utvrđuju se za svaki razred u tablici 9. na temelju delegiranog akta iz članka 461.a: Tablica 9.
Članak 325.at Korelacije unutar razreda za robni rizik 1. Za potrebe ovog članka bilo koje dvije robe smatraju se različitim robama ako na tržištu postoje dva ugovora koja se razlikuju samo po odnosnoj robi koja se treba isporučiti prema svakom ugovoru. 2. Između dviju osjetljivosti WS k i WS l unutar istog razreda korelacijski parametar ρk l određuje se kako slijedi:
3. Korelacije unutar razreda ρkl (commodity) jesu: Tablica 10.
4. Neovisno o stavku 1., primjenjuju se sljedeće odredbe:
Članak 325.au Korelacije među razredima za robni rizik Korelacijski parametar γbc koji se primjenjuje na agregiranje osjetljivosti među različitim razredima iznosi:
Članak 325.av Ponderi rizika za valutni rizik 1. Ponderi rizika za sve osjetljivosti na faktore valutnog rizika pobliže se utvrđuju u delegiranom aktu iz članka 461.a. 2. Ponder rizika faktora valutnog rizika u vezi s parovima valuta koji se sastoje od eura i valute države članice koja sudjeluje u drugoj fazi ekonomske i monetarne unije (ERM II) jedan je od sljedećih:
3. Neovisno o stavku 2., ponder rizika faktora valutnih rizika u vezi s valutama iz stavka 2. koje sudjeluju u ERM-u II s formalno dogovorenim rasponom fluktuacije koji je uži od standardnog raspona od plus ili minus 15 % jednak je maksimalnom postotku fluktuacije unutar toga užeg raspona. 4. Ponder rizika faktora valutnog rizika uključenih u potkategoriju najlikvidnijih parova valuta iz članka 325.bd stavka 7. točke (c) ponder je rizika iz stavka 1. ovog članka podijeljen s√2. 5. Ako podaci o dnevnom tečaju za razdoblje od prethodne tri godine pokažu da je par valuta koji se sastoji od eura i valute koja nije euro države članice konstantan te da je institucija u vezi s odgovarajućim trgovanjima povezanima s tim parom valuta uvijek u mogućnosti suočiti s nultom razlikom između tražene i ponuđene cijene, institucija može primjenjivati ponder rizika iz stavka 1. podijeljen s 2, uz uvjet da za takvo što ima izričito odobrenje svojeg nadležnog tijela. Članak 325.aw Korelacije za valutni rizik Jedinstveni korelacijski parametar γbc koji iznosi 60 %, primjenjuje se na agregiranje osjetljivosti faktora valutnog rizika.
Članak 325.ax Ponderi za vega-rizik i rizik zakrivljenosti 1. Za vega-rizike upotrebljavaju se delta razredi iz pododjeljka 1. 2. Ponder rizika za određeni faktor vega-rizika k određuje se kao udio sadašnje vrijednosti tog faktora rizika k, koji predstavlja implicitnu volatilnost odnosnog instrumenta, kako je opisano u odjeljku 3. 3. Udio iz stavka 2. ovisi o pretpostavljenoj likvidnosti svake vrste faktora rizika u skladu sa sljedećom formulom:
pri čemu je:
4. Razredi upotrijebljeni u kontekstu delta-rizika u pododjeljku 1. upotrebljavaju se u kontekstu rizika zakrivljenosti osim ako je u ovom poglavlju drukčije navedeno. 5. Ponderi rizika zakrivljenosti za faktore valutnog rizika i rizika zakrivljenosti vlasničkih instrumenata relativne su promjene jednake ponderima delta-rizika iz pododjeljka 1. 6. Ponder rizika zakrivljenosti za faktore rizika zakrivljenosti za opću kamatu, kreditnu maržu i robu jednak je paralelnoj promjeni svih točaka za svaku krivulju na osnovi najvećeg propisanog pondera delta-rizika iz pododjeljka 1. za relevantnu kategoriju rizika. Članak 325.ay Korelacije za vega-rizik i rizik zakrivljenosti 1. Korelacijski parametar rkl između osjetljivosti na vega-rizik unutar istog razreda kategorije općeg kamatnog rizika (GIRR) određuje se kako slijedi:
pri čemu je:
2. Korelacijski parametar ρkl između osjetljivosti na vega-rizik unutar razreda drugih kategorija rizika određuje se kako slijedi:
pri čemu je:
3. U pogledu osjetljivosti na vega-rizik između razreda unutar kategorije rizika (opći kamatni rizik i rizik koji nije opći kamatni rizik) isti korelacijski parametri za γbc, kako je navedeno za delta-korelacije za svaku kategoriju rizika u odjeljku 4., primjenjuju se u kontekstu vega-rizika. 4. Nema diversifikacije ili koristi zaštite koji se priznaju u standardiziranom pristupu između faktora vega-rizika i faktora delta-rizika. Zahtjevi za vega-rizik i zahtjevi za delta-rizik agregiraju se jednostavnim zbrajanjem. 5. Korelacije rizika zakrivljenosti jednake su kvadratu odgovarajućih korelacija delta-rizika ρkl i γbc iz pododjeljka 1. POGLAVLJE 1.B Alternativni pristup internih modela
Članak 325.az Alternativni pristup internih modela i odobrenje za primjenu alternativnih internih modela 1. Alternativni pristup internih modela kako je naveden u ovom poglavlju primjenjuje se samo za potrebe zahtjeva za izvješćivanje utvrđenog u članku 430.b stavku 3. 2. Nakon provjere ispunjavaju li institucije zahtjeve navedene u člancima 325.bh, 325.bi i 325.bj, nadležna tijela tim institucijama izdaju odobrenje za izračun njihovih kapitalnih zahtjeva primjenom svojih alternativnih internih modela u skladu s člankom 325.ba za portfelj svih pozicija raspoređenih na organizacijske jedinice za trgovanje, uz uvjet da su ispunjeni svi sljedeći zahtjevi:
Za potrebe ovog stavka prvog podstavka točke (b), neuključivanje organizacijske jedinice za trgovanje u područje primjene alternativnog pristupa internih modela nije potaknuto činjenicom da bi kapitalni zahtjev izračunan na temelju alternativnog standardiziranog pristupa navedenog u članku 325. stavku 3. točki (a) bio manji od kapitalnog zahtjeva izračunanog na temelju alternativnog pristupa internih modela. 3. Institucije koje su dobile odobrenje za primjenu alternativnog pristupa internih modela izvješćuju nadležna tijela u skladu s člankom 430.b stavkom 3. 4. Institucija koja je dobila odobrenje iz stavka 2. odmah obavješćuje svoja nadležna tijela da jedan od njezinih organizacijskih jedinica za trgovanje više ne ispunjava najmanje jedan od zahtjeva iz tog stavka. Toj instituciji više nije dopušteno primjenjivati ovo poglavlje ni na koju poziciju raspoređenu na tu organizacijsku jedinicu za trgovanje i ona izračunava kapitalne zahtjeve za tržišni rizik u skladu s pristupom navedenim u poglavlju 1.a za sve pozicije raspoređene na tu organizacijsku jedinicu za trgovanje od najranijeg izvještajnog datuma te sve dok ta institucija ne dokaže nadležnim tijelima da ta organizacijska jedinica za trgovanje ponovno ispunjava sve zahtjeve navedene u stavku 2. 5. Odstupajući od stavka 4., nadležna tijela mogu u izvanrednim okolnostima dopustiti instituciji da i dalje primjenjuje svoje alternativne interne modele za potrebe izračuna kapitalnih zahtjeva za tržišni rizik organizacijske jedinice za trgovanje koja više ne ispunjava uvjete iz točke (c) stavka 2. ovog članka i članka 325.bg stavka 1. Ako se nadležna tijela koriste tim diskrecijskim pravom, o tome obavješćuju EBA-u i pritom obrazlažu svoju odluku. 6. Za pozicije raspoređene na organizacijske jedinice za trgovanje za koje institucija nije dobila odobrenje iz stavka 2. ta institucija izračunava kapitalne zahtjeve za tržišni rizik u skladu s poglavljem 1.a ove glave. Za potrebe tog izračuna sve te pozicije razmatraju se samostalno kao zasebni portfelj. 7. Nadležna tijela zasebno odobravaju značajne promjene u primjeni alternativnih internih modela za čiju je primjenu institucija dobila odobrenje, proširivanje primjene alternativnih internih modela za čiju je primjenu institucija dobila odobrenje i značajne promjene odabira institucije u vezi s podskupom faktora rizika koji se mogu modelirati iz članka 325.bc stavka 2. Institucije obavješćuju nadležna tijela o svim drugim proširenjima i promjenama primjene alternativnih internih modela za koje je institucija dobila odobrenje. 8. EBA sastavlja nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se pobliže određuju:
EBA podnosi Komisiji taj nacrt regulatornih tehničkih standarda do 28. lipnja 2024. Komisiji se delegira ovlast za dopunu ove Uredbe donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1093/2010. 9. EBA sastavlja nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se pobliže određuju izvanredne okolnosti na temelju kojih nadležna tijela mogu instituciji odobriti da:
EBA podnosi Komisiji taj nacrt regulatornih tehničkih standarda do 28. lipnja 2024. Komisiji se delegira ovlast za dopunu ove Uredbe donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1093/2010. Članak 325.ba Kapitalni zahtjevi pri primjeni alternativnih internih modela 1. Institucija koja primjenjuje alternativni interni model izračunava kapitalne zahtjeve za portfelj svih pozicija raspoređenih na organizacijske jedinice za trgovanje za koje je institucija dobila odobrenje iz članka 325.az stavka 2. kao više od sljedećeg:
2. Institucije koje imaju pozicije u dužničkim i vlasničkim instrumentima kojima se trguje i koje su uključene u područje primjene internog modela za rizik nastanka statusa neispunjavanja obveza te raspoređene na organizacijske jedinice za trgovanje iz stavka 1. ispunjavaju dodatni kapitalni zahtjev izražen kao veća od sljedećih vrijednosti:
Članak 325.bb Mjera rizika očekivanog manjka 1. Institucije izračunavaju mjeru rizika očekivanog manjka iz članka 325.ba stavka 1. točke (a) za svaki određeni datum „t” i za svaki određeni portfelj pozicija iz knjige trgovanja kako slijedi:
pri čemu je:
2. Institucije primjenjuju scenarije budućih šokova samo na posebne skupove faktora rizika koji se mogu modelirati primjenjivih na mjeru svakog djelomičnog očekivanog manjka, kako je navedeno u članku 325.bc, pri određivanju mjere svakog djelomičnog očekivanog manjka za izračun mjere rizika očekivanog manjka u skladu sa stavkom 1. 3. Ako najmanje jedna transakcija portfelja ima najmanje jedan faktor rizika koji se može modelirati koji je raspoređen u široku kategoriju faktora rizika „i” u skladu s člankom 325.bd, institucije izračunavaju mjeru neograničenog očekivanog manjka za široku kategoriju faktora rizika „i” i uključuju je u formulu mjere rizika očekivanog manjka iz stavka 1. ovog članka. 4. Odstupajući od stavka 1., institucija može učestalost izračuna mjera neograničenog očekivanog manjka i mjera djelomičnog očekivanog manjka , i za sve široke kategorije faktora rizika „i” smanjiti s dnevne na tjednu, uz uvjet da su ispunjena oba sljedeća uvjeta:
Članak 325.bc Izračuni djelomičnog očekivanog manjka 1. Institucije izračunavaju sve mjere djelomičnih očekivanih manjkova iz članka 325.bb stavka 1. kako slijedi:
2. Za potrebe izračuna mjere djelomičnog očekivanog manjka i , i iz članka 325.bb stavka 1. institucije, uz zahtjeve navedene u stavku 1. ovog članka, ispunjavaju sljedeće zahtjeve:
3. Za potrebe izračuna mjera djelomičnih očekivanih manjkova i , i iz članka 325.bb stavka 1., institucije, uz zahtjeve iz stavka 1. ovog članka, ispunjavaju sljedeće zahtjeve:
4. Za potrebe izračuna mjera djelomičnih očekivanih manjkova i ,i iz članka 325.bb stavka 1., institucije, uz zahtjeve iz stavka 1. ovog članka, ispunjavaju sljedeće zahtjeve:
5. Pri izračunu određene mjere djelomičnog očekivanog manjka iz članka 325.bb stavka 1. institucije zadržavaju vrijednosti faktora rizika koji se mogu modelirati za koje na temelju stavaka 2., 3. i 4. ovog članka nisu trebale primijeniti scenarije budućih šokova za tu mjeru djelomičnog očekivanog manjka. Članak 325.bd Razdoblja likvidnosti 1. Institucije svaki faktor rizika pozicija raspoređenih na organizacijske jedinice za trgovanje za koje su dobile odobrenje iz članka 325.az stavka 2., ili u pogledu kojih su u postupku dobivanja takvog odobrenja, raspoređuju u jednu od širokih kategorija faktora rizika navedenih u tablici 2. te u jednu od širokih potkategorija faktora rizika navedenih u toj tablici. 2. Razdoblje likvidnosti faktora rizika pozicija iz stavka 1. jest razdoblje likvidnosti odgovarajuće široke potkategorije faktora rizika u koju je raspoređen. 3. Odstupajući od stavka 1. ovog članka, institucija može za određenu organizacijsku jedinicu za trgovanje odlučiti razdoblje likvidnosti široke potkategorije faktora rizika navedeno u tablici 2. ovog članka zamijeniti jednim od duljih razdoblja likvidnosti navedenih u tablici 1. iz članka 325.bc. Ako institucija donese takvu odluku, dulje razdoblje likvidnosti primjenjuje se na sve faktore rizika koji se mogu modelirati pozicija raspoređenih na tu organizacijsku jedinicu za trgovanje koji su raspoređeni u tu široku potkategoriju faktora rizika za potrebe izračuna mjere djelomičnog očekivanog manjka u skladu s člankom 325.bc stavkom 1. točkom (c). Institucija obavješćuje nadležna tijela o organizacijskim jedinicama za trgovanje i širokim potkategorijama faktora rizika na koje je odlučila primijeniti postupanje iz prvog podstavka. 4. Za potrebe izračuna mjera djelomičnog očekivanog manjka u skladu s člankom 325.bc stavkom 1. točkom (c) efektivno razdoblje likvidnosti određenog faktora rizika koji se može modelirati određene pozicije iz knjige trgovanja izračunava se kako slijedi:
pri čemu je:
5. Parovi valuta koji se sastoje od eura i valute države članice koja sudjeluje u ERM-u II uvrštavaju se u potkategoriju najlikvidnijih parova valuta u širokoj kategoriji faktora valutnog rizika iz tablice 2. 6. Institucija provjerava primjerenost raspoređivanja iz stavka 1. najmanje jedanput mjesečno. 7. EBA sastavlja nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se pobliže određuje:
EBA podnosi Komisiji taj nacrt regulatornih tehničkih standarda do 28. ožujka 2020. Komisiji se delegira ovlast za dopunu ove Uredbe donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1093/2010. Tablica 2.
Članak 325.be Procjena mogućnosti modeliranja faktora rizika 1. Institucije procjenjuju mogućnost modeliranja svih faktora rizika pozicija raspoređenih na organizacijske jedinice za trgovanje za koje su dobile odobrenje iz članka 325.az stavka 2. ili su u postupku dobivanja tog odobrenja. 2. U okviru procjene iz stavka 1. ovog članka institucije izračunavaju kapitalne zahtjeve za tržišni rizik u skladu s člankom 325.bk za one faktore rizika koji se ne mogu modelirati. 3. EBA sastavlja nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se pobliže određuju kriteriji za procjenu mogućnosti modeliranja faktora rizika u skladu sa stavkom 1. i učestalost te procjene. EBA podnosi Komisiji taj nacrt regulatornih tehničkih standarda do 28. ožujka 2020. Komisiji se delegira ovlast za dopunu ove Uredbe donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1093/2010. Članak 325.bf Regulatorni zahtjevi za retroaktivno testiranje i multiplikacijski faktori 1. Za potrebe ovog članka, „prekoračenje” znači jednodnevnu promjenu vrijednosti portfelja sastavljenog od svih pozicija raspoređenih na organizacijsku jedinicu za trgovanje koja prelazi povezani iznos vrijednosti adherentne riziku izračunan na temelju alternativnog internog modela institucije u skladu sa sljedećim zahtjevima:
2. Institucije broje dnevna prekoračenja na osnovi retroaktivnog testiranja hipotetskih i stvarnih promjena vrijednosti portfelja sastavljenog od svih pozicija raspoređenih na organizacijsku jedinicu za trgovanje. 3. Smatra se da organizacijska jedinica za trgovanje institucije ispunjava zahtjeve za retroaktivno testiranje ako broj prekoračenja za tu organizacijsku jedinicu za trgovanje koja su nastala tijekom posljednjih 250 radnih dana ne prelazi ni jedno od sljedećeg:
4. Institucije utvrđuju dnevna prekoračenja u skladu sa sljedećim:
5. Institucija u skladu sa stavcima 6. i 7. ovog članka izračunava multiplikacijski faktor (mc) iz članka 325.ba za portfelj svih pozicija raspoređenih na organizacijske jedinice za trgovanje za koji je dobila odobrenje za primjenu alternativnih internih modela, kako je navedeno u članku 325.az stavku 2. 6. Multiplikacijski faktor (mc) zbroj je vrijednosti 1,5 i uvećanja između 0 i 0,5 u skladu s tablicom 3. Za portfelj iz stavka 5. to uvećanje izračunava se na osnovi broja prekoračenja koja su nastala tijekom posljednjih 250 radnih dana kako je dokazano retroaktivnim testiranjem iznosa vrijednosti adherentne riziku institucije izračunanog u skladu s točkom (a) ovog podstavka. Izračun uvećanja podliježe sljedećim zahtjevima:
U izvanrednim okolnostima nadležna tijela mogu ograničiti uvećanje na ono koje proizlazi iz prekoračenjâ na temelju retroaktivnog testiranja hipotetskih promjena kada broj prekoračenjâ na temelju retroaktivnog testiranja ne proizlazi iz nedostataka u internom modelu. 7. Nadležna tijela prate prikladnost multiplikacijskog faktora iz stavka 5. i usklađenost organizacijskih jedinica za trgovanje sa zahtjevima za retroaktivno testiranje iz stavka 3. Institucije bez odgode, a svakako u roku od pet radnih dana nakon prekoračenja, obavješćuju nadležna tijela o prekoračenjima koja proizlaze iz njihovih programa retroaktivnog testiranja i daju obrazloženje za ta prekoračenja. 8. Odstupajući od stavaka 2. i 6. ovog članka, nadležna tijela mogu instituciji dopustiti da ne broji prekoračenje ako se jednodnevna promjena vrijednosti njezina portfelja koja prelazi povezani iznos vrijednosti adherentne riziku izračunan internim modelom te institucije može pripisati faktoru rizika koji se ne može modelirati. Kako bi to ostvarila, institucija svome nadležnom tijelu dokazuje da je mjera rizika prema stresnom scenariju izračunana u skladu s člankom 325.bk za taj faktor rizika koji se ne može modelirati veća od pozitivne razlike između promjene vrijednosti portfelja institucije i povezanog iznosa vrijednosti adherentne riziku. 9. EBA sastavlja nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se pobliže određuju tehnički elementi koje se uključuje u stvarne i hipotetske promjene u vrijednosti portfelja institucije za potrebe ovog članka. EBA podnosi Komisiji taj nacrt regulatornih tehničkih standarda do 28. ožujka 2020. Komisiji se delegira ovlast za dopunu ove Uredbe donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1093/2010. Članak 325.bg Zahtjev za raspodjelu dobiti i gubitka 1. Organizacijska jedinica za trgovanje institucije ispunjava zahtjeve raspodjele P & L ako ta organizacijska jedinica za trgovanje ispunjava zahtjeve navedene u ovom članku. 2. Zahtjevom za raspodjelu P & L osigurava se da teoretske promjene vrijednosti portfelja organizacijske jedinice za trgovanje koje se temelje na modelu za mjerenje rizika institucije budu dovoljno blizu hipotetskim promjenama vrijednosti portfelja organizacijske jedinice za trgovanje koje se temelje na modelu institucije za određivanje cijena. 3. Za svaku poziciju određene organizacijske jedinice za trgovanje usklađenost institucije sa zahtjevom za raspodjelu P & L dovodi do utvrđivanja preciznog popisa faktora rizika koji se smatraju primjerenima za provjeru usklađenosti institucije sa zahtjevom za retroaktivno testiranje iz članka 325.bf. 4. EBA sastavlja nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se pobliže određuje:
EBA podnosi Komisiji taj nacrt regulatornih tehničkih standarda do 28. ožujka 2020. Komisiji se delegira ovlast za dopunu ove Uredbe donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1093/2010. Članak 325.bh Zahtjevi povezani s mjerenjem rizika 1. Institucije koje primjenjuju interni model za mjerenje rizika za izračun kapitalnih zahtjeva za tržišni rizik iz članka 325.ba osiguravaju da taj model ispunjava sve sljedeće zahtjeve:
2. Institucije mogu primijeniti empirijske korelacije unutar širokih kategorija faktora rizika, a za potrebe izračuna mjere neograničenog očekivanog manjka UESt kako je navedeno u članku 325.bb stavku 1., među širokim kategorijama faktora rizika samo kad je pristup institucije za mjerenje tih korelacija pouzdan i u skladu s primjenjivim razdobljima likvidnosti te se dosljedno provodi. 3. EBA do 28. rujna 2020. izdaje smjernice u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1093/2010 kojima se pobliže određuju kriteriji za uporabu ulaznih podataka iz modela za mjerenje rizika iz članka 325.bc. Članak 325.bi Kvalitativni zahtjevi 1. Svi interni modeli za mjerenje rizika koji se upotrebljavaju za potrebe ovog poglavlja konceptualno su pouzdani, dosljedno se izračunavaju i provode te su u skladu sa svim sljedećim kvalitativnim zahtjevima:
Za potrebe prvog podstavka točke (h) subjekt treće strane znači subjekt koji institucijama pruža usluge revizije ili savjetovanja i čiji su zaposlenici dovoljno osposobljeni u području tržišnog rizika u aktivnostima trgovanja. 2. Preispitivanje iz stavka 1. točke (h) uključuje aktivnosti poslovnih jedinica za trgovanje i neovisne jedinice za kontrolu rizika. Institucija provodi preispitivanje svojeg cjelokupnog procesa upravljanja rizicima najmanje jedanput godišnje. Tim preispitivanjem ocjenjuje se sljedeće:
3. Institucije ažuriraju tehnike i postupke koje upotrebljavaju za sve interne modele za mjerenje rizika koji se upotrebljavaju za potrebe ovog poglavlja kako bi se uzeli u obzir razvoj novih tehnika i najbolje prakse koje nastaju u pogledu tih internih modela za mjerenje rizika. Članak 325.bj Interna validacija 1. Institucije uspostavljaju postupke kojima osiguravaju da sve interne modele za mjerenje rizika koji se upotrebljavaju za potrebe ovog poglavlja na odgovarajući način validiraju primjereno kvalificirane strane koje su neovisne u odnosu na postupak njihova razvoja, kako bi osigurale da svi takvi modeli budu konceptualno pouzdani i da se njima na odgovarajući način obuhvaćaju svi značajni rizici. 2. Institucije provode validaciju iz stavka 1. u sljedećim okolnostima:
3. Validacija internih modela institucije za mjerenje rizika nije ograničena na zahtjeve za retroaktivno testiranje i raspodjelu dobiti i gubitka, već obuhvaća minimalno sljedeće:
Članak 325.bk Izračun mjere rizika prema stresnom scenariju 1. „Mjera rizika prema stresnom scenariju” određenog faktora rizika koji se ne može modelirati znači gubitak koji je nastao u svim pozicijama iz knjige trgovanja, ili pozicijama iz knjige pozicija kojima se ne trguje, a koje su podložne valutnom riziku ili robnom riziku, portfelja koji uključuje taj faktor rizika koji se ne može modelirati kada se ekstremni scenarij budućeg šoka primjenjuje na taj faktor rizika. 2. Institucije u skladu sa zahtjevima svojih nadležnih tijela određuju odgovarajuće ekstremne scenarije budućih šokova za sve faktore rizika koji se ne mogu modelirati. 3. EBA sastavlja nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se pobliže određuje:
EBA pri izradi tog nacrta regulatornih tehničkih standarda uzima u obzir zahtjev da razina kapitalnih zahtjeva za tržišni rizik faktora rizika koji se ne može modelirati kako je utvrđena u ovom članku bude jednaka razini kapitalnih zahtjeva za tržišni rizik koja bi se izračunala na temelju ovog poglavlja da se taj faktor rizika može modelirati. EBA podnosi Komisiji taj nacrt regulatornih tehničkih standarda do 28. rujna 2020. Komisiji se delegira ovlast za dopunu ove Uredbe donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1093/2010.
Članak 325.bl Područje primjene internog modela za rizik nastanka statusa neispunjavanja obveza 1. Sve pozicije institucije raspoređene na organizacijske jedinice za trgovanje za koje je institucija dobila odobrenje iz članka 325.az stavka 2. podliježu kapitalnom zahtjevu za rizik nastanka statusa neispunjavanja obveza ako te pozicije sadržavaju najmanje jedan faktor rizika raspoređen u široke kategorije faktora rizika „vlasnički instrument” ili „kreditna marža” u skladu s člankom 325.bd stavkom 1. Taj kapitalni zahtjev, dodatan rizicima koji su obuhvaćeni kapitalnim zahtjevima iz članka 325.ba stavka 1., izračunava se s pomoću internog modela institucije za rizik nastanka statusa neispunjavanja obveza. Taj model u skladu je sa zahtjevima utvrđenima u ovom odjeljku. 2. Za svaku od pozicija iz stavka 1. institucija utvrđuje jednog izdavatelja dužničkih ili vlasničkih instrumenata kojima se trguje povezanog s najmanje jednim faktorom rizika. Članak 325.bm Odobrenje za primjenu internog modela za rizik nastanka statusa neispunjavanja obveza 1. Nadležna tijela instituciji daju odobrenje za primjenu internog modela za rizik nastanka statusa neispunjavanja obveza za izračun kapitalnih zahtjeva iz članka 325.ba stavka 2. za sve pozicije iz knjige trgovanja iz članka 325.bl koje su raspoređene na organizacijsku jedinicu za trgovanje za koju je interni model za rizik nastanka statusa neispunjavanja obveza usklađen sa zahtjevima navedenima u člancima 325.bi, 325.bj, 325.bn, 325.bo i 325.bp. 2. Ako organizacijska jedinica za trgovanje institucije, na koju je raspoređena najmanje jedna pozicija iz knjige trgovanja iz članka 325.bl, ne ispunjava zahtjeve iz stavka 1. ovog članka, kapitalni zahtjevi za tržišni rizik svih pozicija u toj organizacijskoj jedinici za trgovanje izračunavaju se u skladu s pristupom navedenim u poglavlju 1.a. Članak 325.bn Kapitalni zahtjevi za rizik nastanka statusa neispunjavanja obveza primjenom internog modela za rizik nastanka statusa neispunjavanja obveza 1. Institucije izračunavaju kapitalne zahtjeve za rizik nastanka statusa neispunjavanja obveza primjenom internih modela za rizik nastanka statusa neispunjavanja obveza za portfelj svih pozicija iz knjige trgovanja iz članka 325.bl na sljedeći način:
2. Institucije izračunavaju kapitalne zahtjeve za rizik nastanka statusa neispunjavanja obveza primjenom internog modela za rizik nastanka statusa neispunjavanja obveza iz stavka 1. najmanje na tjednoj osnovi. 3. Odstupajući od stavka 1. točaka (a) i (c), institucija može razdoblje od jedne godine zamijeniti razdobljem od šezdeset dana za potrebe izračuna rizika nastanka statusa neispunjavanja obveza nekih ili svih pozicija u vlasničkim instrumentima, ako je to primjereno. U takvom je slučaju izračun korelacija nastanka statusa neispunjavanja obveza između cijena vlasničkih instrumenata i vjerojatnosti nastanka statusa neispunjavanja obveza usklađen s razdobljem od šezdeset dana, a izračun korelacija nastanka statusa neispunjavanja obveza između cijena vlasničkih instrumenata i cijena obveznica usklađen je s razdobljem od jedne godine. Članak 325.bo Priznavanje zaštite u internom modelu za rizik nastanka statusa neispunjavanja obveza 1. Institucije mogu uključiti zaštitu u svoj interni model za rizik nastanka statusa neispunjavanja obveza i mogu netirati pozicije ako se duge pozicije i kratke pozicije odnose na isti financijski instrument. 2. Institucije mogu u svojim internim modelima za rizik nastanka statusa neispunjavanja obveza priznati učinke zaštite ili diversifikacije povezane s dugim i kratkim pozicijama u različitim financijskim instrumentima ili različitim vrijednosnim papirima istog dužnika te dugim i kratkim pozicijama u različitim izdavateljima samo tako da eksplicitno modeliraju bruto duge i kratke pozicije u različitim financijskim instrumentima, uključujući modeliranje rizika osnove među različitim izdavateljima. 3. Institucije u svojim internim modelima za rizik nastanka statusa neispunjavanja obveza obuhvaćaju značajne rizike između instrumenta za zaštitu od rizika i zaštićenog instrumenta koji bi se mogli pojaviti u intervalu između dospijeća instrumenta za zaštitu od rizika i razdoblja od jedne godine, kao i mogućnost značajnih rizika osnove u strategijama zaštite koji proizlaze iz razlika u vrsti proizvoda, redoslijedu u kapitalnoj strukturi, internim ili eksternim rejtinzima, dospijeću, datumu izdavanja i drugim razlikama. Institucije priznaju instrument za zaštitu od rizika samo u mjeri u kojoj ju je moguće održati, čak i ako se dužnik približava kreditnom događaju ili drugom događaju. Članak 325.bp Posebni zahtjevi za interni model za rizik nastanka statusa neispunjavanja obveza 1. Internim modelom za rizik nastanka statusa neispunjavanja obveza iz članka 325.bm stavka 1. može se modelirati nastanak statusa neispunjavanja obveza pojedinačnih izdavatelja kao i istodobni nastanak statusa neispunjavanja obveza više izdavatelja te se njime uzima u obzir učinak tih statusa neispunjavanja obveza u tržišnim vrijednostima pozicija uvrštenih u područje primjene tog modela. U tu svrhu nastanak statusa neispunjavanja obveza svakog pojedinačnog izdavatelja modelira se primjenom dviju vrsta sistemskih faktora rizika. 2. Interni model za rizik nastanka statusa neispunjavanja obveza odražava gospodarski ciklus, uključujući ovisnost između stopa naplate i sistemskih faktora rizika iz stavka 1. 3. Interni model za rizik nastanka statusa neispunjavanja obveza odražava nelinearni učinak opcija i drugih pozicija sa značajnim nelinearnim ponašanjem s obzirom na promjene cijena. Institucije također na odgovarajući način uzimaju u obzir rizik modela koji proizlazi iz vrednovanja i procjene cjenovnih rizika povezanih s tim proizvodima. 4. Interni model za rizik nastanka statusa neispunjavanja obveza temelji se na podacima koji su objektivni i ažurirani. 5. Za simulaciju nastanka statusa neispunjavanja obveza u internom modelu za rizik nastanka statusa neispunjavanja obveza procjene institucija u pogledu vjerojatnosti nastanka statusa neispunjavanja obveza ispunjavaju sljedeće zahtjeve:
6. Za simulaciju nastanka statusa neispunjavanja obveza izdavatelja u internom modelu za rizik nastanka statusa neispunjavanja obveza, procjene institucija u pogledu gubitka zbog nastanka statusa neispunjavanja obveza ispunjavaju sljedeće zahtjeve:
7. U okviru neovisnog preispitivanja i validacije internih modela koje primjenjuju za potrebe ovog poglavlja, među ostalim i za sustav mjerenja rizika, institucije:
Testovi iz točke (b) ne ograničavaju se samo na povijesne događaje. 8. Interni model za rizik nastanka statusa neispunjavanja obveza primjereno odražava koncentracije izdavatelja i koncentracije koje mogu nastati unutar razreda proizvoda i među različitim razredima proizvoda u stresnim uvjetima. 9. Interni model za rizik nastanka statusa neispunjavanja obveza usklađen je s internom metodologijom institucije za upravljanje rizicima za utvrđivanje, mjerenje i upravljanje rizicima koji proizlaze iz trgovanja. 10. Institucije imaju jasno utvrđene politike i postupke za određivanje pretpostavki o nastanku statusa neispunjavanja obveza za korelacije među različitim izdavateljima u skladu s člankom 325.bn stavkom 1. točkom (c) i preferirani izbor metode za procjenu vjerojatnosti nastanka statusa neispunjavanja obveza iz stavka 5. točke (e) ovog članka i gubitka zbog nastanka statusa neispunjavanja obveza iz stavka 6. točke (d) ovog članka. 11. Institucije dokumentiraju svoje interne modele tako da su njihove pretpostavke o korelaciji i druge pretpostavke modela transparentne za nadležna tijela. 12. EBA sastavlja nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se pobliže određuju zahtjevi koje trebaju ispuniti interna metodologija institucije ili vanjski izvori za procjenu vjerojatnosti nastanka statusa neispunjavanja obveza i gubitaka zbog nastanka statusa neispunjavanja obveza u skladu sa stavkom 5. točkom (e) i stavkom 6. točkom (d). EBA podnosi Komisiji taj nacrt regulatornih tehničkih standarda do 28. rujna 2020. Komisiji se delegira ovlast za dopunu ove Uredbe donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1093/2010.”; |
91. |
u članku 384. stavku 1. definicija zamjenjuje se sljedećim:
|
92. |
članak 385. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 385. Alternativa primjeni CVA metoda za izračun kapitalnih zahtjeva Kao alternativa članku 384., za instrumente iz članka 382. i uz uvjet dobivanja prethodne suglasnosti nadležnog tijela, institucije koje se koriste metodom originalne izloženosti iz članka 282. mogu na proizišle iznose izloženosti ponderirane rizikom za kreditni rizik druge ugovorne strane za te izloženosti primijeniti multiplikacijski faktor od 10 umjesto izračuna kapitalnih zahtjeva za CVA rizik.”; |
93. |
članak 390. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 390. Izračun vrijednosti izloženosti 1. Ukupne izloženosti prema grupi povezanih osoba izračunava se zbrajanjem izloženosti prema pojedinačnim osobama u toj grupi. 2. Ukupne izloženosti prema pojedinačnim osobama izračunavaju se zbrajanjem izloženosti u knjizi trgovanja i izloženosti u knjizi pozicija kojima se ne trguje. 3. Institucije mogu u pogledu izloženosti u knjizi trgovanja:
Za potrebe točaka (a) i (b) financijski instrumenti mogu se rasporediti u razrede na osnovi različitih stupnjeva nadređenosti kako bi se utvrdila relativna nadređenost pozicija. 4. Institucije izračunavaju vrijednosti izloženosti ugovorâ o izvedenicama navedenih u Prilogu II. i ugovorâ o kreditnim izvedenicama koji su izravno sklopljeni s osobom u skladu s jednom od metoda navedenih u dijelu trećem glavi II. poglavlju 6. odjeljaka 3., 4. i 5., kako je primjenjivo. Izloženosti koje proizlaze iz transakcija iz članaka 378., 379. i 380. izračunavaju se na način utvrđen u tim člancima. Pri izračunu vrijednosti izloženosti za ugovore iz prvog podstavka, ako su ti ugovori raspoređeni u knjigu trgovanja, institucije poštuju i načela navedena u članku 299. Odstupajući od prvog podstavka, institucije s odobrenjem za primjenu metoda iz dijela trećeg glave II. poglavlja 4. odjeljka 4. i dijela trećeg glave II. poglavlja 6. odjeljka 6. mogu primjenjivati te metode za izračun vrijednosti izloženosti za transakcije financiranja vrijednosnih papira. 5. Institucije ukupnoj izloženosti prema jednoj osobi dodaju izloženosti koje proizlaze iz ugovorâ o izvedenicama navedenih u Prilogu II. i ugovorâ o kreditnim izvedenicama, ako ugovor nije izravno sklopljen s tom osobom nego je ta osoba izdala odnosni dužnički ili vlasnički instrument. 6. Izloženosti ne uključuju ni jedno od sljedećeg:
7. Kako bi se utvrdila ukupna izloženost prema jednoj osobi ili grupi povezanih osoba prema kojima institucija ima izloženosti na temelju transakcija iz članka 112. točaka (m) i (o) ili na temelju drugih transakcija gdje postoji izloženost prema odnosnoj imovini, institucija procjenjuje svoje odnosne izloženosti ovisno o ekonomskoj biti strukture određene transakcije i rizike koji su svojstveni strukturi same transakcije, kako bi se utvrdilo predstavlja li ona dodatnu izloženost. 8. EBA sastavlja nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se pobliže određuje:
EBA podnosi Komisiji taj nacrt regulatornih tehničkih standarda do 1. siječnja 2014. Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1093/2010. 9. Za potrebe stavka 5. EBA sastavlja nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se pobliže određuje način utvrđivanja izloženosti koje proizlaze iz ugovorâ o izvedenicama navedenih u Prilogu II. i ugovora o kreditnim izvedenicama, ako ugovor nije izravno sklopljen s jednom osobom, nego je ta osoba izdala odnosni dužnički ili vlasnički instrument za njihovo uvrštenje u izloženosti prema osobi. EBA podnosi Komisiji taj nacrt regulatornih tehničkih standarda do 28. ožujka 2020. Komisiji se delegira ovlast za dopunu ove Uredbe donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1093/2010.”; |
94. |
u članku 391. dodaje se sljedeći stavak: „Za potrebe prvog stavka Komisija može provedbenim aktima i uz poštovanje postupka ispitivanja iz članka 464. stavka 2. donijeti odluke o tome primjenjuje li treća zemlja zahtjeve bonitetnog nadzora i regulatorne zahtjeve barem istovjetne onima koji se primjenjuju u Uniji.”; |
95. |
članak 392. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 392. Definicija velike izloženosti Izloženost institucije prema jednoj osobi ili grupi povezanih osoba smatra se velikom izloženošću ako je vrijednost izloženosti jednaka ili prelazi 10 % njezina osnovnog kapitala.”; |
96. |
članak 394. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 394. Zahtjevi za izvješćivanje 1. Institucije svojim nadležnim tijelima dostavljaju sljedeće informacije za svaku veliku izloženost koju drže, uključujući velike izloženosti koje su izuzete od primjene članka 395. stavka 1.:
Institucije koje podliježu dijelu trećem glavi II. poglavlju 3. svojim nadležnim tijelima dostavljaju svojih 20 najvećih izloženosti na konsolidiranoj osnovi, ne uključujući pritom izloženosti koje su izuzete od primjene članka 395. stavka 1. Institucije svojim nadležnim tijelima na konsolidiranoj osnovi dostavljaju i izloženosti vrijednosti u iznosu većem ili jednakom 300 milijuna EUR, ali manjem od 10 % osnovnog kapitala te institucije. 2. Uz informacije iz stavka 1. ovog članka institucije svojim nadležnim tijelima dostavljaju sljedeće informacije u vezi sa svojih 10 najvećih izloženosti na konsolidiranoj osnovi prema institucijama, kao i svojih 10 najvećih izloženosti na konsolidiranoj osnovi prema subjektima u području bankarstva u sjeni koji obavljaju bankarske aktivnosti izvan propisanog okvira, uključujući velike izloženosti koje su izuzete iz primjene članka 395. stavka 1.:
3. Institucije najmanje jedanput svakih šest mjeseci izvješćuju svoja nadležna tijela o informacijama iz stavaka 1. i 2. 4. EBA sastavlja nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se pobliže utvrđuju kriteriji za identifikaciju subjekata u području bankarstva u sjeni iz stavka 2. EBA pri izradi tog nacrta regulatornih tehničkih standarda EBA uzima u obzir međunarodna kretanja i međunarodno dogovorene standarde u području bankarstva u sjeni te razmatra:
EBA podnosi Komisiji taj nacrt regulatornih tehničkih standarda do 28. lipnja 2020. Komisiji se delegira ovlast za dopunu ove Uredbe donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1093/2010.”; |
97. |
članak 395. mijenja se kako slijedi:
|
98. |
članak 396. mijenja se kako slijedi:
|
99. |
u članku 397., u stupcu 1. tablice 1. izraz „priznatog kapitala” zamjenjuje se izrazom „osnovnog kapitala”; |
100. |
članak 399. mijenja se kako slijedi:
|
101. |
članak 400. mijenja se kako slijedi:
|
102. |
članak 401. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 401. Izračun učinka primjene tehnika smanjenja kreditnog rizika 1. Pri izračunu vrijednosti izloženosti za potrebe članka 395. stavka 1. institucija može primjenjivati potpuno prilagođenu vrijednost izloženosti (E*) izračunanu na temelju dijela trećeg glave II. poglavlja 4. uzimajući u obzir tehnike smanjenja kreditnog rizika, korektivne faktore i moguću ročnu neusklađenost iz toga poglavlja. 2. Uz iznimku institucija koje primjenjuju jednostavnu metodu financijskoga kolaterala, za potrebe prvog stavka institucije primjenjuju složenu metodu financijskog kolaterala, neovisno o metodi koja se primjenjuje za izračun kapitalnih zahtjeva za kreditni rizik. Odstupajući od stavka 1., institucije s odobrenjem za primjenu metoda iz dijela trećeg glave II. poglavlja 4. odjeljka 4. i dijela trećeg glave II. poglavlja 6. odjeljka 6. mogu primjenjivati te metode za izračun vrijednosti izloženosti za transakcije financiranja vrijednosnih papira. 3. Pri izračunu vrijednosti izloženosti za potrebe članka 395. stavka 1. institucije provode periodična testiranja otpornosti na stres svojih koncentracija kreditnog rizika, među ostalim i u odnosu na vrijednost koja se može realizirati naplatom svakog primljenog kolaterala. Ta periodičnim testiranjima otpornosti na stres iz prvog podstavka odnose se na rizike koji proizlaze iz potencijalnih promjena tržišnih uvjeta koji bi mogli negativno utjecati na adekvatnost regulatornog kapitala institucije kao i na rizike koji proizlaze iz realizacije naplate iz kolaterala u stresnim okolnostima. Provedena testiranja otpornosti na stres moraju biti odgovarajuća i primjerena za procjenu tih rizika. Institucije u svoje strategije za upravljanje koncentracijskim rizikom uključuju sljedeće:
4. Ako institucija smanjuje izloženost prema osobi primjenom prihvatljive tehnikom smanjenja kreditnog rizika u skladu s člankom 399. stavkom 1., institucija, na način naveden u članku 403., postupa s dijelom izloženosti za koji je izloženost prema osobi smanjena na način kao da je nastala za pružatelja zaštite, a ne za osobu.”; |
103. |
u članku 402., stavci 1. i 2. zamjenjuju se sljedećim: „1. Pri izračunu vrijednosti izloženosti za potrebe članka 395. institucije mogu, osim ako je to zabranjeno primjenjivim nacionalnim pravom, umanjiti vrijednost izloženosti ili dijela izloženosti koja je, u skladu s člankom 125. stavkom 1., u potpunosti osigurana stambenim nekretninama za založeni iznos tržišne vrijednosti ili hipotekarne vrijednosti dotične nekretnine, ali najviše do 50 % tržišne vrijednosti ili 60 % hipotekarne vrijednosti u onim državama članicama koje su zakonskim ili podzakonskim odredbama propisale stroge kriterije za procjenu hipotekarne vrijednosti, uz uvjet da su zadovoljeni svi sljedeći uvjeti:
2. Pri izračunu vrijednosti izloženosti za potrebe članka 395. institucija može, osim ako je to zabranjeno primjenjivim nacionalnim pravom, umanjiti vrijednost izloženosti ili dijela izloženosti koja je, u skladu s člankom 126. stavkom 1., u potpunosti osigurana poslovnim nekretninama za založeni iznos tržišne vrijednosti ili hipotekarne vrijednosti dotične nekretnine, ali najviše do 50 % tržišne vrijednosti ili 60 % hipotekarne vrijednosti u onim državama članicama koje su zakonskim ili podzakonskim odredbama propisale stroge kriterije za procjenu hipotekarne vrijednosti, uz uvjet da su zadovoljeni svi sljedeći uvjeti:
|
104. |
članak 403. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 403. Metoda supstitucije 1. Ako za izloženost prema klijentu jamči treća strana ili ako je ona osigurana kolateralom koji je izdala treća strana, institucija:
Institucija ne primjenjuje pristup iz točke (b) prvog podstavka ako postoji neusklađenost između dospijeća izloženosti i dospijeća zaštite. Za potrebe ovog dijela institucija može primjenjivati i složenu metodu financijskog kolaterala i postupanje iz prvog podstavka točke (b) ovog stavka samo ako joj je za potrebe članka 92. odobrena primjena obiju metoda, složene metode financijskog kolaterala i jednostavne metode financijskog kolaterala. 2. Ako institucija primjenjuje stavak 1. točku (a), institucija:
3. Za potrebe stavka 1. točke (b) institucija može zamijeniti iznos iz ovog stavka točke (a) iznosom iz točke (b) ovog stavka, uz uvjet da su ispunjeni uvjeti navedeni u točkama (c), (d) i (e) ovog stavka:
4. EBA u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1093/2010 izdaje smjernice u kojima se pobliže određuju uvjeti za primjenu postupanja iz stavka 3. ovog članka, uključujući uvjete i učestalost utvrđivanja, praćenja i revidiranja ograničenja iz točke (b) tog stavka. EBA izdaje te smjernice do 31. prosinca 2019.”; |
105. |
u dijelu šestom naslov glave I. zamjenjuje se sljedećim: „DEFINICIJE I LIKVIDNOSNI ZAHTJEVI”; |
106. |
članak 411. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 411. Definicije Za potrebe ovog dijela primjenjuju se sljedeće definicije:
|
107. |
članak 412. mijenja se kako slijedi:
|
108. |
članci 413. i 414. zamjenjuju se sljedećim: „Članak 413. Zahtjev za stabilne izvore financiranja 1. Institucije osiguravaju odgovarajuće ispunjavanje dugoročne imovine i izvanbilančnih stavki s pomoću raznolikog niza instrumenata izvora financiranja koji su stabilni u uobičajenim i stresnim uvjetima. 2. Odredbe iz glave III. primjenjuju se isključivo za potrebe određivanja obveza izvješćivanja iz članka 415. dok se ne utvrde u pravu Unije i u njega ne uvedu obveze izvješćivanja iz tog članka za omjer neto stabilnih izvora financiranja iz glave IV. 3. Odredbe iz glave IV. primjenjuju se za potrebe određivanja zahtjeva za stabilnim izvorima financiranja iz stavka 1. ovog članka i obveza izvješćivanja za institucije iz članka 415. 4. Države članice mogu zadržati ili uvesti nacionalne odredbe u području zahtjeva za stabilnim izvorima financiranja prije nego što postanu primjenjivi obvezujući minimalni standardi za zahtjeve za neto stabilne izvore financiranja iz stavka 1. Članak 414. Usklađenost s likvidnosnim zahtjevima Institucija koja ne ispunjava ili ne očekuje da će ispuniti zahtjeve iz članka 412. ili iz članka 413. stavka 1., među ostalim tijekom razdoblja stresa, o tome odmah obavješćuje nadležna tijela te im bez nepotrebnog odgađanja podnosi plan za pravodobnu ponovnu uspostavu usklađenosti sa zahtjevima iz članka 412. ili članka 413. stavka 1., ovisno o slučaju. Do ponovne uspostave navedene usklađenosti, institucija prema potrebi svakodnevno do kraja radnog dana izvješćuje o stavkama iz glave III., glave IV., iz provedbenog akta iz članka 415. stavka 3. ili 3.a ili iz delegiranog akta iz članka 460. stavka 1., osim ako nadležno tijelo odobri manje učestalo izvješćivanje i dulji rok dostave izvješća. Nadležna tijela daju navedena odobrenja samo na osnovi pojedinačnog položaja institucije, pri čemu uzimaju u obzir opseg i složenost poslovanja institucije. Nadležna tijela nadziru provedbu takvog plana za ponovnu uspostavu usklađenosti i, ako je primjereno, zahtijevaju bržu ponovnu uspostavu usklađenosti.”; |
109. |
članak 415. mijenja se kako slijedi:
|
110. |
članak 416. mijenja se kako slijedi:
|
111. |
članak 419. mijenja se kako slijedi:
|
112. |
članak 422. mijenja se kako slijedi:
|
113. |
u članku 423. stavci 2. i 3. zamjenjuju se sljedećim: „2. Institucija obavješćuje nadležna tijela o svim sklopljenim ugovorima čiji ugovorni uvjeti dovode do likvidnosnih odljeva ili dodatnih potreba za kolateralom, u roku od 30 dana nakon značajnog pogoršanja njezine kreditne kvalitete. Ako nadležna tijela smatraju da su ti ugovori značajni u odnosu na potencijalne likvidnosne odljeve institucije, ona zahtijevaju od institucije da doda dodatni odljev za te ugovore koji odgovara dodatnim potrebama za kolateralom koje proizlaze iz značajnog pogoršanja njezine kreditne kvalitete poput smanjenja vanjske procjene kreditnog rizika za tri stupnja. Institucija redovito preispituje razmjer toga značajnog pogoršanja s obzirom na ono što je relevantno prema ugovorima koje je sklopila i o rezultatima svojeg preispitivanja obavješćuje nadležna tijela. 3. Institucija dodaje dodatni odljev koji odgovara potrebama za kolateralom koje bi bile rezultat utjecaja negativne situacije na tržištu na njezine transakcije s izvedenicama da je taj utjecaj značajan. EBA sastavlja nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se pobliže određuju uvjeti u kojima se može primijeniti pojam značaja te metode mjerenja dodatnog odljeva. EBA podnosi Komisiji taj nacrt regulatornih tehničkih standarda do 31. ožujka 2014. Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda navedenih u drugom podstavku u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1093/2010.”; |
114. |
u članku 424. stavak 4. zamjenjuje se sljedećim: „4. Obvezujući iznos likvidnosne linije koji je ponuđen SSPN-u kako bi se tom SSPN-u omogućila kupnja imovine, kojom nisu obuhvaćeni vrijednosni papiri, od klijenata koji nisu financijski klijenti množi se s 10 % uz uvjet da obvezujući iznos prelazi iznos trenutačno kupljene imovine od klijenata i da je maksimalni iznos koji se može povući ugovorno ograničen na iznos trenutačno kupljene imovine.”; |
115. |
u članku 425. stavku 2., točka (c) zamjenjuje se sljedećim:
|
116. |
u dijelu šestom iza članka 428. umeće se sljedeća glava: „GLAVA IV. OMJER NETO STABILNIH IZVORA FINANCIRANJA POGLAVLJE 1. Omjer neto stabilnih izvora financiranja Članak 428.a Primjena na konsolidiranoj osnovi Kada se omjer neto stabilnih izvora financiranja iz ove glave primjenjuje na konsolidiranoj osnovi u skladu s člankom 11. stavkom 4., primjenjuju se sljedeće odredbe:
Članak 428.b Omjer neto stabilnih izvora financiranja 1. Zahtjev za neto stabilne izvore financiranja propisan člankom 413. stavkom 1. jednak je omjeru dostupnih stabilnih izvora financiranja institucije iz poglavlja 3. i zahtijevanih stabilnih izvora financiranja institucije iz poglavlja 4. te se iskazuje kao postotak. Institucije izračunavaju svoj omjer neto stabilnih izvora financiranja u skladu sa sljedećom formulom:
2. Institucije održavaju omjer neto stabilnih izvora financiranja od najmanje 100 %, izračunano u izvještajnoj valuti za sve svoje transakcije, bez obzira na njihovu stvarnu valutu nominacije. 3. Ako u bilo kojem trenutku omjer neto stabilnih izvora financiranja institucije padne ispod 100 % ili se može razumno očekivati da će pasti ispod 100 %, primjenjuje se zahtjev iz članka 414. Institucija nastoji ponovno uspostaviti svoj omjer neto stabilnih izvora financiranja na razini iz stavka 2. ovog članka. Nadležna tijela procjenjuju razloge za neusklađenost institucije sa stavkom 2. ovog članka. prije nego što poduzmu bilo kakve nadzorne mjere. 4. Institucije izračunavaju i prate svoj omjer neto stabilnih izvora financiranja u izvještajnoj valuti za sve svoje transakcije, bez obzira na njihovu stvarnu valutu nominacije, te odvojeno za svoje transakcije nominirane u svakoj od valuta za koje je u skladu s člankom 415. stavkom 2. propisano odvojeno izvješćivanje. 5. Institucije osiguravaju da distribucija njihova profila izvora financiranja prema valuti nominacije bude uglavnom usklađena s distribucijom njihove imovine prema valuti. Nadležna tijela mogu prema potrebi od institucija zahtijevati da valutne neusklađenosti ograniče utvrđivanjem ograničenja za udio zahtijevanih stabilnih izvora financiranja u određenoj valuti koji se može pokriti dostupnim stabilnim izvorima financiranja koji nisu nominirani u toj valuti. To se ograničenje može primjenjivati samo za valutu za koju je u skladu s člankom 415. stavkom 2. propisano odvojeno izvješćivanje. Pri određivanju razine bilo kojeg ograničenja valutnih neusklađenosti koje se može primijeniti u skladu s ovim člankom, nadležna tijela u obzir uzimaju barem sljedeće:
Ograničenja valutnih neusklađenosti u skladu s ovim člankom čine posebni likvidnosni zahtjev iz članka 105. Direktive 2013/36/EU. POGLAVLJE 2. Opća pravila za izračun omjera neto stabilnih izvora financiranja Članak 428.c Izračun omjera neto stabilnih izvora financiranja 1. Osim ako je u ovoj glavi drukčije određeno, institucije uzimaju u obzir imovinu, obveze i izvanbilančne stavke na bruto osnovi. 2. Za potrebe izračuna svojeg omjera neto stabilnih izvora financiranja, institucije na računovodstvenu vrijednost svoje imovine, obveza i izvanbilančnih stavki primjenjuju odgovarajuće faktore stabilnih izvora financiranja iz poglavlja 3. i 4., osim ako je u ovoj glavi drukčije određeno. 3. Institucije ne smiju dvostruko računati zahtijevane stabilne izvore financiranja i dostupne stabilne izvore financiranja. Osim ako je u ovoj glavi drukčije određeno, ako se stavka može rasporediti u više od jedne kategorije zahtijevanih stabilnih izvora financiranja, raspoređuje se u kategoriju zahtijevanih stabilnih izvora financiranja koja proizvodi najveći ugovorni zahtijevani stabilni izvor financiranja za tu stavku. Članak 428.d Ugovori o izvedenicama 1. Institucije primjenjuju ovaj članak za izračun iznosa zahtijevanih stabilnih izvora financiranja za ugovore o izvedenicama kako je navedeno u poglavljima 3. i 4. 2. Ne dovodeći u pitanje članak 428.ah stavak 2., institucije uzimaju u obzir fer vrijednost pozicija u izvedenicama na neto osnovi ako su te pozicije obuhvaćene istim skupom za netiranje koji ispunjava zahtjeve iz članka 429.c stavka 1. Ako to nije slučaj, institucije uzimaju u obzir fer vrijednost pozicija u izvedenicama na bruto osnovi i tretiraju te pozicije u izvedenicama kao da pripadaju njihovu skupu za netiranje za potrebe poglavlja 4. 3. Za potrebe ove glave „fer vrijednost skupa za netiranje” znači zbroj fer vrijednosti svih transakcija uključenih u skup za netiranje. 4. Ne dovodeći u pitanje članak 428.ah stavak 2., svi ugovori o izvedenicama navedeni u Prilogu II. točki 2. podtočkama od (a) do (e) koji uključuju potpunu razmjenu iznosa glavnice na isti datum izračunavaju se na neto osnovi po valutama, među ostalim za potrebe izvješćivanja u valuti na koju se primjenjuje odvojeno izvješćivanje u skladu s člankom 415. stavkom 2., čak i ako te transakcije nisu obuhvaćene istim skupom za netiranje koji ispunjava zahtjeve iz članka 429.c stavka 1. 5. Gotovina koja je primljena kao kolateral radi smanjenja izloženosti pozicije u izvedenicama tretira se kao takva, a ne kao depoziti na koje se primjenjuje poglavlje 3. 6. Nadležna tijela mogu, uz odobrenje relevantne središnje banke, odlučiti da neće uzeti u obzir učinak ugovora o izvedenicama na izračun omjera neto stabilnih izvora financiranja, među ostalim i određivanjem faktora zahtijevanih stabilnih izvora financiranja te rezervacija i gubitaka, pod uvjetom da su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
Ako društvo kći sa sjedištem u trećoj zemlji ostvaruje korist od izuzeća iz prvog podstavka u skladu s nacionalnim pravom te treće zemlje kojim se utvrđuje zahtjev za neto stabilne izvore financiranja, to se izuzeće uzima u obzir za potrebe konsolidacije kako je određeno u nacionalnom pravu te treće zemlje. Članak 428.e Netiranje transakcija osiguranih kolateralom i transakcija ovisnih o kretanju na tržištu kapitala Imovina i obveze koje proizlaze iz transakcija financiranja vrijednosnih papira s istom drugom ugovornom stranom izračunavaju se na neto osnovi ako ta imovina i obveze ispunjavaju uvjete za netiranja iz članka 429.b stavka 4. Članak 428.f Međuovisna imovina i obveze 1. Podložno prethodnom odobrenju nadležnih tijela, institucija može tretirati imovinu i obvezu kao međuovisne pod uvjetom da su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
2. Za imovinu i obveze smatra se da ispunjavaju uvjete iz stavka 1. i smatra ih se međuovisnima ako su izravno povezane sa sljedećim proizvodima ili uslugama:
3. EBA prati imovinu i obveze, kao i proizvode i usluge koji se tretiraju kao međuovisna imovina i obveze u skladu sa stavcima 1. i 2. kako bi utvrdila jesu li i u kojoj mjeri ispunjeni kriteriji primjerenosti iz stavka 1. EBA izvješćuje Komisiju o rezultatima tog praćenja i savjetuje Komisiju o tome bi li bila potrebna izmjena uvjeta iz stavka 1. ili izmjena popisa proizvoda i usluga iz stavka 2. Članak 428.g Depoziti u institucionalnim sustavima zaštite i mrežama zadruga Ako institucija pripada institucionalnom sustavu zaštite vrste iz članka 113. stavka 7., mreži koja je prihvatljiva za izuzeće iz članka 10. ili mreži zadruga u državi članici, depoziti po viđenju koje institucija drži u središnjoj instituciji i koje institucija koja pohranjuje depozit smatra likvidnom imovinom u skladu s delegiranim aktom iz članka 460. stavka 1. podliježu sljedećem:
Članak 428.h Povlašteni tretman unutar grupe ili unutar institucionalnog sustava zaštite 1. Odstupajući od poglavlja 3. i 4., ako se članak 428.g ne primjenjuje, nadležna tijela mogu na pojedinačnoj osnovi odobriti institucijama da primjenjuju veći faktor dostupnih stabilnih izvora financiranja ili manji faktor zahtijevanih stabilnih izvora financiranja na imovinu, obveze i obvezujuće kreditne ili likvidnosne linije, pod uvjetom da su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
2. Ako institucija i druga ugovorna strana imaju poslovni nastan u različitim državama članicama, nadležna tijela mogu izuzeti od primjene uvjet iz stavka 1. točke (d) pod uvjetom da su, uz kriterije iz stavka 1., ispunjeni sljedeći kriteriji:
Nadležna tijela međusobno se savjetuju u skladu s člankom 20. stavkom 1. točkom (b) kako bi utvrdila jesu li ispunjeni dodatni kriteriji iz ovog stavka. POGLAVLJE 3. Dostupni stabilni izvori financiranja Odjeljak 1. Opće odredbe Članak 428.i Izračun iznosa dostupnih stabilnih izvora financiranja Osim ako je u ovom poglavlju drukčije određeno, iznos dostupnih stabilnih izvora financiranja izračunava se množenjem računovodstvene vrijednosti raznih kategorija ili vrsta obveza i regulatornog kapitala faktorima dostupnih stabilnih izvora financiranja koji se primjenjuju u skladu s odjeljkom 2. Ukupan iznos dostupnih stabilnih izvora financiranja jednak je zbroju ponderiranih iznosa obveza i regulatornog kapitala. Obveznice i druge dužničke vrijednosne papire koje izdaje institucija te koji se prodaju isključivo na tržištu za stanovništvo i drže na računu stanovništva može se tretirati kao da pripadaju odgovarajućoj kategoriji depozita stanovništva. Uspostavljaju se ograničenja kako bi instrumente ne bi mogle kupovati i držati stranke koje se ne smatraju klijentom kategorije stanovništva. Članak 428.j Preostali rok do dospijeća obveze ili regulatornog kapitala 1. Osim ako je u ovom poglavlju drukčije određeno, institucije uzimaju u obzir preostali ugovoreni rok do dospijeća svojih obveza i regulatornog kapitala kako bi utvrdile faktore dostupnih stabilnih izvora financiranja koji se primjenjuju u skladu s odjeljkom 2. 2. Institucije uzimaju u obzir postojeće opcije za određivanje preostalog roka do dospijeća obveze ili regulatornog kapitala. One to čine pod pretpostavkom da će druga ugovorna strana na najraniji mogući datum iskoristiti opcije kupnje. Za opcije koje se izvršavaju na osnovi diskrecijskog prava institucije, institucija i nadležna tijela uzimaju u obzir čimbenike za zaštitu ugleda kojima se može ograničavati sposobnost institucije da ne izvrši opciju, a posebno tržišna očekivanja da institucije otkupljuju određene obveze prije njihova roka dospijeća. 3. Institucije tretiraju depozite s fiksnim otkaznim rokom u skladu s njihovim otkaznim rokom, a oročene depozite u skladu s njihovim preostalim rokom do dospijeća. Odstupajući od stavka 2. ovog članka, institucije ne uzimaju u obzir opcije za prijevremena povlačenja kod kojih deponent mora platiti značajnu kaznu za prijevremena povlačenja koja se dogode za manje od jedne godine, takvu kaznu kako je utvrđeno u delegiranom aktu iz članka 460. stavka 1., radi određivanja preostalog roka do dospijeća oročenih depozita stanovništva. 4. Radi utvrđivanja faktora dostupnih stabilnih izvora financiranja koji se primjenjuju u skladu s odjeljkom 2. institucije tretiraju svaki dio obveza koji ima preostali rok do dospijeća od jedne godine ili dulje i koji dospijeva u roku kraćem od šest mjeseci i svaki dio takvih obveza koji dospijeva u roku od šest mjeseci do jedne godine kao da ima preostali rok do dospijeća kraći od šest mjeseci odnosno od šest mjeseci do jedne godine. Odjeljak 2. Faktori dostupnih stabilnih izvora financiranja Članak 428.k Faktor dostupnih stabilnih izvora financiranja od 0 % 1. Osim ako je u člancima od 428.l do 428.o drukčije određeno, na sve obveze bez utvrđenog roka dospijeća, uključujući kratke pozicije i pozicije s otvorenim dospijećem, primjenjuje se faktor dostupnih stabilnih izvora financiranja od 0 %, uz sljedeće iznimke:
2. Na odgođene porezne obveze i manjinske udjele iz stavka 1. primjenjuje se jedan od sljedećih faktora:
3. Na sljedeće obveze primjenjuje se faktor dostupnih stabilnih izvora financiranja od 0 %:
4. Institucije primjenjuju faktor dostupnih stabilnih izvora financiranja od 0 % na apsolutnu vrijednost razlike, ako je negativna, između zbroja fer vrijednosti svih skupova za netiranje s pozitivnom fer vrijednošću i zbroja fer vrijednosti svih skupova za netiranje s negativnom fer vrijednošću izračunanom u skladu s člankom 428.d. Na izračun iz prvog podstavka primjenjuju se sljedeća pravila:
Članak 428.l Faktor dostupnih stabilnih izvora financiranja od 50 % Na sljedeće obveze primjenjuje se faktor dostupnih stabilnih izvora financiranja od 50 %:
Članak 428.m Faktor dostupnih stabilnih izvora financiranja od 90 % Na depozite stanovništva po viđenju, depozite stanovništva s fiksnim otkaznim rokom kraćim od jedne godine i oročene depozite stanovništva čiji je preostali rok do dospijeća kraći od jedne godine koji ispunjavaju relevantne kriterije za druge depozite stanovništva navedene u delegiranom aktu iz članka 460. stavka 1. primjenjuje se faktor dostupnih stabilnih izvora financiranja od 90 %. Članak 428.n Faktor dostupnih stabilnih izvora financiranja od 95 % Na depozite stanovništva po viđenju, depozite stanovništva s fiksnim otkaznim rokom kraćim od jedne godine i oročene depozite stanovništva čiji je preostali rok do dospijeća kraći od jedne godine koji ispunjavaju relevantne kriterije za stabilne depozite stanovništva navedene u delegiranom aktu iz članka 460. stavka 1. primjenjuje se faktor dostupnih stabilnih izvora financiranja od 95 %. Članak 428.o Faktor dostupnih stabilnih izvora financiranja od 100 % Na sljedeće obveze te stavke i instrumente kapitala primjenjuje se faktor dostupnih stabilnih izvora financiranja od 100 %:
POGLAVLJE 4. Zahtijevani stabilni izvori financiranja Odjeljak 1. Opće odredbe Članak 428.p Izračun iznosa zahtijevanih stabilnih izvora financiranja 1. Osim ako je u ovom poglavlju drukčije određeno, iznos zahtijevanih stabilnih izvora financiranja izračunava se množenjem računovodstvene vrijednosti raznih kategorija ili vrsta imovine i izvanbilančnih stavki faktorima zahtijevanih stabilnih izvora financiranja koji se primjenjuju u skladu s odjeljkom 2. Ukupan iznos zahtijevanih stabilnih izvora financiranja jednak je zbroju ponderiranih iznosa imovine i izvanbilančnih stavki. 2. Imovina koju su institucije pozajmile, uključujući transakcije financiranja vrijednosnih papira isključuje se iz izračuna iznosa zahtijevanih stabilnih izvora financiranja ako je ta imovina navedena u bilanci institucije i ako institucija nema pravo vlasništva nad tom imovinom. Na imovinu koju su institucije pozajmile, uključujući transakcije financiranja vrijednosnih papira primjenjuju se faktori zahtijevanih stabilnih izvora financiranja iz odjeljka 2. ako ta imovina nije navedena u bilanci institucije, ali institucija ima pravo vlasništva nad tom imovinom. 3. Imovina koju institucije daju u zajam, uključujući transakcije financiranja vrijednosnih papira, nad kojom institucija zadržava pravo vlasništva smatra se za potrebe ovog poglavlja opterećenom imovinom te se na nju primjenjuju faktori zahtijevanih stabilnih izvora financiranja koji se primjenjuju u skladu s odjeljkom 2., čak i ako ta imovina nije navedena u bilanci institucije. U suprotnom se ta imovina isključuje iz izračuna iznosa zahtijevanih stabilnih izvora financiranja. 4. Imovini koja je opterećena na preostali rok do dospijeća od šest mjeseci ili dulje dodjeljuje se ili faktor zahtijevanih stabilnih izvora financiranja koji bi se u skladu s odjeljkom 2. primjenjivao na tu imovinu da je neopterećena ili faktor zahtijevanih stabilnih izvora financiranja koji se inače primjenjuje na tu opterećenu imovinu, ovisno o tome koji je faktor veći. Isto se primjenjuje ako je preostali rok do dospijeća opterećene imovine kraći od preostalog roka do dospijeća transakcije koja je izvor opterećenja. Na imovinu za koju je preostali rok opterećenosti kraći od šest mjeseci primjenjuje se faktor zahtijevanih stabilnih izvora financiranja koji bi skladu s odjeljkom 2. trebalo primijeniti na istu imovinu da je neopterećena. 5. Ako institucija ponovno upotrebljava ili ponovno založi imovinu koju je pozajmila, uključujući u transakcijama financiranja vrijednosnih papira, i ako je ta imovina iskazana izvanbilančno, transakciju u vezi s kojom je ta imovina pozajmljena tretira se kao opterećenu pod uvjetom da ta transakcija ne može dospjeti, a da institucija ne vrati imovinu koju je pozajmila. 6. Sljedeća se imovina smatra neopterećenom:
7. U slučaju nestandardnih, privremenih operacija koje provodi Europska središnja banka ili središnja banka države članice ili središnja banka treće zemlje kako bi ostvarila svoj mandat u razdoblju financijskog stresa na razini tržišta ili iznimnih makroekonomskih okolnosti, sljedećoj imovini može biti dodijeljen smanjeni faktor zahtijevanih stabilnih izvora financiranja:
Nadležna tijela utvrđuju, uz suglasnost središnje banke koja je druga ugovorna strana u transakciji, faktor zahtijevanih stabilnih izvora financiranja koji se primjenjuje na imovinu iz prvog podstavka točaka (a) i (b). Za opterećenu imovinu iz točke (a) prvog podstavka faktor zahtijevanih stabilnih izvora financiranja koji se na nju treba primjenjivati nije manji od faktora zahtijevanih stabilnih izvora financiranja koji bi se u skladu s odjeljkom 2. primjenjivao na tu imovinu da je neopterećena. Prilikom primjene smanjenog faktora zahtijevanih stabilnih izvora financiranja u skladu s drugim podstavkom, nadležna tijela pomno prate učinak toga smanjenog faktora na pozicije stabilnih izvora financiranja institucija i prema potrebi poduzimaju odgovarajuće nadzorne mjere. 8. Kako bi se izbjeglo dvostruko obračunavanje, institucije isključuju imovinu koja je povezana s kolateralom koji je priznat kao varijacijski iznos nadoknade koji je dan u skladu s člankom 428.k stavkom 4. točkom (b) i člankom 428.ah stavkom 2. točkom (b), koji je priznat kao dana inicijalni iznos nadoknade ili priznat kao doprinos jamstvenom fondu središnje druge ugovorne strane u skladu s člankom 428.ag točkama (a) i (b) iz drugih dijelova izračuna iznosa zahtijevanih stabilnih izvora financiranja u skladu s ovim poglavljem. 9. Institucije u izračun iznosa zahtijevanih stabilnih izvora financiranja uključuju financijske instrumente, strane valute i robu za koje je izvršen nalog za kupnju. Iz izračuna iznosa zahtijevanih stabilnih izvora financiranja isključuju financijske instrumente, strane valute i robu za koje je izvršen nalog za prodaju, pod uvjetom da se te transakcije u bilanci institucija ne iskazuju kao transakcije izvedenicama ili transakcije osiguranog financiranja i da će se te transakcije nakon namire iskazati u bilanci institucija. 10. Nadležna tijela mogu odrediti koji će se faktori zahtijevanih stabilnih izvora financiranja primjenjivati na izvanbilančne izloženosti koje se ne navode u ovom poglavlju, kako bi se osiguralo da institucije imaju odgovarajući iznos dostupnih stabilnih izvora financiranja za dio tih izloženosti za koje se očekuje da će biti zahtijevani izvori financiranja tijekom jednogodišnjeg razdoblja omjera neto stabilnih izvora financiranja. Kako bi odredila te faktore, nadležna tijela posebno uzimaju u obzir značajnu štetu za ugled institucije do koje bi moglo doći ako se ne osiguraju ti izvori financiranja. Nadležna tijela najmanje jedanput godišnje izvješćuju EBA-u o vrstama izvanbilančnih izloženosti za koje su odredile faktore zahtijevanih stabilnih izvora financiranja. U to izvješće uključuju objašnjenje metodologije primijenjene za određivanje tih faktora. Članak 428.q Preostali rok do dospijeća imovine 1. Osim ako je u ovom poglavlju drukčije određeno, institucije uzimaju u obzir preostali ugovoreni rok do dospijeća svoje imovine i izvanbilančne transakcije pri utvrđivanju faktora zahtijevanih stabilnih izvora financiranja koji se primjenjuju na njihovu imovinu i izvanbilančne stavke u skladu s odjeljkom 2. 2. Institucije imovinu koja je odvojena u skladu s člankom 11. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 648/2012 tretiraju u skladu s odnosnom izloženošću te imovine. Međutim, institucije na tu imovinu primjenjuju veći faktor zahtijevanih stabilnih izvora financiranja, ovisno o ročnosti opterećenja koji utvrđuju nadležna tijela, koja razmatraju može li institucija slobodno raspolagati takvom imovinom ili je razmjenjivati te razmatraju ročnost obveza prema klijentima institucija na koje se odnosi taj zahtjev za odvajanjem. 3. Pri izračunu preostalog roka do dospijeća imovine, institucije uzimaju u obzir opcije temeljene na pretpostavci da će izdavatelj ili druga ugovorna strana izvršiti svaku opciju kojom može produljiti rok dospijeća imovine. Za opcije koje se izvršavaju na osnovi diskrecijskog prava institucije, institucija i nadležna tijela uzimaju u obzir čimbenike za zaštitu ugleda kojima se može ograničavati sposobnost institucije da ne izvrši opciju, a posebno tržišna očekivanja i očekivanja klijenata da institucija produlji rok dospijeća određene imovine u trenutku njezina dospijeća. 4. Radi utvrđivanja faktora zahtijevanih stabilnih izvora financiranja koji se primjenjuju u skladu s odjeljkom 2., u slučaju amortizacije kredita s preostalim ugovorenim rokom do dospijeća od jedne godine ili dulje, svaki dio koji dospijeva u roku kraćem od šest mjeseci i svaki dio koji dospijeva u roku od šest mjeseci do jedne godine tretira se kao da ima preostali rok do dospijeća kraći od šest mjeseci odnosno od šest mjeseci do jedne godine. Odjeljak 2. Faktori zahtijevanih stabilnih izvora financiranja Članak 428.r Faktor zahtijevanih stabilnih izvora financiranja od 0 % 1. Na sljedeću imovinu primjenjuje se faktor zahtijevanih stabilnih izvora financiranja od 0 %:
Institucije novčana potraživanja iz prvog podstavka točke (g) ovog stavka uzimaju u obzir na neto osnovi ako se primjenjuje članak 428.e. 2. Odstupajući od stavka 1. točke (c), nadležna tijela mogu odlučiti, uz suglasnost relevantne središnje banke, na obvezne rezerve primijeniti veći faktor zahtijevanih stabilnih izvora financiranja, posebno uzimajući u obzir u kojoj mjeri postoji zahtjev za rezervama tijekom jednogodišnjeg razdoblja te stoga i potrebu za povezanim stabilnim izvorima financiranja. Za društva kćeri sa sjedištem u trećoj zemlji u kojoj se na obvezne rezerve središnje banke primjenjuje veći faktor zahtijevanih stabilnih izvora financiranja u skladu sa zahtjevom za neto stabilne izvore financiranja utvrđenim u nacionalnom pravu te treće zemlje, taj se veći faktor zahtijevanih stabilnih izvora financiranja uzima u obzir za potrebe konsolidacije. Članak 428.s Faktor zahtijevanih stabilnih izvora financiranja od 5 % 1. Na sljedeću imovinu i izvanbilančne stavke primjenjuje se faktor zahtijevanih stabilnih izvora financiranja od 5 %:
Institucije novčana potraživanja iz prvog podstavka točke (b) ovog stavka uzimaju u obzir na neto osnovi ako se primjenjuje članak 428.e. 2. Za sve skupove za netiranje ugovora o izvedenicama institucije primjenjuju faktor zahtijevanih stabilnih izvora financiranja od 5 % na apsolutnu fer vrijednost tih skupova za netiranje ugovora o izvedenicama, bez umanjenja za bilo koji dani kolateral, ako ti skupovi za netiranje imaju negativnu fer vrijednost. Za potrebe ovog stavka institucije određuju fer vrijednost bez umanjenja za bilo koji dani kolateral ili primljena i dana plaćanja povezana s promjenama tržišnog vrednovanja takvih ugovora. Članak 428.t Faktor zahtijevanih stabilnih izvora financiranja od 7 % Na neopterećenu imovinu prihvatljivu kao pokrivene obveznice prvog stupnja iznimno visoke kvalitete u skladu s delegiranim aktom iz članka 460. stavka 1. primjenjuje se faktor zahtijevanih stabilnih izvora financiranja od 7 %, bez obzira na to ispunjavaju li operativne zahtjeve i zahtjeve o sastavu zaštitnog sloja likvidnosti, kako je utvrđeno u tom delegiranom aktu. Članak 428.u Faktor zahtijevanih stabilnih izvora financiranja od 7,5 % Na izvanbilančne povezane proizvode s osnove financiranja trgovine iz Priloga I. s preostalim rokom do dospijeća od najmanje šest mjeseci ali kraćim od jedne godine primjenjuje se faktor zahtijevanih stabilnih izvora financiranja od 7,5 %. Članak 428.v Faktor zahtijevanih stabilnih izvora financiranja od 10 % Na sljedeću imovinu i izvanbilančne stavke primjenjuje se faktor zahtijevanih stabilnih izvora financiranja od 10 %:
Članak 428.w Faktor zahtijevanih stabilnih izvora financiranja od 12 % Na neopterećene dionice ili udjele u CIU-ovima koji su prihvatljivi za primjenu korektivnog faktora od 12 % za izračun koeficijenta likvidnosne pokrivenosti u skladu s delegiranim aktom iz članka 460. stavka 1. primjenjuje se faktor zahtijevanih stabilnih izvora financiranja od 12 %, bez obzira na to ispunjavaju li operativne zahtjeve i zahtjeve o sastavu zaštitnog sloja likvidnosti, kako je utvrđeno u tom delegiranom aktu. Članak 428.x Faktor zahtijevanih stabilnih izvora financiranja od 15 % Na neopterećenu imovinu prihvatljivu kao imovina 2.A stupnja u skladu s delegiranim aktom iz članka 460. stavka 1. primjenjuje se faktor zahtijevanih stabilnih izvora financiranja od 15 %, bez obzira na to ispunjavaju li operativne zahtjeve i zahtjeve o sastavu zaštitnog sloja likvidnosti, kako je utvrđeno u tom delegiranom aktu. Članak 428.y Faktor zahtijevanih stabilnih izvora financiranja od 20 % Na neopterećene dionice ili udjele u CIU-ovima koji su prihvatljivi za primjenu korektivnog faktora od 20 % za izračun koeficijenta likvidnosne pokrivenosti u skladu s delegiranim aktom iz članka 460. stavka 1. primjenjuje se faktor zahtijevanih stabilnih izvora financiranja od 20 %, bez obzira na to ispunjavaju li operativne zahtjeve i zahtjeve o sastavu zaštitnog sloja likvidnosti, kako je utvrđeno u tom delegiranom aktu. Članak 428.z Faktor zahtijevanih stabilnih izvora financiranja od 25 % Na neopterećene sekuritizacije 2.B stupnja u skladu s delegiranim aktom iz članka 460. stavka 1. primjenjuje se faktor zahtijevanih stabilnih izvora financiranja od 25 %, bez obzira na to ispunjavaju li operativne zahtjeve i zahtjeve o sastavu zaštitnog sloja likvidnosti, kako je utvrđeno u tom delegiranom aktu. Članak 428.aa Faktor zahtijevanih stabilnih izvora financiranja od 30 % Na sljedeću imovinu primjenjuje se faktor zahtijevanih stabilnih izvora financiranja od 30 %:
Članak 428.ab Faktor zahtijevanih stabilnih izvora financiranja od 35 % Na sljedeću imovinu primjenjuje se faktor zahtijevanih stabilnih izvora financiranja od 35 %:
Članak 428.ac Faktor zahtijevanih stabilnih izvora financiranja od 40 % Na neopterećene dionice ili udjele u CIU-ovima koji su prihvatljivi za primjenu korektivnog faktora od 40 % za izračun koeficijenta likvidnosne pokrivenosti u skladu s delegiranim aktom iz članka 460. stavka 1. primjenjuje se faktor zahtijevanih stabilnih izvora financiranja od 40 %, bez obzira na to ispunjavaju li operativne zahtjeve i zahtjeve o sastavu zaštitnog sloja likvidnosti, kako je utvrđeno u tom delegiranom aktu. Članak 428.ad Faktor zahtijevanih stabilnih izvora financiranja od 50 % Na sljedeću imovinu primjenjuje se faktor zahtijevanih stabilnih izvora financiranja od 50 %:
Članak 428.ae Faktor zahtijevanih stabilnih izvora financiranja od 55 % Na neopterećene dionice ili udjele u CIU-ovima koji su prihvatljivi za primjenu korektivnog faktora od 55 % za izračun koeficijenta likvidnosne pokrivenosti u skladu s delegiranim aktom iz članka 460. stavka 1. primjenjuje se faktor zahtijevanih stabilnih izvora financiranja od 55 %, bez obzira na to ispunjavaju li operativne zahtjeve i zahtjeve o sastavu zaštitnog sloja likvidnosti, kako je utvrđeno u tom delegiranom aktu. Članak 428.af Faktor zahtijevanih stabilnih izvora financiranja od 65 % Na sljedeću imovinu primjenjuje se faktor zahtijevanih stabilnih izvora financiranja od 65 %:
Članak 428.ag Faktor zahtijevanih stabilnih izvora financiranja od 85 % Na sljedeću imovinu i izvanbilančne stavke primjenjuje se faktor zahtijevanih stabilnih izvora financiranja od 85 %:
Članak 428.ah Faktor zahtijevanih stabilnih izvora financiranja od 100 % 1. Na sljedeću imovinu primjenjuje se faktor zahtijevanih stabilnih izvora financiranja od 100 %:
2. Institucije primjenjuju faktor zahtijevanih stabilnih izvora financiranja od 100 % na razliku, ako je pozitivna, između zbroja fer vrijednosti svih skupova za netiranje s pozitivnom fer vrijednošću i zbroja fer vrijednosti svih skupova za netiranje s negativnom fer vrijednošću izračunanom u skladu s člankom 428.d. Na izračun iz prvog podstavka primjenjuju se sljedeća pravila:
POGLAVLJE 5. Odstupanje za male i jednostavne institucije Članak 428.ai Odstupanje za male i jednostavne institucije Odstupajući od poglavlja 3. i 4., male i jednostavne institucije mogu odabrati, uz prethodno odobrenje svoga nadležnog tijela, izračunavati omjer između dostupnih stabilnih izvora financiranja institucije iz poglavlja 6. i zahtijevanih stabilnih izvora financiranja institucije iz poglavlja 7., iskazan kao postotak. Nadležno tijelo može od male i jednostavne institucije zahtijevati ispunjavanje zahtjeva za neto stabilne izvore financiranja na temelju dostupnih stabilnih izvora financiranja institucije iz poglavlja 3. i njezinih zahtijevanih stabilnih izvora financiranja iz poglavlja 4. ako smatra da pojednostavnjena metodologija nije primjerena kako bi obuhvatila rizike financiranja te institucije. POGLAVLJE 6. Dostupni stabilni izvori financiranja za pojednostavnjeni izračun omjera neto stabilnih izvora financiranja Odjeljak 1. Opće odredbe Članak 428.aj Pojednostavnjeni izračun iznosa dostupnih stabilnih izvora financiranja 1. Osim ako je u ovom poglavlju drukčije određeno, iznos dostupnih stabilnih izvora financiranja izračunava se množenjem računovodstvene vrijednosti raznih kategorija ili vrsta obveza i regulatornog kapitala faktorima dostupnih stabilnih izvora financiranja koji se primjenjuju u skladu s odjeljkom 2. Ukupan iznos dostupnih stabilnih izvora financiranja jednak je zbroju ponderiranih iznosa obveza i regulatornog kapitala. 2. Obveznice i druge dužničke vrijednosne papire koje izdaje institucija te koji se prodaju isključivo na tržištu za stanovništvo i drže na računu za stanovništvo može se tretirati kao da pripadaju odgovarajućoj kategoriji depozita stanovništva. Uspostavljaju se ograničenja kako te instrumente ne bi mogle kupovati i držati stranke koje nisu kategorija stanovništva. Članak 428.ak Preostali rok do dospijeća obveze ili regulatornog kapitala 1. Osim ako je u ovom poglavlju drukčije određeno, institucije uzimaju u obzir preostali ugovoreni rok do dospijeća svojih obveza i regulatornog kapitala kako bi utvrdile faktore dostupnih stabilnih izvora financiranja koji se primjenjuju u skladu s odjeljkom 2. 2. Institucije za određivanje preostalog roka do dospijeća obveze ili regulatornog kapitala uzimaju u obzir postojeće opcije. One to čine pod pretpostavkom da će druga ugovorna strana na najraniji mogući datum iskoristiti opcije kupnje. Za opcije koje se izvršavaju na osnovi diskrecijskog prava institucije, institucija i nadležna tijela uzimaju u obzir čimbenike za zaštitu ugleda kojima se može ograničavati sposobnost institucije da ne izvrši opciju, a posebno tržišna očekivanja da institucije otkupljuju određene obveze prije njihova roka dospijeća. 3. Institucije tretiraju depozite s fiksnim otkaznim rokom u skladu s njihovim otkaznim rokom, a oročene depozite u skladu s njihovim preostalim rokom do dospijeća. Odstupajući od stavka 2. ovog članka, institucije ne uzimaju u obzir opcije za prijevremena povlačenja kod kojih deponent mora platiti značajnu kaznu za prijevremena povlačenja koja se dogode za manje od jedne godine, takvu kaznu kako je utvrđeno u delegiranom aktu iz članka 460. stavka 1., radi određivanja preostalog roka do dospijeća oročenih depozita stanovništva. 4. Radi utvrđivanja faktora dostupnih stabilnih izvora financiranja koji se primjenjuju u skladu s odjeljkom 2. u slučaju obveza s preostalim ugovorenim rokom do dospijeća od jedne godine ili dulje, svaki dio koji dospijeva u roku kraćem od šest mjeseci i svaki dio koji dospijeva u roku od šest mjeseci do jedne godine tretira se kao da ima preostali rok do dospijeća kraći od šest mjeseci odnosno od šest mjeseci do jedne godine. Odjeljak 2. Faktori dostupnih stabilnih izvora financiranja Članak 428.al Faktor dostupnih stabilnih izvora financiranja od 0 % 1. Osim ako je u ovom odjeljku drukčije određeno, na sve obveze bez utvrđenog roka dospijeća, uključujući kratke pozicije i pozicije s otvorenim dospijećem, primjenjuje se faktor dostupnih stabilnih izvora financiranja od 0 %, uz sljedeće iznimke:
2. Na odgođene porezne obveze i manjinske udjele iz stavka 1. primjenjuje se jedan od sljedećih faktora:
3. Na sljedeće obveze primjenjuje se faktor dostupnih stabilnih izvora financiranja od 0 %:
4. Institucije primjenjuju faktor dostupnih stabilnih izvora financiranja od 0 % na apsolutnu vrijednost razlike, ako je negativna, između zbroja fer vrijednosti svih skupova za netiranje s pozitivnom fer vrijednošću i zbroja fer vrijednosti svih skupova za netiranje s negativnom fer vrijednošću izračunanom u skladu s člankom 428.d. Na izračun iz prvog podstavka primjenjuju se sljedeća pravila:
Članak 428.am Faktor dostupnih stabilnih izvora financiranja od 50 % Na sljedeće obveze primjenjuje se faktor dostupnih stabilnih izvora financiranja od 50 %:
Članak 428.an Faktor dostupnih stabilnih izvora financiranja od 90 % Na depozite stanovništva po viđenju, depozite stanovništva s fiksnim otkaznim rokom kraćim od jedne godine i oročene depozite stanovništva čiji je preostali rok do dospijeća kraći od jedne godine koji ispunjavaju relevantne kriterije za druge depozite stanovništva navedene u delegiranom aktu iz članka 460. stavka 1. primjenjuje se faktor dostupnih stabilnih izvora financiranja od 90 %. Članak 428.ao Faktor dostupnih stabilnih izvora financiranja od 95 % Na depozite stanovništva po viđenju, depozite stanovništva s fiksnim otkaznim rokom kraćim od jedne godine i oročene depozite stanovništva čiji je preostali rok do dospijeća kraći od jedne godine koji ispunjavaju relevantne kriterije za stabilne depozite stanovništva navedene u delegiranom aktu iz članka 460. stavka 1. primjenjuje se faktor dostupnih stabilnih izvora financiranja od 95 %. Članak 428.ap Faktor dostupnih stabilnih izvora financiranja od 100 % Na sljedeće obveze te stavke i instrumente kapitala primjenjuje se faktor dostupnih stabilnih izvora financiranja od 100 %:
POGLAVLJE 7. Zahtijevani stabilni izvori financiranja za pojednostavnjeni izračun omjera neto stabilnih izvora financiranja Odjeljak 1. Opće odredbe Članak 428.aq Pojednostavnjeni izračun iznosa zahtijevanih stabilnih izvora financiranja 1. Osim ako je u ovom poglavlju drukčije određeno, za male i jednostavne institucije iznos zahtijevanih stabilnih izvora financiranja izračunava se množenjem računovodstvene vrijednosti raznih kategorija ili vrsta imovine i izvanbilančnih stavki faktorima zahtijevanih stabilnih izvora financiranja koji se primjenjuju u skladu s odjeljkom 2. Ukupan iznos zahtijevanih stabilnih izvora financiranja jednak je zbroju ponderiranih iznosa imovine i izvanbilančnih stavki. 2. Imovina koju su institucije pozajmile, uključujući transakcije financiranja vrijednosnih papira, koja je navedena u njihovoj bilanci i nad kojom nemaju pravo vlasništva isključuje se iz izračuna iznosa zahtijevanih stabilnih izvora financiranja. Na imovinu koju su institucije pozajmile, uključujući transakcije financiranja vrijednosnih papira, koja nije navedena u njihovoj bilanci, ali nad kojom imaju pravo vlasništva, primjenjuju se faktori zahtijevanih stabilnih izvora financiranja iz odjeljka 2. 3. Imovina koju institucije daju u zajam, uključujući transakcije financiranja vrijednosnih papira, nad kojom one zadržavaju pravo vlasništva, čak i ako ona nije navedena u njihovoj bilanci, smatra se za potrebe ovog poglavlja opterećenom imovinom te se na nju primjenjuju faktori zahtijevanih stabilnih izvora financiranja koji se primjenjuju u skladu s odjeljkom 2. U suprotnom se ta imovina isključuje iz izračuna iznosa zahtijevanih stabilnih izvora financiranja. 4. Imovini koja je opterećena na preostali rok do dospijeća od šest mjeseci ili dulje dodjeljuje se ili faktor zahtijevanih stabilnih izvora financiranja koji bi se u skladu s odjeljkom 2. primjenjivao na tu imovinu da je neopterećena ili faktor zahtijevanih stabilnih izvora financiranja koji se inače primjenjuje na tu opterećenu imovinu, ovisno o tome koji je faktor veći. Isto se primjenjuje ako je preostali rok do dospijeća opterećene imovine kraći od preostalog roka do dospijeća transakcije koja je izvor opterećenja. Na imovinu za koju je preostali rok opterećenosti kraći od šest mjeseci primjenjuje se faktor zahtijevanih stabilnih izvora financiranja koji bi skladu s odjeljkom 2. trebalo primijeniti na istu imovinu da je neopterećena. 5. Ako institucija ponovno upotrebljava ili ponovno založi imovinu koju je pozajmila, uključujući transakcije financiranja vrijednosnih papira, i koja je iskazana izvanbilančno, transakciju na temelju koje je ta imovina pozajmljena tretira se kao opterećenu ako ta transakcija ne može dospjeti, a da institucija ne vrati imovinu koju je pozajmila. 6. Sljedeća se imovina smatra neopterećenom:
Za potrebe prvog podstavka točke (a) ovog stavka institucije pretpostavljaju da je imovina u skupu opterećena rastućim redoslijedom likvidnosti na temelju klasifikacije likvidnosti navedene u delegiranom aktu iz članka 460. stavka 1., počevši s imovinom koja nije prihvatljiva za zaštitni sloj likvidnosti. 7. U slučaju nestandardnih, privremenih operacija koje provodi Europska središnja banka ili središnja banka države članice ili središnja banka treće zemlje kako bi ostvarila svoj mandat u razdoblju financijskog stresa na razini tržišta ili iznimnih makroekonomskih okolnosti, sljedećoj imovini može biti dodijeljen smanjeni faktor zahtijevanih stabilnih izvora financiranja:
Nadležna tijela utvrđuju, uz suglasnost središnje banke koja je druga ugovorna strana u transakciji, faktor zahtijevanih stabilnih izvora financiranja koji se primjenjuje na imovinu iz prvog podstavka točaka (a) i (b). Za opterećenu imovinu iz prvog podstavka točke (a) faktor zahtijevanih stabilnih izvora financiranja koji se na nju treba primjenjivati ne smije biti manji od faktora zahtijevanih stabilnih izvora financiranja koji bi se u skladu s odjeljkom 2. primjenjivao na tu imovinu da je neopterećena. Prilikom primjene smanjenog faktora zahtijevanih stabilnih izvora financiranja u skladu s drugim podstavkom, nadležna tijela pomno prate učinak toga smanjenog faktora na pozicije stabilnih izvora financiranja institucija i prema potrebi poduzimaju odgovarajuće nadzorne mjere. 8. Institucije isključuju imovinu koja je povezana s kolateralom priznatim kao varijacijski iznos nadoknade koji je dan u skladu s člankom 428.k stavkom 4. točkom (b) i člankom 428.ah stavkom 2. ili kao dani inicijalni iznos nadoknade ili kao uplata u jamstveni fond središnje druge ugovorne strane u skladu s člankom 428.ag točkama (a) i (b) iz drugih dijelova izračuna iznosa zahtijevanih stabilnih izvora financiranja u skladu s ovim poglavljem kako bi se izbjeglo dvostruko obračunavanje. 9. Institucije u izračun iznosa zahtijevanih stabilnih izvora financiranja uključuju financijske instrumente, strane valute i robu za koje je izvršen nalog za kupnju. Iz izračuna iznosa zahtijevanih stabilnih izvora financiranja isključuju financijske instrumente, strane valute i robu za koje je izvršen nalog za prodaju, pod uvjetom da se te transakcije u bilanci institucija ne iskazuju kao transakcije izvedenicama ili transakcije osiguranog financiranja i da će se te transakcije nakon namire iskazati u bilanci institucija. 10. Nadležna tijela mogu odrediti koji će se faktori zahtijevanih stabilnih izvora financiranja primjenjivati na izvanbilančne izloženosti koje se ne navode u ovom poglavlju, kako bi se osiguralo da institucije imaju odgovarajući iznos dostupnih stabilnih izvora financiranja za dio tih izloženosti za koje se očekuje da će biti zahtijevani izvori financiranja tijekom jednogodišnjeg razdoblja omjera neto stabilnih izvora financiranja. Kako bi odredila te faktore, nadležna tijela posebno uzimaju u obzir značajnu štetu za ugled institucije do koje bi moglo doći ako se ne osiguraju ti izvori financiranja. Nadležna tijela najmanje jedanput godišnje izvješćuju EBA-u o vrstama izvanbilančnih izloženosti za koje su odredile faktore zahtijevanih stabilnih izvora financiranja. U to izvješće uključuju objašnjenje metodologije primijenjene za određivanje tih faktora. Članak 428.ar Preostali rok do dospijeća imovine 1. Osim ako je u ovom poglavlju drukčije određeno, institucije uzimaju u obzir preostali ugovoreni rok do dospijeća svoje imovine i izvanbilančne transakcije pri utvrđivanju faktora zahtijevanih stabilnih izvora financiranja koji se primjenjuju na njihovu imovinu i izvanbilančne stavke u skladu s odjeljkom 2. 2. Institucije imovinu koja je odvojena u skladu s člankom 11. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 648/2012 tretiraju u skladu s odnosnom izloženošću te imovine. Međutim, institucije na tu imovinu primjenjuju veći faktor zahtijevanih stabilnih izvora financiranja, ovisno o ročnosti opterećenja koji utvrđuju nadležna tijela, koja razmatraju može li institucija slobodno raspolagati takvom imovinom ili je razmjenjivati te razmatraju ročnost obveza prema klijentima institucija na koje se odnosi taj zahtjev za odvajanjem. 3. Pri izračunu preostalog roka do dospijeća imovine, institucije uzimaju u obzir opcije temeljene na pretpostavci da će izdavatelj ili druga ugovorna strana izvršiti svaku opciju kojom može produljiti rok dospijeća imovine. Za opcije koje se izvršavaju na osnovi diskrecijskog prava institucije, institucija i nadležna tijela uzimaju u obzir čimbenike za zaštitu ugleda kojima se može ograničavati sposobnost institucije da ne izvrši opciju, a posebno tržišna očekivanja i očekivanja klijenata da institucija produlji rok dospijeća određene imovine u trenutku njezina dospijeća. 4. Radi utvrđenja faktora zahtijevanih stabilnih izvora financiranja koje treba primijeniti u skladu s odjeljkom 2., u slučaju amortizacije kredita s preostalim ugovorenim rokom do dospijeća od jedne godine ili dulje, za dijelove čiji je rok dospijeća kraći od šest mjeseci i od šest mjeseci do jedne godine smatra se da je preostali rok do dospijeća kraći od šest mjeseci odnosno od šest mjeseci do jedne godine. Odjeljak 2. Faktori zahtijevanih stabilnih izvora financiranja Članak 428.as Faktor zahtijevanih stabilnih izvora financiranja od 0 % 1. Na sljedeću imovinu primjenjuje se faktor zahtijevanih stabilnih izvora financiranja od 0 %:
2. Odstupajući od stavka 1. točke (b), nadležna tijela mogu odlučiti, uz suglasnost relevantne središnje banke, na obvezne rezerve primijeniti veći faktor zahtijevanih stabilnih izvora financiranja, posebno uzimajući u obzir u kojoj mjeri postoji zahtjev za rezervama tijekom jednogodišnjeg razdoblja te stoga i potreba za povezanim stabilnim izvorima financiranja. Za društva kćeri sa sjedištem u trećoj zemlji u kojoj se na obvezne rezerve središnje banke primjenjuje veći faktor zahtijevanih stabilnih izvora financiranja u skladu sa zahtjevom za neto stabilne izvore financiranja propisanim nacionalnim pravom te treće zemlje, taj se veći faktor zahtijevanih stabilnih izvora financiranja uzima u obzir za potrebe konsolidacije. Članak 428.at Faktor zahtijevanih stabilnih izvora financiranja od 5 % 1. Na neiskorišteni dio obvezujućih kreditnih i likvidnosnih linija navedenih u delegiranom aktu iz članka 460. stavka 1. primjenjuje se faktor zahtijevanih stabilnih izvora financiranja od 5 %. 2. Za sve skupove za netiranje ugovora o izvedenicama institucije primjenjuju faktor zahtijevanih stabilnih izvora financiranja od 5 % na apsolutnu fer vrijednost tih skupova za netiranje ugovora o izvedenicama, bez umanjenja za bilo koji dani kolateral, kada ti skupovi za netiranje imaju negativnu fer vrijednost. Za potrebe ovog stavka institucije određuju fer vrijednost bez umanjenja za bilo koji dani kolateral ili primljena i dana plaćanja povezana s promjenama tržišnog vrednovanja takvih ugovora. Članak 428.au Faktor zahtijevanih stabilnih izvora financiranja od 10 % Na sljedeću imovinu i izvanbilančne stavke primjenjuje se faktor zahtijevanih stabilnih izvora financiranja od 10 %:
Članak 428.av Faktor zahtijevanih stabilnih izvora financiranja od 20 % Na neopterećenu imovinu prihvatljivu kao imovina 2.A stupnja u skladu s delegiranim aktom iz članka 460. stavka 1. i neopterećene dionice ili udjele u CIU-ovima u skladu s tim delegiranim aktom primjenjuje se faktor zahtijevanih stabilnih izvora financiranja od 20 %, bez obzira na to ispunjavaju li operativne zahtjeve i zahtjeve o sastavu zaštitnog sloja likvidnosti, kako je utvrđeno u tom delegiranom aktu. Članak 428.aw Faktor zahtijevanih stabilnih izvora financiranja od 50 % Na sljedeću imovinu primjenjuje se faktor zahtijevanih stabilnih izvora financiranja od 50 %:
Članak 428.ax Faktor zahtijevanih stabilnih izvora financiranja od 55 % Na imovinu koja je prihvatljiva kao imovina 2.B stupnja u skladu s delegiranim aktom iz članka 460. stavka 1. i dionice ili udjele u CIU-ovima u skladu s tim delegiranim aktom primjenjuje se faktor zahtijevanih stabilnih izvora financiranja od 55 %, bez obzira na to ispunjavaju li operativne zahtjeve i zahtjeve o sastavu zaštitnog sloja likvidnosti, kako je utvrđeno u tom delegiranom aktu, pod uvjetom da su opterećeni kraće od jedne godine. Članak 428.ay Faktor zahtijevanih stabilnih izvora financiranja od 85 % Na sljedeću imovinu i izvanbilančne stavke primjenjuje se faktor zahtijevanih stabilnih izvora financiranja od 85 %:
Članak 428.az Faktor zahtijevanih stabilnih izvora financiranja od 100 % 1. Na sljedeću imovinu primjenjuje se faktor zahtijevanih stabilnih izvora financiranja od 100 %:
2. Institucije primjenjuju faktor zahtijevanih stabilnih izvora financiranja od 100 % na razliku, ako je pozitivna, između zbroja fer vrijednosti svih skupova za netiranje s pozitivnom fer vrijednošću i zbroja fer vrijednosti svih skupova za netiranje s negativnom fer vrijednošću izračunanom u skladu s člankom 428.d. Na izračun iz prvog podstavka primjenjuju se sljedeća pravila:
|
117. |
dio sedmi zamjenjuje se sljedećim: „DIO SEDMI FINANCIJSKA POLUGA Članak 429. Izračun omjera financijske poluge 1. Institucije izračunavaju svoj omjer financijske poluge u skladu s metodologijom iz stavaka 2., 3. i 4. 2. Omjer financijske poluge izračunava se tako da se mjera kapitala institucije podijeli s mjerom ukupne izloženosti te institucije te se izražava kao postotak. Institucije izračunavaju omjer financijske poluge na referentni datum izvješćivanja. 3. Za potrebe stavka 2. mjera kapitala jest osnovni kapital. 4. Za potrebe stavka 2. mjera ukupne izloženosti zbroj je vrijednosti izloženosti:
Institucije tretiraju transakcije s dugim rokom namire u skladu s prvim podstavkom točkama od (a) do (d), ovisno o slučaju. Institucije mogu smanjiti vrijednosti izloženosti iz prvog podstavka točaka (a) i (d) za odgovarajući iznos općih ispravaka vrijednosti za kreditni rizik bilančnih odnosno izvanbilančnih stavki, pri čemu je najniža moguća vrijednost nula, ako je ispravcima vrijednosti za kreditni rizik smanjen osnovni kapital. 5. Odstupajući od stavka 4. točke (d), primjenjuju se sljedeće odredbe:
Tretman iz prvog podstavka točke (b) primjenjuje se i na instituciju koja djeluje kao klijent više razine koja jamči performansu klijentove izloženosti iz trgovanja. Za potrebe prvog podstavka točke (b) i drugog podstavka ovog stavka institucije mogu smatrati da je povezani subjekt klijent samo ako je taj subjekt izvan regulatornog opsega konsolidacije na razini na kojoj se primjenjuje zahtjev iz članka 92. stavka 3. točke (d). 6. Za potrebe stavka 4. točke (e) ovog članka i članka 429.g „redovna kupnja ili prodaja” znači kupnja ili prodaja vrijednosnih papira prema ugovorima čiji uvjeti zahtijevaju isporuku vrijednosnih papira u roku koji je općenito određen zakonom ili konvencijom na dotičnom tržištu. 7. Osim ako se u ovom dijelu izričito navodi drukčije, institucije izračunavaju mjeru ukupne izloženosti u skladu sa sljedećim načelima:
8. Odstupajući od stavka 7. točke (b), institucije mogu umanjiti vrijednost izloženosti kredita za pretfinanciranje ili međukredita pozitivnim saldom na štednom računu dužnika kojem je kredit odobren i uključiti samo preostali iznos u mjeru ukupne izloženosti, pod uvjetom da su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
„Kredit za pretfinanciranje” ili „međukredit” znači kredit koji se dužniku odobrava na ograničeno razdoblje kako bi se premostili dužnikovi manjkovi u financiranju dok se ne odobri konačni kredit u skladu s kriterijima utvrđenima u sektorskim propisima kojima su uređene takve transakcije. Članak 429.a Izloženosti isključene iz mjere ukupne izloženosti 1. Odstupajući od članka 429. stavka 4., institucija može bilo koju od sljedećih izloženosti isključiti iz svoje mjere ukupne izloženosti:
Za potrebe prvog podstavka točke (m) institucije u mjeru ukupne izloženosti uključuju sve zadržane izloženosti. 2. Za potrebe stavka 1. točaka (d) i (e) „javna razvojna kreditna institucija” znači kreditna institucija koja ispunjava sve sljedeće uvjete:
Za potrebe prvog podstavka točke (b) ciljevi javne politike mogu uključivati pružanje financijskih sredstava za promotivne ili razvojne potrebe određenim gospodarskim sektorima ili geografskim područjima relevantne države članice. Za potrebe prvog podstavka točaka (d) i (e), i ne dovodeći u pitanje pravila Unije o državnim potporama i obveze država članica na temelju njega, nadležna tijela mogu, na zahtjev institucije, organizacijski, strukturno i financijski neovisnu i autonomnu jedinicu te institucije tretirati kao javnu razvojnu kreditnu instituciju, pod uvjetom da ta jedinica ispunjava sve uvjete iz prvog podstavka i da takav tretman ne utječe na učinkovitost nadzora te institucije. Nadležna tijela bez odgode obavješćuju Komisiju i EBA-u o svakoj odluci da, za potrebe ovog podstavka, tretiraju jedinicu institucije kao javnu razvojnu kreditnu instituciju. Nadležno tijelo jedanput godišnje preispituje tu odluku. 3. Za potrebe stavka 1. točaka (d) i (e) i stavka 2. točke (d) „promotivni kredit” znači kredit koji dodjeljuju javna razvojna kreditna institucija ili subjekt koji je uspostavila središnja država, jedinica područne (regionalne) ili lokalne samouprave države članice, izravno ili putem kreditne institucije posrednika pod nekonkurentnim i neprofitnim uvjetima s ciljem promoviranja ciljeva javne politike središnje države, jedinice područne (regionalne) ili lokalne samouprave u državi članici. 4. Institucije ne isključuju izloženosti iz trgovanja iz stavka 1. točaka (g) i (h) ovog članka ako uvjet iz članka 429. stavka 5. trećeg podstavka nije ispunjen. 5. Institucije mogu isključiti izloženosti navedene u stavku 1. točki (n) ako su ispunjena oba sljedeća uvjeta:
6. Izloženosti koje se isključuju u skladu sa stavkom 1. točkom (n) ispunjavaju oba sljedeća uvjeta:
7. Odstupajući od članka 92. stavka 1. točke (d), ako isključi izloženosti iz stavka 1. točke (n) ovog članka, institucija u svakom trenutku ispunjava sljedeći zahtjev za prilagođeni omjer financijske poluge tijekom trajanja isključenja:
pri čemu je:
Članak 429.b Izračun vrijednosti izloženosti imovine 1. Institucije izračunavaju vrijednost izloženosti imovine, isključujući ugovore o izvedenicama navedene u Prilogu II., kreditne izvedenice i pozicije navedene u članku 429.e u skladu sa sljedećim načelima:
2. Aranžmanom objedinjenog vođenja računa koji nudi institucija ne povređuje se uvjet iz članka 429. stavka 7. točke (b) samo ako taj aranžman ispunjava oba sljedeća uvjeta:
Za potrebe ovog stavka i stavka 3. aranžman objedinjenog vođenja računa znači aranžman u kojem su spojena potražna i dugovna salda nekoliko pojedinačnih računa za potrebe upravljanja gotovinom ili likvidnošću. 3. Odstupajući od stavka 2. ovog članka, aranžman objedinjenog vođenja računa koji ne ispunjava uvjet iz točke (b) tog stavka, ali ispunjava uvjet iz točke (a) tog stavka, ne povređuje uvjet iz članka 429. stavka 7. točke (b), pod uvjetom da taj aranžman ispunjava sve sljedeće uvjete:
4. Odstupajući od stavka 1. točke (b), institucije mogu izračunati vrijednost izloženosti gotovinskih potraživanja i gotovinskih obveza u okviru transakcija financiranja vrijednosnih papira s istom drugom ugovornom stranom na neto osnovi samo ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
5. Za potrebe stavka 4. točke (c) institucije mogu smatrati da mehanizam namire rezultira funkcionalnim ekvivalentom neto namire samo ako je, na datum namire, neto rezultat novčanih tokova transakcija uključenih u taj mehanizam jednak jedinstvenom neto iznosu koji bi proizišao iz neto namire te su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
Uvjet iz prvog podstavka točke (c) ispunjen je samo ako se neizvršenjem bilo koje transakcije financiranja vrijednosnih papira u okviru mehanizma namire može odgoditi namira samo pripadajuće novčane strane transakcije ili može stvoriti obveza u okviru mehanizma namire, na temelju povezane kreditne linije. U slučaju izostanka namire transakcije u vrijednosnim papirima u transakciji financiranja vrijednosnih papira u okviru mehanizma namire na kraju razdoblja za namiru u okviru mehanizma namire, institucije izdvajaju tu transakciju i njezinu pripadajuću novčanu stranu iz skupa za netiranje i s njima postupaju na bruto osnovi. Članak 429.c Izračun vrijednosti izloženosti izvedenica 1. Institucije izračunavaju vrijednost izloženosti za ugovore o izvedenicama iz Priloga II. i za kreditne izvedenice, uključujući one izvanbilančne, u skladu s metodom iz dijela trećeg glave II. poglavlja 6. odjeljka 3. Pri izračunu vrijednosti izloženosti institucije mogu uzeti u obzir učinke ugovora o obnovi i drugih sporazuma o netiranju u skladu s člankom 295. Institucije ne uzimaju u obzir netiranje između različitih kategorija proizvoda, ali im je dopušteno netiranje unutar kategorije proizvoda iz članka 272. točke 25. podtočke (c) i kreditnih izvedenica ako su one predmet sporazuma o netiranju između različitih kategorija proizvoda iz članka 295. točke (c). Institucije u mjeru ukupne izloženosti uključuju prodane opcije čak i ako njihova vrijednost izloženosti može iznositi nula u skladu s tretmanom iz članka 274. stavka 5. 2. Ako se pružanjem kolaterala u vezi s ugovorima o izvedenicama smanjuje iznos imovine na temelju primjenljivog računovodstvenog okvira, institucije to smanjenje poništavaju. 3. Za potrebe stavka 1. ovog članka institucije koje izračunavaju troškove zamjene ugovora o izvedenicama u skladu s člankom 275. mogu priznati samo kolateral primljen u gotovini od svojih drugih ugovornih strana kao varijacijski iznos nadoknade iz članka 275. ako varijacijski iznos nadoknade nije već priznat kao smanjenje vrijednosti izloženosti na temelju primjenjivog računovodstvenog okvira te ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
Ako institucija daje gotovinski kolateral drugoj ugovornoj strani i taj kolateral ispunjava uvjete iz prvog podstavka točaka od (a) do (e), institucija smatra taj kolateral varijacijskim iznosom nadoknade danim drugoj ugovornoj strani i uključuje ga u izračun troškova zamjene. Za potrebe prvog podstavka točke (b) smatra se da institucija ispunjava uvjet iz te točke ako se varijacijski iznos nadoknade razmjenjuje u jutro dana trgovanja koji slijedi nakon dana trgovanja na koji je utvrđen ugovor o izvedenicama, pod uvjetom da se ta razmjena temelji na vrijednosti ugovora na kraju dana trgovanja na koji je ugovor utvrđen. Za potrebe prvog podstavka točke (d), ako dođe do spora u pogledu iznosa nadoknade, institucije mogu priznati iznos nespornog kolaterala koji je razmijenjen. 4. Za potrebe stavka 1. ovog članka institucije ne uključuju kolateral primljen u izračunu NICA-e kako je definiran u članku 272. točki 12.a osim u slučaju ugovora o izvedenicama s klijentima prema kojima kvalificirana središnja druga ugovorna strana poravnava te ugovore. 5. Za potrebe stavka 1. ovog članka institucije određuju vrijednost multiplikatora upotrijebljenog u izračunu potencijalne buduće izloženosti u skladu s člankom 278. stavkom 1. na jedan, osim u slučaju ugovora o izvedenicama s klijentima prema kojima kvalificirana središnja druga ugovorna strana poravnava te ugovore. 6. Odstupajući od stavka 1. ovog članka, institucije mogu upotrebljavati metodu iz dijela trećeg glave II. poglavlja 6. odjeljka 4. ili 5. za određivanje vrijednosti izloženosti ugovora o izvedenicama iz točaka 1. i 2. Priloga II., ali samo ako se tom istom metodom koriste za određivanje vrijednosti izloženosti tih ugovora za potrebe ispunjavanja kapitalnih zahtjeva iz članka 92. Ako institucije primjenjuju jednu od metoda iz prvog podstavka, one ne smanjuju mjeru ukupne izloženosti za iznos nadoknade koju su primile. Članak 429.d Dodatne odredbe o izračunu vrijednosti izloženosti prodanih kreditnih izvedenica 1. Za potrebe ovog članka „prodana kreditna izvedenica” znači financijski instrument kojim institucija efektivno pruža kreditnu zaštitu uključujući ugovore o razmjeni na osnovi nastanka statusa neispunjavanja obveza, ugovore o razmjeni ukupnog prinosa i opcije ako institucija ima obvezu pružati kreditnu zaštitu pod uvjetima navedenima u ugovoru o opcijama. 2. Uz izračun utvrđen u članku 429.c, institucije u izračun vrijednosti izloženosti prodanih kreditnih izvedenica uključuju efektivne zamišljene iznose na koje se odnose prodane kreditne izvedenice umanjene za negativne promjene fer vrijednosti koje su uključene u osnovni kapital u vezi s tim prodanim kreditnim izvedenicama. Institucije izračunavaju efektivni zamišljeni iznos prodanih kreditnih izvedenica prilagođavanjem zamišljenog iznosa tih izvedenica kako bi odražavao stvarnu izloženost ugovora u kojima je primijenjena financijska poluga ili koji su na drugi način poboljšani strukturom transakcije. 3. Institucije mogu u potpunosti ili djelomično umanjiti vrijednost izloženosti koja se izračunava u skladu sa stavkom 2. za efektivni zamišljeni iznos kupljenih kreditnih izvedenica, pod uvjetom da su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
Za potrebe izračuna potencijalne buduće izloženosti u skladu s člankom 429.c stavkom 1. institucije mogu iz skupa za netiranje isključiti dio prodane kreditne izvedenice za koji nije izvršen prijeboj u skladu s prvim podstavkom ovog stavka i za koji je efektivni zamišljeni iznos uključen u mjeru ukupne izloženosti. 4. Za potrebe stavka 3. točke (b) „značajni uvjet” znači bilo koja karakteristika kreditne izvedenice koja je relevantna za njezino vrednovanje, uključujući razinu podređenosti, opcionalnost, kreditne događaje, odnosni referentni subjekt ili skup subjekata i odnosnu referentnu obvezu ili skup obveza, uz iznimku zamišljenog iznosa i preostalog roka do dospijeća kreditne izvedenice. Dva referentna imena ista su samo ako se odnose na isti pravni subjekt. 5. Odstupajući od stavka 3. točke (b), institucije mogu upotrebljavati kupljene kreditne izvedenice po skupu referentnih imena radi prijeboja prodanih kreditnih izvedenica po pojedinačnim referentnim imenima u tom skupu ako su skup referentnih subjekata i razina podređenosti u objema transakcijama iste. 6. Institucije ne umanjuju efektivni zamišljeni iznos prodane kreditne izvedenice ako kreditnu zaštitu kupuju na temelju ugovora o razmjeni ukupnog prinosa i primljena neto plaćanja evidentiraju kao neto prihod, ali ne evidentiraju nasuprotno smanjenje vrijednosti prodane kreditne izvedenice u osnovnom kapitalu. 7. U slučaju kupljenih kreditnih izvedenica u skupu referentnih obveza, institucija može umanjiti efektivni zamišljeni iznos prodanih kreditnih izvedenica po pojedinačnim referentnim obvezama za efektivni zamišljeni iznos kupljenih kreditnih izvedenica u skladu sa stavkom 3. samo ako je kupljena zaštita ekonomski jednakovrijedna kupnji zaštite zasebno po svakoj pojedinačnoj obvezi u skupu. Članak 429.e Uvećanje za kreditni rizik druge ugovorne strane u transakcijama financiranja vrijednosnih papira 1. Uz izračun vrijednosti izloženosti transakcija financiranja vrijednosnih papira, uključujući one izvanbilančne u skladu s člankom 429.b stavkom 1., institucije u mjeru ukupne izloženosti uključuju uvećanje za kreditni rizik druge ugovorne strane izračunan u skladu sa stavkom 2. ili 3. ovog članka, ovisno o slučaju. 2. Institucije izračunavaju uvećanje za transakcije s drugom ugovornom stranom koje nisu predmet standardiziranog sporazuma o netiranju koji ispunjava uvjete iz članka 206. za svaku transakciju zasebno u skladu sa sljedećom formulom:
pri čemu je:
iznosi nula ako se Ei odnosi na gotovinu pozajmljenu drugoj ugovornoj strani, a povezano gotovinsko potraživanje ne ispunjava uvjete za netiranje utvrđene člankom 429.b stavkom 4. 3. Institucije izračunavaju uvećanje za transakcije s drugom ugovornom stranom koje su predmet standardiziranog sporazuma o netiranju koji ispunjava uvjete iz članka 206. za svaki sporazum zasebno u skladu sa sljedećom formulom:
pri čemu je:
4. Za potrebe stavaka 2. i 3. pojam druga ugovorna strana uključuje i agenta treće strane koji prima kolateral u obliku depozita te upravlja kolateralom u slučaju transakcija s trećom stranom. 5. Odstupajući od stavka 1. ovog članka, institucije mogu metodu iz članka 222. primjenjivati za određivanje uvećanja za transakcije financiranja vrijednosnih papira uključujući one izvanbilančne, podložno donjoj granici od 20 % na primjenjivi ponder rizika. Institucije mogu tu metodu primjenjivati samo ako je primjenjuju i za izračun vrijednosti izloženosti tih transakcija za potrebe ispunjavanja kapitalnih zahtjeva iz članka 92. stavka 1. točaka (a), (b) i (c). 6. Ako se repo transakcija obračunava kao prodaja u skladu s primjenjivim računovodstvenim okvirom, institucija poništava sve računovodstvene unose povezane s prodajom. 7. Ako institucija djeluje kao posrednik između dviju strana u transakciji financiranja vrijednosnih papira, uključujući izvanbilančne transakcije, na izračun mjere ukupne izloženosti institucije primjenjuju se sljedeće odredbe:
Članak 429.f Izračun vrijednosti izloženosti izvanbilančnih stavki 1. Institucije izračunavaju, u skladu s člankom 111. stavkom 1., vrijednost izloženosti izvanbilančnih stavki, isključujući ugovore o izvedenicama navedene u Prilogu II., kreditne izvedenice, transakcije financiranja vrijednosnih papira i pozicije navedene u članku 429.d. Ako se obveza odnosi na produljenje druge obveze, primjenjuje se članak 166. stavak 9. 2. Odstupajući od stavka 1., institucija može umanjiti ekvivalentni iznos kreditne izloženosti izvanbilančne stavke za odgovarajući iznos specifičnih ispravaka vrijednosti za kreditni rizik. Izračun podliježe donjem pragu koji iznosi nula. 3. Odstupajući od stavka 1. ovog članka, institucije primjenjuju konverzijski faktor od 10 % na izvabilančne stavke s niskim rizikom iz članka 111. stavka 1. točke (d). Članak 429.g Izračun vrijednosti izloženosti redovnih kupnji i prodaja koje čekaju namiru 1. Institucije gotovinu koja se odnosi na redovne prodaje i vrijednosne papire koji se odnose na redovne kupnje koji se iskazuju u bilanci do datuma namire tretiraju kao imovinu u skladu s člankom 429. stavkom 4. točkom (a). 2. Institucije koje, u skladu s primjenjivim računovodstvenim okvirom, na redovne kupnje i prodaje koje čekaju namiru primjenjuju računovodstveno priznavanje na datum trgovanja, poništavaju svaki prijeboj, dopušten tim okvirom, gotovinskih potraživanja za redovne prodaje koje čekaju namiru s gotovinskim obvezama za redovne kupnje koje čekaju namiru. Nakon što su poništile računovodstveni prijeboj, institucije mogu izvršiti prijeboj tih gotovinskih potraživanja s gotovinskim obvezama ako se povezane redovne prodaje i kupnje namiruju na temelju isporuke po plaćanju. 3. Institucije koje, u skladu s primjenjivim računovodstvenim okvirom, na redovne kupnje i prodaje koje čekaju namiru primjenjuju računovodstveno priznavanje na datum namire, u mjeru ukupne izloženosti uključuju cijelu nominalnu vrijednost obveza za plaćanje koje se odnose na redovne kupnje. Institucije mogu izvršiti prijeboj cijele nominalne vrijednosti obveza za plaćanje koje se odnose na redovne kupnje s cijelom nominalnom vrijednošću gotovinskih potraživanja koja se odnose na redovne prodaje koje čekaju namiru samo ako su ispunjena oba sljedeća uvjeta:
(*13) Direktiva 2008/48/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2008. o ugovorima o potrošačkim kreditima i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 87/102/EEZ (SL L 133, 22.5.2008., str. 66.).”;" |
118. |
iza članka 429.g umeće se sljedeći dio: „DIO SEDMI A ZAHTJEVI ZA IZVJEŠĆIVANJE Članak 430. Izvješćivanje o bonitetnim zahtjevima i financijskim informacijama 1. Institucije svoja nadležna tijela izvješćuju o sljedećem:
Institucije izuzete u skladu s člankom 6. stavkom 5. ne podliježu zahtjevu za izvješćivanje o omjeru financijske poluge iz prvog podstavka točke (a) ovog stavka na pojedinačnoj osnovi. 2. Uz izvješćivanje o omjeru financijske poluge iz stavka 1. prvog podstavka točke (a) i kako bi se nadležnim tijelima omogućilo praćenje volatilnosti omjera financijske poluge, posebno oko referentnih datuma izvješćivanja, velike institucije svoja nadležna tijela izvješćuju o određenim komponentama omjera financijske poluge na temelju prosjekâ tijekom izvještajnog razdoblja i podacima upotrijebljenima za izračun tih prosjeka. 3. Osim izvješćivanja o bonitetnim zahtjevima iz stavka 1. ovog članka, institucije svoja nadležna tijela izvješćuju o financijskim informacijama ako su institucije jedno od sljedećeg:
4. Nadležna tijela mogu od kreditnih institucija koje svoj regulatorni kapital utvrđuju na konsolidiranoj osnovi u skladu s međunarodnim računovodstvenim standardima u skladu s člankom 24. stavkom 2. zatražiti da o financijskim informacijama izvješćuju u skladu s ovim člankom. 5. Izvješćivanjem o financijskim informacijama iz stavaka 3. i 4. obuhvaćene su samo informacije koje su potrebne da bi se dobio potpun pregled nad profilom rizičnosti institucije i pregled nad sistemskim rizicima koje institucija predstavlja za financijski sektor ili realno gospodarstvo u skladu s Uredbom (EU) br. 1093/2010. 6. Zahtjevi za izvješćivanje iz ovog članka primjenjuju se na institucije razmjerno njihovoj veličini i složenosti te prirodi i razini rizika njihova poslovanja, uzimajući u obzir izvješće iz stavka 8. 7. EBA sastavlja nacrt provedbenih tehničkih standarda kako bi odredila jedinstvene formate i obrasce za izvješćivanje, upute i metodologiju za upotrebu tih obrazaca, učestalost i datume izvješćivanja, definicije i informatička rješenja za izvješćivanje iz stavaka od 1. do 4. Bilo koji novi zahtjevi za izvješćivanje utvrđeni u tim provedbenim tehničkim standardima ne primjenjuju se najmanje šest mjeseci od datuma njihova stupanja na snagu. Za potrebe stavka 2. nacrtom provedbenih tehničkih standarda određuje se o kojim se komponentama omjera financijske poluge izvješćuje s pomoću vrijednosti na kraju dana ili na kraju mjeseca. U tu svrhu EBA uzima u obzir oboje od sljedećeg:
EBA podnosi Komisiji nacrt provedbenih tehničkih standarda iz ovog stavka do 28. lipnja 2021., osim u vezi sa sljedećim:
Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje provedbenih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1093/2010. 8. EBA procjenjuje troškove i koristi zahtjeva za izvješćivanje utvrđenih u Provedbenoj uredbi Komisije (EU) br. 680/2014 (*14) u skladu s ovim stavkom i izvješćuje Komisiju o svojim nalazima do 28. lipnja 2020. Ta se procjena provodi posebno u odnosu na male i jednostavne institucije. Za te potrebe u izvješću se:
EBA tom izvješću prilaže nacrt provedbenih tehničkih standarda iz stavka 7. 9. Nadležna tijela savjetuju se s EBA-om o tome trebaju li institucije, osim onih iz stavaka 3. i 4., izvješćivati o financijskim informacijama na konsolidiranoj osnovi u skladu sa stavkom 3., pod uvjetom da su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
EBA sastavlja nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se određuju formati i obrasci kojima se institucije iz prvog podstavka koriste u svrhe navedene u tom podstavku. Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje provedbenih tehničkih standarda navedenih u drugom podstavku u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1093/2010. 10. Ako nadležno tijelo smatra da su informacije koje nisu obuhvaćene provedbenim tehničkim standardima iz stavka 7. potrebne u svrhe navedene u stavku 5., ono obavješćuje EBA-u i ESRB o dodatnim informacijama za koje smatra da ih je potrebno uključiti u provedbene tehničke standarde iz tog stavka. 11. Nadležna tijela mogu izuzeti od primjene zahtjev za podnošenje bilo kojih podataka utvrđenih u obrascima za izvješćivanje iz provedbenih tehničkih standarda navedenih u ovom članku ako su ti podaci podvostručeni. Za te potrebe podvostručeni podaci podrazumijeva sve podatke koji su već dostupni nadležnim tijelima na neki drugi način osim prikupljanja tih obrazaca za izvješćivanje, među ostalim ako se te podatke može prikupiti iz podataka koji su već dostupni nadležnim tijelima u različitim formatima ili razini detaljnosti; nadležno tijelo može odobriti izuzeća iz ovog stavka samo ako podaci koji su primljeni, objedinjeni ili agregirani takvim alternativnim metodama identični podacima o kojima bi inače trebalo izvijestiti u skladu s odgovarajućim provedbenim tehničkim standardima. Nadležna tijela, sanacijska tijela i imenovana tijela koriste se razmjenom podataka kad god je to moguće kako bi smanjila zahtjeve za izvješćivanje. Primjenjuju se odredbe o razmjeni informacija i čuvanju poslovne tajne kako su utvrđene u glavi VII. poglavlju I. odjeljku II. Direktive 2013/36/EU. Članak 430.a Specifične obveze izvješćivanja 1. Institucije izvješćuju svoja nadležna tijela na godišnjoj osnovi o sljedećim agregiranim podacima za svako nacionalno tržište nekretnina kojemu su izložene:
2. O podacima iz stavka 1. izvješćuje se nadležno tijelo matične države članice relevantne institucije. Ako institucija ima podružnicu u drugoj državi članici, o podacima koji se odnose na tu podružnicu također se izvješćuju nadležna tijela države članice domaćina. Zasebno se iskazuju podaci o svakom tržištu nekretnina u Uniji prema kojem je relevantna institucija izložena. 3. Nadležna tijela godišnje na agregiranoj osnovi objavljuju podatke navedene u stavku 1. točkama od (a) do (f) zajedno s dostupnim povijesnim podacima. Nadležno tijelo dužno je na zahtjev drugog nadležnog tijela iz neke od država članica ili na zahtjev EBA-e tom nadležnom tijelu ili EBA-i dostaviti detaljnije informacije o stanju na tržištu stambenih ili poslovnih nekretnina u toj državi članici. Članak 430.b Posebni zahtjevi za izvješćivanje za tržišni rizik 1. Od datuma početka primjene delegiranog akta iz članka 461.a institucije koje ne ispunjavaju uvjete iz članka 94. stavka 1. ni uvjete iz članka 325.a stavka 1., za sve svoje pozicije iz knjige trgovanja i iz knjige pozicija kojima se ne trguje podložne valutnom riziku ili robnom riziku, izvješćuju o rezultatima izračuna na temelju primjene alternativnoga standardiziranog pristupa iz dijela trećeg glave IV. poglavlja 1.a na istoj osnovi na kojoj takve institucije izvješćuju o obvezama iz članka 92. stavka 3. točke (b) podtočke i. i točke (c). 2. Institucije iz stavka 1. ovog članka zasebno izvješćuju o izračunima iz članka 325.c stavka 2. točaka (a), (b) i (c) za portfelj svih pozicija iz knjige trgovanja ili iz knjige pozicija kojima se ne trguje, a koje su podložne valutnom riziku i robnom riziku. 3. Osim zahtjeva iz stavka 1. ovog članka, od kraja trogodišnjeg razdoblja nakon datuma stupanja na snagu posljednjih regulatornih tehničkih standarda iz članka 325.bd stavka 7., članka 325.be stavka 3., članka 325.bf stavka 9., članka 325.bg stavka 4., za pozicije dodijeljene organizacijskim jedinicama za trgovanje za koje su institucijama nadležna tijela izdala odobrenje za primjenu alternativnog pristupa internih modela u skladu s člankom 325.az stavkom (2), institucije izvješćuju o rezultatima izračuna na temelju primjene tog pristupa iz dijela trećeg glave IV. poglavlja 1.b na istoj osnovi na kojoj takve institucije izvješćuju o obvezama iz članka 92. stavka 3. točke (b) podtočke i. i točke (c). 4. Za potrebe zahtjeva za izvješćivanje iz stavka 3. ovog članka institucije zasebno izvješćuju o izračunima iz članka 325.ba stavka 1. točke (a) podtočaka i. i ii., točke (b) podtočaka i. i ii. te za portfelj svih pozicija iz knjige trgovanja ili iz knjige pozicija kojima se ne trguje, a koje su podložne valutnom riziku i robnom riziku dodijeljenom organizacijskim jedinicama za trgovanje za koje je institucija dobila odobrenje nadležnih tijela za primjenu alternativnog pristupa internih modela u skladu s člankom 325.az stavkom (2). 5. Institucije mogu primjenjivati kombinaciju pristupa iz stavaka 1. i 3. unutar grupe pod uvjetom da izračun u skladu s pristupom iz stavka 1. ne premašuje 90 % ukupnog izračuna. U protivnom institucije primjenjuju pristup iz stavka 1. za sve svoje pozicije iz knjige trgovanja i iz knjige pozicija kojima se ne trguje, a koje su podložne valutnom riziku ili robnom riziku. 6. EBA izrađuje nacrt provedbenih tehničkih standarda kako bi odredila jedinstvene obrasce za izvješćivanje, upute i metodologiju za upotrebu tih obrazaca, učestalost i datume izvješćivanja, definicije i informatička rješenja za izvješćivanje iz ovog članka. Bilo koji novi zahtjevi za izvješćivanje utvrđeni u tim provedbenim tehničkim standardima ne primjenjuju se najmanje šest mjeseci od datuma njihova stupanja na snagu. EBA podnosi Komisiji taj nacrt provedbenih tehničkih standarda do 30. lipnja 2020. Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje provedbenih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1093/2010. Članak 430.c Izvješće o izvedivosti o integriranom sustavu izvješćivanja 1. EBA priprema izvješće o izvedivosti u odnosu na izradu usklađenog i integriranog sustava za prikupljanje statističkih podataka, sanacijskih podataka i bonitetnih podataka te izvješćuje Komisiju o svojim nalazima do 28. lipnja 2020. 2. Pri sastavljanju izvješća o izvedivosti EBA uključuje nadležna tijela, kao i tijela koja su odgovorna za sustave osiguranja depozita, sanaciju, a posebno ESSB. U izvješću se uzima u obzir prethodni rad ESSB-a u vezi s integriranim skupovima podataka te se ono temelji na cjelokupnoj analizi troškova i koristi, uključujući u najmanjoj mjeri:
3. U roku od jedne godine nakon podnošenja izvješća iz ovog članka Komisija, prema potrebi i uzimajući u obzir izvješće EBA-e o izvedivosti, Europskom parlamentu i Vijeću podnosi zakonodavni prijedlog o uspostavi standardiziranog i integriranog sustava izvješćivanja za zahtjeve za izvješćivanje. (*14) Provedbena uredba Komisije (EU) br. 680/2014 оd 16. travnja 2014. o utvrđivanju provedbenih tehničkih standarda o nadzornom izvješćivanju institucija u skladu s Uredbom (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 191, 28.6.2014., str. 1.).”;" |
119. |
dio osmi zamjenjuje se sljedećim: „DIO OSMI OBJAVE INSTITUCIJA GLAVA I. OPĆA NAČELA Članak 431. Zahtjevi za objavu i politike objave 1. Institucije javno objavljuju informacije iz glava II. i III. u skladu s odredbama utvrđenima u ovoj glavi, uz primjenu iznimki iz članka 432. 2. Institucije koje su dobile odobrenje nadležnih tijela u skladu s dijelom trećim u vezi s instrumentima i metodologijama iz glave III. ovog dijela dužne su javno objaviti informacije navedene u tom odobrenju. 3. Upravljačko tijelo ili više rukovodstvo donosi formalne politike za ispunjenje zahtjeva za objavu utvrđenih u ovom dijelu te uspostavlja i održava interne procese, sustave i kontrole kojima se provjerava da su objave institucija primjerene i u skladu sa zahtjevima utvrđenima u ovom dijelu. Barem jedan član upravljačkog tijela ili višeg rukovodstva potvrđuje u pisanom obliku da je relevantna institucija objavila informacije propisane u ovom dijelu u skladu s formalnim politikama i internim procesima, sustavima i kontrolama. Pisana potvrda i ključni elementi formalnih politika koje institucije primjenjuju radi ispunjavanja zahtjeva za objavu uključuju se u objave institucija. Informacije koje treba objaviti u skladu s ovim dijelom podliježu razini interne verifikacije jednakoj onoj koja se primjenjuje na izvješće o upravljanju koje je dio financijskog izvještaja institucije. Institucije su ujedno dužne imati uspostavljene politike kojima se provjerava prikazuju li njihove objave sudionicima na tržištu njihov cjelovit profil rizičnosti. Ako smatraju da objave propisane u ovom dijelu sudionicima na tržištu ne prikazuju cjelovit profil rizičnosti, institucije javno objavljuju dodatne informacije uz informacije koje treba objaviti u skladu s ovim dijelom. Od institucija se, međutim, zahtijeva da objavljuju samo informacije koje su materijalno značajne, a koje nisu zaštićene ili povjerljive, kako se navodi u članku 432. 4. Uz sve kvantitativne objave prilaže se kvalitativan opis i sve druge dodatne informacije koje bi mogle biti potrebne korisnicima tih informacija kako bi razumjeli kvantitativne objave, posebno ističući svaku značajnu promjenu bilo koje objave u odnosu na informacije iz prethodnih objava. 5. Institucije na zahtjev objašnjavaju svoje odluke o dodjeli rejtinga MSP-ovima i drugim korporativnim podnositeljima zahtjeva za kredit, ako je potrebno i pisanim putem. Administrativni troškovi tog objašnjenja razmjerni su veličini kredita. Članak 432. Informacije koje nisu materijalno značajne, zaštićene ili povjerljive informacije 1. Uz iznimku objava iz članka 435. stavka 2. točke (c), članka 437. i članka 450., institucije mogu izostaviti objavu jedne ili više informacija iz glava II. i III. ako se informacije iz tih objava ne smatraju materijalno značajnima. Informacije se smatraju materijalno značajnima ako bi njihovo izostavljanje ili pogrešno navođenje moglo promijeniti ili utjecati na procjenu ili odluku korisnika tih informacija koji se na njih oslanja pri donošenju poslovnih odluka. U skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1093/2010 EBA izdaje smjernice o načinu na koji institucije trebaju primijeniti materijalnu značajnost u vezi sa zahtjevima za objavu iz glava II. i III. 2. Institucije mogu izostaviti jednu ili više informacija iz glava II. i III. ako te informacije uključuju informacije koje se smatraju zaštićenima ili povjerljivima u skladu s ovim stavkom, osim u slučaju objava iz članaka 437. i 450. Informacije se smatraju zaštićenima ako bi njihova javna objava ugrozila konkurentski položaj institucija. Zaštićene informacije mogu uključivati informacije o proizvodima ili sustavima čija bi objava konkurentima umanjila vrijednost s njima povezanih ulaganja institucija. Informacije se smatraju povjerljivima ako se institucije na temelju obveza prema klijentima ili na temelju drugih odnosa s drugim ugovornim stranama obvezuju na zaštitu povjerljivosti tih informacija. U skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1093/2010 EBA izdaje smjernice o načinu na koji institucije trebaju primjenjivati zaštićene i povjerljive informacije u odnosu na zahtjeve za objavu iz glava II. i III. 3. U iznimnim slučajevima iz stavka 2. dotična institucija u svojim objavama navodi da se određene informacije ne objavljuju i razlog njihova neobjavljivanja te objavljuje općenitije informacije o predmetu zahtjeva za objavu, osim ako je taj predmet zahtjeva zaštićen ili povjerljiv. Članak 433. Učestalost i opseg objava Institucije objavljuju informacije propisane u glavama II. i III. na način koji je utvrđen u člancima 433.a, 433.b i 433.c. Godišnje objave provode se na isti datum na koji institucije objavljuju svoje financijske izvještaje ili što je prije moguće nakon toga. Polugodišnje i tromjesečne informacije objavljuju se na isti datum na koji institucije objavljuju svoje financijske izvještaje za odgovarajuće razdoblje, ako je primjenjivo, ili što je prije moguće nakon toga. Svaka odgoda objave informacija propisanih u ovom dijelu u odnosu na datum objave relevantnih financijskih izvještaja mora biti razumna i u svakom slučaju njome se ne smiju prekršiti rokovi koje su utvrdila nadležna tijela u skladu s člankom 106. Direktive 2013/36/EU. Članak 433.a Objave velikih institucija 1. Velike institucije objavljuju dolje navedene informacije uz sljedeću učestalost:
2. Odstupajući od stavka 1., velike institucije osim GSV institucija koje nisu uvrštene na burzi objavljuju dolje navedene informacije uz sljedeću učestalost:
3. Velike institucije na koje se primjenjuje članak 92.a ili 92.b objavljuju informacije propisane člankom 437.a na polugodišnjoj osnovi, osim ključnih pokazatelja iz članka 447. točke (h), koji se trebaju objavljivati na tromjesečnoj osnovi. Članak 433.b Objave malih i jednostavnih institucija 1. Male i jednostavne institucije objavljuju dolje navedene informacije uz sljedeću učestalost:
2. Odstupajući od stavka 1. ovog članka, male i jednostavne institucije koje nisu uvrštene na burzi objavljuju ključne pokazatelje iz članka 447. na godišnjoj osnovi. Članak 433.c Objave drugih institucija 1. Institucije na koje se ne primjenjuju članci 433.a ili 433.b objavljuju dolje navedene informacije uz sljedeću učestalost:
2. Odstupajući od stavka 1. ovog članka, druge institucije koje nisu uvrštene na burzi objavljuju sljedeće informacije na godišnjoj osnovi:
Članak 434. Način objave 1. Institucije sve informacije propisane u glavama II. i III. objavljuju u elektroničkom formatu i na jedinstvenom mediju ili lokaciji. Jedinstveni medij ili lokacija znači zaseban dokument kojim se korisnicima informacija osigurava jednostavno dostupan izvor informacija o bonitetu ili poseban odjeljak koji je dio financijskih izvještaja ili financijskih izvješća institucija ili koji je njima priložen te koji sadržava potrebne objavljene informacije i koje ti korisnici mogu jednostavno utvrditi. 2. Institucije na svojim internetskim stranicama, ili na nekoj drugoj odgovarajućoj lokaciji ako ne postoje internetske stranice, stavljaju na raspolaganje arhivu informacija koje moraju objaviti u skladu s ovim dijelom. Ta je arhiva dostupna u razdoblju koje ne smije biti kraće od razdoblja pohrane informacija sadržanih u financijskim izvještajima institucija koje je utvrđeno nacionalnim propisima. Članak 434.a Jedinstveni formati za objavu EBA sastavlja nacrt provedbenih tehničkih standarda kojima se određuju jedinstveni formati za objavu i povezane upute u skladu s kojima se objavljuju informacije propisane u glavama II. i III. Tim se jedinstvenim formatima za objavu pružaju dovoljno sveobuhvatne i usporedive informacije korisnicima tih informacija kako bi mogli procijeniti profil rizičnosti institucija i mjeru u kojoj ispunjavaju zahtjeve utvrđene u dijelovima od prvog do sedmog. Radi lakše usporedivosti informacija nastoji se da formati za objavu iz provedbenih tehničkih standarda budu usklađeni s međunarodnim standardima za objave. Jedinstveni formati za objavu su, prema potrebi, u tabličnom obliku. EBA podnosi Komisiji taj nacrt provedbenih tehničkih standarda do 28. lipnja 2020. Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje tih provedbenih tehničkih standarda u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1093/2010. GLAVA II. TEHNIČKI KRITERIJI TRANSPARENTNOSTI I OBJAVE Članak 435. Objava ciljeva i politika upravljanja rizikom 1. Institucije objavljuju svoje ciljeve i politike upravljanja rizikom za svaku pojedinu kategoriju rizika, uključujući rizike iz ove glave. Te objave uključuju:
2. Institucije objavljuju sljedeće informacije o mehanizmima upravljanja:
Članak 436. Objava opsega primjene Institucije objavljuju sljedeće informacije u vezi s opsegom primjene ove Uredbe:
Članak 437. Objava regulatornog kapitala Institucije objavljuju sljedeće informacije u vezi sa svojim regulatornim kapitalom:
Članak 437.a Objava regulatornog kapitala i prihvatljivih obveza Institucije na koje se primjenjuje članak 92.a ili 92.b objavljuju sljedeće informacije u vezi sa svojim regulatornim kapitalom i prihvatljivim obvezama:
Članak 438. Objava kapitalnih zahtjeva i iznosa izloženosti ponderiranih rizikom Institucije objavljuju sljedeće informacije u vezi s ispunjenjem zahtjeva iz članka 92. ove Uredbe te zahtjeva iz članka 73. i članka 104. stavka 1. točke (a) Direktive 2013/36/EU:
Članak 439. Objava izloženosti kreditnom riziku druge ugovorne strane Institucije objavljuju sljedeće informacije u vezi sa svojom izloženošću kreditnom riziku druge ugovorne strane kako je određeno u dijelu trećem glavi II. poglavlju 6.:
Ako središnja banka države članice pruži likvidnosnu pomoć u obliku transakcija razmjene kolaterala, nadležno tijelo može od zahtjevâ iz prvog podstavka točaka (d) i (e) izuzeti institucije ako to nadležno tijelo smatra da bi se objavom informacija iz tih točaka moglo otkriti da je pružena likvidnosna pomoć u izvanrednim situacijama. Nadležno tijelo u te svrhe utvrđuje primjerene pragove i objektivne kriterije. Članak 440. Objava protucikličkih zaštitnih slojeva kapitala Institucije objavljuju sljedeće informacije u vezi s ispunjenjem zahtjeva za protuciklički zaštitni sloj kapitala iz glave VII. poglavlja 4. Direktive 2013/36/EU:
Članak 441. Objava pokazatelja globalne sistemske značajnosti GSV institucije na godišnjoj osnovi objavljuju vrijednosti pokazatelja upotrijebljenih za utvrđivanje njihovih rezultata u skladu s metodologijom određivanja iz članka 131. Direktive 2013/36/EU. Članak 442. Objava izloženosti kreditnom riziku i razrjeđivačkom riziku Institucije objavljuju sljedeće informacije u vezi sa svojim izloženostima kreditnom riziku i razrjeđivačkom riziku:
Članak 443. Objava opterećene i neopterećene imovine Institucije objavljuju informacije u vezi sa svojom opterećenom i neopterećenom imovinom. Za te potrebe institucije primjenjuju knjigovodstvenu vrijednost po kategoriji izloženosti razvrstane prema kvaliteti imovine i ukupan iznos knjigovodstvene vrijednosti opterećene i neopterećene imovine. Objavom informacija o opterećenoj i neopterećenoj imovini ne smije se otkriti likvidnosna pomoć u izvanrednim situacijama koju pružaju središnje banke. Članak 444. Objava primjene standardiziranog pristupa Institucije koje izračunavaju iznose izloženosti ponderirane rizikom u skladu s dijelom trećim glavom II. poglavljem 2. objavljuju sljedeće informacije za svaku kategoriju izloženosti iz članka 112.:
Članak 445. Objava izloženosti tržišnom riziku Institucije koje izračunavaju svoje kapitalne zahtjeve u skladu s člankom 92. stavkom 3. točkama (b) i (c) dužne su objaviti te zahtjeve zasebno za svaki rizik iz tih točaka. K tome, kapitalni zahtjevi za specifični kamatni rizik sekuritizacijskih pozicija objavljuje se zasebno. Članak 446. Objava upravljanja operativnim rizikom Institucije objavljuju sljedeće informacije o upravljanju operativnim rizikom:
Članak 447. Objava ključnih pokazatelja Institucije objavljuju u tabličnom obliku sljedeće ključne pokazatelje:
Članak 448. Objava izloženosti kamatnom riziku za pozicije koje se ne drže u knjizi trgovanja 1. Od 28. lipnja 2021. institucije objavljuju sljedeće kvantitativne i kvalitativne informacije o rizicima koji proizlaze iz mogućih promjena kamatnih stopa koje utječu i na ekonomsku vrijednost vlasničkih instrumenata i na neto kamatni prihod od poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje kako se navodi u članku 84. i članku 98. stavku 5. Direktive 2013/36/EU:
2. Odstupajući od stavka 1. ovog članka, zahtjevi iz stavka 1. točke (c) i točke (e) podtočaka od i. do iv. ovog članka ne primjenjuju se na institucije koje primjenjuju standardiziranu metodologiju ili pojednostavnjenu standardiziranu metodologiju iz članka 84. stavka 1. Direktive 2013/36/EU. Članak 449. Objava izloženosti sekuritizacijskim pozicijama Institucije koje izračunavaju iznose izloženosti ponderirane rizikom u skladu s dijelom trećim glavom II. poglavljem 5. ili kapitalne zahtjeve u skladu s člankom 337. ili 338. objavljuju sljedeće informacije odvojeno za poslove koji se vode u knjizi trgovanja i knjizi pozicija kojima se ne trguje:
Članak 449.a Objava ekoloških, društvenih i upravljačkih rizika (ESG rizici) Od 28. lipnja 2022. velike institucije koje su izdale vrijednosne papire koji su uvršteni za trgovanje na uređenom tržištu bilo koje države članice, kako je definirano člankom 4. stavkom 1. točkom 21. Direktive 2014/65/EU objavljuju informacije o ESG rizicima, uključujući fizičke rizike i rizike tranzicije, kako je definirano u izvješću iz članka 98. stavka 8. Direktive 2013/36/EU. Informacije iz prvog stavka objavljuju se na godišnjoj osnovi za prvu godinu, a zatim dvaput godišnje. Članak 450. Objava politike primitaka 1. Institucije objavljuju sljedeće informacije u pogledu svoje politike primitaka te praksi za one kategorije zaposlenika čije profesionalne aktivnosti imaju značajan utjecaj na profil rizičnosti institucije:
Za potrebe prvog podstavka točke (k) ovog stavka institucije koje imaju koristi od takvog odstupanja navode temelji li se ta korist na odstupanju iz članka 94. stavka 3. točke (a) ili (b) Direktive 2013/36/EU. Navode i na koja načela primitaka primjenjuju odstupanja, broj zaposlenika koji imaju koristi od odstupanja i njihove ukupne primitke, podijeljeno na fiksne i varijabilne primitke. 2. U slučaju velikih institucija javnosti se na raspolaganje stavljaju kvantitativne informacije o primicima kolektivnog upravljačkog tijela institucija iz ovog članka, pri čemu se razlikuju članovi s izvršnim i neizvršnim funkcijama. Institucije ispunjavaju zahtjeve iz ovog članka na način koji je primjeren njihovoj veličini, unutarnjoj organizaciji te vrsti, opsegu i složenosti njihovih aktivnosti ne dovodeći u pitanje Uredbu (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća (*15). Članak 451. Objava omjera financijske poluge 1. Institucije koje podliježu odredbama iz dijela sedmog objavljuju sljedeće informacije o omjeru financijske poluge kako je izračunano u skladu s člankom 429. i upravljanju rizikom prekomjerne financijske poluge:
2. Javne razvojne kreditne institucije kako su definirane člankom 429.a stavkom 2. objavljuju omjer financijske poluge bez prilagodbe mjere ukupne izloženosti utvrđene u skladu s člankom 429.a stavkom 1. prvim podstavkom točkom (d). 3. Uz navedeno u stavku 1. točkama (a) i (b) ovog članka, velike institucije objavljuju omjer financijske poluge i raščlambu mjere ukupne izloženosti iz članka 429. stavka 4. na temelju prosjekâ izračunanih u skladu s provedbenim aktom iz članka 430. stavka 7. Članak 451.a Objava likvidnosnih zahtjeva 1. Institucije na koje se primjenjuje dio šesti objavljuju u skladu s ovim člankom informacije o svojem koeficijentu likvidnosne pokrivenosti, omjeru neto stabilnih izvora financiranja i upravljanju likvidnosnim rizikom. 2. Institucije objavljuju sljedeće informacije o koeficijentu likvidnosne pokrivenosti kako je izračunan u skladu s delegiranim aktom iz članka 460. stavka 1.:
3. Institucije objavljuju sljedeće informacije u odnosu na svoj omjer neto stabilnih izvora financiranja kako je izračunan u skladu s dijelom šestim glavom IV.:
4. Institucije objavljuju aranžmane, sustave, procese i strategije uspostavljene radi utvrđivanja, mjerenja i praćenja svojeg likvidnosnog rizika te upravljanja tim rizikom u skladu s člankom 86. Direktive 2013/36/EU. GLAVA III. KVALIFIKACIJSKI ZAHTJEVI ZA PRIMJENU POSEBNIH INSTRUMENATA ILI METODOLOGIJA Članak 452. Objava primjene IRB pristupa na kreditni rizik Institucije koje izračunavaju iznose izloženosti ponderirane kreditnim rizikom u skladu s IRB pristupom kreditnom riziku objavljuju sljedeće informacije:
Za potrebe točke (b) ovog članka institucije primjenjuju vrijednost izloženosti kako je definirano člankom 166. Članak 453. Objava primjene tehnika smanjenja kreditnog rizika Institucije koje primjenjuju tehnike smanjenja kreditnog rizika objavljuju sljedeće informacije:
Članak 454. Objava primjene naprednih pristupa za operativni rizik Institucije koje primjenjuju napredne pristupe iz članaka od 321. do 324. za izračun kapitalnih zahtjeva za operativni rizik objavljuju opis korištenja polica osiguranja i drugih mehanizama za prijenos rizika u svrhu smanjenja tog rizika. Članak 455. Primjena internih modela za tržišni rizik Institucije koje izračunavaju svoje kapitalne zahtjeve u skladu s člankom 363. dužne su objaviti sljedeće informacije:
(*15) Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).”;" |
120. |
u članku 456. dodaje se sljedeća točka:
|
121. |
u članku 457. točka (i) zamjenjuje se sljedećim:
|
122. |
članak 458. mijenja se kako slijedi:
|
123. |
članak 460. mijenja se kako slijedi:
|
124. |
umeće se sljedeći članak: „Članak 461.a Alternativni standardizirani pristup za tržišni rizik Za potrebe zahtjeva za izvješćivanje navedenih u članku 430.b stavku 1. Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 462. radi izmjene ove Uredbe uvođenjem tehničkih prilagodbi člancima 325.e, od 325.g do 325.j, 325.p, 325.q, 325.ae, 325.ak, 325.am, od 325.ap do 325.at, 325.av i 325.ax te radi određenja pondera rizika razreda 11. iz tablice 4. u članku 325.ah i pondera rizika za pokrivene obveznice koje su izdale kreditne institucije u trećim zemljama u skladu s člankom 325.ah te korelacije pokrivenih obveznica koje su izdale kreditne institucije u trećim zemljama u skladu s člankom 325.aj alternativnog standardiziranog pristupa iz dijela trećeg glave IV. poglavlja 1.a, uzimajući u obzir promjene u području međunarodnih regulatornih standarda. Komisija donosi delegirani akt iz stavka 1. do 31. prosinca 2019.”; |
125. |
članak 462. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 462. Izvršavanje delegiranja ovlasti 1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku. 2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 244. stavka 6. i članka 245. stavka 6., članaka od 456. do 460. i članka 461.a dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme počevši od 28. lipnja 2013. 3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 244. stavka 6. i članka 245. stavka 6., članaka od 456. do 460. i članka 461.a. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi. 4. Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. 5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću. 6. Delegirani akt donesen na temelju članka 244. stavka 6. i članka 245. stavka 6., članaka od 456. do 460. i članka 461.a stupa na snagu samo ako ni Europski parlament ni Vijeće u roku od tri mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za tri mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.” |
126. |
u članku 471. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim: „1. Odstupajući od članka 49. stavka 1., tijekom razdoblja od 31. prosinca 2018. do 31. prosinca 2024., institucije mogu odabrati da ne odbijaju ulaganja u kapital društava za osiguranje, društava za reosiguranje i osigurateljnih holdinga ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
|
127. |
članak 493. mijenja se kako slijedi:
|
128. |
članak 494. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 494. Prijelazne odredbe o zahtjevu za regulatorni kapital i prihvatljive obveze 1. Odstupajući od članka 92.a, od 27. lipnja 2019. do 31. prosinca 2021. institucije koje se smatraju sanacijskim subjektima i koje su GSV institucije ili dio GSV institucije moraju u svakom trenutku ispunjavati sljedeće zahtjeve za regulatorni kapital i prihvatljive obveze:
2. Odstupajući od članka 72.b stavka 3., od 27. lipnja 2019. do 31. prosinca 2021. mjera u kojoj se instrumenti prihvatljivih obveza iz članka 72.b stavka 3. mogu uključiti u stavke prihvatljivih obveza iznosi 2,5 % ukupnog iznosa izloženosti riziku izračunanog u skladu s člankom 92. stavcima 3. i 4. 3. Odstupajući od članka 72.b stavka 3., dok sanacijsko tijelo prvi put ne procijeni usklađenost s uvjetom iz točke (c) tog stavka, obveze ispunjavaju uvjete za instrumente prihvatljivih obveza do ukupnog iznosa koji, do 31. prosinca 2021., ne premašuje 2,5 %, a nakon toga datuma 3,5 % ukupnog iznosa izloženosti riziku izračunanog u skladu s člankom 92. stavcima 3. i 4., ako su ispunjeni uvjeti iz članka 72.b stavka 3. točaka (a) i (b).”; |
129. |
umeću se sljedeći članci: „Članak 494.a Nastavak priznavanja izdanja putem subjekata posebne namjene 1. Odstupajući od članka 52., instrumenti kapitala koje institucija nije izdala izravno ispunjavaju uvjete za instrumente dodatnog osnovnog kapitala do 31. prosinca 2021. samo ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
2. Odstupajući od članka 63., instrumenti kapitala koje institucija nije izdala izravno ispunjavaju uvjete za instrumente dodatnog osnovnog kapitala do 31. prosinca 2021. samo ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
Članak 494.b Nastavak priznavanja instrumenata regulatornog kapitala i instrumenata prihvatljivih obveza 1. Odstupajući od članaka 51. i 52., instrumenti izdani prije 27. lipnja 2019. ispunjavaju uvjete za instrumente dodatnog osnovnog kapitala najkasnije do 28. lipnja 2025. ako ispunjavaju uvjete iz članaka 51. i 52., osim uvjetâ iz članka 52. stavka 1. točaka (p), (q) i (r). 2. Odstupajući od članaka 62. i 63., instrumenti izdani prije 27. lipnja 2019. ispunjavaju uvjete za instrumente dopunskoga kapitala najkasnije do 28. lipnja 2025. ako ispunjavaju uvjete iz članaka 62. i 63., osim uvjetâ iz članka 63. točaka (n), (o) i (p). 3. Odstupajući od članka 72.a stavka 1. točke (a), obveze izdane prije 27. lipnja 2019. ispunjavaju uvjete za stavke prihvatljivih obveza ako ispunjavaju uvjete iz članka 72.b, osim uvjetâ iz članka 72.b stavka 2. točke (b) podtočke ii. i točaka od (f) do (m).”; |
130. |
članak 497. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 497. Kapitalni zahtjevi za izloženosti prema središnjim drugim ugovornim stranama 1. Ako središnja druga ugovorna strana treće zemlje podnese zahtjev za priznavanje u skladu s člankom 25. Uredbe (EU) br. 648/2012, institucije mogu tu središnju drugu ugovornu stranu smatrati kvalificiranom središnjom drugom ugovornom stranom u razdoblju od datuma kada je ta središnja druga ugovorna strana ESMA-i podnijela zahtjev za priznavanje do jednog od sljedećih datuma:
2. Do isteka roka iz stavka 1. ovog članka, ako središnja druga ugovorna strana iz tog stavka nema jamstveni fond i nema uspostavljen obvezujući aranžman sa svojim klirinškim članovima koji joj omogućava upotrebu cijelog ili dijela inicijalnog iznosa nadoknade primljenog od njezinih klirinških članova kao da je riječ o preduplatama, institucija zamjenjuje formulu za izračun kapitalnog zahtjeva iz članka 308. stavka 2. sa sljedećom formulom:
pri čemu je:
3. U iznimnim okolnostima, ako je to potrebno i razmjerno kako bi se izbjeglo narušavanje međunarodnih financijskih tržišta, Komisija provedbenim aktima u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 464. stavka 2. može donijeti odluku o jednom produljenju od 12 mjeseci prijelaznih odredaba iz stavka 1. ovog članka.”; |
131. |
u članku 498. stavku 1. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim: „1. Odredbe o kapitalnim zahtjevima iz ove Uredbe ne primjenjuju se na investicijska društva čija se osnovna djelatnost isključivo sastoji od pružanja investicijskih usluga ili obavljanja aktivnosti povezanih s financijskim instrumentima iz odjeljka C točaka 5., 6., 7., 9., 10. i 11. Priloga I. Direktivi 2014/65/EU te na koje se Direktiva 2004/39/EZ nije primjenjivala 31. prosinca 2006.”; |
132. |
u članku 499. stavak 3. briše se; |
133. |
članci 500. i 501. zamjenjuju se sljedećim: „Članak 500. Prilagodba za prodaje velikih razmjera 1. Odstupajući od članka 181. stavka 1. točke (a), institucija može prilagoditi svoje procjene LGD-a tako da djelomično ili u potpunosti prebije učinak prodajâ velikih razmjera izloženosti u statusu neispunjavanja obveza na ostvarene LGD-ove do razlike između prosjeka procijenjenih LGD-ova za usporedive izloženosti u statusu neispunjavanja obveza koje nisu konačno unovčene i prosjeka ostvarenih LGD-ova, među ostalim i na osnovi gubitaka ostvarenih zbog prodajâ velikih razmjera, čim se ispune svi sljedeći uvjeti:
Prilagodba iz prvog podstavka može se provesti samo do 28. lipnja 2022. i njezini učinci mogu trajati onoliko dugo koliko su odgovarajuće izloženosti uključene u vlastite procjene LGD-a institucije. 2. Institucije bez odgode obavješćuju nadležno tijelo kada je ispunjen uvjet iz stavka 1. točke (c). Članak 501. Prilagodba izloženosti ponderiranih rizikom prema MSP-ovima koje nisu u statusu neispunjavanja obveza 1. Institucije prilagođavaju iznose izloženosti ponderiranih rizikom za izloženosti prema MSP-ovima koje nisu u statusu neispunjavanja obveza (RWEA), koji su izračunani u skladu s dijelom trećim glavom II. poglavljem 2. ili 3., prema potrebi, u skladu sa sljedećom formulom:
pri čemu je:
2. Za potrebe ovog članka:
(*17) Preporuka Komisije 2003/361/EZ od 6. svibnja 2003. o definiciji mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća (SL L 124, 20.5.2003., str. 36.).”;" |
134. |
umeće se sljedeći članak: „Članak 501.a Prilagodba kapitalnih zahtjeva za kreditni rizik izloženosti prema subjektima koji financiraju fizičke strukture ili objekte, sustave i mreže za pružanje ili potporu u pružanju bitnih javnih usluga ili njima upravljaju 1. Kapitalni zahtjevi za kreditni rizik izračunani u skladu s dijelom III. glavom II. množe se s faktorom 0,75 pod uvjetom da izloženost ispunjava sve sljedeće uvjete:
2. Za potrebe stavka 1. točke (e) nastali novčani tokovi ne smatraju se predvidljivima osim ako znatan dio prihoda ispunjava sljedeće uvjete:
3. Institucije svakih šest mjeseci izvješćuju nadležna tijela o ukupnom iznosu izloženosti prema subjektima infrastrukturnog projekta izračunanom u skladu sa stavkom 1. ovog članka. 4. Komisija do 28. lipnja 2022. podnosi izvješće o učinku kapitalnih zahtjeva iz ove Uredbe na kreditiranje subjekata infrastrukturnog projekta i podnosi ga Europskom parlamentu i Vijeću, prema potrebi zajedno sa zakonodavnim prijedlogom. 5. Za potrebe stavka 4. EBA izvješćuje Komisiju o sljedećem:
Članak 501.b Odstupanje od zahtjevâ za izvješćivanje Odstupajući od članka 430., u razdoblju od datuma početka primjene relevantnih odredaba ove Uredbe do datuma dostave prvih izvješćâ utvrđenog u provedbenim tehničkim standardima iz tog članka, nadležno tijelo može primijeniti izuzeće od zahtjeva da o informacijama izvješćuje u formatu određenom u predlošcima navedenima u provedbenom aktu iz članka 430. stavka 7. ako se ti predlošci ne ažuriraju kako bi bili u skladu s odredbama iz ove Uredbe.”; |
135. |
u dijelu desetom iza glave II.: IZVJEŠĆA I PREISPITIVANJA umeće se sljedeći članak: „Članak 501.c Bonitetni tretman izloženosti koje se odnose na ciljeve iz područja okoliša i/ili socijalne ciljeve EBA, nakon savjetovanja s ESRB-om i na temelju dostupnih podataka i nalaza Komisijine stručne skupine na visokoj razini za održivo financiranje, procjenjuje bi li poseban bonitetni tretman izloženosti koje se odnose na imovinu ili aktivnosti znatno povezane s ciljevima iz područja okoliša i/ili socijalnim ciljevima bio opravdan. EBA posebno procjenjuje:
EBA o svojim nalazima podnosi izvješće Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji do 28. lipnja 2025. Komisija na temelju tog izvješća, prema potrebi, podnosi zakonodavni prijedlog Europskom parlamentu i Vijeću.”; |
136. |
umeće se sljedeći članak: „Članak 504.a Ulaganja u instrumente prihvatljivih obveza EBA do 28. lipnja 2022. Komisiji podnosi izvješće o iznosima i distribuciji ulaganja u instrumente prihvatljivih obveza među institucijama koje se smatraju GSV institucijama ili OSV institucijama i o mogućim preprekama sanaciji i riziku širenja zaraze u odnosu na ta ulaganja. Na temelju tog izvješća EBA-e Komisija do 28. lipnja 2023. Europskom parlamentu i Vijeću podnosi izvješće o odgovarajućem tretmanu takvih ulaganja zajedno s, prema potrebi, zakonodavnim prijedlogom.”; |
137. |
članak 507. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 507. Velike izloženosti 1. EBA prati primjenu izuzeća iz članka 390. stavka 6. točke (b), članka 400. stavka 1. točaka od (f) do (m), članka 400. stavka 2. točke (a) i točaka od (c) do (g), (i), (j) i (k) te do 28. lipnja 2021. Komisiji podnosi izvješće u kojem procjenjuje kvantitativni učinak ukidanja tih izuzeća ili uvođenja ograničenja u pogledu njihove primjene. U tom se izvješću za svako izuzeće iz tih članaka procjenjuje osobito sljedeće:
2. Komisija do 31. prosinca 2023. podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o primjeni odstupanja iz članka 390. stavka 4. i članka 401. stavka 2. u pogledu metoda za izračun vrijednosti izloženosti transakcija financiranja vrijednosnih papira, i posebno o potrebi da se u obzir uzmu izmjene međunarodnih standarda kojima se utvrđuju metode za takav izračun.”; |
138. |
u članku 510. dodaju se sljedeći stavci: „4. EBA prati iznos zahtijevanih stabilnih izvora financiranja kojima se pokriva rizik financiranja povezan s ugovorima o izvedenicama iz Priloga II. i kreditnim izvedenicama tijekom jednogodišnjeg razdoblja omjera neto stabilnih izvora financiranja, osobito budući rizik financiranja tih ugovora o izvedenicama kako je utvrđeno u članku 428.s stavku 2. i članku 428.at stavku 2., te izvješćuje Komisiju o mogućnosti donošenja većeg faktora zahtijevanih stabilnih izvora financiranja ili mjere koja je osjetljivija na rizik do 28. lipnja 2024. U tom se izvješću procjenjuje barem sljedeće:
5. Ako se međunarodnim standardima utječe na tretman ugovora o izvedenicama iz Priloga II. i kreditne izvedenice za izračun omjera neto stabilnih izvora financiranja, Komisija prema potrebi i uzimajući u obzir izvješće iz stavka 4. te izmjene međunarodnih standarda i raznolikost bankarskog sektora u Uniji, Europskom parlamentu i Vijeću podnosi zakonodavni prijedlog o načinu izmjene odredaba koje se odnose na tretman ugovora o izvedenicama iz Priloga II i kreditnih izvedenica za izračun omjera neto stabilnih izvora financiranja, kako je utvrđeno u dijelu šestom glavi IV., kako bi se bolje uzeo u obzir rizik financiranja povezan s tim transakcijama. 6. EBA prati iznos zahtijevanih stabilnih izvora financiranja kojima se pokriva rizik financiranja povezan s transakcijama financiranja vrijednosnih papira, uključujući s imovinom primljenom ili danom u tim transakcijama i s neosiguranim transakcijama s financijskim klijentima s preostalim rokom do dospijeća kraćim od šest mjeseci te Komisiju izvješćuje o primjerenosti tog tretmana do 28. lipnja 2023. U tom se izvješću procjenjuje barem sljedeće:
7. Komisija do 28. lipnja 2024., prema potrebi te uzimajući u obzir izvješće iz stavka 6., sve međunarodne standarde i raznolikost bankarskog sektora u Uniji, Europskom parlamentu i Vijeću podnosi zakonodavni prijedlog o načinu izmjene odredaba koje se odnose na tretman transakcija financiranja vrijednosnih papira, uključujući imovinu primljenu ili danu u tim transakcijama, i tretman neosiguranih transakcija s financijskim klijentima s preostalim rokom do dospijeća kraćim od šest mjeseci za izračun omjera neto stabilnih izvora financiranja, kako je utvrđeno u dijelu šestom glavi IV., ako smatra da je to potrebno s obzirom na utjecaj postojećeg tretmana na omjer neto stabilnih izvora financiranja institucija te kako bi se bolje uzeo u obzir rizik financiranja povezan s tim transakcijama. 8. Do 28. lipnja 2025. faktor zahtijevanih stabilnih izvora financiranja koji se primjenjuje na transakcije iz članka 428.r stavka 1. točke (g), članka 428.s stavka 1. točke (c) i članka 428.v točke (b) podiže se s 0 % na 10 %, s 5 % na 15 % odnosno s 10 % na 15 %, osim ako je drugačije određeno u zakonodavnom aktu donesenom na temelju prijedloga Komisije, u skladu sa stavkom 7. ovog članka. 9. EBA prati iznos zahtjeva za stabilne izvore financiranja kojima se pokriva rizik financiranja povezan s ulaganjem institucija u vrijednosne papire kako bi se zaštitili ugovori o izvedenicama. EBA podnosi izvješće o primjerenosti tretmana do 28. lipnja 2023. U tom se izvješću procjenjuje barem sljedeće:
10. Komisija do 28. lipnja 2023. ili jednu godinu nakon dogovora o međunarodnim standardima koje sastavlja BCBS, ovisno o tome što nastupi ranije, prema potrebi te uzimajući u obzir izvješće iz stavka 9., sve međunarodne standarde koje sastavlja BCBS i raznolikost bankarskog sektora u Uniji te ciljeve unije tržištâ kapitala, Europskom parlamentu i Vijeću podnosi zakonodavni prijedlog o načinu izmjene odredaba koje se odnose na tretman ulaganja institucija u vrijednosne papire kako bi se zaštitili ugovori o izvedenicama za izračun omjera neto stabilnih izvora financiranja, kako je utvrđeno u dijelu šestom glavi IV., ako smatra da je to potrebno s obzirom na utjecaj postojećeg tretmana na omjer neto stabilnih izvora financiranja institucija te kako bi se bolje uzeo u obzir rizik financiranja povezan s tim transakcijama. 11. EBA procjenjuje bi li bilo opravdano smanjiti faktor zahtijevanih stabilnih izvora financiranja za imovinu koja se upotrebljava za usluge poravnanja i namire plemenitih metala kao što su zlato, srebro, platina i paladij ili za imovinu koja se koristi za transakcije financiranja plemenitih metala kao što su zlato, srebro, platina i paladij u roku od 180 dana ili manje. EBA podnosi izvješće Komisiji do 28. lipnja 2021.”; |
139. |
članak 511. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 511. Financijska poluga 1. Komisija do 31. prosinca 2020. podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o primjerenosti:
2. Za potrebe izvješća iz stavka 1. Komisija uzima u obzir međunarodna kretanja i međunarodno dogovorene standarde. Prema potrebi tom se izvješću prilaže zakonodavni prijedlog.”; |
140. |
članak 513. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 513. Makrobonitetna pravila 1. Komisija do 30. lipnja 2022., a zatim svakih pet godina, nakon savjetovanja s ESRB-om i EBA-om, preispituje jesu li makrobonitetna pravila iz ove Uredbe i Direktive 2013/36/EU dovoljna za smanjivanje sistemskih rizika u sektorima, regijama i državama članicama, pri čemu procjenjuje:
2. Komisija do 31. prosinca 2022., a zatim svakih pet godina, na temelju savjetovanja s ESRB-om i EBA-om podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o procjeni iz stavka 1. te im prema potrebi podnosi zakonodavni prijedlog.”; |
141. |
članak 514. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 514. Metoda za izračun vrijednosti izloženosti transakcija izvedenicama 1. EBA do 28. lipnja 2023. podnosi Komisiji izvješće o utjecaju i relativnoj kalibraciji pristupa iz dijela trećeg glave II. poglavlja 6. odjeljaka 3., 4. i 5. radi izračuna vrijednosti izloženosti transakcija izvedenicama. 2. Na osnovi izvješća EBA-e Komisija, prema potrebi, podnosi zakonodavni prijedlog izmjene pristupa navedenih u dijelu trećem glavi II. poglavlju 6. odjeljcima 3., 4. i 5.”; |
142. |
umeće se sljedeći članak: „Članak 518.a Preispitivanje odredaba o unakrsnom statusu neispunjavanja obveza Komisija do 28. lipnja 2022. preispituje i procjenjuje je li primjeren zahtjev da se na prihvatljive obveze može primjenjivati bail-in, a da se ne aktiviraju odredbe o unakrsnom statusu neispunjavanja obveza u drugim ugovorima, s ciljem da se što je moguće više poveća učinkovitost bail-in instrumenta te da se procijeni bi li trebalo uključiti odredbu o unakrsnom statusu neispunjavanja obveza koja se odnosi na prihvatljive obveze u uvjete ili ugovore kojima se upravlja drugim obvezama. Prema potrebi tom se preispitivanju i procjeni prilaže zakonodavni prijedlog.”; |
143. |
umeće se sljedeći članak: „Članak 519.b Kapitalni zahtjevi za tržišni rizik 1. EBA do 30. rujna 2019. podnosi izvješće o utjecaju, na institucije u Uniji, međunarodnih standarda za izračun kapitalnih zahtjeva za tržišni rizik. 2. Komisija do 30. lipnja 2020., uzimajući u obzir rezultate izvješća iz stavka 1., te međunarodne standarde i pristupe iz dijela trećeg glave IV. poglavlja 1.a i 1.b, podnosi izvješće zajedno sa zakonodavnim prijedlogom, prema potrebi, Europskom parlamentu i Vijeću o načinu provedbe međunarodnih standarda u vezi s odgovarajućim kapitalnim zahtjevima za tržišni rizik.”; |
144. |
u dijelu desetom umeće se sljedeća glava: „GLAVA II.A PROVEDBA PRAVILA Članak 519.c Alat za usklađenost 1. EBA izrađuje elektronički alat kojim se institucijama omogućuje usklađenost s ovom Uredbom i Direktivom 2013/36/EU kao i s regulatornim tehničkim standardima, provedbenim tehničkim standardima, smjernicama i predlošcima donesenima radi provedbe ove Uredbe i te direktive. 2. Alat iz stavka 1. svakoj instituciji omogućuje barem sljedeće:
|
145. |
Prilog II. mijenja se kako je navedeno u Prilogu ovoj Uredbi. |
Članak 2.
Izmjene Uredbe (EU) br. 648/2012
Uredba (EU) br. 648/2012 mijenja se kako slijedi:
1. |
u članku 50.a stavak 2. zamjenjuje se sljedećim: „2. Središnja druga ugovorna strana izračunava hipotetski kapital kako slijedi:
pri čemu je:
|
2. |
članak 50.b zamjenjuje se sljedećim: „Članak 50.b Opća pravila za izračun KCCP Za potrebe izračuna KCCP iz članka 50.a stavka 2. primjenjuju se sljedeće odredbe:
Za potrebe točke (a) podtočke ii. ovog članka središnje druge ugovorne strane za izračun vrijednosti izloženosti primjenjuju metodu određenu u članku 223. Uredbe (EU) br. 575/2013 s regulatornim korektivnim faktorima iz članka 224. te uredbe.”; |
3. |
u članku 50.c stavku 1. brišu se točke (d) i (e); |
4. |
u članku 50.d briše se točka (c); |
5. |
u članku 89. stavak 5.a zamjenjuje se sljedećim: „5.a Tijekom prijelaznog razdoblja iz članka 497. Uredbe (EU) br. 575/2013 središnja druga ugovorna strana iz tog članka uključuje u informacije o kojima izvješćuje u skladu s člankom 50.c stavkom 1. ove Uredbe ukupan iznos inicijalnog iznosa nadoknade, kako je definirano člankom 4. stavkom 1. točkom (140.) Uredbe (EU) br. 575/2013, koji je primila od svojih klirinških članova ako su ispunjena oba sljedeća uvjeta:
|
Članak 3.
Stupanje na snagu i datum početka primjene
1. Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
2. Ova se Uredba primjenjuje od 28. lipnja 2021., uz iznimke navedene u stavcima od 3. do 8.
3. Sljedeće točke članka 1. ove Uredbe primjenjuju se od 27. lipnja 2019.:
(a) |
točka 1., koja sadržava odredbe o području primjene i o nadzornim ovlastima; |
(b) |
točka 2., koja sadržava definicije, osim ako se odnose isključivo na odredbe koje se primjenjuju od drugog datuma u skladu s ovim člankom, u kojem slučaju se primjenjuju od tog drugog datuma; |
(c) |
točka 3. podtočka (b), točka 6. podtočka (c), točka 8., točka 9. u dijelu koji se odnosi na članak 13. Uredbe (EU) br. 575/2013, točka 12. u dijelu koji se odnosi na članak 18. stavak 1. drugi podstavak, točke od 14. do 17., točke od 19. do 44., točka 47., točke 128. i 129., koje sadržavaju odredbe o regulatornom kapitalu i odredbe o uvođenju novih zahtjeva za regulatorni kapital i prihvatljive obveze; |
(d) |
točka 9., u dijelu koji se odnosi na odredbe o utjecaju novih pravila o sekuritizaciji utvrđene u članku 14. Uredbe (EU) br. 575/2013; |
(e) |
točka 57., koja sadržava odredbe o ponderima rizika za multilateralne razvojne banke, i točka 58., koja sadržava odredbe o ponderima rizika za međunarodne organizacije; |
(f) |
točka 53. u dijelu koji se odnosi na članak 104.b Uredbe (EU) br. 575/2013, točke 89. i 90., točka 118. u dijelu koji se odnosi na članak 430.b Uredbe (EU) br. 575/2013, i točka 124., koje sadržavaju odredbe o zahtjevima za izvješćivanje za tržišni rizik; |
(g) |
točka 130., koja sadržava odredbe o kapitalnim zahtjevima za izloženosti prema središnjim drugim ugovornim stranama; |
(h) |
točka 133., u dijelu koji se odnosi na odredbe o prodajama velikih razmjera utvrđene u članku 500. Uredbe (EU) br. 575/2013; |
(i) |
točka 134., u dijelu koji se odnosi na članak 501.b Uredbe (EU) br. 575/2013, koja sadržava odredbe o izuzeću od zahtjeva za izvješćivanje; |
(j) |
točka 144., koja sadržava odredbe o alatu za usklađenost; |
(k) |
odredbe kojima se od europskih nadzornih tijela ili ESRB-a zahtijeva da Komisiji podnesu nacrt regulatornih ili provedbenih tehničkih standarda i izvješća, odredbe kojima se od Komisije zahtijeva izrada izvješća, odredbe kojima se Komisija ovlašćuje za donošenje delegiranih akata ili provedbenih akata, odredbe o preispitivanju i o zakonodavnim prijedlozima te odredbe kojima se od europskih nadzornih tijela zahtijeva da izdaju smjernice, odnosno točka 2. podtočka (b); točka 12. u dijelu koji se odnosi na članak 18. stavak 9. Uredbe (EU) br. 575/2013; točka 18. podtočka (b); točka 31. u dijelu koji se odnosi na članak 72.b stavak 7. Uredbe (EU) br. 575/2013; točka 38. u dijelu koji se odnosi na članak 78.a stavak 3. Uredbe (EU) br. 575/2013; točka 57. podtočka (b); točka 60. u dijelu koji se odnosi na članak 124. stavke 4. i 5. Uredbe (EU) br. 575/2013; točka 63. u dijelu koji se odnosi na članak 132.a stavak 4. Uredbe (EU) br. 575/2013; točka 67. u dijelu koji se odnosi na članak 164. stavke 8. i 9. Uredbe (EU) br. 575/2013; točka 74. u dijelu koji se odnosi na članak 277. stavak 5. i članak 279.a stavak 3. Uredbe (EU) br. 575/2013; točka 89. u dijelu koji se odnosi na članak 325. stavak 9. Uredbe (EU) br. 575/2013; točka 90. u dijelu koji se odnosi na članak 325.u stavak 5., članak 325.w stavak 8., članak 325.ap stavak 3., članak 325.az stavke 8. i 9., članak 325.bd stavak 7., članak 325.be stavak 3., članak 325.bf stavak 9., članak 325.bg stavak 4., članak 325.bh stavak 3., članak 325.bk stavak 3. i članak 325.bp stavak 12. Uredbe (EU) br. 575/2013; točka 93. u dijelu koji se odnosi na članak 390. stavak 9. Uredbe (EU) br. 575/2013 točka 94.; točka 96. u dijelu koji se odnosi na članak 394. stavak 4. Uredbe (EU) br. 575/2013; točka 98. podtočka (b); točka 104. u dijelu koji se odnosi na članak 403. stavak 4. Uredbe (EU) br. 575/2013; točka 109. podtočka (b); točka 111. podtočka (b); točka 118. u dijelu koji se odnosi na članak 430. stavke 7. i 8., članak 430.b stavak 6. i članak 430.c Uredbe (EU) br. 575/2013; točka 119. u dijelu koji se odnosi na članak 432. stavke 1. i 2. te članak 434.a Uredbe (EU) br. 575/2013; točka 123.; točka 124.; točka 125.; točka 134. u dijelu koji se odnosi na članak 501.a stavke 4. i 5. Uredbe (EU) br. 575/2013; točka 135.; točka 136.; točka 137.; točka 138.; točka 139.; točka 140.; točka 141. u dijelu koji se odnosi na članak 514. stavak 1. Uredbe (EU) br. 575/2013; točka 142.; i točka 143. |
Ne dovodeći u pitanje prvi podstavak točku (f), odredbe o objavi i izvješćivanju primjenjuju se od datuma početka primjene zahtjeva na koji se objava ili izvješćivanje odnosi.
4. Sljedeće točke članka 1. ove Uredbe primjenjuju se od 28. prosinca 2020.:
(a) |
točka 6. podtočke (a), (b) i (d), točka 7. i točka 12., u dijelu koji se odnosi na članak 18. stavke od 1. do 8. Uredbe (EU) br. 575/2013, koje sadržavaju odredbe o bonitetnoj konsolidaciji; |
(b) |
točka 60., koja sadržava odredbe o izloženostima osiguranima hipotekama na nekretninama, točka 67., koja sadržava odredbe o gubitku zbog nastanka statusa neispunjavanja obveza, te točka 122., koja sadržava odredbe o makrobonitetnom ili sistemskom riziku utvrđenom na razini države članice. |
5. Točka 46. podtočka (b) u članku 1. ove Uredbe, koja sadržava odredbe o uvođenju novog kapitalnog zahtjeva za GSV institucije, primjenjuje se od 1. siječnja 2022.
6. Točka 53., u dijelu koji se odnosi na članak 104.a Uredbe (EU) br. 575/2013, te točke 55. i 69. u članku 1. ove Uredbe, koje sadržavaju odredbe o uvođenju novog kapitalnog zahtjeva za tržišni rizik, primjenjuju se od 28. lipnja 2023.
7. Točka 18. u članku 1. ove Uredbe, u dijelu koji se odnosi na članak 36. stavak 1. točku (b) Uredbe (EU) br. 575/2013, koja sadržava odredbu o izuzeću od odbitaka razborito vrednovane imovine u obliku softvera, primjenjuje se od 12 mjeseci od datuma stupanja na snagu regulatornih tehničkih standarda iz članka 36. stavka 4. Uredbe (EU) br. 575/2013.
8. Točka 126. u članku 1. ove Uredbe, koja sadržava odredbe o izuzećima od odbitaka od ulaganja u kapital, primjenjuje se retroaktivno od 1. siječnja 2019.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 20. svibnja 2019.
Za Europski parlament
Predsjednik
A. TAJANI
Za Vijeće
Predsjednik
G. CIAMBA
(1) SL C 34, 31.1.2018., str. 5.
(2) SL C 209, 30.6.2017, str. 36.
(3) Stajalište Europskog parlamenta od 16. travnja 2019. (još nije objavljeno u Službenom listu) i odluka Vijeća od 14. svibnja 2019..
(4) Uredba (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 176, 27.6.2013., str. 1.).
(5) Direktiva 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima, izmjeni Direktive 2002/87/EZ te stavljanju izvan snage direktiva 2006/48/EZ i 2006/49/EZ (SL L 176, 27.6.2013., str. 338.).
(6) SL C 50, 9.2.2018., str. 80.
(7) Uredba (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za bankarstvo), kojom se izmjenjuje Odluka br. 716/2009/EZ i stavlja izvan snage Odluka Komisije 2009/78/EZ (SLL 331, 15.12.2010., str. 12.).
(8) Direktiva 2014/59/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o uspostavi okvira za oporavak i sanaciju kreditnih institucija i investicijskih društava te o izmjeni Direktive Vijeća 82/891/EEZ i direktiva 2001/24/EZ, 2002/47/EZ, 2004/25/EZ, 2005/56/EZ, 2007/36/EZ, 2011/35/EU, 2012/30/EU i 2013/36/EU te uredbi (EU) br. 1093/2010 i (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 173, 12.6.2014., str. 190.).
(9) Uredba (EU) br. 806/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. srpnja 2014. o utvrđivanju jedinstvenih pravila i jedinstvenog postupka za sanaciju kreditnih institucija i određenih investicijskih društava u okviru jedinstvenog sanacijskog mehanizma i jedinstvenog fonda za sanaciju te o izmjeni Uredbe (EU) br. 1093/2010 (SL L 225, 30.7.2014., str. 1.).
(10) Direktiva 2010/76/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o izmjeni direktiva 2006/48/EZ i 2006/49/EZ u pogledu kapitalnih zahtjeva za knjigu trgovanja i za resekuritizacije te nadzorni pregled politika nagrađivanja (SL L 329, 14.12.2010., str. 3.).
(11) Uredba (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala), kojom se izmjenjuje Odluka br. 716/2009/EZ i stavlja izvan snage Odluka Komisije 2009/77/EZ (SL L 331, 15.12.2010., str. 84.).
(12) Uredba (EU) br. 909/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o poboljšanju namire vrijednosnih papira u Europskoj uniji i o središnjim depozitorijima vrijednosnih papira te izmjeni direktiva 98/26/EZ i 2014/65/EU te Uredbe (EU) br. 236/2012 (SL L 257, 28.8.2014., str. 1.).
(13) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.
(14) Uredba (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju (SL L 201, 27.7.2012., str. 1.).
PRILOG
Prilog II. mijenja se kako slijedi:
1. |
u točki 1. podtočka (e) zamjenjuje se sljedećim:
|
2. |
u točki 2. podtočka (d) zamjenjuje se sljedećim:
|
3. |
točka 3. zamjenjuje se sljedećim:
|