EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 32016R2336

Uredba (EU) 2016/2336 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2016. o utvrđivanju posebnih uvjeta za ribolov dubokomorskih stokova u sjeveroistočnom Atlantiku i odredaba za ribolov u međunarodnim vodama sjeveroistočnog Atlantika te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 2347/2002

SL L 354, 23.12.2016, p. 1–19 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, GA, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

Legal status of the document In force: This act has been changed. Current consolidated version: 23/12/2016

ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2016/2336/oj

23.12.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 354/1


UREDBA (EU) 2016/2336 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 14. prosinca 2016.

o utvrđivanju posebnih uvjeta za ribolov dubokomorskih stokova u sjeveroistočnom Atlantiku i odredaba za ribolov u međunarodnim vodama sjeveroistočnog Atlantika te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 2347/2002

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 43. stavak 2.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (2),

budući da:

(1)

Uredbom (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (3) zahtijeva se da ribolovne aktivnosti budu dugoročno ekološki održive i da se njima upravlja na način koji je u skladu s ciljevima postizanja gospodarskih i društvenih koristi te koristi za zapošljavanje i doprinos dostupnosti opskrbe hranom. U zajedničkoj ribarstvenoj politici (ZRP) trebalo bi primjenjivati i predostrožni pristup upravljanju ribarstvom i pristup temeljen na ekosustavu kako bi se osiguralo da negativni utjecaji ribolovnih aktivnosti na morski ekosustav budu najmanji mogući te pokušalo osigurati da se ribolovnim aktivnostima izbjegava degradacija morskog okoliša. U tom su kontekstu osobito važni članak 2. stavak 2. te članci 7., 20. i 22. navedene uredbe.

(2)

Unija je predana provedbi rezolucija koje je usvojila Opća skupština Ujedinjenih naroda, posebno rezolucija 61/105 i 64/72, kojima se države i regionalne organizacije za upravljanje ribarstvom poziva da osiguraju zaštitu osjetljivih dubokomorskih ekosustava od utjecaja ribolovnih alata za pridneni ribolov te održivo iskorištavanje dubokomorskih ribljih stokova.

(3)

Komisija je provela evaluaciju Uredbe Vijeća (EZ) br. 2347/2002 (4) i posebno utvrdila da je opseg dotične flote bio prevelik, da nisu postojale smjernice za kontrole u određenim lukama i programe uzorkovanja te da je kvaliteta izvješćivanja država članica o razinama napora bila previše nepostojana. Nadalje, u evaluaciji Komisije zaključeno je da gornje granice kapaciteta, koje se primjenjuju od 2002., i koje se sastoje od ukupnog kapaciteta svih plovila koja su ulovila više od deset tona bilo koje mješavine dubokomorskih vrsta u jednoj od godina između 1998. i 2000., nisu imale znatnih pozitivnih učinaka. Stoga bi režim gornjih granica kapaciteta trebalo ažurirati u sklopu mjera za ispravljanje nedostataka utvrđenih u toj uredbi.

(4)

Kako bi se očuvala potrebna smanjenja ribolovnog kapaciteta u dubokomorskom ribolovu te kako bi se prikupile opsežnije informacije o dubokomorskim ribolovnim aktivnostima i njihovu utjecaju na morski okoliš, ribolov dubokomorskih vrsta trebao bi podlijegati odobrenju za ribolov. Svaki zahtjev za izdavanje odobrenja za ribolov trebao bi pratiti detaljan opis područja na kojem se namjerava obavljati ribolov, uključujući potpodručja, odjeljke i pododjeljke Međunarodnog vijeća za istraživanje mora (ICES) i Odbora za ribarstvo za srednjoistočni Atlantik (CECAF), kao i opis vrste alata, planiranog raspona dubine, planirane učestalosti i trajanja ribolovne aktivnosti te nazive dotičnih dubokomorskih vrsta.

Sustavom odobrenja za ribolov trebalo bi također doprinijeti ograničavanju kapaciteta plovila koja ispunjavaju uvjete za ribolov dubokomorskih vrsta. Kako bi mjere upravljanja bile usredotočene na dio flote koji je najvažniji za dubokomorski ribolov, odobrenja za ribolov trebalo bi izdavati ovisno o tome odnose li se na ciljani ili usputni ribolov. Međutim, zbog primjene obveze iskrcavanja ulova utvrđene u Uredbi (EU) br. 1380/2013 plovilima koja love male količine dubokomorskih vrsta i kojima trenutačno nije potrebna dozvola za dubokomorski ribolov ne bi se smjela uskratiti mogućnost da nastave sa svojim tradicionalnim ribolovnim aktivnostima.

(5)

Nositelji odobrenja za ribolov kojim se dopušta lov dubokomorskih vrsta trebali bi surađivati u znanstveno-istraživačkim aktivnostima kako bi se poboljšala procjena dubokomorskih stokova i istraživanje dubokomorskih ekosustava.

(6)

Kako bi se dodatno unaprijedila zaštita morskog okoliša, primjereno je dopustiti ciljane ribolovne aktivnosti samo na onim područjima na kojima je aktivnost dubokomorskog ribolova postojala tijekom referentnog razdoblja 2009.–2011. Međutim, u svrhu istraživačkog ribolova trebalo bi plovilima koja ciljano love dubokomorske vrste omogućiti ribolov izvan postojećeg ribolovnog područja, pod uvjetom da se procjenom učinka provedenom u skladu sa smjernicama Organizacije za prehranu i poljoprivredu (FAO) ustanovi da proširenje ribolovnog područja ne predstavlja znatan rizik od negativnog utjecaja na osjetljive morske ekosustave (VME).

(7)

Među različitim alatom koji je u uporabi, dubokomorski ribolov pridnenim povlačnim mrežama (koćama) predstavlja veći rizik za osjetljive morske ekosustave i pri takvom je ribolovu razina nenamjernog ulova dubokomorskih vrsta najviša. Kako bi se negativni utjecaji takvih dubokomorskih ribolovnih aktivnosti na morski ekosustav sveli na najmanju moguću mjeru, trebalo bi ograničiti ribolov pridnenim povlačnim mrežama (koćama) na vode iznad određene dubine te predvidjeti da ribolov pridnenim alatima podliježe posebnim zahtjevima u pogledu zaštite osjetljivih morskih ekosustava. Nadalje, uporaba pridnenih alata trebala bi podlijegati evaluaciji nakon 13. siječnja 2021. Osim toga, uporaba pridnenih jednostrukih mreža stajaćica pri dubokomorskom ribolovu trenutačno je ograničena Uredbom Vijeća (EZ) br. 1288/2009 (5).

(8)

Kako bi se ublažili mogući štetni utjecaji ribolova pridnenim povlačnim mrežama (koćama), primjereno je dopustiti ribolov pridnenim povlačnim mrežama (koćama) samo na dubini od 800 metara ili iznad te dubine. To ograničenje nadovezuje se na postojeće dobrovoljne mjere koje predvodi industrija, a koje se primjenjuju u vodama Unije i kojima se uzimaju u obzir posebnosti dubokomorskog ribolova u vodama Unije.

(9)

Kako bi se utjecaj dubokomorskih ribolovnih aktivnosti na osjetljive morske ekosustave sveo na najmanju moguću mjeru, primjereno je predvidjeti skup mjera s ciljem smanjenja dolaska u kontakt s takvim ekosustavima. Posebice, pri dolasku u kontakt s osjetljivim morskim ekosustavima trebalo bi se primjenjivati pravilo o nastavku plovidbe i obveza izvješćivanja. Nadalje, trebalo bi uspostaviti popis područja za koja je poznato da se na njima nalaze ili bi se na njima mogli pojaviti osjetljivi morski ekosustavi te na kojima je ribolov pridnenim alatima zabranjen.

(10)

S obzirom na to da se biološke informacije najbolje mogu prikupiti s pomoću usklađenih standarda za prikupljanje podataka, primjereno je prikupljanje podataka o djelatnostima dubokomorskog ribolova uključiti u opći okvir za prikupljanje znanstvenih podataka, te istodobno osigurati pružanje dodatnih informacija potrebnih za razumijevanje dinamike ribarstva. Sredstva za prikupljanje podataka u okviru ove Uredbe dostupna su pod uvjetima i prema načelima okvira za prikupljanje podataka predviđenog u Uredbi Vijeća (EZ) br. 199/2008 (6).

(11)

Uredbom Vijeća (EZ) br. 1224/2009 (7) utvrđuju se stroži zahtjevi u pogledu kontrole i izvršenja koji se primjenjuju u posebnim okolnostima. Ribolov dubokomorskih vrsta, koje su prirodno osjetljive na ribolov, trebalo bi stoga podvrgnuti višim razinama kontrole. Također je primjereno predvidjeti posebne slučajeve kršenja pravila ZRP-a koji bi za posljedicu trebali imati oduzimanje odobrenja za ribolov.

(12)

Konvencija o budućoj multilateralnoj suradnji u ribarstvu u sjeveroistočnom Atlantiku odobrena je Odlukom Vijeća 81/608/EEZ (8) i stupila je na snagu 17. ožujka 1982. Tom konvencijom utvrđuje se odgovarajući okvir za multilateralnu suradnju za racionalno očuvanje ribolovnih resursa u međunarodnim vodama sjeveroistočnog Atlantika i upravljanje njima. Mjere upravljanja donesene u okviru Komisije za ribarstvo sjeveroistočnog Atlantika (NEAFC) sadržavaju poseban sustav mjera za zaštitu osjetljivih morskih ekosustava u regulacijskom području NEAFC-a. Međutim, kako bi se osigurao kontinuitet postojećeg načina rada plovila Unije u vodama NEAFC-a, trenutačno primjenjiva pravila predviđena u Uredbi (EZ) br. 2347/2002 o dozvoli za ribolov u dubokom moru, određenim lukama te priopćavanju informacija koje provode države članice trebala bi se nastaviti primjenjivati na dubokomorske ribolovne aktivnosti u regulacijskom području NEAFC-a. Osim toga, kako bi se nastavilo s unapređivanjem znanstvenih spoznaja o tim stokovima, a s obzirom na to da primjenjive mjere NEAFC-a ne uključuju prisutnost promatrača, primjereno je na svim područjima Sjevernog mora i CECAF-a na kojima se obavlja ribolov dubokomorskih vrsta primijeniti istu prisutnost promatrača.

(13)

Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u vezi s izmjenom popisa pokazatelja osjetljivih morskih ekosustava navedenoga u Prilogu III. u svrhu prilagodbe tog popisa najnovijem znanstvenom savjetu. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva (9) od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(14)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe u vezi s utvrđivanjem postojećih ribolovnih područja te izradom i prilagodbom popisa područja za koja je poznato da se na njima nalaze ili bi se na njima mogli pojaviti osjetljivi morski ekosustavi, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (10).

(15)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe u vezi s odobravanjem istraživačkog dubokomorskog ribolova, te s obzirom na prilagodbu utvrđivanja postojećeg područja dubokomorskog ribolova kako bi se uključile lokacije ribolovnih aktivnosti provedenih na temelju odobrenja za ribolov izdanog u skladu s ovom Uredbom, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011.

(16)

Stoga je nužno utvrditi nova pravila kako bi se regulirao ribolov dubokomorskih stokova u vodama Unije u sjeveroistočnom Atlantiku te u međunarodnim vodama unutar područja nadležnosti CECAF-a,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Članak 1.

Ciljevi

Ovom Uredbom doprinosi se ostvarenju ciljeva navedenih u članku 2. Uredbe (EU) br. 1380/2013 u pogledu dubokomorskih vrsta i staništa. Osim toga, njome se nastoji:

(a)

unaprijediti znanstvene spoznaje o dubokomorskim vrstama i njihovim staništima;

(b)

spriječiti znatne negativne utjecaje na osjetljive morske ekosustave u okviru dubokomorskog ribolova te osigurati dugoročno očuvanje dubokomorskih ribljih stokova;

(c)

osigurati usklađenost mjera Unije u svrhu održivog upravljanja dubokomorskim ribljim stokovima s rezolucijama koje je usvojila Opća skupština Ujedinjenih naroda, posebno s rezolucijama 61/105 i 64/72.

Članak 2.

Područje primjene

1.   Ova Uredba primjenjuje se na ribolovne aktivnosti ili planirane ribolovne aktivnosti u sljedećim vodama:

(a)

za ribarska plovila Unije i ribarska plovila trećih zemalja u vodama Unije u Sjevernom moru, u sjeverozapadnim vodama te u jugozapadnim vodama, kao i u vodama Unije u zoni ICES-a II.a;

(b)

za ribarska plovila Unije u međunarodnim vodama u područjima CECAF-a 34.1.1, 34.1.2 i 34.2.

2.   Stavkom 1. ovog članka ne dovodi se u pitanje članak 16. stavak 5.

Članak 3.

Predmet

1.   Ova Uredba primjenjuje se na vrste koje se javljaju u dubokom moru i koje karakterizira kombinacija sljedećih bioloških čimbenika: relativno kasno sazrijevanje, spor rast, dugačak očekivani životni vijek, niske stope prirodne smrtnosti, sporadičan oporavak uspješnih godišta i mrijest koji se ne odvija nužno svake godine („dubokomorske vrste”).

2.   Za potrebe ove Uredbe dubokomorske vrste i među njima najosjetljivije vrste navedene su u Prilogu I.

Članak 4.

Definicije

1.   Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se definicije predviđene u članku 4. Uredbe (EU) br. 1380/2013 i članku 2. Uredbe Vijeća (EZ) br. 734/2008 (11).

2.   Osim toga, primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

„zone ICES-a” znači zone definirane u Uredbi (EZ) br. 218/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (12);

(b)

„zone CECAF-a” znači zone definirane u Uredbi (EZ) br. 216/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (13);

(c)

„regulacijsko područje NEAFC-a” znači vode koje podliježu Konvenciji o budućoj multilateralnoj suradnji u ribarstvu u sjeveroistočnom Atlantiku i koje se nalaze izvan voda pod ribolovnom jurisdikcijom ugovornih stranaka te konvencije;

(d)

„najosjetljivije vrste” znači dubokomorske vrste navedene u trećem stupcu tablice iz Priloga I. pod naslovom „Najosjetljivije x.”;

(e)

„djelatnost” znači ribolovne aktivnosti na određenom području kojima se ciljano love određene vrste uz uporabu određenih alata;

(f)

„djelatnost dubokomorskog ribolova” znači djelatnost ciljanog lova dubokomorskih vrsta u skladu s naznakama utvrđenima u članku 5. stavku 2.;

(g)

„centar za praćenje ribarstva” znači operativni centar koji je osnovala država članica zastave i koji je opremljen računalnom sklopovskom i programskom opremom kojom se omogućuje automatsko primanje, obrada i elektronički prijenos podataka;

(h)

„dolasci u kontakt” znači ulovi takvih količina indikatorskih vrsta osjetljivih morskih ekosustava koje premašuju granične vrijednosti navedene u Prilogu IV.;

(i)

„nenamjerni ulovi” znači slučajni ulovi morskih organizama koje se u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1380/2013 mora iskrcati i oduzeti od kvota, ili zbog toga što su ispod minimalne referentne veličine za očuvanje ili zbog toga što premašuju količine dopuštene prema pravilima o sastavu ulova i usputnom ulovu;

(j)

„pokazatelji osjetljivih morskih ekosustava” znači pokazatelji uključeni u Prilog III.;

(k)

„postojeća područja dubokomorskog ribolova” znači dio područja iz članka 2. stavka 1. točke (a), na kojem su se u prošlosti obavljale aktivnosti dubokomorskog ribolova i koje je određeno u skladu s člankom 7.

Članak 5.

Odobrenja za ribolov

1.   Ribolovne aktivnosti kojima se ciljano love dubokomorske vrste podliježu odobrenju za ribolov („odobrenje za ciljani ribolov”). U odobrenju za ciljani ribolov navode se dubokomorske vrste koje plovilo smije ciljano loviti.

2.   Za potrebe stavka 1. smatra se da plovilo koje obavlja ribolovnu aktivnost ciljano lovi dubokomorske vrste ako njegovo izvješćivanje o ulovu (u očevidniku, iskrcajnim deklaracijama, prodajnim listovima ili sličnom dokumentu) u dotičnoj kalendarskoj godini sadržava najmanje 8 % dubokomorskih vrsta u bilo kojem izlasku u ribolov.

To se, međutim, ne primjenjuje na ribarska plovila za koja ukupna evidencija dubokomorskih vrsta u dotičnoj kalendarskoj godini iznosi manje od 10 tona. Ovim podstavkom ne dovodi se u pitanje stavak 6.

3.   Ribolovne aktivnosti ribarskih plovila koja, iako ne love ciljano dubokomorske vrste, love dubokomorske vrste kao usputni ulov podliježu odobrenju za ribolov („odobrenje za usputni ulov”). U odobrenju za usputni ulov navode se dubokomorske vrste s kojima plovilo može doći u kontakt pri ciljanom ribolovu drugih vrsta.

4.   Dvije vrste odobrenja za ribolov iz stavaka 1. i 3. ovog članka moraju se jasno razlikovati u elektroničkoj bazi podataka iz članka 116. Uredbe (EZ) br. 1224/2009.

5.   Ribarskim plovilima koja nemaju nijedno od odobrenja za ribolov iz ovog članka zabranjeno je loviti dubokomorske vrste u količini koja premašuje 100 kg pri svakom pojedinačnom izlasku u ribolov. Dubokomorske vrste koje takva plovila ulove u količini koja premašuje 100 kg ne zadržavaju se na plovilu, ne prekrcavaju ni iskrcavaju, osim kada je riječ o nenamjernim ulovima dubokomorskih vrsta koje podliježu obvezi iskrcavanja utvrđenoj u članku 15. Uredbe (EU) br. 1380/2013, koji se iskrcavaju i oduzimaju od kvota.

6.   Za ribarsko plovilo koje ima odobrenje za usputni ulov i ima pristup kvoti za usputne ulove dubokomorskih vrsta i koje graničnu vrijednost od 10 tona utvrđenu u stavku 2. ovog članka ne premašuje za više od 15 % ne smatra se da ciljano lovi dubokomorske vrste. Ribarsko plovilo takve ulove iskrcava i oduzima od kvote. Nenamjerni ulovi dubokomorskih vrsta koje podliježu obvezi iskrcavanja utvrđenoj u članku 15. Uredbe (EU) br. 1380/2013 iskrcavaju se i oduzimaju od kvota.

7.   Ova Uredba primjenjuje se mutatis mutandis na izdavanje odobrenja za ribolov ribarskim plovilima trećih zemalja u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 1006/2008 (14).

Članak 6.

Upravljanje kapacitetom

1.   Ukupan ribolovni kapacitet mjeren kao bruto tonaža i izražen u kilovatima svih ribarskih plovila Unije kojima je država članica izdala odobrenje za ciljani ribolov nikada ne premašuje ukupan ribolovni kapacitet plovilâ te države članice tijekom razdoblja 2009.–2011., u godini u kojoj je količina bila najveća:

(a)

koja su ulovila 10 tona ili više dubokomorskih vrsta tijekom bilo koje od tri kalendarske godine između 2009. i 2011., u godini u kojoj je ta količina bila najveća; i

(b)

koja su registrirana u bilo kojoj od najudaljenijih regija, u značenju iz članka 349. UFEU-a, te države članice, pri čemu je ulov dubokomorskih vrsta svakog pojedinačnog od tih plovila tijekom bilo koje od tri kalendarske godine između 2009. i 2011. činio najmanje 10 % njihova ukupnog godišnjeg ulova, u godini u kojoj je ta količina bila najveća.

2.   Odstupajući od stavka 1. točke (a), kada su državi članici dodijeljene ribolovne mogućnosti za vrste navedene u Prilogu I. prije 12. siječnja 2017., ali njezina plovila ni u jednoj od referentnih godina nisu ulovila 10 tona ili više dubokomorskih vrsta, ukupan ribolovni kapacitet takve države članice ni u kojem trenutku ne premašuje ukupan ribolovni kapacitet njezinih plovila tijekom bilo koje od tri posljednje godine u kojoj je barem jedno od njezinih plovila ulovilo 10 tona ili više dubokomorskih vrsta, u godini u kojoj je ta količina bila najveća.

Članak 7.

Postojeća područja dubokomorskog ribolova

1.   Do 13. srpnja 2017. države članice čijim je plovilima izdana dozvola za dubokomorski ribolov u skladu s člankom 3. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 2347/2002 i u mjeri u kojoj se ona odnosi na ribolovne aktivnosti plovila koja svake kalendarske godine ulove više od 10 tona, Komisiju putem evidencija sustava za praćenje plovila (VMS) ili, ako evidencije VMS-ova nisu dostupne, drugim sredstvima za dostavu relevantnih i provjerljivih informacija obavješćuju o lokacijama ribolovnih aktivnosti dubokomorskih vrsta tih plovila tijekom referentnih kalendarskih godina 2009.–2011.

2.   Na temelju informacija pruženih na temelju stavka 1. te na temelju najboljih znanstvenih i tehničkih informacija, Komisija do 13. siječnja 2018. provedbenim aktima utvrđuje postojeća područja dubokomorskog ribolova. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 18.

Članak 8.

Opći zahtjevi za primjenu odobrenja za ribolov

1.   Svaki zahtjev za izdavanje odobrenja za ribolov popraćen je detaljnim opisom područja na kojem ribarsko plovilo namjerava obavljati ribolovne aktivnosti, vrste alata, raspona dubine na kojoj će se aktivnosti obavljati, planirane učestalosti i trajanja ribolovne aktivnosti te nazivima dotičnih dubokomorskih vrsta.

2.   Odobrenja za ciljani ribolov izdaju se samo za ribolovne aktivnosti unutar postojećih područja dubokomorskog ribolova.

3.   Odstupajući od stavka 2. ovog članka, i do utvrđivanja postojećih područja dubokomorskog ribolova u skladu s člankom 7., odobrenja za ciljani ribolov mogu se izdati pod uvjetom da je ribarsko plovilo podnijelo dokaze o tome da je obavljalo ribolovne aktivnosti u okviru djelatnosti dubokomorskog ribolova tijekom najmanje tri posljednje godine prije podnošenja zahtjeva za izdavanje odobrenja za ribolov. Takvo se odobrenje za ribolov može izdati samo za lokacije na kojima su se obavljale takve ranije ribolovne aktivnosti.

4.   Odobrenje za ribolov ne izdaje se u svrhu ribolova pridnenim povlačnim mrežama (koćama) na dubini većoj od 800 metara.

5.   Odstupajući od stavka 2., država članica može podnijeti zahtjev za obavljanje istraživačkog ribolova na lokacijama izvan postojećih područja dubokomorskog ribolova. Takav zahtjev popraćen je procjenom učinka provedenom u skladu sa standardima utvrđenima u Međunarodnim smjernicama FAO-a za upravljanje dubokomorskim ribolovom na otvorenom moru iz 2008. Pri podnošenju takvog zahtjeva država članica navodi procjenu trajanja istraživačkog ribolova, procjenu broja plovila koja će u njemu sudjelovati te njihov kapacitet. Država članica predlaže mjere ublažavanja s ciljem sprečavanja dolaska u kontakt s osjetljivim morskim ekosustavima ili njihove učinkovite zaštite.

6.   Komisija nakon procjene informacija koje su joj dostavile države članice i na temelju savjeta znanstvenog savjetodavnog tijela može provedbenim aktima izdati odobrenje za obavljanje zatraženog istraživačkog ribolova. Komisija u odobrenju posebice može definirati:

(a)

područje za obavljanje istraživačkog ribolova;

(b)

najveći broj plovila i najveći kapacitet;

(c)

trajanje takve vrste ribolova, koje ne može biti dulje od godine dana, i koje se može jednom produljiti;

(d)

najviši postotak ukupnog dopuštenog ulova dubokomorskih vrsta koji se smije uloviti u sklopu istraživačkog ribolova; te

(e)

mjere ublažavanja koje se moraju poštovati kako bi se zaštitilo osjetljive morske ekosustave.

7.   Kako bi se osiguralo prikupljanje reprezentativnih podataka prikladnih za procjenu dubokomorskih stokova i dolazaka u kontakt s osjetljivim morskim ekosustavima te upravljanje njima, svakim odobrenjem za ribolov izdanim u skladu sa stavkom 6. zahtijeva se prisutnost znanstvenih promatrača ili elektroničke opreme za daljinsko praćenje na dotičnom plovilu tijekom prvih 12 mjeseci važenja odobrenja za ribolov.

8.   Komisija može na temelju zahtjeva i informacija koje je pružila dotična država članica provedbenim aktima prilagoditi utvrđivanje postojećeg područja dubokomorskog ribolova kako bi uključila lokacije ribolovnih aktivnosti koje se obavljaju na temelju odobrenja za ribolov izdanog u skladu sa stavcima 5. i 6. ovog članka.

Članak 9.

Posebni zahtjevi za zaštitu osjetljivih morskih ekosustava

1.   Ovaj se članak primjenjuje na ribolovne operacije s pridnenim alatima na dubini većoj od 400 metara.

2.   Ako tijekom ribolovnih operacija količina pokazatelja osjetljivih morskih ekosustava, kako su definirani u Prilogu III., ulovljenih tijekom te ribolovne operacije premašuje granične vrijednosti definirane u Prilogu IV., smatra se da je došlo do kontakta s osjetljivim morskim ekosustavom. Ribarsko plovilo odmah prekida ribolov u dotičnom području. Ribarsko plovilo nastavlja s ribolovom tek kada dođe na alternativno područje koje je od područja u kojem je došlo do kontakta s osjetljivim morskim ekosustavom udaljeno najmanje pet nautičkih milja.

3.   O svakom dolasku u kontakt s osjetljivim morskim ekosustavom ribarsko plovilo odmah izvješćuje nadležna nacionalna tijela, koja o tome bez odgode obavješćuju Komisiju.

4.   Države članice upotrebljavaju najbolje dostupne znanstvene i tehničke informacije, uključujući biogeografske informacije i informacije iz stavka 3., da bi identificirale mjesta za koja je poznato da se na njima nalaze ili bi se na njima mogli pojaviti osjetljivi morski ekosustavi. Osim toga, Komisija od nadležnog znanstvenog savjetodavnog tijela traži da provede godišnju procjenu područja za koja je poznato da se na njima nalaze ili bi se na njima mogli pojaviti osjetljivi morski ekosustavi.

Ta se procjena provodi u skladu s Međunarodnim smjernicama FAO-a za upravljanje dubokomorskim ribolovom na otvorenom moru iz 2008., u njoj se primjenjuje predostrožni pristup upravljanju ribolovom kako je naveden u članku 4. stavku 1. točki 8. Uredbe (EU) br. 1380/2013 i nju se mora objaviti.

5.   Ako su na temelju postupka iz stavka 4. utvrđena područja za koja je poznato da se na njima nalaze ili bi se na njima mogli pojaviti osjetljivi morski ekosustavi, države članice i nadležno znanstveno savjetodavno tijelo o tome pravodobno obavješćuju Komisiju.

6.   Do 13. siječnja 2018., na temelju najboljih dostupnih znanstvenih i tehničkih informacija te na temelju procjena i identifikacija koje su obavile države članice i znanstveno savjetodavno tijelo, Komisija donosi provedbene akte s ciljem izrade popisa područja za koja je poznato da se na njima nalaze ili bi se na njima mogli pojaviti osjetljivi morski ekosustavi. Komisija taj popis preispituje svake godine na temelju savjeta primljenih od Znanstvenog, tehničkog i gospodarskog odbora za ribarstvo te ga, prema potrebi, mijenja provedbenim aktima. Komisija pojedino područje može ukloniti s popisa ako na temelju procjene učinka i nakon savjetovanja s nadležnim znanstvenim savjetodavnim tijelom utvrdi da postoje dostatni dokazi koji ukazuju na to da osjetljivi morski ekosustavi nisu prisutni ili da su donesene odgovarajuće mjere očuvanja i upravljanja kojima je osigurano sprečavanje znatnih negativnih utjecaja na osjetljive morske ekosustave. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 18.

7.   Komisija na temelju najboljih dostupnih znanstvenih informacija može preispitati pokazatelje osjetljivih morskih ekosustava te je ovlaštena delegiranim aktima u skladu s člankom 17. izmijeniti popis iz Priloga III.

8.   Nove procjene učinka potrebne su ako je došlo do znatnih promjena tehnika koje se koriste pri obavljanju ribolova pridnenim alatom ili ako postoje nove znanstvene informacije koje ukazuju na prisutnost osjetljivih morskih sustava na određenom području.

9.   Ribolov pridnenim alatima zabranjen je u svim područjima navedenima na popisu u skladu sa stavkom 6.

Članak 10.

Primjena posebnih odredaba o kontroli

Ribarstvo i ribolovne aktivnosti obuhvaćeni ovom Uredbom podliježu i odredbama iz članaka 7., 17., 42., 43. i 45., članka 84. stavka 1. točke (a), članka 95. stavka 3., članka 104. stavka 1., članka 105. stavka 3. točke (c), članka 107. stavka 1., članka 108. stavka 1. i članka 115. točke (c) Uredbe (EZ) br. 1224/2009 te njezina Priloga I., osim ako je drukčije predviđeno u ovoj Uredbi.

Članak 11.

Određene luke

1.   Države članice određuju luke u kojima se mora obaviti bilo kakav iskrcaj ili prekrcaj dubokomorskih vrsta ili bilo koje njihove mješavine u količini većoj od 100 kg. Države članice do 13. ožujka 2017. Komisiji dostavljaju popis tih određenih luka.

2.   Zabranjeno je iskrcavati količine bilo koje mješavine dubokomorskih vrsta koje premašuju 100 kg na bilo kojem mjestu osim u lukama koje su države članice odredile u skladu sa stavkom 1.

Članak 12.

Prethodno obavješćivanje

Odstupajući od članka 17. Uredbe (EZ) br. 1224/2009, zapovjednici svih ribarskih plovila Unije koji namjeravaju iskrcati 100 kg dubokomorskih vrsta ili više dužni su, bez obzira na dužinu ribarskog plovila, o toj namjeri najmanje četiri sata prije predviđenog vremena dolaska u luku obavijestiti nadležno tijelo u svojoj državi članici zastave. Zapovjednik ili druga osoba odgovorna za djelovanje plovila od 12 metara dužine ili kraćeg plovila obavješćuje nadležna tijela najmanje jedan sat prije predviđenog vremena dolaska u luku.

Članak 13.

Unosi u očevidnik u vezi s dubokim vodama

1.   Kada se primjenjuje obveza unošenja u očevidnik, zapovjednici ribarskih plovila Unije koji imaju odobrenje za ribolov u skladu s člankom 5. stavcima 1. ili 3. pri obavljanju djelatnosti dubokomorskog ribolova ili pri ribolovu na dubini ispod 400 metara:

(a)

u očevidnik u papirnatom obliku nakon svakog povlačenja podatke upisuju u novi redak; ili

(b)

ako podliježu uporabi elektroničkog sustava za evidenciju i izvješćivanje, podatke bilježe odvojeno nakon svakog povlačenja.

2.   Zapovjednici ribarskih plovila Unije u očevidnik plovila također bilježe sve količine dubokomorskih vrsta s popisa iz Priloga I. koje su ulovljene, zadržane na plovilu, prekrcane ili iskrcane u skladu s člankom 5. stavkom 5. i sve količine pokazatelja osjetljivih morskih ekosustava s popisa iz Priloga III. iznad graničnih vrijednosti utvrđenih u Prilogu IV., uključujući sastav vrsta i težinu, te o tim količinama izvješćuju nadležna tijela.

Članak 14.

Oduzimanje odobrenjâ za ribolov

Ne dovodeći u pitanje članak 7. stavak 4. i članak 92. Uredbe (EZ) br. 1224/2009 i u skladu s njezinim člankom 90. stavkom 1., odobrenja za ribolov iz članka 5. stavaka 1. i 3. ove Uredbe oduzimaju se na najmanje dva mjeseca u sljedećim slučajevima:

(a)

ako nisu ispunjeni uvjeti utvrđeni u odobrenju za ribolov u pogledu ograničenja uporabe alata, dopuštenih područja za obavljanje djelatnosti ili ograničenja ulova za vrste koje se smije ciljano loviti; ili

(b)

ako na brod nije primljen znanstveni promatrač ili ako se nije dopustilo uzorkovanje ulova u znanstvene svrhe, kako je određeno u članku 16. ove Uredbe.

Članak 15.

Pravila o prikupljanju podataka i izvješćivanju

1.   Ne dovodeći u pitanje specifičnije odredbe ove Uredbe, primjenjuje se Uredba (EZ) br. 199/2008.

2.   Pri prikupljanju podataka o djelatnostima dubokomorskog ribolova u skladu s općim pravilima o prikupljanju podataka i razinama preciznosti utvrđenima u relevantnom višegodišnjem programu Unije za prikupljanje bioloških, tehničkih, okolišnih, socijalnih i ekonomskih podataka i upravljanje njima, države članice poštuju posebne zahtjeve u pogledu prikupljanja podataka i izvješćivanja za djelatnost dubokomorskog ribolova navedene u Prilogu II.

3.   U sva odobrenja za ribolov izdana u skladu s člankom 5. države članice uključuju potrebne uvjete kako bi osigurale da dotično plovilo, u suradnji s relevantnim znanstvenim institutom, sudjeluje u bilo kojem sustavu prikupljanja podataka čije bi područje primjene obuhvaćalo ribolovne aktivnosti za koje se izdaju odobrenja.

4.   Zapovjednik plovila ili bilo koja druga osoba odgovorna za upravljanje plovilom dužni su na brod primiti znanstvenog promatrača kojeg je država članica dodijelila njihovu plovilu, osim ako to nije moguće zbog sigurnosnih razloga. Zapovjednik znanstvenom promatraču olakšava obavljanje njegovih zadaća.

5.   Država članica na zahtjev Komisije podnosi godišnja izvješća koja sadržavaju zbirne podatke o broju plovila koja plove pod njezinom zastavom, a uključena su u dubokomorski ribolov, o njihovim ribolovnim područjima, vrsti alata, veličini, broju svih vrsta izdanih odobrenja za ribolov, o lukama njihova podrijetla, ukupnim dubokomorskim ribolovnim mogućnostima dostupnima njezinim plovilima te zbirnom postotku korištenja tim ribolovnim mogućnostima. Ta se izvješća objavljuju.

Članak 16.

Prisutnost promatrača

1.   Države članice uspostavljaju program prisutnosti promatrača kako bi osigurale prikupljanje relevantnih, pravodobnih i točnih podataka o ulovu i usputnom ulovu dubokomorskih vrsta, dolascima u kontakt s osjetljivim morskim ekosustavima i drugih relevantnih informacija za učinkovitu provedbu ove Uredbe. Plovila koja koriste pridnene povlačne mreže (koće) ili pridnene jednostruke mreže stajaćice s odobrenjem za ciljani ribolov dubokomorskih vrsta podliježu prisutnosti promatrača od najmanje 20 %, osim plovila koja nisu u mogućnosti primiti promatrača zbog sigurnosnih razloga. Sva ostala plovila s odobrenjem za ribolov dubokomorskih vrsta podliježu prisutnosti promatrača od najmanje 10 %, osim plovila koja nisu u mogućnosti primiti promatrača zbog sigurnosnih razloga.

2.   Ako je država članica zatražila od svog subjekta da primi promatrača na svoje plovilo, ali se zbog razloga koji su izvan kontrole subjekta promatrač ne nalazi na plovilu, to ne sprečava to plovilo da napusti luku.

3.   Komisija do 1. siječnja 2018. na temelju podataka prikupljenih u skladu s ovom Uredbom traži znanstveni savjet o tome je li prisutnost promatrača navedena u stavku 1. ovog članka dovoljna za ispunjavanje ciljeva iz članka 1., osobito kako bi se spriječio znatan negativan utjecaj na osjetljive morske ekosustave u okviru dubokomorskog ribolova, te o tome treba li je prilagoditi na temelju ažurirane metodologije uzorkovanja. Komisija o rezultatima traženog znanstvenog savjeta bez odgode obavješćuje Europski parlament i Vijeće.

4.   Ako Komisija na temelju znanstvenog savjeta iz stavka 3. smatra da bi trebalo prilagoditi postotke prisutnosti promatrača navedene u stavku 1., može podnijeti hitan prijedlog za reviziju tih postotaka.

5.   Odstupajući od članka 2., ovaj se članak primjenjuje mutatis mutandis na ribolov dubokomorskih vrsta plovilima koja upotrebljavaju pridnene povlačne mreže ili pridnene jednostruke mreže stajaćice na regulacijskom području NEAFC-a.

Članak 17.

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1.   Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.   Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 9. stavka 6. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od 5 godina počevši od 12. siječnja 2017. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od 5 godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.

3.   Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 9. stavka 6. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.   Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.

5.   Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6.   Delegirani akt donesen na temelju članka 9. stavka 6. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 18.

Postupak odbora

1.   Komisiji pomaže Odbor za ribarstvo i akvakulturu. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

2.   Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

Članak 19.

Evaluacija

1.   Komisija najkasnije do 13. siječnja 2021., na temelju izvješćâ država članica i znanstvenih savjeta koje u tu svrhu traži, provodi evaluaciju utjecaja mjera utvrđenih u ovoj Uredbi i utvrđuje u kojoj su mjeri ispunjeni ciljevi iz članka 1. točaka (a) i (b).

2.   U fokusu evaluacije jesu trendovi u sljedećim točkama:

(a)

uporaba svih vrsta ribolovnog alata pri ciljanom ribolovu dubokomorskih vrsta s posebnim naglaskom na utjecaj na najosjetljivije vrste i osjetljive morske ekosustave;

(b)

plovila koja su prešla na upotrebu alata koji imaju manji utjecaj na morsko dno te napredak u pogledu sprečavanja, smanjenja na najmanju moguću mjeru i, ako je to moguće, iskorjenjivanja nenamjernih ulova;

(c)

opseg rada plovila koja se bave djelatnošću dubokomorskog ribolova;

(d)

cjelovitost i pouzdanost podataka koje države članice dostavljaju znanstvenim tijelima u svrhu procjene stokova ili Komisiji u slučaju zahtjeva za posebnim podacima;

(e)

dubokomorski stokovi za koje su se poboljšali znanstveni savjeti;

(f)

djelotvornost pratećih mjera za iskorjenjivanje odbacivanja ulova i za smanjenje ulova najosjetljivijih vrsta;

(g)

kvaliteta procjena učinka provedenih u skladu s člankom 8.;

(h)

broj plovila i luka u Uniji na koje izravno utječe provedba ove Uredbe;

(i)

učinkovitost mjera uspostavljenih kako bi se osigurala dugoročna održivost dubokomorskih ribljih stokova i kako bi se spriječio usputni ulov neciljanih vrsta, a posebno usputni ulov najosjetljivijih vrsta;

(j)

mjera u kojoj su osjetljivi morski ekosustavi djelotvorno zaštićeni ograničavanjem dopuštenih ribolovnih aktivnosti u postojećim područjima dubokomorskog ribolova, pravilom o nastavku plovidbe i/ili drugim mjerama;

(k)

primjena ograničenja dubine od 800 metara.

3.   Na temelju evaluacije iz stavka 1. ovog članka Komisija može iznijeti prijedloge izmjena ove Uredbe, prema potrebi. Ako iz te evaluacije posebice proizlazi da ribolov pridnenim alatima nije u skladu s ciljevima utvrđenima u članku 1., Komisija može podnijeti prijedlog izmjene ove Uredbe kako bi se osiguralo da odobrenja za ciljani ribolov za plovila koja upotrebljavaju pridnene povlačne mreže (koće) ili pridnene jednostruke mreže stajaćice isteknu ili da se opozovu te da su poduzete sve potrebne mjere u vezi s pridnenim alatima, uključujući parangale, radi osiguravanja zaštite najosjetljivijih vrsta i osjetljivih morskih ekosustava.

Članak 20.

Stavljanje izvan snage i prijelazne odredbe

1.   Uredba (EZ) br. 2347/2002 stavlja se izvan snage.

2.   Upućivanja na uredbu stavljenu izvan snage smatraju se upućivanjima na ovu Uredbu.

3.   Odstupajući od stavka 1. ovog članka, članci 3., 7. i 9. Uredbe (EZ) br. 2347/2002 i dalje se primjenjuju na ribarska plovila Unije koja obavljaju ribolovne aktivnosti na regulacijskom području NEAFC-a.

4.   Posebne dozvole za ribolov izdane u skladu s Uredbom (EZ) br. 2347/2002 vrijede najviše godinu dana od 12. siječnja 2017.

Članak 21.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Strasbourgu 14. prosinca 2016.

Za Europski parlament

Predsjednik

M. SCHULZ

Za Vijeće

Predsjednik

I. KORČOK


(1)  SL C 133, 9.5.2013., str. 41.

(2)  Stajalište Europskog parlamenta od 10. prosinca 2013. (još nije objavljeno u Službenom listu) i stajalište Vijeća u prvom čitanju od 18. listopada 2016. (SL C 433, 23.11.2016., str. 1.). Stajalište Europskog parlamenta od 13. prosinca 2016. (još nije objavljeno u Službenom listu).

(3)  Uredba (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o zajedničkoj ribarstvenoj politici, izmjeni uredaba Vijeća (EZ) br. 1954/2003 i (EZ) br. 1224/2009 i stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 2371/2002 i (EZ) br. 639/2004 i Odluke Vijeća 2004/585/EZ (SL L 354, 28.12.2013., str. 22.).

(4)  Uredba Vijeća (EZ) br. 2347/2002 od 16. prosinca 2002. o određivanju posebnih uvjeta pristupa i s njima povezanih pravila za ribolov dubokomorskih stokova (SL L 351, 28.12.2002., str. 6.).

(5)  Uredba Vijeća (EZ) br. 1288/2009 od 27. studenoga 2009. o utvrđivanju prijelaznih tehničkih mjera od 1. siječnja 2010. do 30. lipnja 2011. (SL L 347, 24.12.2009., str. 6.).

(6)  Uredba Vijeća (EZ) br. 199/2008 od 25. veljače 2008. o uspostavi okvira Zajednice za prikupljanje, upravljanje i korištenje podataka u sektoru ribarstva i podršci za znanstveno savjetovanje vezano uz zajedničku ribarstvenu politiku (SL L 60, 5.3.2008., str. 1.).

(7)  Uredba Vijeća (EZ) br. 1224/2009 od 20. studenoga 2009. o uspostavi sustava kontrole Zajednice za osiguranje sukladnosti s pravilima zajedničke ribarstvene politike, o izmjeni uredbi (EZ) br. 847/96, (EZ) br. 2371/2002, (EZ) br. 811/2004, (EZ) br. 768/2005, (EZ) br. 2115/2005, (EZ) br. 2166/2005, (EZ) br. 388/2006, (EZ) br. 509/2007, (EZ) br. 676/2007, (EZ) br. 1098/2007, (EZ) br. 1300/2008, (EZ) br. 1342/2008 i o stavljanju izvan snage uredbi (EEZ) br. 2847/93, (EZ) br. 1627/94 i (EZ) br. 1966/2006 (SL L 343, 22.12.2009., str. 1.).

(8)  Odluka Vijeća 81/608/EEZ od 13. srpnja 1981. o sklapanju Konvencije o budućoj višestranoj suradnji u ribarstvu sjeveroistočnog Atlantika (SL L 227, 12.8.1981., str. 21.).

(9)  SL L 123, 12.5.2016., str. 1.

(10)  Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).

(11)  Uredba Vijeća (EZ) br. 734/2008 od 15. srpnja 2008. o zaštiti osjetljivih morskih ekosustava na otvorenome moru od štetnih utjecaja alata za pridneni ribolov (SL L 201, 30.7.2008., str. 8.).

(12)  Uredba (EZ) br. 218/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2009. o podnošenju statističkih podataka o nominalnom ulovu država članica koje obavljaju ribolov u sjeveroistočnom Atlantiku (SL L 87, 31.3.2009., str. 70.).

(13)  Uredba (EZ) br. 216/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2009. o podnošenju statističkih podataka o nominalnom ulovu država članica koje obavljaju ribolov u određenim područjima osim na području sjevernog Atlantika (SL L 87, 31.3.2009., str. 1.).

(14)  Uredba Vijeća (EZ) br. 1006/2008 od 29. rujna 2008. o odobravanju ribolovnih aktivnosti koje ribarska plovila Zajednice obavljaju izvan voda Zajednice i o pristupu plovila trećih zemalja vodama Zajednice, te o izmjeni Uredbe (EEZ) br. 2847/93 i (EZ) br. 1627/94 i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 3317/94 (SL L 286, 29.10.2008., str. 33.).


PRILOG I.

Dubokomorske vrste

Znanstveni naziv

Uobičajeni naziv

Najosjetljivije x.

Centrophorus spp.

kostelj dubljinac

 

Centroscyllium fabricii

crni morski pas

x

Centroscymnus coelolepis

kostelj portugalski

x

Centroscymnus crepidater

dugonosi baršunasti kostelj

x

Dalatias licha

drkovna

x

Etmopterus princeps

veliki kostelj crnac

x

Apristuris spp.

dubokomorska mačka roda Apristuris spp.

 

Chlamydoselachus anguineus

morski pas vrste Chlamydoselachus anguineus

 

Deania calcea

kljunasti morski pas

 

Galeus melastomus

mačka crnousta

 

Galeus murinus

morska mačka vrste Galeus murinus

 

Hexanchus griseus

pas glavonja

x

Etmopterus spinax

kostelj crnac

 

Oxynotus paradoxus

morski prasac jednoperajaš

 

Scymnodon ringens

morski pas vrste Scymnodon ringens

 

Somniosus microcephalus

morski pas vrste Somniosus microcephalus

 

Alepocephalidae

glatkoglavka

 

Alepocephalus Bairdii

Bairdijeva glatkoglavka

 

Alepocephalus rostratus

glatkoglavac Alepocephalus rostratus

 

Aphanopus carbo

crni zmijičnjak

 

Argentina silus

veliki srebrnjak

 

Beryx spp.

alfonsini (ribe roda Beryx)

 

Chaceon (Geryon) affinis

riba vrste Chaecon (Geryon) affinis

 

Chimaera monstrosa

čudnovati morski štakor

 

Hydrolagus mirabilis

morski štakor Hydrolagus mirabilis

 

Rhinochimaera atlantica

dugonosa himera Rhinochimaera atlantica

 

Coryphaenoides rupestris

tuponosi grenadir

 

Epigonus telescopus

velikookan crni

x

Helicolenus dactilopterus

jauk veliki

 

Hoplostethus atlanticus

atlantski zrcalar

x

Macrourus berglax

grenadir

 

Molva dypterigia

manjić morski

 

riba vrste Mora moro Antimora rostrata

Mora plava antimora (plavi oslić)

 

Pagellus bogaraveo

arbun velikog oka

 

Polyprion americanus

kirnja glavulja

 

Reinhardtius hippoglossoides

grenlandska ploča

 

Cataetyx laticeps

 

 

Hoplosthetus mediterraneus

mediteranski zrcalar

 

Macrouridae koje nisu Coryphaenoides rupestris i Macrourus berglax

Grenadiri osim tuponosog grenadira ili sjevernoatlantskog grenadira

 

Nesiarchus nasutus

skuša vrste Nesiarchus nasutus

 

Notocanthus chemnitzii

jegulja vrste Nesiarchus nasutus

 

Raja fyllae

raža Raja fyllae

 

Raja hyperborea

arktička raža

 

Raja nidarosiensus

raža Raja nidarosiensus

 

Trachyscorpia cristulata

bodečnjak Trachyscorpia cristulata

 

Lepidopus caudautus

zmijičnjak repaš

 

Lycodes esmarkii

riba vrste Lycodes esmarkii

 

Sebastes viviparus

bodečnjak Sebastes viviparus

 


PRILOG II.

Posebni zahtjevi u pogledu prikupljanja podataka i izvješćivanja iz članka 15. stavka 2.

1.

Države članice osiguravaju da su podaci prikupljeni za područje koje obuhvaća i vode Unije i međunarodne vode dodatno raščlanjeni tako da se odvojeno odnose ili na vode Unije ili na međunarodne vode.

2.

Ako se djelatnost dubokomorskog ribolova preklapa s aktivnošću u drugoj djelatnosti na tom istom području, prikupljanje podataka koji se odnose na djelatnost dubokomorskog ribolova provodi se odvojeno od prikupljanja podataka koji se odnose na tu drugu djelatnost.

3.

Odbačeni ulov uzorkuje se pri svim djelatnostima dubokomorskog ribolova. Strategija uzorkovanja za iskrcani i odbačeni ulov primjenjuje se na sve vrste navedene u Prilogu I. kao i na vrste iz istog pridnenog ekosustava, poput dubokomorskih koralja, spužvi ili drugih organizama iz istog ekosustava.

4.

Od promatrača raspoređenog na plovilo traži se da utvrdi i dokumentira težinu svakog kamenog koralja, mekanog koralja, spužve ili drugog organizma iz istog ekosustava koji su alatom plovila izvučeni na plovilo.

5.

Ako je u skladu s važećim višegodišnjim planom za prikupljanje podataka potrebno prikupiti podatke o ribolovnom naporu, iskazane u satima ribolova povlačnim mrežama i vremenu stajanja u vodi pasivnog ribolovnog alata, države članice zajedno s tim podacima o ribolovnom naporu prikupljaju sljedeće dodatne podatke i spremne su ih dostaviti:

(a)

geografsku lokaciju ribolovnih aktivnosti za svako pojedinačno povlačenje na temelju podataka iz VMS-a koje plovilo šalje centru za praćenje ribarstva;

(b)

dubine ribolova na kojima se upotrebljavaju ribolovni alati u slučaju da plovilo podliježe obvezi izvješćivanja uporabom elektroničkog očevidnika. Zapovjednik plovila prijavljuje dubinu ribolova u skladu sa standardiziranim formatom izvješćivanja.


PRILOG III.

Vrste pokazatelji osjetljivih morskih ekosustava

Slijedi popis tipova staništa osjetljivih morskih ekosustava s vrstama koje se najčešće nalaze u tim staništima koje se smatraju pokazateljima osjetljivih morskih ekosustava.

Tip staništa osjetljivih morskih ekosustava

Reprezentativne vrste

1.

Koraljni grebeni hladnih voda

 

(a)

greben vrste Lophelia pertusa

Lophelia pertusa

(b)

greben vrste Solenosmilia variabilis

Solenosmilia variabilis

2.

Koraljni vrt

 

(a)

Vrtovi na čvrstom dnu

 

i.

Vrtovi crnog i gorgonijskog koralja na čvrstom dnu

Anthothelidae

Chrysogorgiidae

Isididae, Keratoisidinae

Plexauridae

Acanthogorgiidae

Coralliidae

Paragorgiidae

Primnoidae

Schizopathidae

ii.

Kolonije koralja reda Scleractinia na kamenim ležištima

Lophelia pertusa

Solenosmilia variabilis

iii.

Kolonije koralja reda Scleractinia izvan grebena

Enallopsammia rostrata

Madrepora oculata

(b)

Koraljni vrtovi na mekanom dnu

 

i.

Vrtovi crnog i gorgonijskog koralja na mekanom dnu

Chrysogorgiidae

ii.

Polja čaški

Caryophylliidae

iii.

Polja koralja Pocillopora

Flabellidae

Nephtheidae

3.

Dubokomorske kolonije spužvi

 

(a)

Druge kolonije spužvi

Geodiidae

Ancorinidae

Pachastrellidae

(b)

Vrtovi spužvi na čvrstom dnu

Axinellidae

Mycalidae

Polymastiidae

Tetillidae

(c)

Zajednice staklača

Rossellidae

Pheronematidae

4.

Polja morskih perca

Anthoptilidae

Pennatulidae

Funiculinidae

Halipteridae

Kophobelemnidae

Protoptilidae

Umbellulidae

Vigulariidae

5.

Zajednice voskovica sa staništem u cijevima

Cerianthidae

6.

Fauna koja izlazi iz mulja i pijeska

Bourgetcrinidae

Antedontidae

Hyocrinidae

Xenophyophora

Syringamminidae

7.

Zajednice mahovnjaka (Bryozoa)

 


PRILOG IV.

Dolazak u kontakt s mogućim osjetljivim morskim ekosustavom definira se kao:

(a)

za koće i druge ribolovne alate osim parangala: prisutnost više od 30 kg živog koralja i/ili 400 kg žive spužve pokazatelja osjetljivih morskih ekosustava; i

(b)

za parangale: prisutnost pokazatelja osjetljivih morskih ekosustava na 10 udica na svakih 1 000 udica ili na dijelu parangala od 1 200 m, ovisno o tome što je kraće.


Top