15.12.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 340/60

(1)

Države članice obustavile su transfer podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu na temelju Uredbe (EU) br. 604/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (1) (dalje u tekstu „Dublinska uredba”) u Grčku 2011., nakon dviju presuda Europskog suda za ljudska prava (ECHR) i Suda Europske unije (CJEU) (2) u kojima su utvrđeni sustavni nedostaci u grčkom sustavu azila koji su prouzročili povredu temeljnih prava podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu transferiranih iz drugih država članica u Grčku u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 343/2003 (3).

(2)

Otkako je 2011. Europski sud za ljudska prava donio presudu u predmetu M.S.S. protiv Belgije i Grčke Odbor ministara Vijeća Europe prati stanje u Grčkoj na temelju izvješća o napretku koja je Grčka obvezna dostaviti kao dokaz o izvršenju presude te na temelju dokaza nevladinih organizacija i međunarodnih organizacija, kao što je Visoki povjerenik Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR), koje djeluju u Grčkoj. Na zahtjev koji je Grčka podnijela u lipnju 2016. Odbor ministara prihvatio je odgodu postupka evaluacije na temelju argumenta Grčke da je trenutačno pod golemim migracijskim pritiskom te u iznimnoj, nestabilnoj situaciji drukčijoj od one u vrijeme donošenja presude u predmetu M.S.S. prije pet godina.

(3)

Grčka se kao rezultat presude u predmetu M.S.S. obvezala reformirati svoj sustav azila na temelju nacionalnog akcijskog plana o reformi azila i upravljanju migracijama, predstavljenog u kolovozu 2010. i revidiranog u siječnju 2013. (dalje u tekstu „grčki akcijski plan”). Grčka je 1. listopada 2015. dostavila Vijeću plan provedbe programa premještanja i pristupa žarišnih točaka u kojem su utvrđene i mjere kojima treba dati prednost kako bi se osigurala provedba dogovorenih neprovedenih mjera u području azila i prihvata.

(4)

Istodobno se zbog trenutačne izbjegličke i migracijske krize nastavlja pritisak na grčki sustav azila i migracija jer je Grčka glavna zemlja prvog ulaska na istočnoj sredozemnoj ruti. U razdoblju od siječnja do 4. prosinca 2016. u Grčku je na nezakonit način ušlo 171 909 migranata (4). Iako se nakon Izjave EU-a i Turske (5) znatno snizio broj dnevnih dolazaka u Grčku iz Turske (6),u okviru te Izjave grčka su tijela dobila nove odgovornosti. Prosječan je broj dnevnih dolazaka u Grčku u razdoblju od početka kolovoza 2016. porastao u usporedbi s razdobljem od 1. svibnja do 31. srpnja 2016. (7) Nadalje, situacija se u Grčkoj također znatno promijenila nakon de facto zatvaranja zapadnobalkanske rute kojim je spriječen nastavak putovanja državljana trećih zemalja. Zbog toga se više od 62 000 nezakonito pristiglih državljana trećih zemalja trenutačno nalazi u Grčkoj (8). Istodobno, zahvaljujući programu hitnog premještanja koji se temelji na dvjema odlukama Vijeća (9) (dalje u tekstu „odluke o premještanju”) stanje se razvija pozitivno, posebice u Grčkoj, gdje je broj transfera u okviru premještanja porastao i trenutačno iznosi otprilike 1 000 mjesečno. Međutim, potrebni su dodatni napori svih država članica kako bi se smanjio pritisak na Grčku. Radi toga Komisija poziva sve države članice da preuzmu obvezu i provode premještanja svaki mjesec kako bi se od prosinca 2016. obavilo najmanje 2 000 mjesečnih transfera u okviru premještanja te kako bi se mjesečni prosjek premještanja nastavio povećavati (10).

(5)

Komisija je 10. veljače 2016. Helenskoj Republici uputila prvu, a 15. lipnja 2016. drugu preporuku o hitnim mjerama koje Grčka treba poduzeti radi ponovne uspostave transfera u skladu s Dublinskom uredbom (11). U tim je preporukama zaključeno da se stanje u Grčkoj treba još znatno poboljšati prije Komisijine daljnje procjene o mogućoj ponovnoj uspostavi transfera u Grčku u skladu s Dublinskom uredbom. Komisija je 28. rujna 2016. uputila treću preporuku Helenskoj Republici o hitnim mjerama koje Grčka treba poduzeti radi ponovne uspostave transfera u skladu s Dublinskom uredbom (12) (dalje u tekstu „treća preporuka”). U trećoj preporuci zaključeno je da se Grčka još uvijek suočava sa zahtjevnom situacijom zbog velikog broja novih podnositelja zahtjeva za azil, što je uglavnom posljedica provedbe postupka takozvane „predregistracije” i stalnih dolazaka nezakonitih migranata. Osim toga, bilo je potrebno poduzeti daljnje važne korake kako bi se riješio problem preostalih sustavnih nedostatka unutar grčkog sustava azila, posebice u pogledu nedostatka kapaciteta. Na temelju daljnjeg postignutog napretka u okviru svake ponovne uspostave transfera u Grčku u skladu s Dublinskom uredbom trebao bi se, u skladu s trećom preporukom, uzeti u obzir utjecaj te zahtjevne situacije na sveukupno funkcioniranje sustava azila te stoga s transferima treba započeti postupno, na pojedinačnoj osnovi.

(6)

Dopisom od 22. studenoga 2016. Grčka je Komisiji dostavila dodatne informacije o najnovijem stanju podnositelja zahtjeva za azil u Grčkoj i o napretku u pogledu reformi sustava azila. Osim toga, Grčka je izrazila zabrinutost u pogledu mogućnosti ponovne uspostave transfera u skladu s Dublinskom uredbom s obzirom na broj migranata koji se nalaze u Grčkoj te navela da su zbog golemog opterećenja koje je nerazmjerno njezinoj veličini popunjeni kapaciteti za azil i prihvat. Također je istaknula da je broj premještanja iz Grčke u druge države članice i dalje znatno ispod razine predviđene odlukama o premještanju. Međutim, Grčka je naglasila da se ne nastoji trajno isključiti iz Dublinskog sustava te zatražila iskrenu solidarnost sve dok se stanje ondje ne regulira u potpunosti.

(7)

U skladu s podacima koje je Grčka dostavila 22. studenoga 2016. grčkoj službi za azil podneseno je od 1. siječnja 2016. otprilike 39 000 zahtjeva za azil. Neriješenih je zahtjeva koji se vode kao prvostupanjski postupci 30. rujna bilo više od 17 000. Grčka tijela procjenjuju da će do kraja 2016. (13) biti podneseno više od 50 000 zahtjeva za azil. Zbog regulacije stanja u Grčkoj i poboljšanog pristupa postupku traženja azila, među ostalim, opterećenje u pogledu broja predmeta s kojima se suočava grčka služba za azil znatno je veće nego proteklih godina.

(8)

U prošlim je preporukama Komisija primijetila da je Grčka poboljšala nacionalno zakonodavstvo kako bi prenijela nove pravne odredbe iz Direktive 2013/32/EU Europskog parlamenta i Vijeća (14) (preinačena Direktiva o postupcima azila) i dio odredbi iz Direktive 2013/33/EU Europskog parlamenta i Vijeća (15) (preinačena Direktiva o uvjetima prihvata). Grčki parlament donio je 3. travnja 2016. novi zakon (Zakon 4375/2016) (16). Parlament je 22. lipnja 2016. odobrio izmjenu Zakona 4375/2016 kojom su, među ostalim, izmijenjeni sastav žalbenih odbora te pravo tražitelja azila na saslušanje pred njima (17). Grčki parlament donio je 31. kolovoza 2016. i Zakon o djeci izbjeglicama školskog uzrasta koja borave u Grčkoj (18).

(9)

Kad je riječ o kapacitetima za prihvat, Grčka je prošle godine znatno povećala ukupne kapacitete za prihvat nezakonitih migranata i tražitelja međunarodne zaštite. Prema dnevnim podacima koje su grčka tijela objavila 6. prosinca 2016. za nezakonite migrante i za podnositelje zahtjeva za međunarodnu zaštitu koji se nalaze u Grčkoj postoji 71 539 slobodnih mjesta, većinom u objektima za privremeni prihvat, uključujući smještaj koji osigurava UNHCR (vidjeti uvodnu izjavu 11.) (19). Međutim, postoje ozbiljni izazovi u pogledu kapaciteta na Egejskim otocima, koji su postali prenapučeni: maksimalan prihvatni kapacitet i dalje je otprilike 8 200, a 5. prosinca 2016. na otocima je bilo ukupno 16 295 registriranih migranata (20).

(10)

Grčka je povećala i smještajne kapacitete za ranjive podnositelje zahtjeva, posebno za maloljetnike bez pratnje. U skloništima za maloljetnike bez pratnje, neovisno o tome jesu li ili nisu podnositelji zahtjeva za azil, na raspolaganju je 17. studenoga 2016. bilo 1 191 mjesto. Predviđa se da će se do kraja 2016. omogućiti dodatnih 130 mjesta prikladnih za maloljetnike bez pratnje. Međutim, postojeći kapaciteti za ranjive podnositelje zahtjeva i dalje nisu dostatni jer su objekti trenutačno puni te je na listi čekanja 1 199 maloljetnika bez pratnje koje je potrebno smjestiti u odgovarajuće objekte (21). Stoga je napredak u tom području spor te je jasno da Grčka treba uložiti više napora kako bi osigurala odgovarajući broj prihvatnih objekata za maloljetnike bez pratnje i odgovorila na potrebe za tom vrstom smještaja.

(11)

U siječnju 2016. Komisija i UNHCR sklopili su sporazum o delegiranju za iznos od ukupno 80 milijuna EUR kako bi se uspostavilo 20 000 mjesta u otvorenom smještaju (programi najma stanova, hotelski vaučeri i programi smještaja u obiteljima), u prvom redu u korist podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu koji ispunjavaju uvjete za premještanje. Taj sporazum o delegiranju revidiran je u srpnju 2016. kako bi se u program smještaja uključila i mogućnost otvaranja mjesta na lokacijama za premještanje kojima upravlja UNHCR te kako bi iz teksta bilo jasnije da ciljna skupina programa smještaja osim kandidata za premještanje uključuje i druge tražitelje azila, posebice kandidate za spajanje obitelji u skladu s Dublinskom uredbom i ranjive kategorije koje uključuju djecu bez pratnje i djecu odvojenu od roditelja, osobe s invaliditetom, starije osobe, samohrane roditelje, kronične bolesnike, trudnice itd. Broj slobodnih mjesta za smještaj znatno je porastao od rujna (za otprilike 8 100). U prosincu 2015. UNHCR se obvezao da će stvoriti 20 000 mjesta za podnositelje zahtjeva koji ispunjavaju uvjete za premještanje u okviru programa najma, a 6. prosinca bilo je slobodno 20 145 mjesta, uključujući 6 344 mjesta u hotelima/zgradama, 11 711 mjesto u stanovima, 484 mjesta u obiteljima domaćinima, 960 na lokacijama za premještanje i 646 mjesta u namjenskim objektima za maloljetnike bez pratnje (22). Budući da trenutačni sporazum o delegiranju istječe 31. prosinca 2016., Komisija je započela raspravu s UNHCR-om o produljenju programa u 2017. na temelju ažurirane procjene potreba povezanih s prihvatom u Grčkoj.

(12)

Kad je riječ o kvaliteti, brojni prihvatni objekti u Grčkoj i dalje ne ispunjavaju zahtjeve utvrđene u Direktivi 2013/33/EU o uvjetima prihvata za podnositelje zahtjeva za međunarodnu zaštitu, posebice objekti na otocima i dio privremenih objekata na kopnu. Objekti u „žarišnim točkama” na otocima nisu samo prenapučeni, nego su ondje neprimjereni i materijalni uvjeti u smislu sanitarnih usluga i higijene te pristupa osnovnim uslugama kao što su zdravstvena skrb, posebice za ranjive skupine. Stanje u objektima nije sigurno, a među državljanima različitih zemalja i dalje postoji napetost. Iako se UNHCR-ovim programom smještaja osiguravaju primjereni uvjeti, velik su dio preostalih kapaciteta za prihvat kampovi (trenutačno se za to upotrebljavaju 53 lokacije) i hitni objekti, među kojima se materijalni uvjeti i razina sigurnosti razlikuju te su često neprimjereni. Prilagodba dijela tih objekata zimskim uvjetima počela je, ali napreduje sporo. Čak i uz poboljšanja bit će teško pretvoriti dio kampova u primjerene objekte za trajni prihvat te će neke biti potrebno zatvoriti, a druge pojačati.

(13)

Nadalje, čini se da je općenita koordinacija organizacije prihvata u Grčkoj također manjkava zbog nedostatka jasnog pravnog okvira i sustava praćenja, pri čemu jednim dijelom kampova ad hoc upravlja ministarstvo za migracije, a drugim služba za prihvat i identificiranje. Dosad nije donesena odluka o tome koje bi objekte trebalo pretvoriti u trajne. Služba za prihvat i dalje radi na povećanju kapaciteta.

(14)

Iz navedenoga slijedi da Grčka još treba ostvariti napredak u uspostavi dovoljnih i odgovarajućih namjenskih trajnih kapaciteta za prihvat otvorenog tipa za tražitelje azila te bi svi ti kapaciteti trebali biti odgovarajućeg standarda u skladu s pravnom stečevinom EU-a. To bi trebalo uključivati i centralizirano upravljanje svim prihvatnim objektima te sustav za trajno praćenje materijalnih standarda tih objekata i usluga koje se ondje pružaju. Određeni bi se privremeni objekti trebali pretvoriti u trajne, ali bi se ipak trebali zadržati dostatni kapaciteti u smislu privremenih objekata kako bi se mogao omogućiti smještaj u slučaju nedostatka kapaciteta zbog neočekivanih priljeva. Nadalje, kako je već zatraženo u trećoj preporuci, iznimno je važno da grčka tijela dostave više konkretnih podataka o kapacitetima za prihvat te sveobuhvatnu i stalno ažuriranu procjenu potreba u pogledu ukupnih kapaciteta za prihvat i prirode tih kapaciteta.

(15)

U prethodnim su preporukama primijećena znatna poboljšanja u pogledu uspostave regionalnih ureda za azil. Grčkim pravom predviđa se uspostava regionalnih ureda za azil u regijama Atici, Solunu, Traciji, Epiru, Tesaliji, Zapadnoj Grčkoj, Kreti, Lezbosu, Khiosu, Samosu, Lerosu i Rodosu (23). Odlukom direktora službe za azil moguće je uspostaviti i autonomne jedinice za azil kako bi se ispunile povećane potrebe službe za azil. Prema podacima koje je Grčka dostavila u dopisu od 22. studenoga 2016. dosad je s radom počelo sedam regionalnih ureda u regijama Atici, Traciji, Solunu, Lezbosu, Samosu, Rodosu i Patrasu. Uz to, s radom je počelo devet autonomnih jedinica za azil u regijama Pireju, Evrosu, Ksantiji, Lerosu, Kosu i Korintu te jedna jedinica za premještanje u Alimosu. Kako je utvrđeno zakonom, dodatna tri regionalna ureda za azil počet će s radom u regijama Kosu, Epiru (Janina), Kreti (Heraklion) i Tesaliji (Volos).

(16)

Grčka služba za azil radi na povećanju svojih kapaciteta. U službi za azil trenutačno radi 478 zaposlenika (24). Tom su brojkom obuhvaćena radna mjesta središnje službe te uspostavljenih regionalnih ureda i jedinica za azil. Iz državnog proračuna financira se 250 radnih mjesta, a ostatak se financira iz različitih izvora EU-a i EGP-a. Planira se porast broja zaposlenika na 659 do kraja godine. Ta brojka dodaje se broju zaposlenika koje je na određeno vrijeme zaposlio UNHCR, članova osoblja EASO-a i stručnjaka iz država članica koji su preko EASO-a raspoređeni u grčku službu za azil na određeno razdoblje. Grčka tijela namjeravaju sve ugovorno osoblje zamijeniti stalnim zaposlenicima do kraja 2017. i ne namjeravaju nastaviti povećavati taj kapacitet; grčka služba za azil obavijestila je službe Komisije da brže zapošljavanje nije izvedivo zbog nedostatka rukovodećeg osoblja koje bi organiziralo osposobljavanje te mentoriralo i nadziralo nove zaposlenike. Budući da će se njezin broj osoblja do kraja 2016. utrostručiti, služba za azil navela je da se treba hitno konsolidirati, posebice radi jačanja srednjeg rukovodstva i stručnosti osoblja.

(17)

S obzirom na znatan porast broja podnesenih zahtjeva za azil u Grčkoj još nije jasno jesu li trenutačni i planirani broj osoblja službe za azil dostatni za pravovremenu i odgovarajuću obradu trenutačnog i očekivanog budućeg broja predmeta. Jedan od glavnih prioriteta službe za azil trebao bi biti skraćivanje vremena od sastavljanja do podnošenja zahtjeva; to je vrijeme često predugo, što utječe na prava uključenih osoba i stvara im frustracije. To bi se vrijeme trebalo skratiti u skladu s člankom 6. stavkom 2. Direktive o postupcima azila kojim je određeno da osoba koja podnosi zahtjev za međunarodnu zaštitu ima učinkovitu mogućnost njegova „što ranijeg podnošenja”. Nužno je i da se zahtjev nakon podnošenja obradi u rokovima utvrđenima tom Direktivom, i to obično unutar 6 mjeseci. Obrada podnesenog zahtjeva za azil obično u najboljem slučaju traje nekoliko mjeseci, osim u predmetima koji se odnose na premještanje te se obrađuju nešto brže, a prisutna je i znatna neizvjesnost u pogledu vremena koje će biti potrebno za obradu trenutačno neriješenih zahtjeva. Međutim, Komisija uzima u obzir zabrinutosti koje je Grčka izrazila u dopisu od 22. studenoga 2016. u kojem se navodi da bi još brži porast broja zaposlenika službe za azil moglo negativno utjecati na usklađenost i kvalitetu odluka o azilu.

(18)

Potrebno je hitno procijeniti je li dosadašnje povećanje ljudskih resursa službe za azil dostatno te na koji način Komisija, relevantne agencije EU-a i države članice mogu na najbolji način pomoći Grčkoj u obradi tih zahtjeva u kraćem roku. Trebalo bi provesti sveobuhvatnu procjenu potreba koja će se stalno ažurirati, a kojom se uzima u obzir broj zahtjeva za azil koji se trenutačno obrađuju i koje će grčka služba za azil vjerojatno obrađivati u bilo kojem trenutku te broj dostupnog osoblja koje je potrebno ili će vjerojatno biti potrebno za njihovu obradu. To bi osoblje moglo uključivati dodatne ljudske resurse iz Grčke ili stručnjake raspoređene iz država članica u obliku tima EASO-a za potporu. Uz zadržavanje kvalitete trebalo bi istražiti kako se način rada može racionalizirati i postati učinkovitiji radi ubrzavanja razgovora i postupaka, prema potrebi uz potporu EASO-a.

(19)

Tražiteljima azila mora se omogućiti stvaran pristup pravnom lijeku protiv negativne odluke o njihovim zahtjevima. U tom je pogledu postignut važan napredak. Zakonom 4375/2016 donesenim u travnju 2016. uspostavljeni su žalbeno tijelo i žalbeni odbori. Zakonom 4399/2016 donesenim u lipnju 2016. uspostavljeni su novi žalbeni odbori. Oni su odgovorni za razmatranje svih žalbi protiv odluka grčke službe za azil podnesenih od 20. srpnja 2016. Kao prioritet, žalbeni odbori su prvenstveno usredotočeni na zahtjeve podnesene na grčkim otocima kako bi pridonijeli provedbi Izjave EU-a i Turske. Trenutačno postoji šest takvih odbora. Jedan je žalbeni odbor uspostavljen 21. srpnja kao zamjena trajnim odborima (25). Radi uspješnog nošenja sa sve većim brojem predmeta i obrade neriješenih žalbi Grčka namjerava uspostaviti još sedam odbora, za koje se očekuje da će početi s radom do kraja prosinca 2016. te će ih do kraja veljače 2017. biti ukupno 20.

(20)

Zakonom 4399/2016 izmijenjena je i struktura tih odbora, koji se sada sastoje od triju članova: dvoje sudaca upravnog suda te jednog grčkog državljanina s relevantnim obrazovanjem i iskustvom kojeg predlaže UNHCR ili Nacionalni odbor za ljudska prava.

(21)

Prema podacima koje su grčka tijela dostavila u dopisu od 22. studenoga 2016. žalbenim je odborima od 21. srpnja 2016. podneseno 2 347 žalbi, ali su donesene samo 573 odluke.

(22)

Stari žalbeni odbori za „smanjivanje broja neriješenih žalbi” uspostavljeni radi razmatranja grčkih neriješenih žalbi u pogledu azila prvotno su, uz žalbe na prvostupanjske odluke, dobili dodatni mandat za razmatranje žalbi protiv odluka temeljenih na dopuštenosti u okviru Izjave EU-a i Turske. Prema podacima koje su grčka tijela dostavila u dopisu od 22. studenoga žalbeni odbori zaprimili su više od 2 000 žalbi podnesenih od travnja do 20. srpnja 2016. Uspostavom dodatnih žalbenih odbora u 24. lipnja 2016. (26) smanjeno je opterećenje 20 žalbenih odbora „za smanjivanje broja neriješenih žalbi” i omogućeno ubrzano rješavanje neriješenih žalbi.

(23)

Veći je napredak ostvaren u pogledu dugo neriješenih žalbi iz „starog postupka” uređenog Predsjedničkom odlukom 114/2010. Trenutačni je broj neriješenih žalbi otprilike 6 589 od 22. studenoga 2016. (što je smanjenje u odnosu na otprilike 51 000 žalbi koje se smatralo neriješenima početkom 2013. i otprilike 8 075 žalbi u rujnu 2016.). Grčka tijela izdala su dozvole u humanitarne svrhe osobama čiji se zahtjevi za azil već dugo obrađuju i koje ispunjavaju uvjete za dobivanje boravišnih dozvola na temelju humanitarnih ili drugih iznimnih razloga u skladu s grčkim Zakonom 4375/2016. Boravišne dozvole izdaju se na razdoblje od dvije godine i mogu se obnavljati (27). One korisnicima omogućuju ista prava i pogodnosti kao osobama kojima je u Grčkoj odobren status supsidijarne zaštite (28) i te se osobe zatim više ne smatraju tražiteljima azila. Međutim, neke od neriješenih žalbi razmatraju se s obzirom na njihov sadržaj. Unatoč velikom napretku ostvarenome od prethodnih preporuka Grčka bi trebala i dalje nastojati smanjiti broj neriješenih žalbi i osigurati da podnositelji zahtjeva s neriješenom žalbom dobiju priliku ostvariti svoje pravo na djelotvoran pravni lijek.

(24)

S obzirom na porast broja zahtjeva podnesenih u Grčkoj od provedbe Izjave EU-a i Turske iznimno je važno da žalbeno tijelo ima odgovarajući broj zaposlenika koji će moći obraditi znatno veći broj žalbi koji se očekuje. Uz zadržavanje kvalitete i ne dovodeći u pitanje neovisnost članova odbora trebala bi se povećati učinkovitost odbora. To bi posebice moglo uključivati češće sastanke odbora za žalbe, upotrebu pravne pomoći za sastavljanje odluka, specijalizaciju odbora i puni angažman njihovih članova. Osim toga, trebalo bi uključiti više pomoćnog osoblja (29). Kako bi se procijenilo je li trenutačan broj odbora dostatan i je li njihov način rada prikladan trebala bi se provesti i stalna procjena potreba na temelju broja žalbi koje su trenutačno podnesene različitim žalbenim tijelima i koje će ta tijela vjerojatno rješavati.

(25)

Pružanje besplatne pravne pomoći podnositeljima zahtjeva u fazi žalbe uključeno je u novi zakon (Zakon 4375/2016). Međutim, još nisu poduzete sve mjere potrebne za provedbu tog zakona u praksi. Ministarska odluka o provedbi odredbe za pravnu pomoć u skladu sa Zakonom 4375/2016 donesena je 9. rujna 2016. Financijska sredstva za provedbu besplatne pravne pomoći osigurana su nacionalnim programom u okviru Fonda za azil, migracije i integraciju (FAMI). Osim toga, ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava dodijeljen je UNHCR-u na temelju sredstava za pomoć u hitnim slučajevima iz fonda FAMI u ukupnom iznosu od 30 milijuna EUR (30). Ta sredstva, među ostalim, upotrebljava UNHCR kako bi pružao besplatnu pravnu pomoć podnositeljima zahtjeva za međunarodnu zaštitu u fazi žalbe do početka 2017., kad se očekuje da će grčka tijela uspostaviti vlastiti sustav besplatne pravne pomoći. Dva se projekta provode u suradnji s nevladinim organizacijama (Metaction i Greek Council for Refugees (Grčko vijeće za izbjeglice)): jedan na otocima, koji potpuno obuhvaća sve žalbe, a drugi na kopnu, koji obuhvaća samo dio žalbi, odnosno samo one podnesene u Ateni i Solunu, a ne i za tražitelje azila koji su zadržani. Grčka je 19. rujna obavijestila Komisiju da će popis odvjetnika koji će voditi služba za azil biti sastavljen do početka 2017. Grčka bi trebala poduzeti nužne mjere kako bi se svim tražiteljima azila koji podnesu pritužbu bez odgode zajamčilo pravo na besplatnu pravnu pomoć.

(26)

I dalje postoje ozbiljni problemi u pogledu zaštite ranjivih tražitelja azila, uključujući maloljetnike bez pratnje, posebice zbog nepostojanja sustava skrbništva koji bi pravilno funkcionirao, nedostataka u pogledu prikladnog smještaja i općih problema u pogledu njihove sigurnosti. Novim Zakonom 4375/2016 u okviru Ministarstva unutarnjih poslova i upravne reforme predviđa se osnivanje novih uprava za prihvat odnosno za socijalnu integraciju, koje uključuju specijalizirane odjele za prihvat i integraciju maloljetnika bez pratnje, uključujući osiguravanje pravnog zastupnika. Unatoč tomu, grčka tijela još moraju donijeti provedbene mjere kako bi se maloljetnicima bez pratnje osigurala odgovarajuća postupovna jamstva i uvjeti prihvata u praksi. Treba još donijeti dodatni zakonodavni okvir koji bi uključivao odredbe za učinkovit sustav skrbništva. Grčka su tijela potvrdila da Ministarstvo rada i socijalne solidarnosti (MoL), koje je nadležno za maloljetnike bez pratnje, priprema novi zakon o skrbništvu koji bi trebao biti dovršen do kraja 2016. U okviru tog zakona bila bi uspostavljena specijalizirana služba, možda i odjel, za sustav skrbništva. Iako je grčka vlada već donijela Ministarsku odluku o procjeni dobi maloljetnika bez pratnje koji traže azil (31), i dalje se iskazuje zabrinutost u pogledu provedbe procjene u praksi zbog nedostatne identifikacije i nepostojanja pravnog sredstva u vezi s procjenom dobi koju provodi policija.

(27)

U području pristupa obrazovanju postignut je znatan napredak. Ciljevi su Zakona 4415/2016 od kolovoza 2016., među ostalim, osigurati psihosocijalnu potporu i obrazovanje za djecu tražitelja azila te neometanu integraciju djece koja će ostati u Grčkoj u grčki obrazovni sustav nakon pripremnog, prijelaznog razdoblja. Iako postoje otpori na lokalnoj razini, grčka tijela poduzimaju opsežne mjere za potpunu i djelotvornu provedbu tog pravnog okvira.

(28)

Po mišljenju raznih dionika položaj maloljetnika bez pratnje još je općenito neizvjestan jer postoje mnogi problemi u pogledu njihove sigurnosti u prihvatnim objektima na kopnu i na otocima, a neki navode da se djeca i dalje drže u pritvoru ili u „zaštićenim” područjima unutar prihvatnih objekata otvorenog tipa, tijekom dužih razdoblja u pretrpanim i nehigijenskim uvjetima, bez zastupnika ili pristupa pravnoj pomoći sve dok im se ne pronađe prikladan smještaj (32). Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 10., nedostatak prikladnog smještaja za maloljetnike velik je problem koji treba hitno riješiti.

(29)

Europska komisija osigurala je znatna sredstva za Grčku kako bi je podržala u nastojanjima da svoj sustav upravljanja azilom prilagodi standardima EU-a. Od početka 2015. Grčkoj je dodijeljena pomoć za hitne slučajeve u iznosu od više od 352 milijuna EUR iz fondova za unutarnje poslove (FAMI i Fond za unutarnju sigurnost (ISF)), izravno grčkim tijelima ili preko agencija Unije i međunarodnih organizacija koje djeluju u Grčkoj. Od tog je iznosa približno 90 milijuna EUR izravno dodijeljeno grčkim tijelima u srpnju 2016. kako bi se ojačali njihovi kapaciteti za poboljšanje uvjeta života i omogućile usluge primarne zdravstvene skrbi u centrima za smještaj izbjeglica te osigurali prihvat i usluge zdravstvene skrbi za migrante. Znatna financijska sredstva (približno 198 milijuna EUR) namijenjena osnovnim humanitarnim potrebama migranata i izbjeglica osiguravaju se i partnerskim humanitarnim organizacijama putem nedavno uspostavljenog Instrumenta za hitnu potporu. Ta sredstva pridonose provedbi plana za odgovor na hitne slučajeve koji su zajedno razvili Komisija, grčka tijela i relevantni dionici radi rješavanja trenutačne humanitarne situacije na terenu i/ili potpore provedbi Izjave EU-a i Turske.

(30)

Ta pomoć za hitne slučajeve dodaje se iznosu od 509 milijuna EUR dodijeljenih Grčkoj za razdoblje 2014.–2020. u nacionalnim programima u okviru fondova FAMI i ISF, čime je Grčka postala prva korisnica fondova EU-a za unutarnje poslove među državama članicama.

(31)

Grčka bi trebala osigurati da se ta financijska sredstva potpuno iskoriste na najučinkovitiji i najdjelotvorniji način te bez dodatne odgode. U tu se svrhu revidiraju grčki nacionalni programi u okviru fondova za unutarnje poslove (FAMI, ISF) kako bi ih se prilagodilo novim potrebama. Završena je revizija nacionalnog programa FAMI-a, a revizija nacionalnog programa ISF-a u završnoj je fazi i trebala bi uskoro biti dovršena. Nadalje, iako je dovršeno službeno imenovanje novog odgovornog tijela u skladu sa zahtjevima utvrđenima u pravnoj osnovi, treba pojednostavniti procedure i operativne mjere kako bi se osiguralo da se grčka tijela počnu potpuno koristiti sredstvima koja su im na raspolaganju u nacionalnim programima za ispunjavanje hitnih potreba, posebice u području prihvata i ostalih usluga za migrante koji se nalaze u zemlji.

(32)

Kako je navedeno u Komunikaciji Komisije od 4. ožujka 2016. o „povratku Schengenu” (33) osiguravanje potpuno funkcionalnog Dublinskog sustava ključan je dio opširnijih nastojanja potrebnih za stabilizaciju politike azila, migracija i granica. Tim nastojanjima da se normalizira funkcioniranje Dublinskog sustava trebalo bi se na kraju postići uobičajeno funkcioniranje schengenskog prostora. Poticaj za tražitelje azila koji nezakonito dolaze u Grčku da krenu dalje prema drugim državama članicama, koji je nastao zbog suspenzije transfera u Grčku prema Dublinskoj uredbi od 2011., jedan je od glavnih čimbenika koji su uzrokovali sekundarna kretanja, koja otežavaju pravilno funkcioniranje Schengenskog sustava. Stoga je važno da Grčka hitno provede neprovedene mjere utvrđene u ovoj Preporuci. Istodobno bi prioritet trebalo biti reformiranje Dublinskih pravila kako predlaže Komisija (34), na temelju cilja solidarnosti i pravedne podjele tereta među državama članicama. U tijeku su pregovori o tom prijedlogu.

(33)

Komisija uvažava bitan napredak koji je Grčka postigla uz pomoć Komisije, Europskog potpornog ureda za azil (EASO), država članica i međunarodnih i nevladinih organizacija u cilju poboljšanja funkcioniranja grčkog sustava azila od presude u predmetu M.S.S 2011. Međutim, Grčka se još uvijek suočava sa zahtjevnom situacijom zbog velikog broja novih podnositelja zahtjeva za azil, što je uglavnom posljedica provedbe postupka predregistracije i stalnih dolazaka nezakonitih migranata, iako su se oni znatno smanjili u odnosu na razdoblje prije ožujka 2016., te svojih obveza u okviru primjene izjave EU-a i Turske. Treba poduzeti dodatne važne korake za ispravljanje preostalih nedostataka u grčkom sustavu azila, posebice u pogledu kvalitete prihvatnih objekata, postupanja s ranjivim tražiteljima azila i brzine kojom se zahtjevi za azil registriraju, podnose i ispituju na obje razine. Kako bi se uzeo u obzir utjecaj te zahtjevne situacije na ukupno funkcioniranje sustava azila i kako se Grčku ne bi neizdrživo opteretilo, još nije moguće preporučiti ponovno uspostavljanje transfera u Grčku u cijelosti u skladu s Dublinskom uredbom, iako to i dalje ostaje krajnji cilj.

(34)

Međutim, Grčka je postigla znatan napredak u uspostavljanju ključnih institucijskih i pravnih struktura sustava azila koji pravilno funkcionira te postoje dobri izgledi za uspostavljanje potpuno funkcionalnog sustava u azila u bliskoj budućnosti, čim se otklone preostali nedostaci, posebice u pogledu uvjeta prihvata i postupanja s ranjivim osobama, uključujući maloljetnike bez pratnje. Stoga je primjereno preporučiti da se transferi ponovno uspostave postupno i na temelju pojedinačnih jamstava, uzimajući u obzir kapacitete za prihvat te za obradu zahtjeva u skladu s mjerodavnim zakonodavstvom EU-a i uzimajući u obzir trenutačno nezadovoljavajuće postupanje s određenim kategorijama osoba, posebno s ranjivim tražiteljima azila, uključujući maloljetnike bez pratnje. Štoviše, ponovno se uspostavljanje ne bi trebalo primjenjivati retroaktivno nego samo na tražitelje azila za koje je Grčka odgovorna od određenog datuma, kako bi se izbjeglo neizdrživo opterećivanje Grčke. Trebalo bi preporučiti da taj datum bude 15. ožujka 2017.

(35)

Na temelju prethodno navedenoga ovom se Preporukom utvrđuju mjere koje grčka tijela trebaju poduzeti ili i dalje provoditi kako bi se ponovno uspostavili transferi u skladu s Dublinskom uredbom tražitelja azila koji su u Grčku ušli nezakonito preko vanjske granice od 15. ožujka 2017. nadalje ili onih za koje je Grčka odgovorna od tog datuma prema kriterijima koji nisu u članku 13. poglavlja III. Uredbe (EU) br. 604/2013. U skladu s tim ciljem Grčka bi trebala hitno poduzeti sve mjere navedene u ovoj Preporuci. U skladu s načelom solidarnosti i pravedne podjele odgovornosti i druge bi države članice trebale pridonositi postizanju tog cilja, posebice raspoređivanjem stručnjaka u odgovoru na različite pozive EASO-a radi pružanja pomoći grčkim tijelima te potpunim ispunjavanjem svojih obveza u pogledu premještanja koje proizlaze iz odluka o premještanju.

(36)

Ovom se Preporukom utvrđuju i modaliteti ponovne uspostave transfera koji uključuju blisku suradnju grčkih tijela i tijela države članice koja pokreće transfer u pojedinačnim slučajevima transfera, na temelju dužnosti lojalne suradnje država članica, uključujući i u pogledu osiguravanja da će osoba biti prikladno smještena u skladu sa standardima iz Direktive 2013/33/EU i da će zahtjev te osobe biti obrađen u skladu s Direktivom 2013/32/EU. Zbog toga će Grčka za svakog pojedinca uoči transfera trebati pružiti posebna jamstva u pogledu načina postupanja s njime. Nadalje, trebalo bi uspostaviti mehanizam potpore i izvješćivanja koji bi se sastojao od EASO-ova tima stručnjaka iz država članica kako bi se osigurala primjena tih standarda na praksi na osobe koje su predmet transfera.

(37)

Za osiguravanje potpune provedbe ove Preporuke ključno je da Grčka redovito izvješćuje o provedbi tih mjera. Grčka bi u skladu s time trebala dostaviti prvo izvješće do 15. veljače 2017., kako je utvrđeno u ovoj Preporuci, koje bi trebalo sadržavati opis načina uspostave postupka za pružanje jamstva u pojedinačnim slučajevima transfera u skladu s mjerodavnim zakonodavstvom EU-a. Nakon toga Grčka bi trebala izvješćivati o provedbi ove Preporuke svaka dva mjeseca.

(38)

Na temelju tih izvješća i drugih relevantnih informacija koje su joj dostupne ili drugih događaja Komisija će redovito izvješćivati o napretku u provedbi ove Preporuke te prema potrebi ažurirati preporuke utvrđene u njoj.

(39)

Za odlučivanje o ponovnom uspostavljanju transfera u pojedinačnim slučajevima nadležna su isključivo tijela država članica pod nadzorom sudova, koji mogu Sudu Europske unije uputiti zahtjeve za odluku o prethodnom pitanju u pogledu tumačenja Dublinske uredbe,

1.

Grčka bi trebala nastaviti svoja nastojanja da osigura da su prihvatni objekti dovoljni za smještaj svih podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu na njezinu državnom području i da su uvjeti prihvata u svim prihvatnim objektima u skladu sa standardima utvrđenima zakonodavstvom EU-a. Grčka bi prije svega trebala:

Grčka bi trebala osigurati i da je, osim trajnih objekata, odgovarajući broj privremenih prihvatnih objekata otvorenog tipa dostupan, ili može biti dostupan u kratkom roku, kako bi se omogućio smještaj podnositeljima zahtjeva za međunarodnu zaštitu i njihovim uzdržavanim članovima obitelji u odgovarajućim uvjetima u slučaju neočekivanog priljeva.

Grčka nadležna tijela trebala bi provesti sveobuhvatnu procjenu potreba s obzirom na ukupne potrebne kapacitete za prihvat i prirodu tih kapaciteta te stalno ažurirati tu procjenu s obzirom na nova događanja.

2.

Grčka bi trebala i dalje nastojati osigurati da svi podnositelji zahtjeva za međunarodnu zaštitu doista imaju pristup postupku azila, posebice na sljedeći način:

Procjena potreba iz točke (a) trebala bi se stalno ažurirati i sadržavati informacije o broju zaposlenog osoblja.

3.

Grčka bi trebala i dalje nastojati osigurati dostupnost djelotvornog pravnog sredstva svim podnositeljima zahtjeva za međunarodnu zaštitu, posebice osiguravanjem:

Grčka bi tijela trebala na temelju potpune i stalne procjene potreba utvrditi koliko je žalbenih odbora potrebno u okviru novog žalbenog tijela za razmatranje svih žalbi podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu, broj osoblja potrebnog za daljnji neometan rad tih odbora te sve druge mjere koje bi mogle biti potrebne, primjerice promjene načina rada. U to bi trebalo posebice uključiti procjenu je li 20 žalbenih odbora koje treba uspostaviti do veljače 2017. dovoljan broj.

4.

Grčka bi trebala osigurati da je pravni okvir za pristup besplatnoj pravnoj pomoći djelotvoran u praksi i da se svim podnositeljima zahtjeva za azil pruži potrebna pravna pomoć u pogledu sudskog preispitivanja upravnih odluka o zahtjevima za međunarodnu zaštitu. Grčka bi, točnije, trebala učiniti sljedeće:

5.

Grčka bi trebala osigurati uspostavu odgovarajućih struktura i poduzimanje odgovarajućih mjera za identifikaciju ranjivih podnositelja zahtjeva, uključujući maloljetnike bez pratnje, i postupanje s njima. Grčka bi, točnije, trebala učiniti sljedeće:

6.

Grčka bi trebala osigurati da se znatna osigurana sredstva EU-a potpuno iskorištavaju, posebno pokretanjem sredstava raspoloživih u okviru svojih nacionalnih programa FAMI-ja i ISF-a bez daljnje odgode i nalaženjem dopunskih sredstava iz strukturnih fondova. U tom bi kontekstu Grčka trebala poduzeti potrebne mjere za potpunu mobilizaciju sredstava raspoloživih u okviru nacionalnih programa kako bi se ispunile hitne potrebe, posebice u području prihvata i drugih usluga za migrante koji su u Grčkoj, ponajprije poboljšanjem koordinacije među relevantnim dionicima, jačanjem operativnog kapaciteta i poboljšavanjem mehanizama za postizanje rezultata.

7.

Od drugih se država članica traži da pruže dodatnu potporu Grčkoj imenovanjem stručnjaka u odgovoru na različite pozive EASO-a, osiguravanjem duljih mandata te iskusnijeg osoblja sa specijaliziranim profilima.

8.

Preporučuje se da se transfer tražitelja azila u Grčku u skladu s Uredbom (EU) br. 604/2013 ponovno uspostavi pod uvjetima i prema modalitetima utvrđenima u točkama 9. i 10.

9.

Ponovno uspostavljanje transfera trebalo bi se odnositi na tražitelje azila koji su u Grčku ušli nezakonito preko vanjske granice od 15. ožujka 2017. nadalje te postupno na druge osobe za koje je Grčka odgovorna od tog datuma prema kriterijima koji nisu u članku 13. poglavlja III. Uredbe (EU) br. 604/2013, nakon usklađivanja kapaciteta za smještaj i postupanja s tražiteljima azila u Grčkoj s direktivama 2013/32/EU odnosno 2013/33/EU. Ranjivi tražitelji azila, uključujući maloljetnike bez pratnje, do daljnjega ne bi trebali biti predmet transfera u Grčku.

10.

Pozivaju se tijela država članica da prije transfera tražitelja azila u Grčku blisko surađuju s grčkim tijelima kako bi se osiguralo ispunjavanje uvjeta iz točke 9., a posebice da će tražitelj azila biti prihvaćen u prihvatnom objektu u skladu sa standardima utvrđenima pravom EU-a, posebice Direktivom o uvjetima prihvata 2013/33/EU, da će njegov zahtjev biti ispitan u rokovima utvrđenima u Direktivi o postupcima azila 2013/32/EU te da će se s njim postupati u skladu s zakonodavstvom EU-a u svakom drugom relevantnom pogledu. Grčka se tijela pozivaju na punu suradnju u pružanju takvih jamstava drugim državama članicama.

11.

EASO bi trebao uspostaviti tim stručnjaka iz država članica koje treba rasporediti u Grčku sa zadatkom da podupiru suradnju država članica i da izvješćuju postupa li se s osobama koje su predmet transfera natrag u Grčku na temelju Dublinske uredbe u skladu s jamstvima iz točke 10. koja je Grčka pružila.

12.

Od Grčke se traži da do 15. veljače 2017. dostavi izvješće o napretku u pogledu provedbe ove Preporuke. To bi izvješće trebalo posebice sadržavati opis mjera poduzetih u cilju otklanjanja preostalih nedostataka utvrđenih u ovoj Preporuci, uključujući opis načina na koji grčka tijela osiguravaju potrebne ljudske i materijalne resurse na koje se upućuje u točkama od 1. do 5. ove Preporuke ili na koji to namjeravaju učiniti te opis stalnih procjena potreba iz točaka od 1. do 3. ove Preporuke. Trebalo bi sadržavati i detaljan opis načina na koji grčka tijela namjeravaju uspostaviti postupak za pružanje jamstava u pojedinačnim slučajevima iz točke 10.

13.

Izvješće bi trebalo sadržavati i sljedeće informacije:

14.

Nakon 15. veljače 2017. Grčka bi trebala izvješćivati o provedbi ove Preporuke svaka dva mjeseca.