31.10.2015   

HR

Službeni list Europske unije

L 287/52

(1)

Europska komisija („Komisija”) 22. svibnja 2015. Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2015/787 („Privremena uredba”), (2) uvela je privremenu antidampinšku pristojbu na uvoz acesulfam kalija podrijetlom iz Narodne Republike Kine („dotična zemlja” ili „NRK”) te acesulfam kalija podrijetlom iz Narodne Republike Kine sadržanog u određenim pripravcima i/ili mješavinama.

(2)

Ispitni postupak pokrenut je 4. rujna 2014. nakon zahtjeva koji je 22. srpnja 2014. podnijelo društvo Celanese Sales Germany GmbH („podnositelj zahtjeva”). Podnositelj zahtjeva prethodno je imao naziv Nutrinova Nutrition Specialties & Food Ingredients GmbH do promjene naziva 1. kolovoza 2015. Podnositelj zahtjeva jedini je proizvođač acesulfam kalija (ili „Ace-K”) u Uniji te stoga čini 100 % ukupne proizvodnje sladila Ace-K u Uniji.

(3)

Kako je utvrđeno uvodnom izjavom 16. Privremene uredbe, ispitnim postupkom o dampingu i šteti obuhvaćeno je razdoblje od 1. srpnja 2013. do 30. lipnja 2014. („razdoblje ispitnog postupka”). Ispitivanjem kretanja važnih za procjenu štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2011. do kraja razdoblja ispitnog postupka („razmatrano razdoblje”).

(4)

Nakon objave bitnih činjenica i razmatranja na temelju kojih je uvedena privremena antidampinška pristojba („privremena objava”) nekoliko zainteresiranih strana dostavilo je pisane podneske u kojima su iznijele stavove o privremenim nalazima. Saslušanje je odobreno svim zainteresiranim stranama koje su ga zatražile.

(5)

Podnositelj zahtjeva zatražio je saslušanje službenika za saslušanje u trgovinskim postupcima („službenik za saslušanje”). Saslušanje je održano 8. srpnja 2015. Podnositelj zahtjeva osporio je nekoliko aspekata privremenih utvrđivanja, posebno u pogledu prilagodbi koje su izvršene u izračunima dampinške marže i marže štete.

(6)

Komisija je razmotrila pisane i usmene primjedbe zainteresiranih strana te je, prema potrebi, u skladu s tim izmijenila privremene nalaze.

(7)

Komisija je sve strane obavijestila o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih je namjeravala uvesti konačnu antidampinšku pristojbu na uvoz sladila Ace-K podrijetlom iz NRK-a i konačno naplatiti iznose osigurane privremenom pristojbom („konačna objava”). Svim je stranama dano razdoblje unutar kojeg su mogle iznijeti primjedbe na konačnu objavu. Na zahtjev podnositelja zahtjeva održano je još jedno saslušanje službenika za saslušanja 22. rujna 2015.

(8)

Primjedbe koje su dostavile zainteresirane strane razmotrene su i, prema potrebi, uzete u obzir.

(9)

Budući da nije bilo primjedaba u pogledu odustajanja od odabira uzorka s obzirom na ograničeni broj nepovezanih uvoznika i proizvođača izvoznika u NRK-u koji su se javili, potvrđuju se privremeni nalazi u uvodnim izjavama 7. do 11. Privremene uredbe.

(10)

Dotični proizvod, kako je utvrđen u uvodnoj izjavi 17. Privremene uredbe, bio je acesulfam kalij (kalijeva sol 6-metil-1,2,3-oksatiazin-4(3H)-on 2,2-dioksid; CAS RN 55589-62-3) podrijetlom iz Narodne Republike Kine te acesulfam kalij podrijetlom iz Narodne Republike Kine sadržan u određenim pripravcima i/ili mješavinama, koji je trenutačno obuhvaćen oznakama KN ex 2106 90 92, ex 2106 90 98, ex 2934 99 90 (oznaka TARIC 2934999021), ex 3824 90 92, ex 3824 90 93 i ex 3824 90 96.

(11)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 18. Privremene uredbe, Ace-K se upotrebljava kao umjetno sladilo u širokom rasponu primjena, na primjer u hrani, piću i farmaceutskim proizvodima.

(12)

Nakon uvođenja privremenih mjera carinska tijela različitih država članica i Švicarske izrazila su zabrinutost u pogledu poteškoća s provedbom koje su prouzročene uključivanjem sladila Ace-K u pripravcima i/ili mješavinama u definiciju dotičnog proizvoda. U ispitnom postupku pokazalo se da se ti pripravci i/ili mješavine koje sadržavaju sladilo Ace-K de facto nisu uvozili tijekom razdoblja ispitnog postupka. Komisija je zaključila da zbog nedostatka uvoza pripravke i mješavine nije potrebno uključiti u definiciju opsega proizvoda. To pojašnjenje ne utječe na nalaze o dampingu, šteti, uzročnosti i interesu Unije. Iako je Komisija tijekom ispitnog postupka utvrdila određene djelatnosti jednog proizvođača iz Unije povezane s razvojem jedne mješavine, njihov je utjecaj isključen iz analize već u privremenoj fazi jer su te djelatnosti bile izvanredne. Stoga se pojašnjenje odnosi samo na Ace-K u pripravcima i/ili mješavinama i ne utječe bitno na područje primjene postupka niti privremene nalaze o dampingu i šteti.

(13)

S obzirom na znatne poteškoće s provedbom o kojima su izvijestila carinska tijela mogućim rizicima provedbe povezanima s pretvorbom čistih oblika sladila Ace-K u pripravke i/ili mješavine nije opravdano njihovo uključivanje. Uključivanje pripravaka i mješavina stoga nije prikladno.

(14)

Definiciju dotičnog proizvoda stoga je potrebno pojasniti na način da se odnosi samo na acesulfam kalij (kalijevu sol 6-metil-1,2,3-oksatiazin-4(3H)-on 2,2-dioksid; CAS RN 55589-62-3) podrijetlom iz Narodne Republike Kine („proizvod iz ispitnog postupka”), koji je trenutačno obuhvaćen oznakom KN ex 2934 99 90 (oznaka TARIC 2934999021) („dotični proizvod”). Acesulfam kalij obično se naziva i acesulfam K ili Ace-K. Ako su privremene antidampinške pristojbe na te pripravke i/ili mješavine uvedene, potrebno ih je osloboditi.

(15)

Komisija u tom pogledu nije primila nikakve primjedbe. Stoga se potvrđuju zaključci iz uvodne izjave 19. Privremene uredbe.

(16)

Nijedan od kineskih proizvođača sladila Ace-K nije zatražio primjenu tretmana tržišnoga gospodarstva te se stoga njihove domaće prodajne cijene ili trošak proizvodnje nisu mogli upotrijebiti za utvrđivanje uobičajene vrijednosti. Tijekom razdoblja ispitnog postupka sladilo Ace-K proizvodilo se samo u NRK-u i Uniji. Stoga se uobičajenu vrijednost nije moglo utvrditi na temelju cijene ili izračunane vrijednosti u trećoj zemlji tržišnoga gospodarstva ili cijene iz te treće zemlje u druge zemlje, uključujući Uniju.

(17)

Stoga se u skladu s člankom 2. stavkom 7. točkom (a) Osnovne uredbe uobičajena vrijednost morala utvrditi na „nekoj drugoj razumnoj osnovi”.

(18)

U tu je svrhu Komisija kao početnu točku za utvrđivanje uobičajene vrijednosti upotrijebila stvarno plaćenu ili naplativu cijenu u Uniji za istovjetni proizvod, tj. prodajne cijene industrije Unije u Uniji, a potom je tu cijenu prilagodila kako bi uklonila učinak triju elemenata koji su postojali samo za industriju Unije i odražavali određene strukture oblikovanja cijene te djelatnosti povezane s vrlo specifičnim i drukčijim proizvodom koji je razvio podnositelj zahtjeva.

(19)

U ispitnom postupku zaista su u određivanju cijene dotičnog proizvoda u ovom slučaju utvrđene posebne strukture koje se odnose na količine i vrste kupaca, razlike u kvaliteti te izvanredne troškove koji su povezani s novim, vrlo specifičnim i drukčijim proizvodom koji je razvio samo podnositelj zahtjeva. Komisija je stoga uvela odgovarajuće prilagodbe kako bi se odražavale te posebne strukture i uobičajena vrijednost odredila na razumnoj osnovi.

(20)

Podnositelj zahtjeva osporavao je te prilagodbe svojih cijena za potrebe utvrđivanja uobičajene vrijednosti, tvrdeći da nisu ispravne prema uvjetima iz članka 2. stavka 10. Osnovne uredbe.

(21)

U prethodnim primjedbama zahtijeva se pojašnjenje Komisijina pristupa u usporedbi s pristupom koji je opisan u Privremenoj uredbi. Doista, pri upućivanju na uvodne izjave 26. i 27. Privremene uredbe potrebno je pojasniti da su te tri prilagodbe opisane u nastavku u uvodnim izjavama 23. do 38. uključene u određivanje uobičajene vrijednosti na „nekoj drugoj razumnoj osnovi” u skladu s člankom 2. stavkom 7. točkom (a) Osnovne uredbe. Stoga nije bilo bitno izvršiti prilagodbu uobičajene vrijednosti za usporedbu s izvoznom cijenom, već dobiti uobičajenu vrijednost na razumnoj osnovi u izostanku odgovarajuće treće zemlje tržišnoga gospodarstva koju bi se moglo upotrijebiti kao analognu zemlju. Cijene industrije Unije zaista su upotrijebljene samo kao početna točka u postupku utvrđivanja razumne uobičajene vrijednosti, a prilagodbe su bile potrebne kako bi se dobila ta razumna uobičajena vrijednost.

(22)

Stoga se odbija tvrdnja da ne postoji pravna osnova za te prilagodbe.

(23)

Nakon privremene objave podnositelj zahtjeva, iako se složio da je prilagodba bila opravdana jer je izvozna prodaja iz Kine izvršavana uglavnom prema trgovcima u Uniji, dok je prodaja proizvođača iz Unije izvršavana uglavnom prema krajnjim kupcima, doveo je u pitanje visinu prilagodbe koja izvršena kako bi se dobila uobičajena vrijednost na razini trgovaca. Zbog ograničene prisutnosti prodaje distributerima na popisu prodaje industrije Unije ti se podaci nisu mogli upotrijebiti za utvrđivanje odgovarajuće stope prilagodbe za te razlike u razini trgovine te je stoga stopa prilagodbe privremeno izračunana na temelju razlike u cijeni između kineske prodaje trgovcima i krajnjim korisnicima. Podnositelj zahtjeva osporavao je tvrdnju da je riječ o odgovarajućoj osnovi i iznio je primjedbu da je razinu prilagodbe trgovine bilo potrebno odrediti s pomoću bruto marže koju su ostvarila tri velika distributera iz Unije u industriji sastojaka hrane, od kojih su svi distribuirali Ace-K.

(24)

Komisija je prihvatila da je u ovom slučaju prikladnije izračunati stopu prilagodbe na temelju bruto marži koje su ostvarili odgovarajući distributeri. Međutim, metodologija koju je predložio podnositelj zahtjeva imala je nedostatke jer je samo jedan od distributera koje je naveo podnositelj zahtjeva surađivao, a podaci su se odnosili na sve proizvode kojima su trgovali ti uvoznici, od kojih većina nije dotični proizvod. Stoga je Komisija prilagodila predloženu metodologiju kako bi uključila podatke koji su provjereni tijekom ispitnog postupka i koji se odnose samo na Ace-K. Komisija je u tu svrhu odredila bruto maržu koju su ostvarili svi uvoznici koji surađuju. Ta se marža odnosi samo na distribuciju sladila Ace-K. Ta revidirana metodologija dovela je do revidirane razine stope prilagodbe trgovine u usporedbi sa stopom prilagodbe koja je upotrijebljena u privremenoj fazi. Ta je revidirana stopa primijenjena i odražava se u dampinškoj marži u tablici u uvodnoj izjavi 53. u nastavku.

(25)

Jedan kineski proizvođač izvoznik iznio je primjedbu u pogledu činjenice da mu nije objavljena privremena stopa prilagodbe za razlike u razini trgovine. Ta stopa više nije bitna jer je zamijenjena kako je objašnjeno u prethodnoj uvodnoj izjavi 24. U svakom slučaju, s obzirom na to da se privremena prilagodba temeljila na podacima dvaju kineskih proizvođača izvoznika koji surađuju, a koji su prodavali trgovcima i korisnicima, točan je iznos dio povjerljivih poslovnih podataka i ne može se objaviti.

(26)

U pogledu prilagodbe koja se odnosi na kvalitetu podnositelj zahtjeva najprije je tvrdio da nije bilo nikakve razlike u kvaliteti između kineskog proizvoda i istovjetnog proizvoda koji je proizvodio proizvođač iz Unije te da stoga prilagodba nije bila opravdana. Nadalje, podnositelj zahtjeva doveo je u pitanje reprezentativnost dokaza na temelju kojih je Komisija uključila razlike u kvaliteti i percepciju tih razlika na tržištu pri utvrđivanju uobičajene vrijednosti.

(27)

U tom je pogledu potrebno istaknuti da su postojali različiti podnesci u kojima se upućivalo na razlike u kvaliteti i/ili percepcije razlika u kvaliteti na tržištu između kineskog proizvoda i istovjetnog proizvoda u Uniji. De facto, podaci koje je podnositelj zahtjeva dostavio u fazi podnošenja zahtjeva i podaci koji se nalaze na njegovu web-mjestu jasno su upućivali na postojanje razlike u kvaliteti. Neki podnesci, uglavnom ograničeni, uključuju izvješća o ispitivanju i pisane podneske primljene od zainteresiranih strana. Stoga se smatra da je reprezentativnost dokaza na temelju kojih je zaključeno da je doista postojala stvarna i/ili percipirana razlika u kvaliteti između uvezenog proizvoda i sladila Ace-K koje je proizveo proizvođač iz Unije dostatna.

(28)

Nadalje, na temelju specifikacija proizvoda prikupljenih tijekom posjeta radi provjere industrije Unije te kineskih proizvođača i uvoznika potvrđena je ta razlika u kvaliteti jer su u njima otkrivene znatne razlike u smislu normi za čistoću između proizvoda koji je prodavao podnositelj zahtjeva i proizvoda koji su prodavali proizvođači izvoznici. Prilagodba je stoga bila opravdana.

(29)

Štoviše, iznos prilagodbe temelji se na isključivoj kvantifikaciji razlike u kvaliteti u spisu s ograničenim pristupom, koji je dostavljen u podnesku same industrije Unije. Komisija je utvrdila i da je trošak ispitivanja i poboljšanja normi kvalitete sladila Ace-K koji je prodavao jedan kineski proizvođač, kako je provjeren na licu mjesta u poslovnim prostorima uvoznika koji surađuje, približno istog iznosa kao prilagodba koju je izvršila Komisija, čime je potvrđeno da je iznos prilagodbe razuman.

(30)

Jedan kineski proizvođač izvoznik tvrdio je da kvaliteta njegova sladila Ace-K nije niža samo u usporedbi s kvalitetom proizvođača iz Unije, već i u usporedbi s kvalitetom njegovih dvaju kineskih konkurenata. Tvrdio je da bi stoga prilagodba za kvalitetu koja je izvršena za njegov proizvod trebala biti viša. Dokazi koji to potkrjepljuju odnosili su se na izvješća o ispitivanju u kojima se njegov proizvod uspoređivao s proizvodom jednog drugog kineskog proizvođača izvoznika koji surađuje i na izjavu koju je dao uvoznik u Uniji. Taj je uvoznik izjavio da je dotični proizvod kupio od tog određenog kineskog proizvođača po nižoj cijeni jer je njegov proizvod navodno niže kvalitete u usporedbi s proizvodom njegova kineskog konkurenta.

(31)

Ta tvrdnja nije prihvaćena jer dostavljena izvješća o ispitivanju imaju datum koji prethodi razdoblju ispitnog postupka. Kvaliteta dotičnog proizvoda kineskog proizvođača izvoznika mogla se od tada i poboljšati. Nadalje, iako je tvrdnja o lošijoj kvalitete iznesena u odnosu na oba ostala dva kineska proizvođača koji surađuju, u izvješćima o ispitivanju proizvodi kineskog proizvođača koji je iznio prethodnu tvrdnju uspoređeni su samo s jednim od ostalih kineskih proizvođača koji surađuju. Osim toga, izjava koju je izdao uvoznik odnosila se samo na proizvod kineskog proizvođača koji je iznio prethodnu tvrdnju i jednog od ostalih kineskih proizvođača koji surađuju. Osim toga, nisu dostavljeni nikakvi dokazi kojima se potkrepljuje ta izjava, a koji se mogu provjeriti (kao što su računi u kojima se navodi niža kvaliteta i/ili kupovne cijene).

(32)

Na temelju prethodno navedenog Komisija smatra da je izvršena prilagodba za kvalitetu opravdana i na odgovarajućoj razini. Stoga je prilagodba cijena Unije kako bi se odražavale razlike u kvaliteti potvrđena.

(33)

Nakon privremene objave podnositelj zahtjeva iznio je primjedbu da Komisija nije pružila nikakvo objašnjenje zašto su troškovi povezani s njegovim nedavno razvijenim proizvodom odbijeni od uobičajene vrijednosti te je tvrdio da prilagodba nije bila opravdana.

(34)

U tom je pogledu najprije potrebno napomenuti da su troškovi nastali u vezi s nedavno razvijenim proizvodom odbijeni dosljedno tijekom cijele analize dampinga i štete jer su ti troškovi povezani s vrlo specifičnim i drukčijim proizvodom koji je razvio podnositelj zahtjeva (vidjeti uvodne izjave 12. do 14.). Oni su izvanredni i jedinstveni za industriju Unije. Potom, s obzirom na to da se novi proizvod još uvijek nalazio u postupku prije potpunog stavljanja na tržište, u razdoblju ispitnog postupka izvršene su samo vrlo ograničene količine prodaje, a prodajne cijene u svakom slučaju nisu bile reprezentativne. Takve troškove nije imao nijedan od kineskih proizvođača izvoznika, koji se smatraju generičkim proizvođačima dotičnog proizvoda. Stoga, kako bi se odredila uobičajena vrijednost u skladu s člankom 2. stavkom 7. Osnovne uredbe na razumnoj osnovi, Komisija je smatrala razumnim izvršiti prilagodbu isključivanjem troškova povezanih s novim proizvodom iz izračuna uobičajene vrijednosti.

(35)

Podnositelj zahtjeva osporavao je i prilagodbu kao takvu na temelju toga što su troškovi odbijeni od cijena, navodeći da za to ne postoji pravna osnova u skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne uredbe i da je čineći to Komisija „pomiješala kruške i jabuke”. Međutim, kako je objašnjeno u prethodnoj uvodnoj izjavi 21., uobičajena vrijednost utvrđena je na temelju članka 2. stavka 7. Osnovne uredbe te je utvrđeno da je ta prilagodba bila opravdana prema uvjetima tog članka kako bi se odredila uobičajena vrijednost na razumnoj osnovi. Osim toga, bilo je jasno da su na određivanje cijene industrije Unije utjecali ti troškovi (troškovi istraživanja i razvoja te uglavnom troškovi stavljanja proizvoda na tržište) povezani s novim te vrlo specifičnim i drukčijim proizvodom. U ispitnom postupku zaista se pokazalo da su ti troškovi dodijeljeni djelatnosti koja se odnosi na Ace-K te je stoga logično da ih dotično društvo pri određivanju svoje cijene uzme u obzir kako bi ostvarilo povrat tih troškova. De facto, industrija Unije u svojem je odgovoru na upitnik potvrdila da je trošak proizvodnje čimbenik koji se uzima u obzir pri oblikovanju cijene.

(36)

Podnositelj zahtjeva osporio je i visinu prilagodbe, za koju je smatrao da je bila pretjerana. Tvrdio je da je niži iznos po kilogramu opravdan navodnim razlikama u troškovima razvoja i stavljanja proizvoda na tržište za tržište Unije u usporedbi s ostalim tržištima. U tom je pogledu najprije potrebno istaknuti da podnositelj zahtjeva tu razliku u troškovima po tržištu nije naveo tijekom ispitnog postupka unatoč činjenici da je od njega zatraženo da dostavi raščlambu tih troškova istraživanja i stavljanja proizvoda na tržište. Kao drugo, te se brojke nisu mogle provjeriti tijekom provjere na licu mjesta. To je u suprotnosti s prilagodbom kako ju je izračunala Komisija jer se ta prilagodba temeljila na provjerenim podacima koje je dostavio podnositelj zahtjeva. Komisija stoga smatra da podnositelj zahtjeva nije iznio dokaze da bi razina prilagodbe bila nerazumna. U svakom slučaju, nije se smatralo razboritim ponovno ocijeniti jedan element troškova prodaje te općih i administrativnih troškova na jedan način, a da se isto ne učini i za druge elemente. S obzirom na prethodno navedeno ta se tvrdnja ne može prihvatiti.

(37)

Jedan kineski proizvođač izvoznik zatražio je Komisiju da objavi točan iznos prilagodbe koja je izvršena za djelatnosti povezane s vrlo specifičnim i drukčijim proizvodom koji je razvio podnositelj zahtjeva. Međutim, taj se iznos nije mogao objaviti jer je povjerljiv.

(38)

Iznos triju prilagodbi koje je izvršila Komisija kako bi odredila uobičajenu vrijednost na razumnoj osnovi čini između 25 % i 45 % prodajne cijene industrije Unije u Uniji.

(39)

Kako je prethodno objašnjeno, pri određivanju uobičajene vrijednosti na razumnoj osnovi Komisija je kao početnu točku upotrijebila stvarnu prosječnu prodajnu cijenu Unije koja je propisno provjerena.

(40)

Nakon objave privremenih nalaza, industrija Unije osporavala je upotrebu stvarnih prodajnih cijena kao početne točke. Posebno je tvrdila da je tim stvarnim cijenama bilo potrebno dodati „razumnu profitnu maržu”. Prema stajalištu podnositelja zahtjeva, profitna marža ostvarena 2009. (u rasponu od 15 % do 25 %) bila bi „razumna profitna marža” jer podnositelj zahtjeva nije imao vodeći položaj na tržištu zbog toga što je te godine njegov tržišni udio pao na manje od 50 %. Damping i šteta navodno još nisu nastupili 2009.

(41)

U uvodnoj izjavi 66. Privremene uredbe već je objašnjeno da je prodaja proizvođača iz Unije nepovezanim kupcima bila profitabilna. Točna profitabilnost tako izračunane prodaje povjerljiva je za sve strane osim proizvođača iz Unije i stoga je profitabilnost u tablici 10. Privremene uredbe prikazana u obliku indeksa, ali je bila veća od 5 % što je razumno u industriji umjetnih sladila. Podnositelju zahtjeva objavljena je točna brojka. Nadalje, uobičajena vrijednost utvrđena je na temelju članka 2. stavka 7. Osnovne uredbe. Cijene industrije Unije upotrijebljene su kao početna točka i prilagođene za elemente povezane s čimbenicima oblikovanja cijene koji su specifični za industriju Unije i za djelatnosti povezane s vrlo specifičnim i drukčijim proizvodom koji je razvio podnositelj zahtjeva. Ta se metoda smatrala razumnom s obzirom na specifične činjenice ovog predmeta i raspoložive podatke iz spisa. Stoga nije bilo potrebno stvarnu dobit zamijeniti ciljanom dobiti kako bi se odredila uobičajena vrijednost na razumnoj osnovi te ponovno izračunati uobičajenu vrijednost kako je tvrdio podnositelj zahtjeva. Tvrdnja je stoga odbijena.

(42)

Naposljetku, podnositelj zahtjeva utvrdio je pogrešku u računanju koja se odnosi na popis prodaje Unije koji je bio osnova za uobičajenu vrijednost. Ta je pogreška ispravljena i ispravak se odražava u tablici u uvodnoj izjavi 53. u nastavku.

(43)

U svojem odgovoru na konačnu objavu podnositelj zahtjeva osporavao je da je Komisija izračunala iznos odbitka za razlike u razini trgovine na temelju pune cijene industrije Unije na razini franko tvornica jer je ta cijena uključivala izvanredne troškove istraživanja i razvoja te stavljanja proizvoda na tržište za vrlo specifičan i drukčiji proizvod koji je razvio podnositelj zahtjeva. Smatrao je da taj iznos trebalo primijeniti na prilagođenu cijenu industrije Unije na razini franko tvornica nakon odbitka tih izvanrednih troškova.

(44)

Međutim, razina stope prilagodbe trgovine, kako je objašnjeno u prethodnoj uvodnoj izjavi 24., ponderirana je prosječna bruto marža koju su uvoznici koji surađuju ostvarili od distribucije sladila Ace-K. Stoga ju je potrebno primijeniti na stvarnu prodajnu cijenu jer predstavlja prilagodbu kako bi se riješile objektivne razlike prodajnih cijena kako su utvrđene na tržištu. Razina prilagodbe trgovine usko je povezana s cijenama kako su zabilježene na tržištu. Ta je tvrdnja stoga odbijena.

(45)

Nakon objave podnositelj zahtjeva ponovio je i da je razinu prilagodbe trgovine trebalo odrediti s pomoću bruto marže koju su ostvarila tri velika distributera iz Unije u industriji sastojaka hrane, od kojih su svi distribuirali Ace-K. Doveo je u pitanje revidiranu metodologiju koju je Komisija primijenila jer bi marža distributera na kojoj se ona temelji uključivala usluge koje distributeri za industriju Unije ne bi morali pružiti, što bi za posljedicu imalo previsoku maržu.

(46)

Međutim, iako su tijekom ispitnog postupka utvrđene određene dodatne usluge, bruto marža utvrđena za distributere nije uključivala te dodatne djelatnosti i stoga se odnosila isključivo na djelatnost trgovanja. Stoga, stopa utvrđena kako bi se uzele u obzir razlike u razini trgovine odnosi se samo na razliku u razini trgovine te se potvrđuje da je tako izračunana stopa prikladnija od stope prema metodologiji koju je predložio podnositelj zahtjeva, kako je već objašnjeno u prethodnoj uvodnoj izjavi 24. Stoga je tvrdnja podnositelja zahtjeva u pogledu tog pitanja odbijena.

(47)

Podnositelj zahtjeva u svojim je primjedbama na konačnu objavu zatražio i daljnju objavu nekoliko stavki koje se odnose na izvanredne troškove istraživanja i razvoja te stavljanja proizvoda na tržište za vrlo specifičan i drukčiji proizvod koji je razvio podnositelj zahtjeva te na njegove profitne marže. Međutim, budući da su te stavke već objavljene ili ih je sam podnositelj zahtjeva izravno dostavio u svojem odgovoru na upitnik, tijekom posjeta radi provjere i u različitim podnescima podnositelj zahtjeva propisno je obaviješten da već posjeduje sve potrebne podatke te da se nikakva daljnja objava ne smatra potrebnom.

(48)

Tijekom saslušanja službenika za saslušanje u trgovinskim postupcima nakon konačne objave podnositelj zahtjeva iznio je novu tvrdnju da je razinu prilagodbe trgovine potrebno izraziti kao fiksni iznos po kilogramu. Komisija je napomenula da je u pogledu te primjedbe rok zastare formalno istekao jer je podnesena nakon roka za podnošenje primjedbi o konačnoj objavi. U svakom slučaju, Komisija je smatrala da upotreba postotka za takvu prilagodbu nije nerazumna.

(49)

Budući da nije bilo daljnjih primjedaba u pogledu određivanja uobičajene vrijednosti, potvrđuju se uvodne izjave 22. i 23. Privremene uredbe.

(50)

Budući da nije bilo primjedaba u pogledu izvozne cijene, potvrđuje se uvodna izjava 24. privremene Uredbe.

(51)

Primjedbe primljene u pogledu prilagodbi uobičajene vrijednosti koje su se u stvarnosti odnosile na utvrđivanje uobičajene vrijednosti riješene su u uvodnim izjavama 20. do 48. Komisija nije primila nikakve daljnje primjedbe. Stoga se potvrđuju zaključci iz uvodnih izjava 25. do 26. Privremene uredbe.

(52)

Budući da nije bilo drugih primjedaba, potvrđuje se metodologija upotrijebljena za izračun dampinških marži, kako je utvrđeno u uvodnim izjavama 28. do 32. Privremene uredbe.

(53)

Uzimajući u obzir ispravak pogreške u računanju, kako je opisana u uvodnoj izjavi 42., te revidiranu metodologiju za utvrđivanje stope prilagodbe za razlike u razini trgovine, kako je opisana u uvodnoj izjavi 24., konačne dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF (troškovi, osiguranje, vozarina) na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

(54)

Budući da nije bilo primjedaba u pogledu industrije Unije i proizvodnje u Uniji, potvrđuje se uvodna izjava 34. Privremene uredbe.

(55)

Budući da nije bilo primjedaba u pogledu potrošnje u Uniji, potvrđuju se uvodne izjave 35. do 37. Privremene uredbe.

(56)

Kako je već navedeno u prethodnoj uvodnoj izjavi 42., ispravljena je pogreška u računanju u popisu prodaje Unije. Taj je ispravak utjecao i na marže sniženja cijene koje su u skladu s tim izmijenjene. Na marže sniženja cijene jednako je tako utjecala revidirana razina stope prilagodbe za razlike u razini trgovine, koja je propisno objašnjena u prethodnoj uvodnoj izjavi 24. Revidirane ponderirane prosječne marže sniženja cijene bile su u rasponu od 32 % do 54 %.

(57)

Nakon objave industrija Unije tvrdila je da se zbog prilagodbe cijene industrije Unije, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 44. Privremene uredbe, maržama sniženja cijene koje je utvrdila Komisija podcjenjivalo stvarno snižavanje cijene. Međutim, te su prilagodbe odgovarajuće jer su izvršene kako bi se cijene industrije Unije svele na razinu na kojoj je moguća primjerena usporedba s cijenama kineskog uvoza.

(58)

Budući da nije bilo daljnjih primjedaba u pogledu uvoza iz dotične zemlje te uz iznimku revidiranih marži sniženja cijene kako je navedeno u prethodnoj uvodnoj izjavi 56., potvrđuju se zaključci iz uvodnih izjava 38. do 44. Privremene uredbe.

(59)

Industrija Unije osporavala je isključenje određenih troškova istraživanja i razvoja te stavljanja proizvoda na tržište za potrebe utvrđivanja gospodarskog stanja industrije Unije. Međutim, s obzirom na to da nije bilo dokaza o suprotnom, Komisija smatra da su ti troškovi nastali za vrlo specifičan i drukčiji proizvod koji je razvio podnositelj zahtjeva i da su bili izvanredni te da ih je stoga potrebno zanemariti za potrebe procjene gospodarskog stanja industrije Unije.

(60)

Budući da nije bilo drugih primjedaba u pogledu razvoja pokazatelja štete, potvrđuju se zaključci iz uvodnih izjava 45. do 73. Privremene uredbe.

(61)

Nakon konačne objave podnositelj zahtjeva dostavio je primjedbe o određenim prilagodbama cijene industrije Unije na razini franko tvornica koja je upotrijebljena za izračun štete. Te su primjedbe, koje su se odnosile i na izračun uobičajene vrijednosti, riješene u prethodnim uvodnim izjavama 43. do 48. Komisija je primijenila simetriju pri utvrđivanju referentne vrijednosti za izračun o uklanjanju štete.

(62)

Na temelju prethodno navedenog potvrđuju se zaključci iz uvodnih izjava 74. do 82. Privremene uredbe da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 3. stavka 5. Osnovne uredbe.

(63)

Komisija nije primila primjedbe o privremenim nalazima koji se odnose na uzročno-posljedičnu vezu između dampinga i štete. Stoga se potvrđuje da je dampinški uvoz iz NRK-a prouzročio materijalnu štetu industriji Unije u smislu članka 3. stavka 6. Osnovne uredbe te da nije bilo nikakvih drugih čimbenika koji bi, kao takvi, mogli prekinuti uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza iz NRK-a i štete koju je pretrpjela industrija Unije. Stoga se potvrđuju se zaključci iz uvodnih izjava 97. do 99. Privremene uredbe.

(64)

Podnositelj zahtjeva osporavao je uvodnu izjavu 102. Privremene uredbe jer smatra da će se prema njoj pristojbama samo djelomično smanjiti pritisak na industriju Unije, što je u suprotnosti s Osnovnom uredbom.

(65)

Potrebno je naglasiti da uvedena pristojba proizlazi iz primjene odredaba Osnovne uredbe. Izraz „djelomično smanjenje pritiska” odnosi se samo na pritisak dampinškog uvoza na cijene jer se očekuje da će se nakon uvođenja mjera cijene uvoza povećati. To se ne odnosi na djelomični oporavak od štete.

(66)

U pogledu interesa industrije Unije nisu primljene daljnje primjedbe ili podaci. Stoga se potvrđuju privremeni nalazi iz uvodnih izjava 101. do 103. Privremene uredbe, kako su prethodno protumačeni.

(67)

Budući da nije bilo primjedaba u pogledu interesa nepovezanih uvoznika i trgovaca, potvrđuju se uvodne izjave 104. do 110. Privremene uredbe.

(68)

Budući da nije bilo primjedaba u pogledu interesa korisnika, potvrđuju se uvodne izjave 111. do 117. Privremene uredbe.

(69)

Budući da nije bilo drugih primjedaba u pogledu interesa Unije, potvrđuju se zaključci iz uvodnih izjava 118. i 119. Privremene uredbe.

(70)

Podnositelj zahtjeva tvrdio je da, s obzirom na to da razina uklanjanja štete nije utvrđena dodavanjem ciljne dobiti, privremene pristojbe neće biti dovoljno visoke za uklanjanje cjelokupne štete koju je pretrpjela industrija Unije, kako se zahtijeva člankom 7. stavkom 2. Osnovne uredbe. Točnije, podnositelj zahtjeva osporavao je očekivanja Komisije da će se privremenom razinom mjera industriji Unije omogućiti povrat troškova i ostvarivanje razumne dobiti.

(71)

U tom pogledu i kako je navedeno u uvodnoj izjavi 41., tijekom razdoblja ispitnog postupka industrija Unije ostvarila je, nakon odbitka izvanrednih troškova povezanih s razvojem vrlo specifičnog i drukčijeg proizvoda, razumnu dobit unatoč negativnim kretanjima koja su zabilježena tijekom razmatranog razdoblja. Stoga Komisija ponavlja da nema osnove za dodavanje ciljne dobiti već ostvarenoj dobiti. Na temelju toga očekuje se da bi se pristojbama, na temelju sniženja cijena, uklonila pretrpljena šteta i spriječilo daljnje pogoršanje stanja industrije Unije.

(72)

Kako bi potkrijepio svoj argument, podnositelj zahtjeva usporedio je ovaj ispitni postupak s antidampinškim ispitnim postupkom u pogledu uvoza dicijandiamida podrijetlom iz NRK-a (3). Industrija Unije tvrdila je da pristup primijenjen u tom ispitnom postupku nije primjeren u ovom predmetu i da ga stoga ne bi trebalo primijeniti.

(73)

U ispitnom postupku povezanom s dicijandiamidom tri su značajna aspekta uzeta u obzir kako bi se opravdao primijenjeni pristup: i. mjerama se ne trebaju nadoknaditi čimbenici koji se ne mogu pripisati dampinškom uvozu; ii. dampinška marža izračunana je primjenom prilagođene uobičajene vrijednosti na temelju podataka industrije Unije; i iii. postojala su samo dva izvora nabave dicijandiamida na svijetu. U pogledu trećeg čimbenika Komisija je utvrdila da postoji rizik da bi u slučaju previsokih pristojbi industrija Unije mogla imati monopol na tržištu Unije.

(74)

Stoga je jasno da je stanje koje je postojalo tijekom ispitnog postupka u pogledu dicijandiamida vrlo slično trenutačnom ispitnom postupku. U trenutačnom ispitnom postupku dampinška marža ponovno je izračunana upotrebom uobičajene vrijednosti na temelju podataka industrije Unije s određenim prilagodbama koje su objektivno bile potrebne. Osim toga, postoji i jako mali broj izvora opskrbe u svijetu te rizik od monopola ako se mjere ne izračunaju na pošten i uravnotežen način.

(75)

Stoga Komisija smatra da je u ovom ispitnom postupku sličan pristup opravdan.

(76)

Budući da nije bilo daljnjih primjedaba u pogledu razine uklanjanja štete, potvrđuju se uvodne izjave 121. do 124. Privremene uredbe.

(77)

Kako je opisano u uvodnoj izjavi 42., bilo je potrebno ispraviti pogrešku u računanju u popisu prodaje Unije koja je utjecala i na izračune štete. Nadalje, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 24., revidirana osnova za izračun razine prilagodbe trgovine smatrala se opravdanom. Ispravci su doveli do revidiranih konačnih marži štete kako slijedi:

(78)

S obzirom na donesene zaključke u pogledu dampinga, štete, uzročnosti i interesa Unije i u skladu s člankom 9. stavkom 4. Osnovne uredbe, potrebno je uvesti konačne antidampinške mjere na uvoz dotičnog proizvoda na razini marža štete, u skladu s pravilom niže pristojbe. U ovom su slučaju stope pristojbe revidirane nakon privremene objave jer je pogreška u računanju koja je utjecala na marže dampinga i štete ispravljena te je revidirana prilagodba za razinu trgovine.

(79)

Na temelju prethodno navedenog, stope pristojbi koje će se uvesti određene su kako slijedi:

(80)

Pristojba ostaje fiksni iznos u eurima po kilogramu neto, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 127. Privremene uredbe, kako bi se osiguralo da carinska tijela dosljedno provode mjere, čak i ako ne postoji upućivanje na Ace-K sadržan u pripravcima i/ili mješavinama.

(81)

Pojedinačne stope antidampinške pristojbe za svako društvo određene u ovoj Uredbi utvrđene su na temelju nalaza ovog ispitnog postupka. Stoga one odražavaju stanje utvrđeno tijekom tog ispitnog postupka u odnosu na ta društva. Te stope pristojbi isključivo se primjenjuju na uvoz dotičnog proizvoda podrijetlom iz dotične zemlje koji proizvode navedeni pravni subjekti. Uvezeni dotični proizvod koji proizvodi bilo koje društvo koje nije posebno navedeno nazivom u izvršnom dijelu ove Uredbe, uključujući subjekte povezane s onima posebno navedenima, trebao bi podlijegati stopi pristojbe koja se primjenjuje na „sva ostala društva”. Ne bi trebao podlijegati nikakvoj drugoj pojedinačnoj stopi antidampinške pristojbe.

(82)

Društvo može zatražiti primjenu tih pojedinačnih stopa antidampinške pristojbe ako naknadno promijeni naziv subjekta. Zahtjev se mora poslati Komisiji (4). Zahtjev mora sadržavati sve bitne podatke kojima se dokazuje da promjena ne utječe na pravo društva na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje. Ako promjena naziva društva ne utječe na pravo društva na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje, obavijest o promjeni naziva objavit će se u Službenom listu Europske unije.

(83)

Kako bi se rizik od izbjegavanja mjera zbog velike razlike među stopama pristojbi sveo na najmanju moguću razinu, potrebne su posebne mjere kako bi se osigurala primjena pojedinačnih antidampinških pristojbi. Društva koja imaju pojedinačne antidampinške pristojbe moraju carinskim tijelima država članica predočiti valjani trgovački račun u skladu sa zahtjevima utvrđenima u članku 1. stavku 3. Uvoz uz koji nije priložen takav račun podliježe antidampinškoj pristojbi koja se primjenjuje na „sva ostala društva”.

(84)

U slučaju da je to potrebno zbog razvoja uvoza pripravaka i/ili mješavina koje sadržavaju Ace-K u Uniju, ocijenit će se potreba za brzim primjerenim djelovanjem, uključujući pokretanje ispitnog postupka u skladu s člankom 13. Osnovne uredbe.

(85)

Kako bi se osigurala ispravna primjena antidampinških pristojbi, antidampinška pristojba za „sva ostala društva” primjenjivat će se ne samo na proizvođače izvoznike koji ne surađuju u ovom ispitnom postupku, već i na proizvođače koji nisu izvozili u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(86)

Dva su kineska proizvođača izvoznika ponudila preuzimanje obveza u pogledu cijene u skladu s člankom 8. stavkom 1. Osnovne uredbe. Nakon saslušanja Komisije jedan od njih podnio je revidiranu ponudu za preuzimanje obveza.

(87)

Komisija je ocijenila ponude i utvrdila određeni broj rizika specifičnih za taj proizvod. Jedan od tih rizika odnosi se na moguće pogrešno razvrstavanje dotičnog proizvoda. Tijekom ispitnog postupka primijećeno je da su proizvodi za prehranu (koji podliježu carini od 6,5 %) pogrešno razvrstavani kao proizvodi za farmaceutske svrhe (koji podliježu carini od 0 %). Jedan od kineskih proizvođača izvoznika tvrdio je da nije sudjelovao u tim praksama. Iako je to možda točno, rizik, kako je utvrđen, postoji i dalje. Isti kineski proizvođač izvoznik ponudio je da Komisiji predoči sve dokumente o carinjenju u slučaju da preuzimanje obveze bude prihvaćeno. Međutim, praćenje plaćanja carina za svaku transakciju bilo bi nerazmjerno opterećujuće.

(88)

Drugi rizik specifičan za proizvod proizlazi iz mogućnosti izmjene dotičnog proizvoda i promjene u pripravke i/ili mješavine zajedno s drugim elementima, kao što su voda i/ili druga sladila. Ta vrsta proizvoda ne podliježe mjerama. Jedan od kineskih proizvođača izvoznika obvezao se da neće izvoziti Ace-K ni u kakvom drugom obliku osim u čistom obliku. U takvom bi scenariju jednako tako bilo potrebno praćenje na način koji bi bio vrlo opterećujući pa čak i neizvediv.

(89)

Komisija je utvrdila dodatne rizike. Osim dotičnog proizvoda, oba proizvođača izvoznika proizvode i prodaju druge proizvode (npr. razne prehrambene aditive) u Uniju, uglavnom trgovcima. Tijekom razdoblja ispitnog postupka jedan od proizvođača izvoznika prodavao je dotični proizvod i druge proizvode istim trgovcima. Takvom se praksom povećava rizik međusobne kompenzacije te bi se zahtijevalo praćenje čitave izvozne prodaje proizvođača izvoznika. Jedan kineski proizvođač izvoznik naveo je da je voljan prestati prodavati korisnicima u Uniji te prekinuti prodavati druge proizvode (tj. proizvode koji nisu dotični proizvod) trgovcima u Uniji koji isto tako nabavljaju Ace-K od tog kineskog proizvođača izvoznika. Nadalje, isti je kineski proizvođač izvoznik naveo da je voljan ograničiti svoj izvoz sladila Ace-K na iscrpan popis trgovaca s poslovnim nastanom u Uniji te prestati prodavati Ace-K u Uniju preko trgovaca s poslovnim nastanom u trećim zemljama. Međutim, za to bi jednako tako bilo potrebno znatno praćenje u mjeri za koju Komisija smatra da je to nepraktično.

(90)

Naposljetku, budući da nijedno društvo nije zatražilo primjenu tretmana tržišnoga gospodarstva, Komisija nije mogla u potpunosti procijeniti pouzdanost financijskih izvještaja koja je, među ostalim, ključna za uspostavu odnosa povjerenja na kojem se temelji preuzimanje obveza.

(91)

Komisija je na temelju prethodno navedenog zaključila da se ponude za preuzimanje obveza ne mogu prihvatiti.

(92)

S obzirom na utvrđene dampinške marže i na razinu štete nanesene industriji Unije potrebno je konačno naplatiti iznose osigurane privremenom antidampinškom pristojbom, uvedenom na temelju Privremene uredbe, osim onih zaračunanih na Ace-K podrijetlom iz Narodne Republike Kine koji je sadržan u određenim pripravcima i/ili mješavinama, ako takvi postoje.

(93)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Odbora uspostavljenog člankom 15. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 1225/2009,