22.1.2015   

HR

Službeni list Europske unije

L 15/31

(1)

Nakon antidampinškog ispitnog postupka („početni ispitni postupak”) Vijeće je Uredbom (EZ) br. 1187/2008 (2) uvelo konačnu antidampinšku pristojbu na uvoz mononatrijeva glutamata podrijetlom iz Narodne Republike Kine („Kina”).

(2)

Mjere su uvedene u obliku stope pristojbe ad valorem u iznosu od 39,7 %, uz iznimku društava Hebei Meihus MSG Group Co. Ltd. (33,8 %), Tongliao Meihua Bio-Tech Co. Ltd. (33,8 %) i Fujian Province Jianyang Wuyi MSG Co. Ltd. (36,5 %).

(3)

Nakon objave obavijesti o skorom isteku (3) antidampinških mjera na snazi Komisija je primila zahtjev za pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka tih mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe.

(4)

Zahtjev je podnijelo društvo Ajinomoto Foods Europe SAS („podnositelj zahtjeva”), jedini proizvođač mononatrijeva glutamata u Uniji, koji stoga predstavlja 100 % ukupne proizvodnje mononatrijeva glutamata u Uniji.

(5)

Zahtjev se temeljio na obrazloženju da bi istek mjera vjerojatno doveo do nastavka ili ponavljanja dampinga i štete za industriju Unije.

(6)

Utvrdivši nakon savjetovanja sa Savjetodavnim odborom da postoje dostatni dokazi za pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera, Komisija je 29. studenoga 2013. u obavijesti u Službenom listu Europske unije  (4) („Obavijest o pokretanju postupka”) najavila pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe.

(7)

Istog datuma Komisija je najavila pokretanje usporednog antidampinškog ispitnog postupka u skladu s člankom 5. Osnovne uredbe u vezi s uvozom mononatrijeva glutamata podrijetlom iz Indonezije u Uniju (5).

(8)

Tijekom tog ispitnog postupka Komisija je u kolovozu 2014. Provedbenom uredbom (EU) br. 904/2014 (6) uvela privremenu antidampinšku pristojbu na uvoz mononatrijeva glutamata podrijetlom iz Indonezije („privremena uredba”). Privremene mjere uvedene su na razdoblje od šest mjeseci.

(9)

Dvama usporednim ispitnim postupcima obuhvaćeno je isto razdoblje ispitnog postupka (revizije) te isto razmatrano razdoblje kako je određeno u uvodnoj izjavi 10.

(10)

Ispitnim postupkom o vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga i štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. listopada 2012. do 30. rujna 2013. („razdoblje ispitnog postupka revizije”). Ispitivanjem kretanja važnih za procjenu vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. travnja 2010. do kraja razdoblja ispitnog postupka revizije („razmatrano razdoblje”) (7).

(11)

Komisija je o početku revizije zbog predstojećeg isteka mjera službeno obavijestila podnositelja zahtjeva, proizvođače izvoznike, uvoznike i korisnike u Uniji za koje se zna da se na njih odnosi ispitni postupak i predstavnike zemlje izvoznice.

(12)

Zainteresirane strane imale su mogućnost u pisanom obliku iznijeti stavove i zatražiti raspravu u roku koji je određen u Obavijesti o pokretanju postupka. Rasprava je omogućena svim zainteresiranim stranama koje su to zatražile te dokazale da postoje posebni razlozi za raspravu.

(13)

S obzirom na očito veliki broj kineskih proizvođača izvoznika i nepovezanih uvoznika u Uniji, u Obavijesti o pokretanju postupka bilo je predviđeno uzorkovanje u skladu s člankom 17. Osnovne uredbe.

(14)

Kako bi Komisija u pogledu proizvođača izvoznika iz Kine mogla odlučiti hoće li uzorkovanje biti potrebno i, ako bude, odabrati uzorak, od navedenih strana zatraženo je da se u roku od 15 dana od pokretanja revizije jave Komisiji i dostave joj podatke zatražene u Obavijesti o pokretanju postupka. Budući da su samo dva proizvođača izvoznika iz Kine Komisiji dostavila tražene podatke, uzorkovanje se nije smatralo potrebnim.

(15)

Kako bi mogla odlučiti hoće li uzorkovanje biti potrebno i, ako bude, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih nepovezanih uvoznika zatražila da se jave i dostave podatke određene u Obavijesti o pokretanju postupka.

(16)

Javilo se četrnaest nepovezanih uvoznika. Međutim, nijedno od tih društava nije uvozilo MNG iz Kine u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Stoga uzorkovanje nije bilo potrebno.

(17)

Komisija je zatražila i provjerila sve podatke koje je smatrala potrebnima za određivanje vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga i posljedične štete te za određivanje interesa Unije.

(18)

Upitnici su poslani obojici kineskih proizvođača izvoznika koji su se javili tijekom postupka provjere potrebe za uzorkovanjem, jedinom proizvođaču iz Unije i trideset trima identificiranim korisnicima u Uniji.

(19)

Odgovori na upitnike pristigli su od jedinog proizvođača iz Unije, jednog trgovca i petero korisnika. Nijedan kineski proizvođač izvoznik nije poslao odgovor na upitnik.

(20)

Posjeti radi provjere obavljeni su u poslovnim prostorijama sljedećih društava:

Proizvođač iz Unije

Korisnici

(21)

Sve zainteresirane strane bile su obaviještene o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se namjeravalo preporučiti zadržavanje konačne antidampinške pristojbe na uvoz predmetnog proizvoda podrijetlom iz Kine. Zainteresiranim stranama jednako je tako dano razdoblje unutar kojeg su mogle uložiti prigovore nakon te objave. Njihove su primjedbe razmotrene i prema potrebi uzete u obzir.

(22)

Proizvod koji je predmet ove revizije isti je kao i proizvod obuhvaćen početnim ispitnim postupkom, odnosno mononatrijev glutamat („MNG”) podrijetlom iz Kine koji je trenutačno razvrstan u oznaku KN ex 2922 42 00 („predmetni proizvod”). MNG je aditiv hrani te se uglavnom upotrebljava kao pojačivač okusa u juhama, bujonima, jelima od ribe i mesa, mješavinama začina i gotovoj hrani. MNG se upotrebljava i u kemijskoj industriji za primjenu u neprehrambenim proizvodima kao što su deterdženti. Proizvodi se u obliku bijelog bezmirisnog kristala raznih veličina. MNG je dostupan u pakiranjima raznih veličina, u rasponu od potrošačkih pakiranja od 0,5 g do velikih vreća od 1 000 kg. Manja pakiranja trgovci na malo prodaju privatnim potrošačima, dok su veća pakiranja od 20 kg i više namijenjena industrijskim korisnicima. Osim toga, postoje i različiti razredi čistoće. Međutim, ne postoje razlike u svojstvima mononatrijeva glutamata s obzirom na veličinu pakiranja ili razred čistoće.

(23)

MNG se uglavnom proizvodi fermentacijom šećera iz raznih izvora (kukuruzni škrob, škrob od tapioke, šećerni sirup, melasa šećerne trske i melasa šećerne repe).

(24)

Jednako kao i početnim ispitnim postupkom, ispitnim postupkom revizije potvrđeno je da predmetni proizvod i MNG koji se proizvodi i prodaje na domaćem tržištu u predmetnoj zemlji, MNG koji proizvodi i prodaje industrija Unije na tržištu Unije te MNG koji se proizvodi i prodaje na tržištima dviju mogućih analognih zemalja, Tajlanda i Kine, imaju ista osnovna fizička, tehnička i kemijska svojstva i istu osnovnu namjenu.

(25)

Stoga se ovi proizvodi smatraju istovjetnim proizvodima u smislu članka 1. stavka 4. Osnovne uredbe.

(26)

U skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe ispitano je odvija li se trenutačno damping i je li vjerojatno da bi istek postojećih mjera doveo do nastavka ili ponavljanja dampinga.

(27)

Kako je navedeno u uvodnim izjavama 18. i 19., premda su obojici kineskih proizvođača izvoznika koji su se javili tijekom postupka provjere potrebe za uzorkovanjem poslani upitnici, nijedan nije odgovorio na upitnik te nijedan nije surađivao u ispitnom postupku. Stoga su se upotrebljavale dostupne činjenice u skladu s člankom 18. Osnovne uredbe.

(28)

Kineska nadležna tijela i kineski proizvođači izvoznici koji ne surađuju obaviješteni su o primjeni članka 18. stavka 1. Osnovne uredbe te su dobili priliku dostaviti primjedbe. Nisu primljene nikakve primjedbe.

(29)

Na temelju navedenoga, u skladu s člankom 18. stavkom 1. Osnovne uredbe, nalazi u vezi s vjerojatnošću nastavka dampinga koji su navedeni u nastavku temelje se na dostupnim činjenicama, posebno podacima iz zahtjeva za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera i dostupnim statističkim podacima, odnosno podacima Eurostata i kineskoj bazi podataka o izvozu.

(30)

U skladu s člankom 2. stavkom 7. točkom (a) Osnovne uredbe uobičajena vrijednost utvrđena je na temelju cijene ili izračunane vrijednosti u trećoj zemlji s tržišnim gospodarstvom za proizvođače izvoznike kojima nije odobren tretman tržišnog gospodarstva (engl. Market economy treatment, MET). Stoga je bilo potrebno odabrati treću zemlju s tržišnim gospodarstvom („analognu zemlju”).

(31)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka obavijestila zainteresirane strane da je predvidjela Tajland ili Indoneziju kao moguće odgovarajuće analogne zemlje te pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe. Tajland je u početnom ispitnom postupku (8) upotrijebljen kao odgovarajuća analogna zemlja. Indonezija je predložena u trenutačnom ispitnom postupku s obzirom na činjenicu spomenutu u uvodnoj izjavi 7. da je istog datuma kao i trenutačni ispitni postupak revizije pokrenut usporedni antidampinški ispitni postupak o uvozu MNG-a podrijetlom iz Indonezije u Uniju (9). Jedna zainteresirana strana tvrdila je da Tajland nije primjerena odgovarajuća zemlja s obzirom na to da je tajlandski proizvođač koji surađuje dio iste grupacije kao i podnositelj zahtjeva. Nadalje, tvrdilo se da je konkurencija na tajlandskom tržištu nedostatna te da se domaća prodaja u Tajlandu uglavnom odnosi na mala pakiranja na razini maloprodaje, a iz Kine u Uniju navodno se izvoze velike vreće ili velike količine za industrijsku primjenu.

(32)

Komisija je od više od pet poznatih proizvođača istovjetnog proizvoda iz Tajlanda zatražila da dostave podatke. Javio se samo jedan proizvođač iz Tajlanda i dostavio odgovor na upitnik. Taj proizvođač dio je iste grupacije kao i podnositelj zahtjeva. Suprotno tvrdnjama zainteresirane strane, pripadnost istoj grupaciji kao i podnositelj zahtjeva ne podrazumijeva automatski da uobičajena vrijednost nije pouzdana. Zainteresirana strana jednako tako nije objasnila ni kako je taj odnos mogao utjecati na uobičajenu vrijednost na domaćem tržištu u Tajlandu. Stoga je tu tvrdnju potrebno odbaciti.

(33)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 24., ispitnim postupkom utvrđeno je da MNG koji se proizvodi i prodaje na domaćem tržištu u Tajlandu ima ista osnovna tehnička, fizička i kemijska svojstva te istu osnovnu namjenu kao i proizvod koji kineski proizvođači izvoznici proizvode i izvoze u Uniju. Nadalje, proizvodni procesi u Kini bili su slični onima na tajlandskom tržištu. Naposljetku, u Tajlandu postoji znatan stupanj tržišnog natjecanja s nizom domaćih proizvođača i uvozom iz ostalih trećih zemlja, uključujući Kinu. Nadalje, suprotno tvrdnjama, ispitnim postupkom utvrđeno je da se na domaćem tržištu u Tajlandu prodaje na veliko i na malo. Stoga je potrebno odbaciti argument da Tajland ne bi bio prikladan izbor za analognu zemlju zbog navedenih razloga.

(34)

Indonezijski proizvođači izvoznici složili su se da se njihovi podaci ustupljeni u kontekstu usporednog ispitnog postupka spomenutog u uvodnoj izjavi 7. upotrebljavaju za potrebe trenutačnog ispitnog postupka revizije. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 24., ispitnim postupkom utvrđeno je da MNG koji se proizvodi i prodaje na domaćem tržištu u Indoneziji ima ista osnovna tehnička, fizička i kemijska svojstva te istu osnovnu namjenu kao i proizvod koji kineski proizvođači izvoznici proizvode i izvoze u Uniju. Nadalje, na temelju dostupnih podataka proizvodni procesi u Kini bili su slični su onima na indonezijskom tržištu. Naposljetku, u Indoneziji postoji znatan stupanj tržišnog natjecanja s nizom domaćih proizvođača i uvozom iz ostalih trećih zemlja, uključujući Kinu. Nadalje, ispitnim postupkom utvrđeno je da se na domaćem tržištu u Indoneziji prodaje na veliko i na malo.

(35)

Iz prethodno navedenoga proizlazi da su obje zemlje, Tajland i Indonezija, bile mogući prikladan izbor za analognu zemlju. Međutim, s obzirom na mnogo veću količinu dostupnih podataka indonezijskih proizvođača izvoznika koji su predmet usporednog ispitnog postupka u odnosu na količinu podataka jedinog proizvođača iz Tajlanda koji surađuje, Komisija je smatrala da je razumnije odabrati Indoneziju kao odgovarajuću analognu zemlju prema članku 2. stavku 7. točki (a) Osnovne uredbe.

(36)

Podaci prikupljeni od proizvođača iz Indonezije koji surađuju upotrijebljeni su kao temelj za određivanje uobičajene vrijednosti za proizvođače izvoznike iz Kine.

(37)

U skladu s člankom 2. stavkom 2. Osnovne uredbe Komisija je prvo ispitala je li ukupna količina domaće prodaje svakog proizvođača iz Indonezije koji surađuje bila reprezentativna tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Smatralo se da je domaća prodaja reprezentativna ako je ukupna količina domaće prodaje istovjetnog proizvoda nepovezanim kupcima na domaćem tržištu iznosila najmanje 5 % ukupne količine izvozne prodaje predmetnog proizvoda u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Utvrđeno je da je domaća prodaja u Indoneziji bila reprezentativna za sve proizvođače. Jednako tako, ispitano je može li se za domaću prodaju istovjetnog proizvoda smatrati da je izvršena u uobičajenom tijeku trgovine u skladu s člankom 2. stavkom 4 Osnovne uredbe. To je učinjeno utvrđivanjem udjela profitabilne domaće prodaje nezavisnim kupcima na domaćem tržištu tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(38)

Budući da je utvrđeno da je domaća prodaja ostvarena u dovoljnim količinama i u uobičajenom tijeku trgovine, uobičajena vrijednost temeljila se na stvarnoj domaćoj cijeni koja je izračunana kao ponderirani prosjek cijena sve domaće prodaje tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(39)

Budući da nijedan kineski proizvođač izvoznik nije surađivao, izvozna se cijena u skladu s člankom 18. Osnovne uredbe temeljila na dostupnim činjenicama.

(40)

Izvozna cijena stoga je utvrđena na temelju statističkih podataka, odnosno podataka Eurostata, koji su izračunani na temelju ponderirane prosječne vrijednosti.

(41)

Komisija je usporedila uobičajenu vrijednost i izvoznu cijenu na temelju cijena franko tvornica. U slučajevima u kojima je to bilo potrebno kako bi se osigurala primjerena usporedba, Komisija je prilagodila uobičajenu vrijednost i izvoznu cijenu za razlike koje utječu na cijene i usporedivost cijena u skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne uredbe. Prilagodbe su izvršene za troškove vozarine i prijevoza, uzimajući u obzir prilagodbe uobičajene vrijednosti indonezijskih proizvođača izvoznika koja je utvrđena u usporednom ispitnom postupku spomenutom u uvodnoj izjavi 41. privremene uredbe.

(42)

Nadalje, jedna zainteresirana strana tvrdila je da kineski proizvođači izvoznici imaju usporedive prednosti u pogledu troškova u odnosu na tajlandske proizvođače u pogledu postupka proizvodnje (vertikalna integracija), razvoja cijena sirovina i potrošnje energije. Budući da je Indonezija uzeta kao analogna zemlja, ovaj argument bio je nevažan. Što se tiče Indonezije, kako je opisano u uvodnoj izjavi 34., proizvodni procesi MNG-a u Kini istovjetni su onima na indonezijskom tržištu. Potrebno je napomenuti da proizvođači MNG-a u cijelom svijetu upotrebljavaju slične metode proizvodnje. MNG se proizvodi fermentacijom šećera iz raznih izvora (kukuruzni škrob, škrob od tapioke, šećerni sirup, melasa šećerne trske i melasa šećerne repe).

(43)

Jedna zainteresirana strana tvrdila je da se iz Kine uglavnom izvozi na veliko, dok se na domaćem tržištu u Tajlandu uglavnom prodaje na malo. Stoga se tvrdilo da je dampinšku maržu potrebno izračunati samo na temelju prodaje na veliko. Budući da nijedan kineski proizvođač izvoznik nije surađivao, nisu bili dostupni podaci o uvjetima prodaje, razini trgovine ili pakiranjima kineske izvozne prodaje.

(44)

Nadalje, s obzirom na to da je Indonezija upotrijebljena kao analogna zemlja, ovaj argument bio je nevažan. U svakom slučaju, bez obzira na to je li maloprodaja uvrštena ili nije, usporedbom su u svim slučajevima dobivene znatne dampinške marže kako je prikazano u uvodnoj izjavi 47.

(45)

Nadalje, Komisija je izračunala dampinške marže na temelju uobičajene vrijednosti utvrđene u analognoj zemlji. Usporedbom su dobivene znatne dampinške marže kako je navedeno u uvodnoj izjavi 47.

(46)

Komisija je usporedila ponderiranu prosječnu uobičajenu vrijednost s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom u skladu s člankom 2. stavcima 11. i 12. Osnovne uredbe. Budući da kineski proizvođači izvoznici nisu surađivali, nisu se mogle utvrditi vrste proizvoda koji su se izvozili iz Kine. Stoga nije bila moguća usporedba prema vrsti proizvoda. Umjesto toga usporedba se morala temeljiti na statističkim podacima za izvozne cijene kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 39. i 40.

(47)

Na temelju navedenoga utvrđeno je da je ponderirana prosječna dampinška marža izražena u postocima cijena CIF-a na granici Unije iznosila više od 25 % u svim slučajevima.

(48)

Nastavno na nalaz o postojanju dampinga tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije ispitana je vjerojatnost nastavka dampinga u slučaju stavljanja mjera izvan snage i analizirani su sljedeći elementi: količina i cijene dampinškog uvoza iz Kine, proizvodni kapacitet i neiskorišteni kapacitet u Kini te privlačnost tržišta Unije u vezi s uvozom iz Kine.

(49)

Unatoč mjerama na snazi, količina uvoza iz Kine povećala se tijekom razmatranog razdoblja za 65 %, uz odgovarajuće povećanje tržišnog udjela za 68 % kako je navedeno u uvodnoj izjavi 81. Međutim, unatoč relativnom povećanju, apsolutna količina kineskog uvoza i kineski tržišni udio ostali su niski tijekom čitavog razmatranog razdoblja.

(50)

Budući da kineski proizvođači izvoznici nisu surađivali, uvozne cijene određene su na temelju podataka Eurostata. Prosječne cijene uvoza iz Kine bilježile su stalan pad od FG 2010./2011. do razdoblja ispitnog postupka revizije te su se ukupno smanjile za 20 % u razmatranom razdoblju kako je navedeno u uvodnoj izjavi 84. Utvrđeno je i da je bilo dampinga cijena tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Utvrđeno je i da bi navedene cijene oborile prodajnu cijenu industrije Unije u prosjeku za više od 10 % ako bi se razmatrale bez antidampinških pristojbi.

(51)

Proizvodni kapacitet i neiskorišteni kapacitet u Kini utvrđeni su na temelju podataka koje je ustupio podnositelj zahtjeva. Budući da ovi podaci nisu bili javno dostupni, Komisija ih je usporedila s drugim javno dostupnim izvorima, uključujući novinske članke koji su uloženi u spis koji je zainteresiranim stranama bio dostupan za pregled. Na temelju navedenoga Kina je najveći svjetski proizvođač MNG-a s godišnjim proizvodnim kapacitetom i godišnjom proizvodnjom koji su tijekom razmatranog razdoblja bili u porastu. Proizvodni je kapacitet MNG-a u 2012. iznosio oko 3,5 do četiri milijuna tona, a proizvodnja MNG-a iznosila je oko 2,5 do tri milijuna tona. Stoga je neiskorišteni kapacitet u ovoj regiji u 2012. iznosio 600 000 – 900 000 tona.

(52)

Prema istom izvoru, proizvodni kapacitet i proizvodnja MNG-a u Kini nastavit će rasti do 2017. jer je potražnja za MNG-om u Kini u porastu.

(53)

Kineska je vlada u 2011. putem Ministarstva industrije i informacijske tehnologije Republike Kine pokrenula opću politiku za uklanjanje stare i neučinkovite tvorničke tehnologije koja je obuhvaćala 19 ključnih industrija u Kini, među ostalim i MNG. Rezultat je bilo znatno smanjenje broja proizvođača MNG-a u Kini. Na temelju navedenoga jedna zainteresirana strana tvrdila je da se kapacitet u Kini vjerojatno nije povećao. Na temelju podataka iz zahtjeva i novinskih članaka ispitnim je postupkom utvrđeno da su veća društva povećala kapacitete. Iz toga proizlazi da se proizvodni kapacitet MNG-a u Kini općenito povećao te je stoga tvrdnju predmetne strane potrebno odbaciti.

(54)

Nadalje, prema podacima koje je ustupio podnositelj zahtjeva, zalihe MNG-a u Kini u stalnom su porastu zadnjih godina i bile su dvostruko veće nego potrošnja u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Jedna zainteresirana strana tvrdila je da ih, s obzirom na to da podaci o navodnom višku zaliha nisu bili dostupni u spisu bez povjerljivih podataka, zainteresirane strane nisu mogle provjeriti te ih stoga nije potrebno uzeti u obzir. Nadalje, tvrdila je da se višak zaliha ne čini vjerojatan s obzirom na mjere kineske vlade o smanjenju kapaciteta. U pogledu navedenog, potrebno je naglasiti da predmetna zainteresirana strana nije dostavila nikakve dokaze koji bi potkrijepili ovu tvrdnju. Nadalje, kako je već objašnjeno u uvodnoj izjavi 27., nijedan kineski proizvođač izvoznik nije surađivao u ispitnom postupku. Stoga su se upotrebljavale dostupne činjenice u skladu s člankom 18. Osnovne uredbe. Nadalje, u skladu s člankom 19. stavkom 3. Osnovne uredbe Komisija može zanemariti podatke dostavljene u povjerenju u slučaju da nije dostavljen svrhovit sažetak bez povjerljivih podataka, no činjenica da navedeni sažetak nije dostavljen ne podrazumijeva automatsko odbacivanje podataka ustupljenih u povjerenju. Premda nije bilo moguće provjeriti sve elemente obuhvaćene zahtjevom, uključujući podatke o kineskim zalihama, u ovom su se slučaju dostavljeni podaci svejedno smatrali razumnima i ispravnima jer su bili u skladu s podacima koje je ustupio podnositelj zahtjeva, a koji su se mogli provjeriti. Nadalje, s obzirom na to da se ukupni proizvodni kapacitet u Kini povećao kako je opisano u uvodnoj izjavi 51., višak zaliha nije bio jedini element koji je doveo do zaključka da kineski proizvođači izvoznici posjeduju znatne neiskorištene kapacitete. Nadalje, Komisija je kad god je to bilo moguće provjerila i usporedila podatke s drugim dostupnim izvorima kao što su novinski članci te upotrebljavala samo podatke za koje se na zadovoljavajući način moglo utvrditi da su razumni i dovoljno pouzdani. Stoga je tu tvrdnju potrebno odbaciti.

(55)

Nakon objave ista zainteresirana strana tvrdila je da Komisija svoj nalaz nije temeljila na činjenicama kao što je propisano člankom 11. stavkom 3. Sporazuma WTO-a o antidampingu (10), nego samo na pretpostavkama. Ta je strana ponovila svoje tvrdnje o navodnom smanjenju kapaciteta i neiskorištenom kapacitetu u Kini.

(56)

Kao što se navodi u uvodnoj izjavi 27., nijedan od kineskih proizvođača izvoznika nije surađivao u ispitnom postupku te je stoga Komisija u skladu s člankom 18. Osnovne uredbe svoje nalaze morala temeljiti na raspoloživim podacima. Kao što se navodi u uvodnim izjavama 29. i 51., uglavnom su upotrijebljeni podatci koje je u svojem zahtjevu dostavio podnositelj zahtjeva, koji su kad god je to bilo moguće provjereni. Budući da su jedino ti podatci bili dostupni i pouzdani, odbačena je tvrdnja da su se nalazi temeljili tek na pretpostavkama.

(57)

Razmotreni su i podatci koje je dostavila predmetna zainteresirana strana. Međutim, predmetna zainteresirana strana dostavila je proturječne podatke u pogledu raspoloživog kapaciteta i neiskorištenog kapaciteta u Kini. Primjerice, podatci priloženi uz podneske pokazali su, suprotno tvrdnjama te strane, povećanje kapaciteta za proizvodnju MNG-a u Kini, a ne njegovo smanjenje. To se podudara s nalazima Komisije navedenima u uvodnoj izjavi 53. Stoga je odbačena tvrdnja predmetne strane da bi se ukupni kapacitet u Kini vjerojatno smanjio.

(58)

Stoga se zaključuje da kineski proizvođači izvoznici imaju znatan neiskorišteni kapacitet koji će se u slučaju isteka antidampinških mjera vjerojatno upotrebljavati za znatan dodatan izvoz u Uniju, kao što je objašnjeno u uvodnim izjavama 61. i 62. u nastavku.

(59)

Tijekom razmatranog razdoblja tržište Unije predstavljalo je zbog mjera koje su bile na snazi samo manji dio kineskog izvoza. Jedna zainteresirana strana tvrdila je da Unija neće biti atraktivno tržište za kineske proizvođače izvoznike jer se očekuje povećanje potražnje za MNG-om u Aziji i drugim gospodarstvima u nastajanju uključujući Kinu. Ta je strana nadalje tvrdila da, s obzirom na to da će razine cijena iz Kine u ostale treće zemlje biti u prosjeku veće ili jednake razinama kineskih izvoznih cijena u Uniju, kineski proizvođači izvoznici neće imati motivaciju povećati izvoz na tržište Unije.

(60)

Premda je ispitnim postupkom utvrđeno da su kineske izvozne cijene trećim zemljama u prosjeku bile nešto veće nego izvozne cijene u Uniju, vrlo je moguće da su kineski izvođači izvoznici snizili izvozne cijene u Uniju zbog antidampinških pristojbi na snazi. Stoga navedeno ne upućuje nužno na moguće razine cijena u slučaju isteka antidampinških mjera. Upravo suprotno, s obzirom na razinu antidampinških pristojbi na snazi, kineski proizvođači izvoznici bili bi u mogućnosti povećati izvozne cijene, a ipak ostati na dampinškim razinama i obarati prodajne cijene industrije Unije.

(61)

Premda se očekuje porast domaće potrošnje u Kini i potrošnje u ostatku Azije te na drugim tržištima u nastajanju, razina prekomjernog proizvodnog kapaciteta u Kini upućuje na snažnu motivaciju za pronalazak alternativnih tržišta kako bi se apsorbirao prekomjerni kapacitet.

(62)

Komisija je uzela u obzir i moguće uvođenje mjera protiv kineskih izvoznika MNG-a u Sjedinjene Američke Države („SAD”) uslijed usporednih antidampinških ispitnih postupaka i antisubvencijskih ispitnih postupaka koje nadležna tijela SAD-a trenutačno vode protiv Kine u vezi s istim proizvodom. Nadležna tijela SAD-a doista su 26. studenoga 2014. uvela konačne antidampinške mjere. Četvorici kineskih proizvođača određene su stope pojedinačne pristojbe od 20,09 %, a stopa preostale pristojbe iznosila je 39,03 %. Prema tome, kineskim izvoznicima vjerojatno će se ograničiti pristup tržištu SAD-a te bi se velike količine kineskog MNG-a vjerojatno preusmjerile na tržište Unije, posebno ako se istodobno dopusti istek mjera u Uniji. U ovom pogledu potrebno je napomenuti da je u 2013. iz Kine u SAD izvezeno oko 26 600 tona MNG-a što odgovara znatnom dijelu potrošnje u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(63)

Nadalje, prosječna cijena industrije Unije i prosječna uvozna cijena indonezijskih proizvođača izvoznika u Uniju utvrđene u usporednom ispitnom postupku spomenutom u uvodnim izjavama 61. i 80. privremene uredbe bile su više u usporedbi s prosječnim cijenama kineskog uvoza u Uniju bez antidampinških pristojbi i prosječnim cijenama kineskog uvoza u ostale treće zemlje. Budući da kineski proizvođači izvoznici nisu surađivali, ova analiza temeljila se na dostupnim podacima, odnosno kineskoj bazi podataka o izvozu. Ponašanje kineskih izvoznika kad je u pitanju određivanje cijena upućuje na to da bi, dopusti li se istek antidampinških mjera, Unija postala atraktivno tržište za kineske izvoznike jer bi zaista bili u mogućnosti povećati cijene izvoza u Uniju.

(64)

Rast tržišnog udjela kineskog uvoza unatoč mjerama na snazi jednako tako pokazuje da su kineski proizvođači izvoznici i dalje zainteresirani za tržište Unije. Tržište Unije za MNG i dalje je uistinu privlačno za kineske izvoznike na temelju uočenih razina cijena. Navedeni interes vjerojatno će se povećati ako se mjere stave izvan snage.

(65)

Nakon objave navedena zainteresirana strana ponovila je svoje tvrdnje o povećanju potražnje za MNG-om na domaćem kineskom tržištu, niskim količinama izvoza iz Kine u Uniju, njezinom tržišnom udjelu i višim cijenama kineskog MNG-a za izvoz u ostale treće zemlje u usporedbi s Unijom. Ta je strana tvrdila da navedeni podatci nisu uzeti u obzir u Komisijinim analizama.

(66)

Kao prvo, nije utemeljena tvrdnja da u obzir nisu uzeti podatci o razvoju kineskog proizvodnog kapaciteta i neiskorištenog kapaciteta, povećanju potražnje za MNG-om na domaćem kineskom tržištu, niskoj količini izvoza iz Kine u Uniju, njezinom tržišnom udjelu kako se navodi u uvodnoj izjavi 49. i razini kineskih cijena za izvoz u Uniju i ostale treće zemlje. Ti su podatci doista analizirani kao što se navodi u uvodnim izjavama 49. – 64., a zainteresiranim stranama dostavljeni su odgovarajući zaključci. Kao drugo, dotična strana nije dostavila nikakve nove dokaze kojima bi potkrijepila svoje tvrdnje i nadopunila činjenice koje je tijekom ispitnog postupka utvrdila Komisija.

(67)

Na kraju, zainteresirana strana prigovorila je ocjeni Komisije iz uvodne izjave 62. da bi se kineski izvoz zbog antidampinških mjera koje su na izvoz MNG-a iz Kine u SAD uvela nadležna tijela SAD-a mogao preusmjeriti iz SAD-a u Uniju.

(68)

Međutim, kao što se već navodi u uvodnoj izjavi 62., ističe se da će u slučaju da se u Uniji dopusti istek antidampinških mjera, a s obzirom na antidampinške mjere uvedene na kineski izvoz MNG-a u SAD, kineski izvoz vjerojatno preusmjeriti na tržište Unije.

(69)

Zbog toga se navedena tvrdnja te strane mora odbaciti.

(70)

Prethodnom analizom dokazano je da je kineski uvoz nastavio ulaziti na tržište Unije po dampinškim cijenama sa znatnim dampinškim maržama. S obzirom na nalaze u vezi sa znatnim neiskorištenim kapacitetima dostupnima u Kini i vjerojatnost da će se izvoz ponovno usmjeriti na tržište Unije u znatnim količinama i po dampinškim cijenama, Komisija je zaključila da postoji velika vjerojatnost nastavka dampinga u slučaju stavljanja mjera izvan snage.

(71)

Istovjetni proizvod tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije proizvodio je jedan proizvođač iz Unije. On predstavlja „industriju Unije” u smislu članka 4. stavka 1. Osnovne uredbe.

(72)

Budući da industriju Unije čini samo jedan proizvođač, sve brojke povezane s osjetljivim podacima morale su biti prikazane u obliku indeksa ili raspona radi zaštite povjerljivosti podataka.

(73)

Komisija je utvrdila potrošnju u Uniji zbrajanjem prodaje industrije Unije na tržištu Unije s uvozom iz Kine i ostalih trećih zemalja na temelju podataka Eurostata i podataka koje su ustupili indonezijski proizvođači izvoznici koji su predmet usporednog antidampinškog ispitnog postupka spomenutog u uvodnoj izjavi 7.

(74)

Jedna zainteresirana strana tvrdila je da su u relevantne oznake KN u podacima Eurostata razvrstani i drugi proizvodi osim predmetnog proizvoda te da je stoga moguće da su količinom uvoza iz Kine obuhvaćene glutaminska kiselina i njezine soli. Međutim, s obzirom na to da su uvozni podaci dobiveni iz Eurostata na razini oznake TARIC (integrirana tarifa Europske unije), njima je obuhvaćen samo predmetni proizvod i stoga je ova tvrdnja odbačena.

(75)

Ista zainteresirana strana tvrdila je da ne zadovoljava sav MNG koji se proizvodi u Kini i izvozi u Uniju razred čistoće koji Unija zahtijeva za aditive hrani te izrazila sumnju da se ova činjenica odražava na količine uvoza iz Kine. Kako je utvrđeno u uvodnoj izjavi 22., sve vrste MNG-a, bez obzira na razrede čistoće, u opsegu su trenutačnog ispitnog postupka te je stoga ova tvrdnja odbačena.

(76)

Na temelju navedenoga potrošnja u Uniji razvijala se kako slijedi:

Tablica 1.

Potrošnja u Uniji (tone)

(77)

Potrošnja u Uniji smanjila se između FG 2010./2011. i FG 2011./2012. te je zatim opet blago rasla FG 2012./2013. i u razdoblju ispitnog postupka. Potrošnja tijekom razmatranog razdoblja općenito se smanjila za 2 %. Smanjenje potrošnje između FG 2010./2011. i FG 2011./2012. najvećim je dijelom posljedica smanjenja prodaje industrije Unije na tržištu Unije koje je posljedica pada proizvodnje u istom razdoblju (vidjeti uvodnu izjavu 100.). Ukupni izvoz u istom je razdoblju ostao na sličnim razinama. Povećanje potrošnje tijekom FG 2012./2013. gotovo je isključivo posljedica povećanja ukupnog uvoza s obzirom na to da je prodaja industrije Unije općenito ostala na istoj razini. Naposljetku, tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije prodaja industrije Unije ponovno se smanjila, dok se količina uvoza znatno povećala, a posebno iz Indonezije (vidjeti uvodnu izjavu 88.).

(78)

Jedna zainteresirana strana tvrdila je da će opis razvoja potrošnje biti nepotpun s obzirom na to da ne uzima u obzir činjenicu da je indonezijski uvoz zamijenio vijetnamski uvoz MNG-a i da slijedom navedenoga korisnici ne očekuju daljnja povećanja cijena te da su stoga smanjili zalihe. Premda je istina da se uvoz MNG-a iz ostalih trećih zemalja uključujući Vijetnam tijekom razmatranog razdoblja smanjio, a uvoz iz Indonezije povećao, to ne utječe na razvoj ukupne potrošnje u Uniji kao takav. Jednako tako, učinci bilo kakvog razvoja uvoznih tokova i moguća reakcija gospodarskih subjekata kao što su korisnici na navedeni razvoj nema nikakav utjecaj na razvoj potrošnje kao takve. Argument je stoga odbačen.

(79)

Količina i tržišni udio uvoza iz Kine utvrđeni su na temelju podataka Eurostata i podataka koje su ustupili indonezijski proizvođači izvoznici koji su predmet usporednog antidampinškog ispitnog postupka spomenutog u uvodnoj izjavi 7.

(80)

Količina uvoza u Uniju iz predmetne zemlje i tržišni udio razvijali su se kako slijedi:

Tablica 2.

Količina uvoza i tržišni udio

(81)

Količina uvoza iz Kine smanjila se između FG 2010./2011. i FG. 2011./2012., ali se znatno povećala tijekom FG 2012./2013. te ponovno tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Količina uvoza iz Kine općenito se povećala za 65 % tijekom razmatranog razdoblja. Odgovarajući tržišni udio slično se kretao, točnije prvo se smanjio između FG 2010./2011. i FG 2011./2012., da bi se zatim znatno povećao do razdoblja ispitnog postupka revizije. Tržišni udio općenito se povećao za 68 % tijekom razmatranog razdoblja. Unatoč navedenim relativnim povećanjima, apsolutna količina i tržišni udio kineskog uvoza ostali su na niskim razinama tijekom razmatranog razdoblja.

(82)

Uvozne cijene utvrđene su na temelju podataka Eurostata.

(83)

Tablica u nastavku prikazuje prosječnu cijenu uvoza iz Kine:

Tablica 3.

Uvozne cijene

(84)

Prosječne uvozne cijene iz Kine stalno su se smanjivale od FG 2010./2011. i tijekom razdoblja ispitnog postupka te su se općenito u razmatranom razdoblju smanjile za 20 %.

(85)

Komisija je utvrdila obaranje cijena tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije uspoređujući:

(86)

Rezultati usporedbe ne pokazuju obaranje cijena industrije Unije zbog uvoza iz Kine na tržište Unije. Međutim, kad se odbije učinak antidampinških pristojbi, marža obaranja cijena doseže razinu višu od 10 %.

(87)

Komisija je utvrdila količinu uvoza iz Indonezije na temelju podataka Eurostata i podataka koje su ustupili indonezijski proizvođači izvoznici koji su predmet usporednog antidampinškog ispitnog postupka spomenutog u uvodnoj izjavi 7.

(88)

Uvoz u Uniju iz Indonezije i tržišni udio razvijali su se kako slijedi:

Tablica 4.

Količina prodaje i tržišni udio

(89)

Količina uvoza iz Indonezije gotovo se utrostručila tijekom razmatranog razdoblja. Povećavala se kontinuirano i znatno i to za 182 %, s 8 638 tona tijekom FG 2010./2011. na 24 385 tona u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(90)

Odgovarajući tržišni udio gotovo se utrostručio tijekom razmatranog razdoblja. Povećao se za 187 % unatoč općenitom smanjenju potrošnje (–2 %).

(91)

Komisija je utvrdila cijene uvoza na temelju podataka Eurostata i podataka koje su ustupili indonezijski proizvođači izvoznici u uzorku usporednog ispitnog postupka u tijeku koji je spomenut u uvodnoj izjavi 7.

(92)

Prosječna cijena uvoza u Uniju iz Indonezije razvijala se kako slijedi:

Tablica 5.

Uvozna cijena

(93)

Prosječna uvozna cijena MNG-a iz Indonezije blago se povećala između FG 2010./2011. i FG 2011./2012. prije smanjenja tijekom FG 2012./2013. te daljnjeg smanjenja tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Prosječne uvozne cijene MNG-a iz Indonezije općenito su se smanjile za 8 % tijekom razmatranog razdoblja.

(94)

Količina, tržišni udio i cijene uvoza iz ostalih trećih zemalja razvijali su se kako slijedi:

Tablica 6.

Uvoz iz ostalih trećih zemalja

(95)

Količina uvoza iz ostalih trećih zemalja općenito se smanjila s 10 268 tona u FG 2010./2011. na 2 894 tone u razdoblju ispitnog postupka revizije, odnosno za 72 % tijekom razmatranog razdoblja. Odgovarajući tržišni udio smanjio se za 71 % tijekom istog razdoblja. Tržišni udio ostalih trećih zemalja u razdoblju ispitnog postupka revizije iznosio je samo oko jedne četvrtine razine iz FG 2010./2011. Cijene uvoza trećih zemalja općenito su se smanjile za 10 % tijekom razmatranog razdoblja.

(96)

Jedna je zainteresirana strana tvrdila da je ukupni uvoz uključujući onaj iz Kine i Indonezije ostao stabilan tijekom razmatranog razdoblja.

(97)

Ta je tvrdnja proturječna dostupnim statističkim podacima na kojima se temelje nalazi ispitnog postupka, kako je prikazano u tablici 7. u nastavku. Zapravo se tijekom razmatranog razdoblja ukupni uvoz u Uniju povećao za 46 %. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(98)

Ukupni uvoz, uključujući Kinu i Indoneziju, razvijao se kako slijedi:

Tablica 7.

Ukupni uvoz

(99)

Komisija je u skladu s člankom 3. stavkom 5. Osnovne uredbe ispitala sve gospodarske čimbenike i pokazatelje koji utječu na položaj industrije Unije.

(100)

Ukupna proizvodnja u Uniji, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta razvijali su se tijekom razmatranog razdoblja kako slijedi:

Tablica 8.

Proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta

(101)

Proizvodnja se mijenjala tijekom razmatranog razdoblja. Između FG 2010./2011. i FG 2011./2012. proizvodnja se smanjila, između FG 2011./2012. i FG 2012./2013. povećala se, da bi tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije pala na najniže razine. Ispitnim postupkom utvrđeno je da su fluktuacije uglavnom uzrokovali zatvaranja zbog radova održavanja koje je industrija Unije provodila svakih 15 mjeseci i loši vremenski uvjeti tijekom zime 2010./2011. koji su poremetili opskrbu jednom od najvažnijih sirovina (amonijak). Tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije zatvaranje zbog radova održavanja produljeno je u pokušaju da se smanje velike količine zaliha. Količina proizvodnje općenito se smanjila za 9 % tijekom razmatranog razdoblja.

(102)

Jedna strana tvrdila je da su se količina proizvodnje i iskorištenost kapaciteta smanjili tek nakon što su se znatno povećali u razdoblju prije razmatranog razdoblja. Na temelju navedenoga ta je strana tvrdila da silazna kretanja ovih čimbenika stoga ne upućuju na štetu. Pri utvrđivanju kretanja raznih pokazatelja štete Komisija je temeljila ocjenu na razmatranom razdoblju koje je utvrđeno prije pokretanja ispitnog postupka. Razmatranim razdobljem obuhvaćeni su razdoblje ispitnog postupka revizije i tri prethodne financijske godine, što je u skladu s konzistentnom praksom. Sama činjenica da su zabilježene veće vrijednosti određenih pokazatelja štete u razdoblju prije razmatranog razdoblja nije dovoljan razlog za odstupanje od ove prakse. Stoga se u obzir mogu uzeti samo kretanja tijekom razmatranog razdoblja. Ta je tvrdnja stoga odbačena.

(103)

Proizvodni kapacitet općenito je ostao stabilan tijekom razmatranog razdoblja.

(104)

Kao posljedica smanjenja količine proizvodnje i stabilnog proizvodnog kapaciteta iskorištenost kapaciteta razvijala se u skladu s količinom proizvodnje, tj. prvo se smanjila tijekom FG 2011./2012., zatim se povećala tijekom FG 2012./2013. i ponovno smanjila u razdoblju ispitnog postupka revizije. Iskorištenost kapaciteta općenito se smanjila za 9 % tijekom razmatranog razdoblja, u skladu sa smanjenjem količine proizvodnje.

(105)

Količina prodaje industrije Unije i tržišni udio razvijali su se kako slijedi tijekom razmatranog razdoblja:

Tablica 9.

Količina prodaje i tržišni udio

(106)

Količina prodaje MNG-a industrije Unije smanjila se za 17 % tijekom razmatranog razdoblja. Količina prodaje najviše je pala između FG 2010./2011. i FG 2011./2012., dok je u narednim godinama bila relativno stabilna. Smanjenje količine prodaje i istodobno smanjenje potrošnje i povećanje uvoza većinom iz Indonezije doveli su do smanjenja tržišnog udjela industrije Unije za ukupno oko 15 % tijekom razmatranog razdoblja. Tržišni udio industrije Unije smanjio se za 4 % između FG 2010./2011. i FG 2011./2012., što se podudara s povećanjem tržišnih udjela indonezijskog i kineskog uvoza u istom razdoblju. Između FG 2012./2013. i razdoblja ispitnog postupka revizije tržišni udjeli industrije Unije nastavili su se smanjivati, dok su količina uvoza i tržišni udjeli iz Indonezije znatno rasli. Jednako tako, uvoz i tržišni udio iz Kine povećavali su se tijekom razmatranog razdoblja, iako su tijekom cijelog razdoblja ostali na niskim razinama.

(107)

Potrošnja u Uniji pala je za 2 % tijekom razmatranog razdoblja, dok se količina prodaje industrije Unije smanjila za 17 %, što je dovelo do gubitka tržišnog udjela od 15 %.

(108)

Zaposlenost i produktivnost tijekom razmatranog razdoblja razvijale su se kako slijedi:

Tablica 10.

Zaposlenost i produktivnost

(109)

Zaposlenost industrije Unije stalno je rasla i ukupno se povećala za 8 % u razmatranom razdoblju. Uzrok povećanja najvećim je dijelom integracija bivšeg povezanog društva u 2011. i proširenje odjela za održavanje industrije Unije.

(110)

Kombinacija povećanja zaposlenosti i smanjenja proizvodnje uzrokovala je smanjenje produktivnosti kako je prikazano u tablici 8. u uvodnoj izjavi 100.

(111)

Dampinška marža utvrđena za Kinu bila je znatno iznad razine de minimis, dok je količina uvoza iz Kine ostala na niskoj razini tijekom čitavog razmatranog razdoblja. Međutim, ako se mjere stave izvan snage, stvarne dampinške marže imale bi znatan učinak na industriju Unije s obzirom na povećanje količine i smanjenje cijena uvoza iz Kine te očekivani razvoj kineskog uvoza u slučaju isteka mjera. Istodobno, antidampinškim ispitnim postupkom u vezi s uvozom MNG-a iz Indonezije koji je spomenut u uvodnoj izjavi 7. utvrdile su se znatne dampinške marže za proizvođače izvoznike iz Indonezije koji surađuju, što je znatno povećalo njihov tržišni udio na tržištu Unije tijekom razmatranog razdoblja.

(112)

Industrija Unije još se uvijek oporavljala od učinaka prethodnog štetnog dampinga uzrokovanog uvozom MNG-a podrijetlom iz Kine, kako je spomenuto u uvodnoj izjavi 124. Budući da se dampinški uvoz iz Indonezije znatno povećao tijekom razmatranog razdoblja te je utvrđeno da je uzrokovao znatnu štetu industriji Unije (12), moglo bi se zaključiti da je poništio postupak oporavka.

(113)

Prosječne prodajne cijene proizvođača iz Unije nepovezanim kupcima u Uniji tijekom razmatranog razdoblja razvijale su se kako slijedi:

Tablica 11.

Prosječne prodajne cijene

(114)

Prosječna prodajna cijena industrije Unije nepovezanim kupcima u Uniji smanjila se za 3 % tijekom razmatranog razdoblja. Prvo se povećala za 7 % između FG 2010./2011. i FG 2011./2012., no nakon toga stalno se smanjivala do razdoblja ispitnog postupka revizije. Povećanje cijene između FG 2010./2011. i FG 2011./2012. može se promatrati kao posljedica povećanja troškova tijekom istog razdoblja, iako je povećanje troškova bilo izraženije nego povećanje cijena. Istodobno se uvoz iz Indonezije povećao i vršio znatan pritisak na cijene industrije Unije. Posljedično, cijene industrije Unije smanjile su se za 6 % između FG 2011./2012. i FG 2012./2013. te za još 4 % između FG 2012./2013. i razdoblja ispitnog postupka.

(115)

Jedinični trošak proizvodnje porastao je tijekom razmatranog razdoblja za 30 %. Taj je trošak stalno rastao počevši od FG 2011./2012., uglavnom zbog povećanja cijena sirovina i troškova rada. Kako je prethodno navedeno, povećanje troškova nije se moglo popratiti jednakim povećanjem cijena zbog pritiska na cijene koji je vršio dampinški uvoz iz Indonezije.

(116)

Jedna zainteresirana strana zatražila je od Komisije da ispita je li moguće da se potencijalnim uključivanjem nusproizvoda u trošak proizvodnje industrije Unije umjetno povećao prosječan trošak proizvodnje industrije Unije. Ispitnim postupkom utvrđeno je da su nusproizvodi primjereno dodijeljeni i da navedeno ni na koji način nije narušilo nalaz o šteti. Ta je tvrdnja stoga odbačena.

(117)

Prosječni troškovi rada industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja razvijali su se kako slijedi:

Tablica 12.

Prosječni troškovi rada po zaposleniku

(118)

Prosječni troškovi rada po zaposleniku povećali su se za 24 %. To se uglavnom može objasniti većim naporom industrije Unije da poboljša učinak svojih radnika i osoblja kako bi se optimizirao proizvodni postupak.

(119)

Razine zaliha proizvođača iz Unije tijekom razmatranog razdoblja razvijale su se kako slijedi:

Tablica 13.

Zalihe

(120)

Završne zalihe tijekom razmatranog razdoblja općenito su se povećale za 43 %. Između FG 2010./2011. i FG 2011./2012. završne zalihe smanjile su se zbog smanjenja količine proizvodnje i povećanja količine izvozne prodaje. Između FG 2011./2012. i FG 2012./2013. zalihe su se povećale zbog povećanja proizvodnje i istodobno gotovo nepromijenjene prodaje industrije Unije na tržištu Unije. Između FG 2012./2013. i razdoblja ispitnog postupka revizije završne zalihe smanjile su se uglavnom zbog odluke da se smanji proizvodnja u pokušaju smanjenja velikih razina zaliha.

(121)

Završne zalihe kao postotak proizvodnje smanjile su se između FG 2010./2011. i FG 2011./2012., no gotovo su se udvostručile između FG 2011./2012. i FG 2012./2013. Dalje su nastavile rasti između FG 2012./2013. i razdoblja ispitnog postupka revizije. Tijekom razmatranog razdoblja općenito su se povećale za 56 %. Rast tijekom FG 2012./2013. i razdoblja ispitnog postupka revizije mora se promatrati u kontekstu povećane količine dampinškog uvoza iz Indonezije, dok je prodaja industrije Unije ostala gotovo stabilna tijekom istog razdoblja.

(122)

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja proizvođača iz Unije tijekom razmatranog razdoblja razvijali su se kako slijedi:

Tablica 14.

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja

(123)

Komisija je utvrdila profitabilnost industrije Unije iskazivanjem neto dobiti prije oporezivanja od prodaje istovjetnog proizvoda nepovezanim kupcima u Uniji kao postotak prometa od te prodaje. Tijekom FG 2010./2011. i FG 2011./2012. profitabilnost se znatno smanjila, no još je uvijek ostala pozitivna. Od FG 2012./2013. profitabilnost je postala negativna. Još se više smanjila tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Profitabilnost tijekom razmatranog razdoblja općenito se smanjila za 180 %. Razlog tome najvećim je dijelom pritisak na cijene koji je vršio uvoz iz Indonezije koji je ulazio u Uniju po dampinškim cijenama i nije dopuštao industriji Unije da uskladi svoje cijene s povećanjem troškova. Neto novčani tok sposobnost je industrije Unije da samostalno financira svoje djelatnosti. Neto novčani tok imao je isto kretanje kao i profitabilnost, odnosno stalan pad tijekom razmatranog razdoblja s negativnim rezultatom od FG 2012./2013. Ovo kretanje bilo je još naglašenije tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Neto novčani tok općenito se smanjio za 119 % tijekom razmatranog razdoblja.

(124)

Ulaganja su se povećala za 97 % tijekom razmatranog razdoblja. Uglavnom su se odnosila na ulaganja koja su nužna za održavanje i sukladnost sa zakonskim sigurnosnim zahtjevima. Industrija Unije u razdoblju prije razmatranog razdoblja još se uvijek oporavljala od prethodnog slučaja dampinga koji su uzrokovali kineski proizvođači izvoznici, no položaj se počeo popravljati i industrija je bila profitabilna na početku razmatranog razdoblja do FG 2011./2012. S obzirom na okolnosti izvršena su brojna ulaganja koja se više nisu mogla odgoditi, što objašnjava znatno povećanje razina ulaganja tijekom FG 2011./2012. i sljedećih godina.

(125)

Povrat ulaganja dobit je u postotku neto knjigovodstvene vrijednosti ulaganja. Kao i ostali financijski pokazatelji, povrat ulaganja od proizvodnje i prodaje istovjetnog proizvoda bio je negativan od FG 2012./2013., što je odraz negativnog kretanja profitabilnosti. Povrat ulaganja općenito se smanjio za 210 % tijekom razmatranog razdoblja.

(126)

S obzirom na smanjenje profitabilnosti i novčanog toka, sposobnost prikupljanja kapitala društva jednako je tako bila pod negativnim utjecajem.

(127)

Gotovo svi najvažniji pokazatelji štete kretali su se negativno. Prema tome, količina proizvodnje i iskorištenost kapaciteta smanjili su se za oko 9 %, a količina prodaje za 17 % tijekom razmatranog razdoblja. U pokušaju da se nadoknade gubici u količini prodaje i tržišnom udjelu, prosječne cijene industrije Unije smanjile su se za 3 % tijekom razmatranog razdoblja, dok su se istodobno troškovi proizvodnje povećali za 30 %. Kao posljedica navedenoga, profitabilnost koja je bila pozitivan pokazatelj na početku razmatranog razdoblja smanjila se i postala negativna u FG 2012./2013. te se nastavila smanjivati u razdoblju ispitnog postupka revizije. Slična negativna kretanja mogla bi se pratiti za neto novčani tok te za povrat ulaganja.

(128)

Zaposlenost se povećala za 8 % tijekom razmatranog razdoblja. Povećanje tijekom razmatranog razdoblja može se obrazložiti integracijom bivšeg povezanog društva u 2011. i proširenjem odjela za održavanje industrije Unije. Ulaganja su se jednako tako pozitivno kretala. Uglavnom su bila povezana s mjerama prevencije i sigurnosnim zahtjevima, no ne i s povećanjem kapaciteta. Navedena pozitivna kretanja stoga ne isključuju postojanje štete.

(129)

Jedna zainteresirana strana tvrdila je da negativno kretanje samo nekih pokazatelja štete nije dovoljno da bi se utvrdila znatna šteta. Prema članku 3. stavku 5. Osnovne uredbe nije potrebno da svi pokazatelji štete imaju negativna kretanja, već položaj industrije Unije treba analizirati na način da se procijeni razvoj svih pokazatelja štete kao cjeline. U ovom konkretnom slučaju gotovo svi pokazatelji štete kretali su se negativno, uključujući najvažnije pokazatelje kao što su količina prodaje i proizvodnje, tržišni udio, prosječne prodajne cijene i profitabilnost.

(130)

Na temelju navedenog Komisija je zaključila da je industrija Unije pretrpjela znatnu štetu u smislu članka 3. stavka 5. Osnovne uredbe.

(131)

Kako je navedeno u uvodnim izjavama 99. – 130., industrija Unije pretrpjela je znatnu štetu tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Tijekom čitavog razmatranog razdoblja kineski uvoz bio je prisutan na tržištu Unije samo u ograničenim količinama, dok su se količina uvoza i tržišni udio iz Indonezije gotovo utrostručili tijekom istog razdoblja. Usporednim ispitnim postupkom u vezi s uvozom MNG-a iz Indonezije, koji je spomenut u uvodnoj izjavi 7., zaključeno je da je uvoz iz Indonezije bio dampinški te da je uzrokovao znatnu štetu industriji Unije, dok uvoz iz Kine, s obzirom na male količine i razine cijena, nije pridonio navedenoj šteti (13). Kako je navedeno u uvodnim izjavama 48. i 70., istodobno je ispitnim postupkom utvrđeno da je kineski uvoz bio na razinama dampinških cijena tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije te da postoji vjerojatnost nastavka dampinga u slučaju isteka mjera.

(132)

Komisija je procijenila vjerojatnost ponavljanja štete u slučaju isteka mjera koje su trenutačno na snazi, odnosno analizirala mogući utjecaj kineskog uvoza na tržište Unije i na industriju Unije u skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe.

(133)

Ta je analiza bila usmjerena na neiskorišteni kapacitet kineskih proizvođača izvoznika, privlačnost tržišta Unije i ponašanje kineskih proizvođača u vezi s određivanjem cijena u Uniji. Naposljetku, u obzir su uzete i antidampinške mjere na uvoz MNG-a iz Indonezije.

(134)

Kako je utvrđeno u uvodnoj izjavi 51., procijenjeni ukupni neiskorišteni kapacitet MNG-a u Kini iznosio je između 600 000 i 900 000 tona u 2012. Ova količina uvelike premašuje ukupnu potrošnju MNG-a u Uniji tijekom istog razdoblja.

(135)

Razumno je očekivati da će se s obzirom na privlačnost tržišta Unije koja je opisana u uvodnim izjavama 59. – 64. barem dio navedenog neiskorištenog kapaciteta vrlo vjerojatno preusmjeriti na tržište Unije u slučaju stavljanja mjera iznad snage.

(136)

Kako je spomenuto u uvodnoj izjavi 50., kineske uvozne cijene bez antidampinških pristojbi oborile bi prodajne cijene Unije za više od 10 % u prosjeku. Bile bi niže i od indonezijskih uvoznih cijena. Na temelju navedenoga zaključeno je da će, ako mjere izostanu, kineski proizvođači izvoznici vjerojatno povećati pritisak na cijene na tržištu Unije i na taj način pogoršati znatnu štetu koju je industrija Unije pretrpjela. U tom pogledu treba podsjetiti da je usporednim antidampinškim ispitnim postupkom utvrđeno da je uvoz iz Indonezije vršio pritisak na cijene na tržištu Unije tako da industrija Unije nije mogla povećati cijene u skladu s povećanjem troškova, već je naprotiv morala smanjiti cijene tijekom razmatranog razdoblja.

(137)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 60., kineske uvozne cijene mogle bi se povećati u slučaju isteka antidampinških mjera. Međutim, ako se uzmu u obzir znatne marže obaranja cijena nakon oduzimanja antidampinških pristojbi, čak i ako se kineske uvozne cijene uistinu povećaju, marža dopušta kineskim izvoznicima da održe razine uvoznih cijena ispod razina cijena industrije Unije, što će im vrlo vjerojatno omogućiti da još više povećaju svoj tržišni udio na tržištu Unije. Ako bi se ovo dogodilo, industrija Unije doživjela bi trenutačan pad prodaje i prodajnih cijena.

(138)

Naposljetku, imajući u vidu usporedni ispitni postupak protiv Indonezije i odgovarajuće mjere protiv uvoza MNG-a iz ove zemlje, očekuje se da će se industrija Unije oporaviti od znatne štete koju je pretrpjela. Ovaj proces oporavka bio bi ugrožen ako bi se uvoz iz Kine nastavio u znatnim količinama i po dampinškim cijenama u slučaju isteka antidampinških mjera.

(139)

Nakon objave jedna zainteresirana strana tvrdila je da se zadržavanjem mjera neće poboljšati položaj proizvođača iz Unije zato što će na pogoršavanje njegova položaja uglavnom utjecati čimbenici nepovezani s uvozom MNG-a iz Kine. Ta je strana tvrdila da su među tim čimbenicima posebno bitni utjecaj ulagačke politike industrije Unije na njezinu profitabilnost, povećanje troškova rada i navodno neučinkovita upotreba resursa. Prema njezinim tvrdnjama, pri ocjeni ukupnog položaja industrije Unije nije se dovoljno razmotrio utjecaj tih čimbenika.

(140)

Treba napomenuti da predmetna zainteresirana strana nije dostavila nikakve nove podatke ili dokaze kojima bi potkrijepila svoje tvrdnje.

(141)

U pogledu ulaganja industrije Unije ta strana nije objasnila u kojoj bi mjeri ta ulaganja mogla utjecati na profitabilnost industrije Unije. Kako se navodi u uvodnoj izjavi 124., ulaganja industrije Unije temeljila su se na razumnim poslovnim odlukama i ne mogu se smatrati neopravdanima. Nadalje, troškovi ulaganja amortiziraju se tijekom vremena te zbog toga nisu znatno utjecali na profitabilnost industrije Unije.

(142)

Premda se u pogledu povećanja troškova rada precizni iznosi zbog povjerljivosti ne mogu navesti, ispitnim postupkom pokazalo se da to povećanje nije znatnije utjecalo na ukupne proizvodne troškove.

(143)

U pogledu neučinkovite upotrebe resursa predmetna strana nije odredila vrstu navodnih neučinkovitosti, a ispitnim postupkom nije utvrđena nikakva potencijalna neučinkovitost industrije Unije.

(144)

Na temelju toga te su tvrdnje odbačene.

(145)

S obzirom na nalaze ispitnog postupka odnosno neiskorišteni kapacitet, privlačnost tržišta Unije i očekivane razine cijena kineskih uvoznika, smatra se da bi se stavljanjem mjera izvan snage vrlo vjerojatno uzrokovalo ponavljanje štete te daljnje pogoršanje položaja industrije Unije koja trpi štetu zbog vjerojatnog povećanja kineskog uvoza po dampinškim cijenama koje bi oborile prodajne cijene industrije Unije.

(146)

Prema članku 21. Osnovne uredbe Komisija je ispitala bi li zadržavanje postojećih antidampinških mjera protiv Kine bilo protiv interesa Unije kao cjeline. Određivanje interesa Unije temeljilo se na procjeni različitih interesa koji su uključeni, uključujući interese industrije Unije, uvoznika i korisnika.

(147)

Sve zainteresirane strane dobile su priliku iznijeti stavove na temelju članka 21. stavka 2. Osnovne uredbe.

(148)

Na temelju navedenoga Komisija je ispitala postoje li, bez obzira na zaključke o vjerojatnosti nastavka dampinga i štete, uvjerljivi razlozi koji bi doveli do zaključka da zadržavanje mjera nije u interesu Unije.

(149)

Ispitnim je postupkom utvrđeno da je industrija Unije pretrpjela znatnu štetu tijekom ispitnog postupka revizije. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 131., znatnu štetu uzrokovao je dampinški uvoz iz Indonezije. Ispitnim postupkom utvrđeno je i da postoji vjerojatnost ponavljanja znatne štete u slučaju stavljanja mjera protiv kineskog uvoza izvan snage. Točnije, očekivani oporavak industrije Unije od štete koju je pretrpjela zbog uvoza iz Indonezije zahvaljujući antidampinškim mjerama koje su uvedene protiv navedene zemlje vrlo bi vjerojatno bio ugrožen ako bi se nastavio kineski uvoz MNG-a na tržište Unije po dampinškim cijenama.

(150)

Ako se mjere zadrže, očekuje se da će industrija Unije moći ostvariti punu korist od učinaka mjera koje su uvedene u kontekstu usporednog ispitnog postupka u vezi s uvozom MNG-a iz Indonezije, odnosno da će se oporaviti od pretrpljene znatne štete. U budućnosti bi trebala biti u stanju poboljšati profitabilnost.

(151)

Stoga je zaključeno da bi zadržavanje mjera na snazi protiv Kine bilo u interesu industrije Unije.

(152)

Nakon objave Obavijesti o pokretanju postupka javilo se četrnaest društava. Međutim, nijedno od tih društava nije uvozilo MNG iz Kine u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(153)

Tijekom ispitnog postupka javio se jedan trgovac iz Unije koji se bavi preprodajom MNG-a na tržištu Unije i izvan nje i predstavio se kao korisnik. Ovaj trgovac kupovao je MNG većinom od industrije Unije, no i od uvoznika. Trgovac nije kupovao MNG kineskog podrijetla, već MNG podrijetlom iz Indonezije i trećih zemalja. Djelatnost tog trgovca povezana s MNG-om bila je neznatna u usporedbi s njegovom ukupnom djelatnošću. Na temelju navedenih razloga smatralo se da mjere na snazi koje se odnose na uvoz MNG-a iz Kine nisu imale znatan štetni učinak na položaj tog trgovca.

(154)

Korisnici uglavnom djeluju u sektoru „hrane i pića” u kojem se MNG upotrebljava u proizvodnji mješavina začina, juha i gotove hrane. MNG se upotrebljava i za primjenu u određenim „neprehrambenim” proizvodima, na primjer za proizvodnju deterdženata.

(155)

Javila su se trideset tri društva kojima su poslani upitnici. Pet društava sudjelovalo je u ispitnom postupku tako da je dostavilo odgovor na upitnik. Od toga su četiri društva djelovala u sektoru hrane i pića, a jedno u neprehrambenom sektoru. Dva društva među društvima koja surađuju, jedno koje je djelovalo u sektoru „hrane i pića”, a drugo u proizvodnji deterdženata, provjereni su na licu mjesta.

(156)

Ispitnim je postupkom utvrđeno da je MNG u prosjeku činio oko 5 % ukupnog troška proizvoda s udjelom MNG koji proizvode društva koja surađuju i dostavila su potrebne podatke.

(157)

Od četvero korisnika koji surađuju samo je jedan uvozio MNG iz Kine. To društvo koje surađuje kupovalo je MNG od industrije Unije i uvozilo oko 40 % ukupnih količina kupljenog MNG-a iz Kine. Djelatnost povezana s proizvodima koji sadržavaju MNG činila je oko jedne trećine ukupne djelatnosti ovog društva. Utvrđeno je da je tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije društvo bilo profitabilno.

(158)

Ostala tri društva nisu uvozila MNG iz Kine tijekom razdoblja ispitnog postupka. Od navedenih društava dva su obavljala djelatnost povezanu s MNG-om koja je bila relativno neznačajna u usporedbi s ukupnom djelatnošću. Nadalje, na temelju ustupljenih podataka utvrđeno je da su ta dva društva bila profitabilna tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. U pogledu trećeg društva, premda je djelatnost povezana s proizvodima koji sadržavaju MNG predstavljala oko jedne trećine njegove ukupne djelatnosti, tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije društvo je bilo profitabilno.

(159)

Jedno od društava koja surađuju upotrebljavalo je MNG za proizvodnju deterdženata. MNG je činio između 15 % i 20 % troškova proizvodnje ovih proizvoda. Tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije društvo je kupovalo MNG većinom od industrije Unije. Uvozilo je MNG i iz ostalih trećih zemalja, no ne i iz Kine. Samo manji dio djelatnosti društva odnosio se na proizvode koji sadržavaju MNG u usporedbi s ukupnom djelatnošću koja je uz to ostvarila pozitivne profitne marže u iznosu [5 – 10] % tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(160)

Ta zainteresirana strana tvrdila je da će se, s obzirom na to da se regulatornim okvirom EU-a zabranjuje upotreba fosfata i drugih spojeva fosfora (14), MNG vjerojatno upotrebljavati u povećanim količinama kako bi se zamijenili fosfat i drugi spojevi fosfata u proizvodnji deterdženata. Stoga se očekuje znatno povećanje potražnje za MNG-om u Uniji te bi eventualne antidampinške pristojbe imale štetan učinak na razvoj ovog novog tržišta. Točnije, ta strana tvrdila je da će razina antidampinških mjera na uvoz MNG-a iz Kine koja je na snazi onemogućiti ulazak kineskog uvoza na tržište Unije, što će dovesti do rizika od manjka opskrbe u Uniji. Ovo društvo dalje je tvrdilo da će, s obzirom na to da su na snazi i mjere protiv uvoza MNG-a iz Indonezije, nedostajati i alternativnih izvora opskrbe.

(161)

Isti je korisnik tvrdio i da bi s obzirom na očekivano povećanje potrošnje MNG-a industrija Unije profitirala od navedenoga te povećala količine prodaje na tržištu Unije. S druge strane, korisnik je tvrdio da industrija Unije neće imati dovoljne kapacitete za opskrbu povećane potražnje na tržištu Unije.

(162)

Međutim, u ovoj je fazi teško predvidjeti kako će novi pravni okvir utjecati na tržište Unije i hoće li te u kojoj mjeri potaknuti proizvodnju deterdženata koji sadržavaju MNG te na taj način utjecati na potražnju za MNG-om u Uniji. Zainteresirana strana jednako tako nije pružila nikakve dokaze o tome u kojoj bi mjeri antidampinške pristojbe mogle imati štetan učinak. U tom se pogledu napominje da je svrha antidampinške pristojbe ponovna uspostava ravnopravnih uvjeta na tržištu Unije. U ispitnom postupku otkriven je i niz alternativnih izvora opskrbe kao što su Brazil, Vijetnam i Koreja.

(163)

Nakon objave ta je zainteresirana strana ponovila svoju tvrdnju da će potražnja za MNG-om zbog zabrane fosfata znatno porasti, a industrija Unije tu povećanu potražnju u Uniji neće moći zadovoljiti. Međutim, predmetna strana nije dostavila nikakve nove podatke ili dokaze kojima bi potkrijepila svoje tvrdnje, stoga je ta tvrdnja odbačena.

(164)

U pogledu alternativnih izbora opskrbe, tijekom FG 2010./2011. uvoz iz ostalih trećih zemalja imao je znatan tržišni udio i smanjio se isključivo zbog nepoštenih cijena uvoza iz Indonezije. Očekuje se da će se uvođenjem pristojbi protiv uvoza MNG-a iz Indonezije u usporednom ispitnom postupku omogućiti trećim zemljama da vrate izgubljeni tržišni udio u Uniji. U slučaju stavljanja mjera protiv Kine izvan snage očekivani učinak antidampinških pristojbi protiv Indonezije bio bi ugrožen jer bi uvoz iz Kine vjerojatno dolazio na tržište Unije u znatno većim količinama i na razinama dampinških cijena koje bi oborile prodajne cijene industrije Unije na tržištu Unije (kako je utvrđeno u uvodnim izjavama 149. – 151.).

(165)

Nakon objave navedena zainteresirana strana ponovila je svoje tvrdnje da nisu postojali pravi alternativni izvori opskrbe jer proizvođači na tržištima ostalih trećih zemalja pripadaju istoj grupi kao i industrija Unije.

(166)

Kako se navodi u uvodnim izjavama 94. i 95., alternativni izvori opskrbe MNG-om postoje u nekoliko trećih zemalja, primjerice u Brazilu, Republici Koreji ili Vijetnamu. Tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije tržišni udio uvoza iz trećih zemalja osim Kine ili Indonezije iznosio je tek jednu četvrtinu svoje razine iz FG 2010./2011. Ako se zadrže mjere protiv uvoza iz Kine, nema razloga zašto uvoz iz ostalih trećih zemalja ne bi bar djelomično mogao pokriti potrebe korisnika MNG-a do tržišnog udjela jednakog ili većeg od onoga iz FG 2010./2011. Nadalje, prema podatcima koji su stranama bili dostupni u spisu koji nije povjerljive prirode navedeni alternativni izvori opskrbe pripadaju društvima/grupama društava unutar grupe Ajinomoto ili neovisnim društvima/grupama društava. U svakom slučaju, čak i da navedeni alternativni izvori opskrbe pripadaju grupi Ajinomoto, ne postoje naznake da bi opskrbljivali tržište Unije po nepoštenim uvjetima. Stoga je tu tvrdnju potrebno odbaciti.

(167)

Ista je strana tvrdila i da industrija Unije drži dominantan položaj te da postoji opasnost od nedostatka konkurencije na tržištu Unije. Tvrdila je da bi se zadržavanjem mjera protiv kineskog MNG-a još više učvrstio položaj industrije Unije na tržištu Unije.

(168)

Ispitnim postupkom jasno je utvrđeno da industrija Unije nije u mogućnosti zadržati svoju količinu prodaje u Uniji s obzirom na to da je izgubila tržišni udio, u najvećoj mjeri zbog uvoza iz Indonezije. Nadalje, industrija Unije nije mogla povećati razine cijena u skladu s povećanjem troškova sirovina zbog pritiska na cijene koji je vršio dampinški uvoz iz Indonezije te je stoga pretrpjela znatne gubitke u razdoblju ispitnog postupka revizije. Komisija je naglasila i da postoji konkurencija u vidu uvoza podrijetlom iz niza ostalih trećih zemalja koje imaju koristi od slobodnog pristupa tržištu Unije. Na temelju navedenih razloga nije pruženo dovoljno dokaza za bilo kakav navodni dominantni položaj industrije Unije i taj se argument stoga morao odbaciti.

(169)

Nakon objave navedena zainteresirana strana tvrdila je da nije u interesu Unije da se korisnici u Uniji moraju oslanjati na industriju Unije te da bi morali postojati dostatni alternativni izvori opskrbe. U prilog toj tvrdnji predmetna strana navodi da je potrošnja pala u razdoblju između FG 2010./2011. i FG 2011./2012., što je uglavnom uzrokovano smanjenjem količine proizvodnje industrije Unije.

(170)

Kako se navodi u uvodnoj izjavi 100., proizvodnja se smanjila za 5 % između FG 2010./2011. i FG 2011./2012., dok se potrošnja u istom razdoblju smanjila za 13 % (vidjeti uvodne izjave 76. i 78.). Iskorištenost kapaciteta u FG 2011./2012. bila je 5 % ispod razine u FG 2010./2011., što znači da je u FG 2011./2012. postojao neiskorišteni kapacitet. Stoga se proizvodnja industrije Unije ne može smatrati čimbenikom koji je utjecao na smanjenje potrošnje u FG 2011./2012. U svakom slučaju, kao što se navodi u uvodnoj izjavi 166., u ostalim trećim zemljama postoje alternativni izvori opskrbe. Stoga je tu tvrdnju potrebno odbaciti.

(171)

Na temelju navedenoga, a posebno s obzirom na činjenicu da nije utvrđeno da su mjere protiv Kine imale ikakav znatan štetni učinak na korisnike koji surađuju, Komisija je zaključila da nije vjerojatno da bi zadržavanje mjera imalo znatan utjecaj na gospodarski položaj ovih subjekata.

(172)

Javila su se četiri dobavljača sirovina iz Unije te odgovorila na upitnik. Prodaja sirovina industriji Unije predstavlja samo mali dio njihova ukupnog prometa. Od navedenih dobavljača dvoje se nije složilo sa zaključkom tvrdeći da bi nestanak industrije Unije imao znatan učinak na njihovo poslovanje. Ti dobavljači tvrdili su da bi učinak mogućeg prestanka proizvodnje MNG-a u Uniji imao štetan učinak na njihovo cjelokupno poslovanje jer tvornice šećera ne mogu izbjeći proizvodnju određenih količina šećernih sirupa i melase, a industrija Unije glavni je kupac navedenoga. Ako se šećer u tim oblicima ne bi prodao, to bi utjecalo na ukupnu učinkovitost spomenute tvornice.

(173)

Ti argumenti nisu potkrijepljeni dokazima te su stoga odbačeni.

(174)

Jedna zainteresirana strana tvrdila je da je učinke mjera koje su na snazi protiv Kine potrebno procijeniti kumulativno s učincima mjera koje su na snazi na uvoz MNG-a iz Indonezije.

(175)

Učinak obiju mjera na korisnike analiziran je u kontekstu dostupnosti alternativnih izvora opskrbe. Analizom je utvrđeno da niz trećih zemalja zapravo ima potencijal za izvoz MNG-a u Uniju. Navedene treće zemlje zaista su bile prisutne na tržištu Unije prije nego što je indonezijski dampinški uvoz ušao u Uniju u većim količinama.

(176)

S obzirom na prethodno navedeno Komisija je zaključila da ne postoje uvjerljivi razlozi za interes Unije protiv zadržavanja trenutačnih antidampinških mjera protiv Kine.

(177)

Sve strane bile su obaviještene o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se namjeravalo preporučiti zadržavanje postojećih mjera. Nakon te objave dano im je i razdoblje za davanje primjedaba. Podnesci i primjedbe propisno su uzeti u obzir ako je to bilo opravdano.

(178)

Iz prethodno navedenoga slijedi, kako je predviđeno člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe, da je potrebno zadržati antidampinške mjere primjenjive na uvoz MNG-a podrijetlom iz Kine, uvedene Uredbom (EZ) br. 1187/2008.

(179)

Društvo može zatražiti primjenu tih pojedinačnih stopa antidampinške pristojbe ako naknadno promijeni naziv subjekta. Zahtjev se mora poslati Komisiji. Zahtjev mora sadržavati sve bitne podatke kojima se dokazuje da promjena ne utječe na pravo društva na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se primjenjuje na njega. Ako promjena naziva društva ne utječe na pravo društva na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje, u Službenom listu Europske unije objavit će se obavijest o promjeni imena.

(180)

Odbor uspostavljen člankom 15. stavkom 1. Osnovne uredbe nije donio mišljenje,