This document is an excerpt from the EUR-Lex website
Document 32014D0234
2014/234/EU: Council Implementing Decision of 23 April 2014 amending Implementing Decision 2011/344/EU on granting Union financial assistance to Portugal
2014/234/EU: Provedbena odluka Vijeća od 23. travnja 2014. o izmjeni Provedbene odluke 2011/344/EU o dodjeli financijske pomoći Unije Portugalu
2014/234/EU: Provedbena odluka Vijeća od 23. travnja 2014. o izmjeni Provedbene odluke 2011/344/EU o dodjeli financijske pomoći Unije Portugalu
SL L 125, 26.4.2014, p. 75–83
(BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)
In force
Relation | Act | Comment | Subdivision concerned | From | To |
---|---|---|---|---|---|
Modifies | 32011D0344 | Zamjena | članak 1 P.2 | ||
Modifies | 32011D0344 | Zamjena | članak 3 P.8 | ||
Modifies | 32011D0344 | Zamjena | članak 3 P.9 |
Relation | Act | Comment | Subdivision concerned | From | To |
---|---|---|---|---|---|
Corrected by | 32014D0234R(01) | (PL) |
26.4.2014 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 125/75 |
PROVEDBENA ODLUKA VIJEĆA
od 23. travnja 2014.
o izmjeni Provedbene odluke 2011/344/EU o dodjeli financijske pomoći Unije Portugalu
(2014/234/EU)
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU) br. 407/2010 od 11. svibnja 2010. o uspostavi Mehanizma za europsku financijsku stabilnost (1), a posebno njezin članak 3. stavak 2.,
uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,
budući da:
(1) |
Vijeće je 17. svibnja 2011. na zahtjev Portugala odobrilo financijsku pomoć Portugalu Provedbenom odlukom 2011/344/EU (2). Ta je financijska pomoć odobrena za potporu programu snažnih gospodarskih i financijskih reformi („Program”) kojem je cilj ponovno uspostaviti povjerenje, omogućiti povratak održivog rasta gospodarstva te zaštititi financijsku stabilnost u Portugalu, europodručju i Uniji. |
(2) |
Zbog tehničkih razloga povezanih s dostupnošću podataka, koji ne ovise o djelovanju portugalskih tijela, dvanaesta i konačna revizija u okviru programa ne može započeti prije sredine travnja 2014. Osim toga, razdoblje raspoloživosti financijske pomoći treba završiti 18. svibnja 2014. Da bi se s dužnom pozornošću omogućila cjelovita procjena usklađenosti programa u sklopu zadnje revizije, što je uvjet za odobrenje zadnjeg obroka, kratko tehničko produljenje razdoblja raspoloživosti financijske pomoći za šest tjedana nužna je formalnost. |
(3) |
U skladu s člankom 3. stavkom 10. Provedbene odluke 2011/344/EU, Komisija je zajedno s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) i u suradnji s Europskom središnjom bankom (ESB) u razdoblju od 20. do 28. veljače 2014. provela jedanaestu reviziju napretka koji su portugalska tijela ostvarila u provedbi usuglašenih mjera u okviru Programa. |
(4) |
Realni bruto domaći proizvod (BDP) 2013. bio je bolji nego što je prognozirano u desetoj reviziji programa, a sada se procjenjuje njegov pad za 1,4 % (porast za 0,2 postotna boda). To je rezultat stabilnog pozitivnog rasta u četvrtom tromjesečju 2013. i statističkih korektura prema gore za prethodna tromjesečja. Kratkoročni pokazatelji upućuju na daljnje jačanje gospodarskog oporavka tijekom tekuće godine. Na godišnjoj razini procjenjuje se da će realni BDP postati pozitivan u 2014. te da će ostati takav u 2015., uz rast od 1,2 % odnosno 1,5 %. Prognoze za tržište rada također su se poboljšale, no stopa nezaposlenosti i dalje je velika; procjenjuje se da će se smanjiti na 15,7 % u 2014. i nakon toga nastaviti opadati. I dalje postoje rizici u pogledu makroekonomskih prognoza, s obzirom na to da predviđeni oporavak uvelike ovisi o pozitivnim trgovinskim trendovima i trendovima na financijskim tržištima, na što utječu i prognoze za širi europski kontekst. |
(5) |
Procjenjuje se da je deficit opće države u 2013. smanjen na oko 4,5 % BDP-a u smislu ESA-95 (isključujući dokapitalizacije banaka, računajući i njih oko 4,9 %), odnosno oko 1 % BDP-a ispod cilja od 5,5 % BDP-a. Rezultat iznad očekivanja objašnjava se državnim poreznim prihodima većima od očekivanih (uključujući jednokratne mjere za rješavanje poreznog duga i duga iz socijalnog osiguranja) i rashodima na razini središnje države nižima od očekivanih (npr. nabava robe i usluga te kapitalni izdaci). S druge su strane zabilježeni neporezni prihodi niži od očekivanja. Ukupni fiskalni napor, mjeren poboljšanjem strukturne bilance, procjenjuje se na 1 % BDP-a. |
(6) |
Iznos domaćih nepodmirenih dospjelih dugovanja smanjen je za oko 1,2 milijarde EUR (0,7 % BDP-a) na temelju različitih programa za podmirenje duga (u zdravstvenom, lokalnom i regionalnom sektoru). Bez obzira na to, nova se nepodmirena dospjela dugovanja gomilaju, ali nešto sporijim ritmom. |
(7) |
Procjenjuje se da će prijenos od izvršenja proračuna 2013. i poboljšana makroekonomska prognoza za 2014. imati pozitivan utjecaj u iznosu od 0,7 % BDP-a na početno stanje javnih financija u 2014. Pozitivan učinak prijenosa procjenjuje se na 0,2 % BDP-a, a daljnja procjena od 0,5 % BDP-a objašnjava se povećanjem prihoda i doprinosa za socijalno osiguranje te nižim rashodima za naknade za nezaposlenost zbog prognoze rasta i zaposlenosti ispravljene prema gore te stope nezaposlenosti ispravljene prema dolje. |
(8) |
Ciljni deficit od 4 % u 2014. temelji se na konsolidacijskim mjerama u ukupnom iznosu od 2,3 % BDP-a, što je uključeno u proračun za 2014. i drugo prateće zakonodavstvo. Te su mjere ponajprije trajne naravi i pretežno se temelje na uštedama u potrošnji. Mjere u iznosu od 1,8 % BDP-a sastavljene su na temelju revizije javnih rashoda i dopunjene manjim mjerama za povećanje prihoda u iznosu od oko 0,4 % BDP-a te određenim jednokratnim mjerama u iznosu od oko 0,1 % BDP-a. Revizija javne potrošnje temelji se na trima glavnim osima: i. smanjenju rashoda za plaće u javnom sektoru, među ostalim i smanjivanjem prekomjerne zaposlenosti u određenim podsektorima i revizijom ljestvice plaća; ii. mirovinskoj reformi, posebno u smislu povećanja dobi za umirovljenje na 66 godina i promjene uvjeta za dodjelu obiteljskih mirovina; i iii. sektorskim reformama usmjerenima uglavnom na racionalizaciju kadrovskih troškova, intermedijarne potrošnje i ulaganja u resornim ministarstvima. Druge trajne mjere za povećanje prihoda uključuju povećanje poreza na službena vozila te trošarina na alkohol i duhan. Većina propisa koji su temelji trajnih konsolidacijskih mjera stupila je na snagu od 1. siječnja 2014. |
(9) |
S obzirom na poboljšanu makroekonomsku prognozu i pozitivan prijenos iz 2013., rizici povezani s postizanjem fiskalnih ciljeva u 2014. postali su uravnoteženiji nego ranije jer se planiranim mjerama namjeravaju riješiti proračunski pritisci i rizici povezani s provedbom. Veći pritisci mogli bi se posebno pojaviti u vezi s određenim prihodovnim stavkama (npr. prihod od nekretnina) te intermedijarnom potrošnjom i socijalnim transferima. Osim toga, uz odgodu određenih trajnih mjera, rizici povezani s provedbom ponajprije su pravne naravi: četiri mjere koje sadržava Zakon o proračunu upućene su Ustavnom sudu (uključujući reviziju ljestvice plaća i promjene povezane s pravima na obiteljsku mirovinu), a moguće je i osporavanje drugih mjera iz nedavne dopune proračuna. |
(10) |
Omjer javnog duga i BDP-a u 2013. dosegnuo je 128,8 %. Prognozirano je postupno smanjenje duga od ove godine nadalje, uz procijenjeni omjer duga od 126,7 % BDP-a u 2014. Očekuje se da će smanjenje 2014. biti popraćeno daljnjom primjenom gotovinskih depozita i tekućom preraspodjelom portfelja socijalne sigurnosti iz strane imovine u državne vrijednosne papire. Prognozira se da će neto dug ostati ispod 120 % BDP-a do kraja 2014. |
(11) |
Postupak proračunske prilagodbe popraćen je nizom fiskalnih strukturnih mjera s ciljem poboljšanja kontrole državne potrošnje i naplate prihoda:
|
(12) |
Provedbom politike i reformama u sektoru zdravstva nastavlja se ostvarivanje napretka i stvaranje ušteda putem povećanja učinkovitosti. Važan dio nepodmirenih dospjelih dugovanja usko je, no ne i isključivo povezan s učestalim nedostatnim izdvajanjem sredstava za bolnice u državnom vlasništvu u odnosu na usluge koje one pružaju. Portugalska tijela i dalje su obvezna provoditi tekuću bolničku reformu i redovito usklađivati skup mjera koje se odnose na farmaceutske proizvode, središnji sustav nabave i primarnu zaštitu. |
(13) |
Ostvaren je daljnji napredak u provedbi strukturnih reformi za poboljšanje rasta i konkurentnosti. Portugalska tijela donijela su dodatne mjere za smanjivanje nezaposlenosti i poticanje djelotvornosti na tržištu rada. Raspravlja se o daljnjim poboljšanjima u sustavu pregovaranja o plaćama i nastavku mjera za smanjenje visoke razine segmentiranosti na tržištu rada. Nakon što je Ustavni sud odbacio njegove prethodne izmjene, u Parlament je upućen novi nacrt zakona kojim se mijenja definicija individualnog opravdanog otpuštanja u zakoniku u radu. Daljnji napredak ostvaren je u sustavu pomoći pri traženju posla i aktiviranju. |
(14) |
Odgovarajuće reforme u sustavu obrazovanja dosad su provedene. Portugalska tijela kontinuirano ih ocjenjuju i nadziru. Portugal je odobrio uredbu sa zakonskom snagom o uspostavi ciklusa kratkog osposobljavanja, a u pripremi je i druga o stvaranju pravila o referentnim strukovnim školama. |
(15) |
Portugalska vlada uvela je novi namet energetskim operaterima, koje se mora pomno pratiti kako bi izbjegnulo njegovo prebacivanje na cijene za potrošače. Vlada će predstaviti konkretne mjere za rješavanje postojećih previsokih ekonomskih renti te daljnje smanjenje troškova energije za gospodarstvo. |
(16) |
Unatoč pozitivnom razvoju tijekom analiziranog razdoblja napredak u vezi s prometnim reformama teče sporije nego što je očekivano. Nakon što je predstavljeno određivanje prioriteta u infrastrukturnim projektima, do dvanaeste revizije očekuje se jasna dugoročna vizija prometnog sustava. U međuvremenu je u ožujku 2014. prihvaćen pravni okvir prometnog regulatornog tijela (AMT). Daljnje reforme politke potrebne su u lučkom sektoru kako bi se potaknula konkurentnost Portugala. Portugalska tijela trebaju povećati napore u području željezničkih usluga i usluga javnog gradskog prijevoza kako bi osnažila njihovu financijsku održivost, konkurentnost i učinkovitost. |
(17) |
Nastavljen je napredak u donošenju zakonodavnih izmjena za prenošenje Direktive 2006/123/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (3), ali u nešto sporijem ritmu. Do novih je kašnjenja došlo kod zakona o gradnji, zakona o izmjeni pravnog režima sveučilišta te kod podnošenja Parlamentu izmijenjenih statuta za strukovna tijela nakon što je donesen horizontalni okvirni zakon o javnim strukovnim udruženjima. Napredak je zabilježen u ostvarenju potpune funkcionalnosti jedinstvenih kontaktnih točaka. |
(18) |
Nakon što je u cijelosti proveden novi pravni okvir, u tijeku je reforma u području ugovora o gradskom najmu i zakupu. Utjecaj te reforme ipak treba kontinuirano pratiti. |
(19) |
Nakon što je donesen okvirni zakon kojim su utvrđena glavna načela funkcioniranja nacionalnih regulatornih tijela, na odgovarajući se način mijenjaju njihovi statuti. Neki od njih već su prihvaćeni. |
(20) |
Mjere za poboljšanje u području licenciranja i smanjivanje administrativnog opterećenja napreduju, a u tijeku je i popisivanje opterećujućih propisa. Kašnjenje je međutim zabilježeno u vezi s pravilom o tome da se uvođenjem novog propisa izvan snage stavi prethodni propis u tom području („one-in/one-out”), mjerama za zaštitu okoliša i prostorno planiranje te preispitivanjem licenciranja za geološka istraživanja i rudarstvo. |
(21) |
Zaštitni slojevi banaka i dalje su općenito adekvatni, također uz vrednovanje regulatornog kapitala banaka na temelju pravila o kapitalnim zahtjevima utvrđenih u Direktivi 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća (4). Ta pravila o kapitalu primjenjuju se od siječnja 2014. uz prag za udjel redovnog osnovnog kapitala postavljen na 7 % za sve banke i dodatak od jednog postotnog boda za četiri najveće banke. Omjer kredita i depozita u sustavu smanjio se na 117 % i vjerojatno će se nastaviti smanjivati do kraja 2014. |
(22) |
Stalno se ulažu dodatni napori kako bi se provela diversifikacija izvora financiranja u korporativnom sektoru. Portugalska vlada imenovala je stručnjake u odbor za uspostavu razvojne financijske institucije. Odbor je nadležan za sastavljanje osnivačkih dokumenata razvojne financijske institucije, posebno statuta, za izradu strateškog poslovnog plana i utvrđivanje strukture novog subjekta. Cilj razvojne financijske institucije jest racionalizirati i centralizirati provedbu financijskih instrumenata koji se podupiru u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova, što se odnosi na stavljanje sredstava na raspolaganje korporativnom sektoru. |
(23) |
Portugalska tijela usuglasila su se oko pripreme, uz savjetovanje s bankom Banco de Portugal, strateškog plana za rješavanje viška korporativnog duga i potporu preraspodjeli kapitala prema proizvodnim sektorima u gospodarstvu, uz istodobno promicanje financijske stabilnosti. |
(24) |
Provedene su mjere za poboljšanje upravljanja, učinkovitosti i načina za upravljanje rizicima u okviru sustava državnih jamstava, koji upravlja kreditnim linijama koje su praćene državnim jamstvima. Na kredite pokrivene jamstvom trenutačno se primjenjuje nova metoda za određivanje gornje granice kamatnih stopa. |
(25) |
U svjetlu tog razvoja Provedbenu odluku 2011/344/EU trebalo bi izmijeniti, |
DONIJELO JE OVU ODLUKU:
Članak 1.
Provedbena odluka 2011/344/EU mijenja se kako slijedi:
1. |
u članku 1. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim: „2. Financijska pomoć dostupna je u trajanju od tri godine i šest tjedana, počevši od prvog dana nakon stupanja na snagu ove Odluke.”; |
2. |
u članku 3. stavci 8. i 9. zamjenjuju se sljedećim: „8. Portugal tijekom 2014. donosi sljedeće mjere u skladu sa odredbama iz Memoranduma o razumijevanju:
9. S ciljem ponovne uspostave povjerenja u financijski sektor Portugal namjerava zadržati odgovarajuću razinu kapitala u svojem bankarskom sektoru i osigurati redovito razduživanje u skladu s rokovima utvrđenima u Memorandumu o razumijevanju. U tom pogledu Portugal provodi strategiju za portugalski bankarski sektor, usuglašenu s Komisijom, ESB-om i MMF-om, kako bi se očuvala financijska stabilnost. Portugal posebno:
(5) Direktiva 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (SL L 255, 30.9.2005., str. 22.)." (6) Direktiva 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima, izmjeni Direktive 2002/87/EZ te stavljanju izvan snage direktiva 2006/48/EZ i 2006/49/EZ (SL L 176, 27.6.2013., str. 338.).”" |
Članak 2.
Ova Odluka proizvodi učinke od dana priopćenja.
Članak 3.
Ova je Odluka upućena Portugalskoj Republici.
Sastavljeno u Bruxellesu 23. travnja 2014.
Za Vijeće
Predsjednik
D. KOURKOULAS
(1) SL L 118, 12.5.2010., str. 1.
(2) Provedbena odluka Vijeća 2011/344/EU od 17. svibnja 2011. o odobravanju financijske pomoći Unije Portugalu (SL L 159, 17.6.2011., str. 88.).
(3) Direktiva 2006/123/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o uslugama na unutarnjem tržištu (SL L 376, 27.12.2006., str. 36.).
(4) Direktiva 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima, izmjeni Direktive 2002/87/EZ te stavljanju izvan snage direktiva 2006/48/EZ i 2006/49/EZ (SL L 176, 27.6.2013., str. 338.).