(1)

Sektor korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva („LULUCF”) predstavlja neto odliv koji iz atmosfere uklanja količinu stakleničkih plinova koja je jednaka značajnom udjelu ukupnih emisija stakleničkih plinova Unije. Djelatnosti vezane uz LULUCF uzrokuju antropogene emisije i uklanjanja stakleničkih plinova zbog promjena u količini ugljika pohranjenog u vegetaciji i tlu kao i emisija stakleničkih plinova koji nisu CO2. Povećano održivo korištenje drvnih proizvoda (harvested wood products) može značajno ograničiti emisije u atmosferu i povećati uklanjanja stakleničkih plinova iz atmosfere. Emisije i uklanjanja stakleničkih plinova iz djelatnosti u sektoru LULUCF ne ubrajaju se u ciljeve Unije za 20 % smanjenje emisija stakleničkih plinova do 2020. u skladu s Odlukom br. 406/2009/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o naporima koje poduzimaju države članice radi smanjenja emisija stakleničkih plinova s ciljem ostvarenja ciljeva Zajednice vezanih za smanjenje emisija stakleničkih plinova do 2020 (3). i Direktivom 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. listopada 2003. o uspostavi sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Zajednice (4), ali se djelomično ubrajaju u kvantificirane obveze ograničenja i smanjenja emisija sukladno članku 3. stavku 3. Kyotskog protokola („Kyotski protokol”) Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime („UNFCCC”) koji je odobren Odlukom 2002/358/EZ (5).

(2)

U sklopu kretanja prema konkurentnom niskougljičnom gospodarstvu do 2050., korištenje svih zemljišta trebalo bi razmatrati na holistički način, a sektor LULUCF trebao bi biti dio klimatske politike Unije.

(3)

Odlukom br. 406/2009/EZ zahtijeva se da Komisija ocijeni načine za uključivanje emisija i uklanjanja stakleničkih plinova koji nastaju iz djelatnosti vezanih uz LULUCF u obvezu smanjenja emisija stakleničkih plinova Unije, čime se osigurava trajnost i ekološki integritet doprinosa tog sektora kao i točno praćenje i obračunavanje odgovarajućih emisija i uklanjanja. Sukladno tome, ovom bi Odlukom kao prvi korak trebalo utvrditi pravila za obračun koja vrijede za emisije i uklanjanja stakleničkih plinova iz sektora LULUCF, doprinoseći tako razvoju politika prema uključivanju sektora LULUCF u obvezu smanjenja emisija Unije, uzimajući u obzir ekološke uvjete različitih regija Unije, uključujući između ostalog zemlje bogate šumama. Kako bi u međuvremenu osigurali očuvanje i povećanje zaliha ugljika, ovom bi Odlukom također trebalo utvrditi obveze država članica u vezi dostave informacija o njihovim mjerama u sektoru LULUCF za ograničavanje ili smanjenje emisija te održavanje ili povećanje uklanjanja, iz sektora LULUCF.

(4)

Ovom bi Odlukom trebalo utvrditi obveze država članica u provedbi tih pravila za obračun i dostavu informacija o njihovim mjerama u sektoru LULUCF. Ovom Odlukom ne bi trebalo utvrđivati bilo kakve obveze vezane uz obračunavanje i izvješćivanje za privatne stranke.

(5)

Odlukom 16/CMP.1 Konferencije stranaka koja služi kao sastanak stranaka Kyotskog protokola, usvojena u prosincu 2005. na 11. Konferenciji stranaka UNFCCC-a u Montrealu i Odlukom 2/CMP.7 Konferencije stranaka koja služi kao sastanak stranaka Kyotskog protokola, usvojena u prosincu 2011. na 17. Konferenciji stranaka UNFCCC-a u Durbanu utvrđuju se pravila obračuna za LULUCF od drugog ciljnog razdoblja iz Kyotskog protokola. Ova bi Odluka trebala biti potpuno usklađena s navedenim odlukama kako bi se osigurala sukladnost između unutarnjih pravila Unije i definicija, načina, pravila i smjernica dogovorenih u okviru UNFCCC-a da bi se izbjeglo bilo kakvo udvostručivanje nacionalnog izvješćivanja. Ova bi Odluka također trebala odražavati posebnosti sektora LULUCF u Uniji i obveza Unije kao zasebne stranke UNFCCC-a i Kyotskog protokola.

(6)

Pravila za obračun koja se primjenjuju na sektor LULUCF u Uniji ne smiju predstavljati dodatno administrativno opterećenje. Sukladno tome, pravila ne bi trebala sadržavati obvezu uključivanja u izvješća dostavljena u skladu s tim pravilima informacija koje nisu tražene sukladno odlukama Konferencije stranaka UNFCCC-a i Sastanka stranaka Kyotskog protokola.

(7)

Sektor LULUCF može doprinijeti ublažavanju klimatskih promjena na nekoliko načina, posebno smanjenjem emisija, te održavanjem i povećavanjem odliva i zaliha ugljika. Za učinkovitost mjera koje su posebno usmjerene na izdvajanje ugljika ključna je dugoročna stabilnost i prilagodljivost spremnika ugljika.

(8)

Pravila za obračun u sektoru LULUCF trebala bi odražavati napore sektora poljoprivrede i šumarstva da povećaju doprinos promjena u korištenju zemljišta smanjenju emisija. Ovom bi Odlukom trebalo utvrditi pravila za obračun koja su obvezujuća za djelatnosti pošumljavanja, ponovnog pošumljavanja, krčenja šuma i gospodarenja šumama, kao i za djelatnosti gospodarenja pašnjacima i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem u skladu s posebnim odredbama s ciljem poboljšanja sustava izvješćivanja i obračuna država članica u prvom obračunskom razdoblju. Ovom bi Odlukom također trebalo utvrditi pravila za obračun koja su primjenljiva na dobrovoljnoj osnovi za djelatnosti obnove vegetacije te isušivanja ili ponovne uspostave močvarnih područja. U tu svrhu, Komisija bi trebala racionalizirati i poboljšati podatke koji se dobivaju iz baza podataka Unije (Eurostat-Lucas, EGP-Corine Land Cover itd.) koje sadrže odgovarajuće informacije, s ciljem pomaganja državama članicama u ispunjavanju njihovih obveza obračunavanja, posebno u odnosu na gospodarenje poljoprivrednim zemljištem i gospodarenje pašnjacima i, ako je dostupno, dobrovoljno obračunavanje djelatnosti obnove vegetacije te isušivanja ili ponovne uspostave močvarnih područja.

(9)

Kako bi osigurali ekološki integritet pravila za obračun koja se primjenjuju na sektor LULUCF u Uniji, ta bi se pravila trebala temeljiti na načelima obračunavanja iz Odluke 2/CMP.7, Odluke 2/CMP.6 Konferencije stranaka koja služi kao sastanak stranaka Kyotskog protokola, usvojenih u prosincu 2010. na 16. Konferenciji stranaka UNFCCC-a u Cancunu i Odluke 16/CMP.1. Države članice trebale bi, u skladu s odgovarajućim uputama Međuvladinog tijela za klimatske promjene (IPCC) iz Smjernica za nacionalne inventare stakleničkih plinova, uključujući metodologije za obračun emisija stakleničkih plinova koje nisu CO2 usvojenih u okviru UNFCCC-a, pripremiti i voditi svoje obračune osiguravajući točnost, potpunost, dosljednost, usporedivost i transparentnost odgovarajućih informacija korištenih za procjenu emisija iz sektora LULUCF.

(10)

Pravila za obračun na temelju Odluka 2/CMP.7 i 16/CMP.1 ne dopuštaju obračunavanje učinka zamjene korištenja drvnih proizvoda za energiju ili kao sirovine, pošto bi to izazvalo dvostruko obračunavanje. Međutim, takvo korištenje može dati važan doprinos ublažavanju klimatskih promjena te stoga informacije o mjerama u sektoru LULUCF dostavljene od država članica mogu uključivati mjere za zamjenu materijala i energetskih sirovina s visokom emisijom stakleničkih plinova s biomasom. To bi povećalo dosljednost politike.

(11)

Za osiguravanje čvrste osnove za buduće donošenje politika i optimizaciju korištenja zemljišta u Uniji potrebna su odgovarajuća ulaganja. Kako bi osigurali da se ta ulaganja mogu razvrstati u ključne kategorije, državama članicama bi na početku trebalo dozvoliti isključivanje određenih spremnika ugljika iz obračuna. Međutim, dugoročno je potrebno preći na opsežnije obračunavanje sektora koje uključuje sva zemljišta, spremnike i plinove.

(12)

Pravilima za obračun trebalo bi osigurati da obračuni točno prikazuju promjene u emisijama i uklanjanjima koja su izazvana ljudskim djelovanjem. U tom pogledu, ovom bi Odluka trebalo utvrditi korištenje specifičnih metodologija u odnosu na različite djelatnosti u sektoru LULUCF. Emisije i uklanjanja vezana uz djelatnosti pošumljavanja, ponovnog pošumljavanja i krčenja šuma su posljedica neposredne prenamjene zemljišta izazvane ljudskim djelovanjem te bi ih stoga trebalo obračunati u potpunosti. Emisije i uklanjanja vezana uz djelatnosti gospodarenja pašnjacima i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem, obnove vegetacije te isušivanja ili ponovne uspostave močvarnih područja obračunavaju se korištenjem bazne godine za izračun promjena u emisijama i uklanjanjima. Međutim, emisije i uklanjanja iz gospodarenja šumama ovise o nizu prirodnih okolnosti, strukturi starosnih razreda, kao i prošlim i trenutnim praksama gospodarenja. Korištenje bazne godine ne omogućuje prikazivanje tih faktora i posljedičnih cikličnih utjecaja na emisije i uklanjanja ili njihove međugodišnje varijacije. Umjesto toga, odgovarajućim pravilima za obračun koja se koriste za izračunavanje promjena u emisijama i uklanjanjima trebalo bi utvrditi uporabu referentnih razina za isključivanje učinaka prirodnih značajki kao i značajki specifičnih za određenu državu. Referentne razine predstavljaju procjene godišnjih neto emisija ili uklanjanja koja nastaju iz gospodarenja šumama na državnom području države članice za godine uključene u svako obračunsko razdoblje te bi ih trebalo transparentno utvrditi u skladu s odlukama 2/CMP.6 i 2/CMP.7. Referentne razine iz ove Odluke trebale bi biti jednake onima koje su odobrene kroz postupke UNFCCC-a. Ako država članica dobije na raspolaganje poboljšanja metodologija ili podataka vezanih uz uspostavu referentne razine, ta bi država članica trebala provesti odgovarajuće tehničke ispravke u svrhu uključivanja utjecaja ponovnih izračuna u obračun za gospodarenje šumama.

Pravilima za obračun trebalo bi utvrditi gornju granicu koja se primjenjuje na neto uklanjanja u gospodarenju šumama koje se mogu unijeti u obračune. U slučaju razvoja događaja u vezi pravila za obračun djelatnosti šumarstva u pogledu odgovarajućih međunarodnih procesa, s ciljem osiguravanja sukladnosti s tim razvojima trebalo bi razmotriti ažuriranje pravila za obračun djelatnosti šumarstva u ovoj Odluci.

(13)

Pravilima za obračun trebalo bi odgovarajuće prikazati pozitivni doprinos pohranjivanja stakleničkih plinova u drvu i drvnim proizvodima te bi trebala doprinijeti korištenju šuma kao resursa u okviru održivoga gospodarenja šumama i povećanom korištenju drvnih proizvoda.

(14)

Prema poglavlju 4.1.1 Smjernica IPCC-a za dobru praksu u korištenju zemljišta, prenamjeni zemljišta i šumarstvu, dobra je praksa da zemlje uz minimalnu površinu šume navedu i minimalnu širinu koju koriste za definiciju šume i jedinica zemljišta na kojima se odvijaju djelatnosti pošumljavanja, ponovnog pošumljavanja i krčenja šuma. Trebalo bi osigurati sukladnost između definicije koju koristi svaka država članica u izvješćivanju prema UNFCCC-u i Kyotskom protokolu i ove Odluke.

(15)

Pravilima za obračun trebalo bi osigurati da države članice u obračunima točno prikažu promjene u zalihi drvnih proizvoda kada do njih dođe te da osiguraju poticaje za korištenje drvnih proizvoda s dugim životnim vijekom. Funkcija raspada prvog reda primjenljiva na emisije koje nastaju iz drvnih proizvoda bi stoga trebala odgovarati jednadžbi 12.1 Smjernica IPCC-a za nacionalne inventare stakleničkih plinova iz 2006., a odgovarajuće zadane (default) vrijednosti vremena poluraspada trebale bi se temeljiti na tablici 3a.1.3 Smjernica IPCC-a za dobru praksu u korištenju zemljišta, prenamjeni zemljišta i šumarstvu iz 2003. Države članice trebale bi imati mogućnost da umjesto toga koriste metodologije i vrijednosti vremena poluraspada specifične za određenu državu, pod uvjetom da su one u skladu s najnovijim usvojenim Smjernicama IPCC-a.

(16)

Stoga što su međugodišnje fluktuacije emisija i uklanjanja stakleničkih plinova iz poljoprivrednih djelatnosti puno manje od onih vezanih uz djelatnosti šumarstva, države bi članice trebale obračunati emisije i uklanjanja stakleničkih plinova iz djelatnosti gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i gospodarenja pašnjacima u odnosu na svoju baznu godinu ili razdoblje.

(17)

Isušivanje i ponovna uspostava močvarnih područja uključuju emisije iz tresetišta koja pohranjuju velike količine ugljika. Emisije iz degradacije i isušivanja tresetišta odgovaraju približno 5 % globalnih emisija stakleničkih plinova te su predstavljale između 3,5 i 4 % emisija Unije u 2010. Sukladno tome, odmah nakon usvajanja odgovarajućih međunarodno dogovorenih smjernica IPCC-a Unija bi trebala nastojati podići to pitanje na međunarodnu razinu s ciljem postizanja sporazuma između tijela UNFCCC-a ili Kyotskog protokola o obvezi pripreme i vođenja godišnjih obračuna emisija i uklanjanja iz djelatnosti koje pripadaju kategorijama isušivanja i ponovne uspostave močvarnih područja te s ciljem uključivanja ove obveze u globalni sporazum o klimi koji treba postići najkasnije do 2015.

(18)

Prirodne nepogode, poput požara, najezde insekata ili bolesti, ekstremnih meteoroloških pojava i geoloških poremećaja, koji su izvan kontrole države članice te ona na njih ne može značajno utjecati, mogu izazvati privremene emisije stakleničkih plinova u sektoru LULUCF, ili mogu izazvati reverziju prethodnih uklanjanja. Zato što reverzija može također biti rezultat odluka u gospodarenju, poput odluka o sječi ili sadnji drveća, ovom bi Odlukom trebalo osigurati da obračuni za sektor LULUCF uvijek točno prikazuju reverzije uklanjanja izazvane ljudskim djelovanjem. Štoviše, ovom bi Odlukom trebalo državama članicama osigurati ograničenu mogućnost da iz svojih obračuna za LULUCF isključe emisije nastale zbog poremećaja u pošumljavanju, ponovnom pošumljavanju i gospodarenju šumama na koje ne mogu utjecati putem korištenja pozadinske razine i granica sukladno Odluci 2/CMP.7. Međutim, način na koji države članice primjenjuju te odredbe ne bi trebao dovesti do neopravdano nižeg obračunavanja.

(19)

Pravila za izvješćivanje o emisijama stakleničkih plinova i drugim informacijama u vezi klimatskih promjena, uključujući informacije o sektoru LULUCF su u području primjene Uredbe (EU) br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o mehanizmu za praćenje i izvješćivanje o emisijama stakleničkih plinova i za izvješćivanje o drugim informacijama u vezi klimatskih promjena na nacionalnoj razini i razini Unije (6) te stoga nisu predmet ove Odluke. Države bi članice trebale u pogledu svojih obveza obračunavanja iz ove Odluke poštovati ta pravila za praćenje i izvješćivanje.

(20)

Zaključivanje obračuna za sektor LULUCF na godišnjoj osnovi uzrokovalo bi netočnost i nepouzdanost tih obračuna zbog međugodišnjih fluktuacija emisija i uklanjanja, česte potrebe za ponovnim izračunom određenih dostavljenih podataka te dužeg vremena potrebnog da promijenjene prakse gospodarenja u poljoprivredi i šumarstvu imaju učinka na količinu ugljika pohranjenog u vegetaciji i tlu. Stoga bi ovom Odlukom trebalo utvrditi obračunavanje na osnovi dužeg razdoblja.

(21)

Države bi članice trebale dostaviti informacije o svojim trenutnim i budućim mjerama u sektoru LULUCF, utvrđujući odgovarajuće nacionalne mjere za ograničenje ili smanjenje emisija i održavanje ili povećanje uklanjanja iz sektora LULUCF. Te bi informacije trebale sadržavati određene elemente utvrđene u ovoj Odluci. Osim toga, u svrhu promicanja najbolje prakse i sinergija s drugim politikama i mjerama povezanim sa šumama i poljoprivredom, u Prilogu ovoj Odluci trebalo bi utvrditi okvirni popis mjera koje također mogu biti uključene u dostavljene informacije. Komisija može osigurati smjernice kako bi olakšala razmjenu usporedivih informacija.

(22)

U pripremi ili provedbi svojih mjera u sektoru LULUCF, države članice mogu prema potrebi razmotriti postoje li mogućnosti za promicanje ulaganja u poljoprivredu.

(23)

Komisiju treba ovlastiti da u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije donosi akte kako bi mogla ažurirati definicije iz ove Odluke sukladno izmjenama definicija koje su donijela tijela UNFCCC-a ili Kyotskog protokola ili sporazuma koji iz njih proizlaze ili ih nasljeđuju; izmijeniti Prilog I. u smislu dodavanja ili promjene obračunskih razdoblja kako bi se osiguralo da ta razdoblja odgovaraju relevantnim razdobljima koja su donijela tijela UNFCCC-a ili Kyotskog protokola ili sporazuma koji iz njih proizlaze ili ih nasljeđuju te su dosljedne obračunskim razdobljima koja su donijela tijela UNFCCC-a ili Kyotskog protokola ili sporazuma koji iz njih proizlaze ili ih nasljeđuju, a koji se primjenjuju na obveze smanjenja emisija Unije u drugim sektorima; izmijeniti Prilog II. s ažuriranim referentnim razinama sukladno odredbama ove Odluke; izmijeniti informacije iz Priloga III. u skladu s izmjenama definicija koje su donijela tijela UNFCCC-a ili Kyotskog protokola ili sporazuma koji iz njih proizlaze ili ih nasljeđuju; izmijeniti Prilog V. u skladu s izmjenama definicija koje su donijela tijela UNFCCC-a ili Kyotskog protokola ili sporazuma koji iz njih proizlaze ili ih nasljeđuju; te izmijeniti zahtjeve za informacijama povezane s pravilima za obračun prirodnih nepogoda iz ove Odluke kako bi odražavali izmjene akata koje su donijela tijela UNFCCC-a ili Kyotskog protokola. Od posebne je važnosti da Komisija tijekom svog pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući razinu stručnjaka. Komisija bi trebala tijekom pripreme i oblikovanja delegiranih akata osigurati simultan, pravovremen i primjeren prijenos odgovarajućih dokumenata Europskom parlamentu i Vijeću.

(24)

Pošto ciljeve ove Odluke, odnosno utvrđivanje pravila za obračun koja se primjenjuju na emisije i uklanjanja iz djelatnosti u sektoru LULUCF i za dostavu informacija od strane država članica o mjerama u sektoru LULUCF, države članice ne mogu zadovoljavajuće ostvariti zbog same njihove prirode te je te ciljeve zbog opsega i učinaka mjera lakše ostvariti na razini Unije, Unija može donositi mjere u skladu s načelom supsidijarnosti iz članka 5. Ugovora o Europskoj uniji. Pri tome bi Unija trebala poštovati nadležnost država članica po pitanju politike šumarstva. U skladu s načelom razmjernosti iz navedenog članka, ova Odluka ne prelazi ono što je potrebno za postizanje navedenih ciljeva,