11/Sv. 119

HR

Službeni list Europske unije

247

L 238/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

(1)

Komisija je Uredbom (EU) br. 258/2011 (2) („Privremena uredba”) uvela privremenu antidampinšku pristojbu na uvoz keramičkih pločica podrijetlom iz Narodne Republike Kine („Kina”).

(2)

Ispravak (3) je objavljen 31. svibnja 2011. kako bi se ispravile određene tipografske pogreške, a posebno nazivi određenih kineskih proizvođača izvoznika koji su bili pogrešno napisani u Prilogu I. privremenoj Uredbi.

(3)

Nakon provjere određenih tvrdnji primljenih nakon objave ispravka za koje je utvrđeno da su opravdane, primijećeno je da su određeni ostali nazivi bili pogrešno napisani. Ispravljeni nazivi svih trgovačkih društava koja podliježu ponderiranoj prosječnoj pristojbi navedeni su u Prilogu I. ovoj Uredbi.

(4)

Podsjeća se da je postupak pokrenut na temelju pritužbe koju je podnijelo Udruženje europskih proizvođača keramičkih pločica (CET) („podnositelj pritužbe”) u ime proizvođača koji predstavljaju veći udio, u ovom slučaju više od 30 % ukupne proizvodnje keramičkih pločica u Uniji. Kako je određeno u uvodnoj izjavi 24. privremene Uredbe, ispitni postupak o dampingu i šteti obuhvatio je razdoblje od 1. travnja 2009. do 31. ožujka 2010. („razdoblje ispitnog postupka” ili „RIP”). U vezi s kretanjima koja su važna za ocjenu štete, Komisija je analizirala podatke koji su obuhvaćali razdoblje od 1. siječnja 2007. do kraja RIP-a („razmatrano razdoblje”).

(5)

Nakon objave bitnih činjenica i razmatranja na temelju kojih je odlučeno uvesti privremene mjere („privremena objava”), nekoliko zainteresiranih stranaka dalo je pisane podneske u kojima su obznanile svoje stavove o privremenim nalazima. Strankama koje su tako zatražile pružena je mogućnost saslušanja te su rasprave sa službenikom za saslušanje održane na zahtjev dvije zainteresirane stranke.

(6)

Komisija je nastavila tražiti podatke koje je smatrala potrebnima za svoje konačne nalaze.

(7)

Sve su stranke obaviještene o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se namjeravalo preporučiti uvođenje konačne antidampinške pristojbe na uvoz keramičkih pločica podrijetlom iz Kine i konačnu naplatu iznosa osiguranih privremenom pristojbom. Nakon te objave također im je dano razdoblje za ulaganje prigovora.

(8)

Usmeni i pisani komentari zainteresiranih stranaka razmatrani su i, prema potrebi, uzeti u obzir.

(9)

Kod odabira uzoraka proizvođača izvoznika, „skupina” trgovačkih društava podnositelja zahtjeva bila je uključena zbog činjenice da je zajedno s obujmom izvoza dva proizvođača uključena u navodnu skupinu činila trećeg najvećeg izvoznika prema obujmu na tržištu Unije. Ta trgovačka društva su tvrdila da su povezana na temelju članka 143. stavka 1. točke (b) Uredbe Komisije (EEZ) br. 2454/93 od 2. srpnja 1993. o utvrđivanju odredaba za provedbu Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2913/92 o Carinskom zakoniku Zajednice (4) koji određuje da se stranke smatraju povezanima ako „su pravno priznati partneri u poslu”. Ispitni postupak je naknadno pokazao da ta trgovačka društva nisu bila povezana u tom smislu i, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 35. privremene Uredbe, ta dva proizvođača smatrana su zasebnim subjektima.

(10)

Nekoliko proizvođača izvoznika dostavilo je podneske u kojima su tvrdili da je ta trgovačka društva trebalo isključiti iz uzorka zbog dostavljanja lažnih ili obmanjujućih podataka. Ti proizvođači su, nadalje tvrdili da je, slijedom toga, ponderiranu prosječnu dampinšku maržu trebalo izračunati ne uzimajući u obzir ta dva trgovačka društva u uzorku.

(11)

U tom pogledu se napominje da su se podaci koje su dostavile te stranke prije odabira uzoraka smatrali dostatnima kako bi ih se smatralo povezanima te su, s obzirom na njihov zajednički obujam izvozne prodaje na tržištu Unije, uključene u uzorak. Nakon posjeta radi provjere na licu mjesta u poslovnim prostorijama ta dva trgovačka društva, detaljno je ispitan njihov odnos. Provjereni su podaci koje su dostavila trgovačka društva u potporu svojoj tvrdnji da su povezana, no utvrđeno je da su nedostatni kako bi se društva smatrala povezanima, što je suprotno stavu trgovačkih društava o tom pitanju. Kao rezultat toga, zaključeno je da se ta trgovačka društva ne mogu smatrati povezanima u smislu članka 143. stavka 1. točke (b) Uredbe (EEZ) br. 2454/93. S obzirom da su trgovačka društva surađivala u ispitnom postupku, uključujući dostavljanjem podataka o njihovom navodnom odnosu, smatralo se da nema razloga za njihovo isključivanje iz uzorka. U tim je okolnostima ta tvrdnja odbačena.

(12)

Štoviše, čak i pod pretpostavkom da bi odabir drugih trgovačkih društava u uzorak tijekom ispitnog postupka doveo do značajno većeg obujma izvoza na tržište Unije tijekom RIP-a, bilo bi teško u raspoloživom vremenu ispitati bilo kakva novo odabrana trgovačka društva. Stoga, unatoč tome što se pokazalo da ta trgovačka društva nisu povezana, uzorak je i dalje u skladu s kriterijima predviđenima u osnovnoj Uredbi. Konačno, ukazuje se na činjenicu da nije bilo dokaza da su trgovačka društva namjerno tvrdila da su povezana kako bi bila uključena u uzorak.

(13)

U izostanku ostalih komentara, potvrđuju se uvodne izjave 5. i 6. Privremene uredbe.

(14)

Nakon uvođenja privremenih mjera, jedna stranka je tvrdila da ni jedan proizvođač iz Unije koji je podupro pritužbu nije dostavio odgovore na odabir uzoraka te se, stoga, treba smatrati da ne surađuju u postupku. Taj argument je zadržan nakon konačne objave.

(15)

U pogledu tvrdnje da bi izostanak odgovora na odabir uzoraka ukazivao na to da proizvođači iz Unije koji podupiru pritužbu nisu surađivali, podsjeća se da je CET pravni zastupnik svih trgovačkih društava podnositelja zahtjeva. Prema potrebi, CET je u ime podnositelja pritužbe dostavio i dodatne informacije koje se odnose na podatke za RIP. Kako je detaljno opisano u obavijesti o pokretanju postupka, informacije u pogledu odabira uzoraka zatražene su samo za trgovačka društva koja već nisu dostavila potrebne podatke. Iz toga slijedi da su proizvođači podnositelji pritužbe u potpunosti surađivali s obzirom na to da su dostavili sve potrebne podatke u fazi podnošenje pritužbe, a potrebne izmjene u pogledu podataka za RIP dostavio je u njihovo ime njihov pravni zastupnik tijekom ispitnog postupka.

(16)

Jedna zainteresirana stanka je tvrdila da podjela industrije Unije na različite segmente i zemljopisnu rasprostranjenost znači da nije statistički valjana. U tom pogledu se podsjeća da je industrija keramičkih pločica u Unije jako podijeljena s preko 500 proizvođača. Također je utvrđeno da je industrija zastupljena u sva tri segmenta industrije, tj. velikih, srednjih i malih trgovačkih društava. Kako bi se osiguralo da rezultati velikih trgovačkih društava ne dominiraju u analizi štete, nego da je stanje malih trgovačkih društava, koja zajedno čine najveći udio proizvodnje Unije, ispravno navedeno, smatralo se da svi segmenti, odnosno mala, srednja i velika trgovačka društva, trebaju biti zastupljeni u uzorku. Unutar svakog segmenta odabrana su najveća trgovačka društva, pod uvjetom da se mogla osigurati geografska reprezentativnost.

(17)

Jedna zainteresirana stranka je, također, tvrdila da Komisija nije pokazala da je uzorak ostao reprezentativan nakon povlačenja poljskog proizvođača i da je u svakom slučaju bio nedostatno reprezentativan u pogledu obujma prodaje na tržištu Unije.

(18)

Točno je da je jedan poljski proizvođač odlučio prekinuti suradnju i stoga ga je trebalo isključiti iz uzorka. Međutim, uzorak ne treba odražavati točnu zemljopisnu rasprostranjenost i težinu države članice proizvođača kako bi bio reprezentativan. S obzirom na to da je zemljopisna rasprostranjenost samo jedan od čimbenika koje treba uzeti u obzir kako bi se osigurala reprezentativnost, takav pristup administrativno ne bi bio praktičan. Umjesto toga, dostatno je da uzorak uglavnom odražava omjere najvažnijih uključenih zemalja proizvođača. Nakon procjene u pogledu tog kriterija, utvrđeno je da povlačenje poljskog trgovačkog društva nije utjecalo na ukupnu reprezentativnost uzorka. Na temelju toga, potvrđuje se da je uzorak proizvođača iz Unije bio dostatno reprezentativan u smislu članka 17. osnovne Uredbe.

(19)

U pogledu tvrdnje o ukupnoj reprezentativnosti uzorka, podsjeća se da je, s obzirom na činjenicu da je industrija Unije jako podijeljena, neizbježno da trgovačka društva u uzorku obuhvaćaju relativno mali udio ukupne proizvodnje Unije. U svakom slučaju, članak 17. Osnovne uredbe određuje da ispitni postupak može biti ograničen na uzorke koji su ili statistički valjani ili čine najveći reprezentativni obujam proizvodnje, prodaje ili izvoza koji se razumno može ispitati, međutim bez navođenja bilo kakvog količinskog praga u vezi s razinom takvog reprezentativnog obujma. S obzirom na gore navedeno, potvrđuje se da je odabrani uzorak bio reprezentativan u smislu članka 17. Osnovne uredbe.

(20)

Jedna zainteresirana stranka je tvrdila da Komisija nije uključila u uzorak proizvođače iz Unije koji nude niske prodajne cijene i koji se nalaze u zemljama poput Poljske i Češke. Stoga tako dobiveni uzorak neće biti reprezentativan u pogledu prosječnih prodajnih cijena proizvođača iz Unije.

(21)

Kao odgovor na gornju tvrdnju, Komisija je utvrdila da su prosječne prodajne cijene uzorka industrije Unije bile u istom rasponu kao prosječne prodajne cijene iz javno dostupnih statističkih podataka. U svakom slučaju, i kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 125., ispitni postupak je pokazao da čak i kad se uzmu u obzir javno dostupne cijene za te zemlje, konačni se nalazi ne bi promijenili ni na kakav primjeren način.

(22)

Brojne stranke komentirale su metodologiju korištenu za odabir uzorka industrije Unije u usporedbi s odabirom uzorka kineskih izvoznika, koja se isključivo temeljila na obujmu izvoza.

(23)

U pogledu različitih metodologija korištenih za odabir uzorka proizvođača iz Unije, s jedne strane, i kineskih proizvođača izvoznika, s druge strane, treba napomenuti da su metodologije korištene u skladu s ciljevima odabira uzoraka. S obzirom na industriju Unije, Komisija je trebala procijeniti stanje cijele industrije i stoga su odabrani kriteriji koji će osigurati najreprezentativniju sliku cijelog sektora. U pogledu kineskih izvoznika, smatralo se primjerenim odabrati uzorak temeljen na najvećem obujmu izvoza dotičnog proizvoda i stoga su u uzorak odabrani najveći izvoznici. Također treba napomenuti da članak 17. Osnovne uredbe ne propisuje obvezu odabira uzoraka na temelju istih kriterija. Nadalje, u ovom slučaju, prije konačnog odabira uzoraka kineskih proizvođača izvoznika, strankama koje surađuju u Kini, kao i kineskim tijelima pružena je mogućnost komentiranja predloženog uzorka. Komentari su primljeni u pogledu sastava uzorka, ali ne i u pogledu njegove reprezentativnosti.

(24)

Nakon konačne objave, udruženje uvoznika je tvrdilo da članak 17. Osnovne uredbe predviđa da uzorke proizvođača iz Unije i proizvođača izvoznika treba odabrati na temelju istih kriterija. Nekoliko kineskih stranaka i dalje je nakon konačne objave tvrdilo da je postojala diskriminacija između postupanja s kineskim proizvođačima izvoznicima i proizvođačima iz Unije u odabiru odgovarajućih uzoraka.

(25)

Kao odgovor na tvrdnju nakon konačne objave da iste kriterije treba primijeniti na odabir uzoraka proizvođača iz Unije i proizvođača izvoznika, zbog razloga navedenih u uvodnoj izjavi 23., smatra se da se ti uzorci mogu odabrati na temelju različitih kriterija. U tim je okolnostima ta tvrdnja odbačena.

(26)

U pogledu činjenice da, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 23., nikakvi komentari nisu primljeni o reprezentativnosti uzorka, stranke su tvrdile da, u trenutku odabira uzoraka, kineske stranke nisu bile obaviještene o različitim kriterijima odabira koji su korišteni za odabir uzoraka te tako nisu mogle komentirati tu činjenicu.

(27)

U pogledu činjenice da kineske stranke nisu bile obaviještene o različitim kriterijima korištenima za odabir uzoraka, standardna je praksa, u skladu s člankom 17. stavkom 2. Osnovne uredbe, konzultirati stranke o sastavu predloženih uzoraka za njihovu vlastitu kategoriju, npr. proizvođači izvoznici konzultirat će se samo o predloženom uzorku proizvođačâ izvoznikâ. U tim okolnostima odbačena je tvrdnja tih stranaka o nemogućnosti komentiranja različitih kriterija odabira za različite uzorke u trenutku odabira uzorka.

(28)

Nakon konačne objave, jedna zainteresirana stranka je tvrdila da je, uzimajući u obzir različite segmente za odabir uzorka, Komisija prekršila članak 4. stavak 1. Osnovne uredbe koji određuje da analizu treba napraviti u odnosu na industriju Unije kao cjelinu, a ne na određene skupine ili vrste trgovačkih društava.

(29)

Tvrdnja da je podjela uzorka na tri segmenta u suprotnosti s člankom 4. stavkom 1. Osnovne uredbe ne može se potvrditi. Kao što se može zaključiti iz uvodne izjave 23., odabrani je uzorak predstavljao cijelu industriju Unije, a ne samo specifičnu skupinu trgovačkih društava, kako je tvrdila dotična stranka. Nadalje, članak 17. stavak 1. Osnovne uredbe posebno omogućava odabir uzorka kako bi se utvrdila šteta. Stoga je ova tvrdnja bila neutemeljena te je odbačena.

(30)

Nakon konačne objave, ista zainteresirana stranka osporavala je činjenicu da je zemljopisna rasprostranjenost uzeta u obzir za odabir uzorka, tvrdeći da je Unija jedinstveno tržište i da članak 17. stavak 1. Osnovne uredbe može odobriti samo odabir uzorka koji se temelji na najvećem reprezentativnom obujmu.

(31)

U pogledu tvrdnje o korištenju kriterija zemljopisne rasprostranjenosti, smatra se da je ovo podijeljena industrija te kako bi se ocijenila reprezentativnost odabranih trgovačkih društava, zemljopisna rasprostranjenost proizvođačâ među državama članicama korištena je kao bi odražavala različite situacije koje se mogu susresti u Uniji. Uzorak obuhvaća države članice u kojima se proizvodi otprilike 90 % proizvodnje Unije. Nakon povlačenja poljskog trgovačkog društava, ta je razina ostala visoka na otprilike 80 %. Stoga je metodologija koju je Komisija primijenila osigurala reprezentativnost uzorka u pogledu proizvodnje Unije kao cjeline i bila je u skladu s člankom 17. stavkom 1. Osnovne uredbe. Stoga je tvrdnja odbačena.

(32)

Nakon konačne objave, jedna zainteresirana stranka je tvrdila da su samo mala i srednja trgovačka društava odabrana u uzorak proizvođačâ uz Unije, a koja su navodno imala više troškove i cijene od velikih kineskih trgovačkih društava.

(33)

Taj argument nije potkrijepljen nikakvim dokazima. Napominje se da je uzorak uključivao trgovačka društva iz svih segmenata. Nadalje, ostali čimbenici, osim veličine trgovačkog društva, mogu utjecati na troškove, kao što su sirovine, amortizacija ili iskorištenost kapaciteta.

(34)

Jedna zainteresirana stranka je tvrdila da nedostatak podataka u pogledu identiteta podnositelja pritužbe nije omogućio zainteresiranim strankama potpuno korištenje svojih prava na obranu. Također se tvrdilo da, s obzirom da neki proizvođači nisu zatražili zadržavanje svojih naziva, zahtjev za anonimnosti nije bio opravdan.

(35)

Jedna stranka je ponovila svoju tvrdnju da nije bilo pravnih razloga koji bi omogućili povjerljivost u pogledu naziva većine proizvođača podnositelja pritužbe, kao i društava koja podupiru pritužbu. Posebno se tvrdilo da nikakvi dokazi u potporu zahtjeva za povjerljivosti nisu bili uključeni u spis otvoren za pregled zainteresiranim strankama. Nadalje se tvrdilo da je nepoznavanje identiteta trgovačkih društava u uzorku značilo da ostale zainteresirane stranke nisu mogle komentirati točnost procjene mikropokazatelja.

(36)

Kao odgovor na konačnu objavu, ista je stranka postavila pitanje jesu li sva povezana trgovačka društava proizvođača u uzorku dostavila odgovor na upitnik.

(37)

Podsjeća se da članak 19. Osnovne uredbe omogućava zaštitu povjerljivih podataka u okolnostima kada bi njihovo objavljivanje davalo znatne komparativne prednosti konkurentu ili bi imalo značajne štetne učinke na osobu koja daje podatke ili na osobu od koje je primila podatke. Velika većina podnositelja pritužbe željela je da njihov identitet ostane povjerljiv i dostavila je dostatne dokaze koji pokazuju da je zaista postojala velika mogućnost protumjere, između ostalog, u obliku gubitka prodaje za te proizvođače u slučaju objavljivanja njihovih naziva. Službe Komisije su stoga prihvatile zahtjev tih trgovačkih društava.

(38)

U pogledu tvrdnje da neki proizvođači nisu zatražili povjerljivost svojeg naziva, treba napomenuti da ta činjenica ne utječe na pravo ostalih trgovačkih društava za zatraže takvo postupanje kada se dostave dostatni razlozi. Ocjena takvih zahtjeva napravljena je za svaki slučaj posebno i stoga je tvrdnja odbačena.

(39)

U pogledu pitanja jesu li sva povezana trgovačka društva proizvođača iz Unije u uzorku dostavila odgovor na upitnik, treba napomenuti da načelno izostanak odgovora od povezanog proizvođača iz Unije kao takav ne bi nužno spriječio Komisiju od donošenja pouzdanih zaključaka o šteti pod uvjetom da se dostavljeni odgovori na upitnik mogu provjeriti. To bi posebno bio slučaj kada su povezana trgovačka društva zasebni pravni subjekti sa zasebnim računovodstvom.

(40)

Jedna stranka koja zastupa interese proizvođača izvoznika tvrdila je da je uvoz dotičnog proizvoda iz Turske trebalo uključiti u opseg ovog ispitnog postupka.

(41)

Što se tiče neuključivanja uvoza podrijetlom iz Turske u pritužbu, treba napomenuti da u fazi pokretanja postupka nije bilo dokaza o dampingu, šteti i uzročno-posljedičnoj vezi iz te zemlje čime bi se opravdalo pokretanje antidampinškog postupka za taj uvoz. Tvrdnja da je Turska trebala biti uključena u opseg ispitnog postupka je, stoga, odbačena.

(42)

Nakon uvođenja privremenih mjera, jedna zainteresirana stranka je navela da je bilo promjena u oznakama KN koje obuhvaćaju dotični proizvod sadržan u Uredbi o uvođenju privremenih mjera u usporedbi s oznakama u obavijesti o pokretanju postupka i raspitivala se o razlozima za te razlike i jesu li uzrokovale promjenu u opsegu proizvoda.

(43)

U tom kontekstu se naglašava da razlike između oznaka KN navedenih u Uredbi o uvođenju privremenih mjera i oznaka navedenih u obavijesti o pokretanju postupka nisu povezane s promjenom definicije proizvoda ili opsega ispitnog postupka. Izmjene ne mijenjaju obuhvaćene vrsta pločica, nego se jednostavno odnose na potrebu da se u obzir uzmu opće promjene kombinirane nomenklature, kako je predviđeno Uredbom Komisije (EU) br. 861/2010 koja se primjenjuje od 1. siječnja 2011. (5).

(44)

Zainteresirana stranka zatražila je da se određeni keramički mozaici isključe iz opsega proizvoda. Stranka je tvrdila da bi u slučaju uvođenja mjera ta kategorija dotičnog proizvoda izgubila na konkurentnosti u odnosu na ostale proizvode s kojima se može zamijeniti i da, u svakom slučaju, nema dampinga u ovom konkretnom segmentu.

(45)

U vezi s ovom tvrdnjom, ispitni postupak je pokazao da, s obzirom da keramički mozaici i ostale vrste keramičkih pločica imaju jednaka osnovna fizička i tehnička svojstva, revizija opsega proizvoda nije opravdana. Što se tiče izostanka dampinga u tom segmentu, što nije potkrijepljeno nikakvim dokazima, analiza dampinga i štete mora odražavati stanje za cjelokupni dotični proizvod. U tim je okolnostima ta tvrdnja odbačena.

(46)

S obzirom na gore navedeno i u nedostatku bilo kakvih daljnjih komentara u pogledu dotičnog proizvoda i istovjetnog proizvoda, potvrđuju se uvodne izjave 25. do 32. Uredbe o uvođenju privremenih mjera.

(47)

U izostanku bilo kakvih daljnjih komentara ili nalaza o tretmanu tržišnog gospodarstva, potvrđuju se zaključci određeni u uvodnim izjavama 33. do 40. Privremene uredbe.

(48)

Nikakvi komentari nisu primljeni u pogledu odluke o dodjeljivanju ili odbijanju IT-a pojedinim trgovačkim društvima.

(49)

Međutim, dva uvoznika postavila su pitanje valjanosti Komisijine analize o IT-u u cjelini, tvrdeći da Unija na godišnjoj razini dodjeljuje subvencije putem programa strukturnih fondova.

(50)

U tom pogledu se napominje da članak 9. stavak 5. Osnovne uredbe određuje uvjete koje treba ispuniti za dobivanje statusa IT-a. Navodno postojanje subvencioniranje u Uniji nije važno za potrebe tog ispitivanja. Stoga se ta tvrdnja odbacuje te se zadržavaju zaključci određeni u uvodnim izjavama 41. do 44. Privremene uredbe.

(51)

Zahtjevi za II primljeni su od osam proizvođača izvoznika koji surađuju prema članku 17. stavku 3. Osnovne uredbe. Odlučeno je provesti II za jednog proizvođača izvoznika, Kito Group, jer to nije bilo bespotrebno teško. Ta grupacije je predstavljala daleko najveći obujam izvoza osam proizvođača koji su zatražili II.

(52)

Ta grupacija zatražila je IT. Nakon ispitivanja tog zahtjeva, prvotno je predloženo dodijeliti IT grupaciji Kito Group, jer nisu utvrđeni nikakvi razlozi zašto ta grupacija ne bi trebala dobiti IT.

(53)

Nakon konačne objave, podnositelj pritužbe je tvrdio da se ne čini kako članak 17. stavak 3. Osnovne uredbe dopušta ograničeni broj zahtjeva za II u slučajevima kada se prime brojni zahtjevi. Podnositelj pritužbe je tvrdio da je taj stav potkrijepljen brojnim prethodnim antidampinškim ispitnim postupcima. U tom pogledu se napominje da je mjerilo iz članka 17. stavka 3. Osnovne uredbe za ispitivanje zahtjeva za II vidjeti bi li ta ispitivanja bila bespotrebno teška i spriječila pravovremeni dovršetak ispitnog postupka. U ovom ispitnom postupku i kako je navedeno u uvodnoj izjavi 51., ispitivanje jednog od osam zahtjeva za II nije bilo bespotrebno teško. S obzirom na prethodne ispitne postupke kada su se rješavali zahtjevi za II, napominje se da prirodu takvih zahtjeva i potrebu za pravovremenim dovršetkom ispitnog postupka treba ocijeniti za svaki slučaj posebno. S obzirom na gore navedeno odbacuju se tvrdnje podnositelja pritužbe.

(54)

Nakon konačne objave, primljeni su podaci i dokazi da Kito Group možda nije prijavio sva povezana trgovačka društva grupacije tako da nalazi o grupaciji možda nisu potpuni. Grupaciji je pružena mogućnost komentiranja te informacije te je obaviještena da bi se mogao primijeniti članak 18. Osnovne uredbe. U odgovoru na to, grupacija je potvrdila da zaista nije prijavila dva povezana trgovačka društva u svojem odgovoru na antidampinški ispitni postupak, ali je tvrdila da, s obzirom da se radilo samo o previdu bez posljedice, jer nije uključena u proizvodnju i/ili komercijalizaciju dotičnog proizvoda, to ne bi trebalo utjecati na nalaze. Međutim, činjenica da postojanje ta dva trgovačka društva nije prijavljeno, nije omogućila odgovarajuću ocjenu i provjeru aktivnosti grupacije u odnosu na dotični proizvod. U tim okolnostima se zaključuje da grupacija nije dostavila potrebne podatke u odgovarajućim rokovima i stoga se nalazi za trgovačko društvo donose na temelju raspoloživih činjenica u skladu s člankom 18. Osnovne uredbe.

(55)

Dva uvoznika su dostavila komentare protiv izbora Sjedinjenih Američkih Država („SAD”) kao analogne zemlje, tvrdeći da SAD nije prihvatljiva analogna zemlja zbog neznatne vlastite proizvodnje i nekonkurentnosti na svjetskom tržištu. Nadalje su tvrdili da je SAD odabran na neobjektivan način te da je nedostatak alternativnih analognih zemalja stvorio neprimjereni pritisak udruženja proizvođača iz Unije na proizvođače iz ostalih mogućih analognih zemalja kako bi obeshrabrili njihovu moguću suradnju. Dva uvoznika su tvrdila da je Komisija zanemarila podatke iz brojnih mogućih zemalja koje bi surađivale i da nisu razmotreni javno dostupni podaci nacionalnih i međunarodnih udruženja proizvođača u trećim zemljama.

(56)

Uzimajući u obzir najprije zadnji argument, podsjeća se da su za provedbu ispitnog postupka o razini dampinga potrebni podaci koji se odnose na pojedino trgovačko društvo. Stoga je ovaj argument odbačen.

(57)

U pogledu navoda o neprimjerenom pritisku udruženja proizvođača iz Unije kako bi obeshrabrili suradnju, napominje se da nisu dostavljeni nikakvi dokazi. Stoga je te komentare trebalo zanemariti.

(58)

Nadalje, ti uvoznici su tvrdili da godišnji obujam proizvodnje keramičkih pločica u SAD-u otprilike iznosi 60 milijuna m2, a ne 600 milijuna m2, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 51. Privremene uredbe. To je provjereno i utvrđeno je da je točno.

(59)

U pogledu primjerenosti SAD-a kao analogne zemlje s obzirom na značajno nižu razinu proizvodnje, treba napomenuti da je američko tržište vrlo konkurentno. Postoji nekoliko lokalnih trgovačkih društava za proizvodnju, a količine uvoza su značajne. Nadalje, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 52. Privremene uredbe, nema dokaza ni o kakvim netarifnim preprekama koje bi bitno ometale tržišno natjecanje na tržištu. U tim okolnostima, unatoč manjem obujmu proizvodnje, ukupni zaključak o primjerenosti SAD-a kao analogne zemlje ostaje nepromijenjen.

(60)

Dva uvoznika su tvrdila da su jedinične prodajne cijene pločica proizvedenih u SAD-u na domaćem tržištu bile puno veće nego na tržištu Unije i, u usporedbi s izvoznim cijenama, omogućuju postojanje dampinških praksa. Utvrđeno je da je taj argument nevažan za potrebe ovog postupka, jer svi takvi navodi, pod pretpostavkom da za njih ima dokaza prima facie, mogu se detaljno ispitati samo u zasebnom antidampinškom postupku koji se odnosi na SAD. Stoga je zanemaren.

(61)

Ti uvoznici su, nadalje, tvrdili da je američki proizvođač koji surađuje u vlasništvu proizvođača iz Unije ili je povezan s njima, te je tako ispitni postupak bio pogrešan jer dobiveni podaci nisu bili nezavisni.

(62)

Podsjeća se da su podaci koje je dostavio američki proizvođač koji surađuje provjereni na licu mjesta. Stoga je utvrđeno da je ta tvrdnja bila nevažna i zanemarena je.

(63)

Nadalje, ti uvoznici su tvrdili da je obujam američkog izvoza ograničen. Smatralo se da je taj argument nevažan za odabir analogne zemlje, jer se podaci analogne zemlje koriste za utvrđivanje uobičajene vrijednosti, a ne izvoznih cijena. Stoga je tvrdnja odbačena.

(64)

Konačno su isti uvoznici tvrdili da zadržavanje povjerljivosti u pogledu identiteta, obujma, vrijednosti i količine proizvodnje analognog proizvođača koji surađuje nije opravdano. Podsjeća se da je analogni proizvođač koji surađuje zatražio povjerljivost zbog straha od protumjera u trgovini te je utvrđeno da je zahtjev opravdan. Štoviše, ne može se isključiti da bi navođenje bilo kojih podataka koji uvoznici traže, čak i u rasponima, moglo dovesti do utvrđivanja proizvođača iz analogne zemlje. Stoga je tvrdnja uvoznikâ zanemarena.

(65)

Nakon konačne objave, dva gore navedena uvoznika ponovila su određeni broj svojih gore navedenih tvrdnji, no nisu dostavili nikakve daljnje potkrijepljene dokaze. U tim su okolnostima njihove tvrdnje odbačene.

(66)

Nadalje, ta dva uvoznika su tvrdila i da je, s obzirom na to da američkog proizvođača koji surađuje navodno kontrolira proizvođač iz Unije, izbor američkog trgovačkog društva kao odgovarajućeg proizvođača iz analogne zemlje pogrešan. Posebno su tvrdili da američko trgovačko društvo nije ekonomski nezavisno i stoga ne može služiti kao mjerilo za damping. Uvoznici citiraju članak 2. stavak 1. treći i četvrti podstavak Osnovne uredbe kao opravdanje za svoju tvrdnju. U odgovoru na tu tvrdnju, najprije se mora reći da je, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 23. Privremene uredbe i donjoj uvodnoj izjavi 69., američki proizvođač koji surađuje zatražio anonimnost i taj je zahtjev odobren. U tim okolnostima ne može se potvrditi ili odbaciti postojanje odnosa između američkog trgovačkog društva i proizvođača iz Unije. Međutim, napominje se da se gore navedene odredbe osnovne Uredbe odnose na to kako treba postupati s prodajnim cijenama trgovačkog društva iz ispitnog postupka kada prodaje robu povezanoj stranci. Te odredbe ne odnose se na pitanje mogućeg odnosa između proizvođača iz analogne zemlje i proizvođača iz Unije. U tim je okolnostima tvrdnja odbačena.

(67)

Nakon konačne objave udruženje uvoznika dostavilo je brojne tvrdnje. Prvo, tvrdilo je da je zbog navodno malog obujma prodaje američkih proizvođača na domaćem tržištu u usporedbi s kineskim izvozom u Uniju SAD odabran kao neodgovarajuća analogna zemlja. U tom pogledu, prilikom ispitivanja mogućih analognih zemalja, jedan od ispitanih elemenata je, između ostalog, razina tržišnog natjecanja u tim zemljama. Kako bi se postigle slične razine domaće prodaje domaće industrije i uvoza iz zemlje iz ispitnog postupka, nije nužno smatrati neku zemlju odgovarajućom analognom zemljom. U pogledu tih tvrdnja, za ovaj ispitni postupak i kako je navedeno u uvodnoj izjavi 59., utvrđeno je da je američko tržište dostatno konkurentno da bude odgovarajući izbor. U tim je okolnostima ta tvrdnja odbačena.

(68)

Udruženje uvoznika je, također, tvrdilo da ne smatra kako je činjenica, da je uvoz na američko tržište značajan, važna za odabir SAD-a kao analogne zemlje. U pogledu te tvrdnje, treba napomenuti da je razina uvoza doista jedan od važnih čimbenika koji se ispituju kod odabira odgovarajuću analogne zemlje. Kombinacija domaće proizvodnje i velikog obujma uvoza doprinose konkurentnom tržištu kako je navedeno u uvodnoj izjavi 59. U tim je okolnostima ta tvrdnja odbačena.

(69)

Udruženje uvoznika je, također, pitalo koje je dokaze dostavio proizvođač koji surađuje iz analogne zemlje kako bi dokazao rizik od trgovinskih protumjera kako je navedeno u uvodnoj izjavi 64. U tom pogledu je američko trgovačko društvo ukazalo na to da na američkom tržištu postoje brojni kineski proizvođači izvoznici s kojima se američko trgovačko društvo natječe za iste kupce. U tim okolnostima je američko trgovačko društvo navelo da se boji trgovinskih protumjera u slučaju otkrivanja njegova identiteta. U pogledu dokaza dostavljenih kako bi se pokazao rizik od protumjera, treba napomenuti kako se smatra da je mogući rizik, koji proizlazi iz činjenice da se američko trgovačko društvo i kineski proizvođači izvoznici koji posluju na američkom tržištu natječu za iste kupce, vjerodostojan. U tim okolnostima je prihvaćen zahtjev trgovačkog društva za anonimnosti.

(70)

Udruženje je, također, tvrdilo da, s obzirom na to da je prosječna domaća prodajna cijena u SAD-u keramičkih pločica proizvedenih na domaćem tržištu navodno nekoliko puta veća od cijene uvoza u Uniju iz Kine, američki proizvod nije „istovjetni proizvod” u odnosu na uvezeni proizvod iz Kine. U tom pogledu, ne može se zbog činjenice da se te dvije cijene razlikuju smatrati da američki proizvod nije istovjetan dotičnom proizvodu. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 32. Privremene uredbe, utvrđeno je da dotični proizvod i, između ostalog, proizvod koji se proizvodi i prodaje na domaćem tržištu SAD-a imaju ista osnovna fizička i tehnička svojstva, kao i istu osnovnu upotrebu. U tim okolnostima smatraju se istovjetnima u smislu članka 1. stavka 4. Osnovne uredbe. Tvrdnja udruženja se stoga odbacuje.

(71)

Konačno, udruženje je pitalo zašto se Unije nije razmatrala kao odgovarajuća analogna zemlja zbog izostanka suradnje iz trećih zemalja, osim SAD-a. U tom pogledu, s obzirom da je utvrđeno kako je SAD odgovarajuća analogna zemlja, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 59., nije se javila potreba za ispitivanjem mogućih ostalih odgovarajućih tržišta. Tvrdnja udruženja se stoga odbacuje.

(72)

U izostanku daljnjih komentara, potvrđuje se da je izbor SAD-a kao analogne zemlje primjeren i razuman u skladu s člankom 2. stavkom 7. točkom (a) Osnovne uredbe i potvrđuju se uvodne izjave 45. do 54. Privremene uredbe.

(73)

Dva uvoznika su tvrdila da bez podataka o proizvodnji američkog proizvođača u pogledu obujma, zainteresirane stranke ne mogu provjeriti mogu li zbog ekonomije razmjera postojati značajne razlike u troškovima proizvodnje američkog proizvođača u usporedbi s kineskim proizvođačima u uzorku koji godišnje proizvode više od 10 milijuna m2 keramičkih pločica. Nadalje, ti uvoznici su tvrdili da se obujam proizvodnje analognog proizvođača i kineskih proizvođača ne može usporediti s obzirom na mali obujam proizvodnje analognog proizvođača ili u analognoj zemlji. Podsjeća se da je obujam proizvodnje analognog proizvođača koji surađuje povjerljiv te se, stoga, ne može objaviti. Također se podsjeća da je kineska industrija jako podijeljena i uglavnom je čine mala i srednja poduzeća. Stoga je utvrđeno da argumenti nisu potkrijepljeni.

(74)

Ti uvoznici ukazali su na to da je, s obzirom na to da prema drugom podstavku članka 2. stavka 1. Osnovne uredbe uobičajenu vrijednost treba temeljiti na cijenama „drugih prodavatelja ili proizvođača”, utvrđivanje uobičajene vrijednosti na temelju podataka jednog trgovačkog društva bilo pogrešno.

(75)

U tom pogledu se podsjeća da se ovaj postupak odnosi na uvoz iz zemlje bez tržišnog gospodarstva kada uobičajenu vrijednost treba utvrditi u skladu s člankom 2. stavkom 7. točkom (a) Osnovne uredbe. Stoga je ova tvrdnja odbačena.

(76)

Nakon konačne objave, udruženje uvoznika je navelo da smatra kako se uobičajena vrijednost u analognoj zemlji nije mogla temeljiti na podacima koje je dostavilo jedno trgovačko društvo. Međutim, zbog razloga određenih u uvodnoj izjavi 75, ova je tvrdnja odbačena.

(77)

Konačno, ti uvoznici su tvrdili da proizvod analognog proizvođača nije bio reprezentativan s obzirom na to da se odnosio isključivo na segment s višim cijenama. Budući da je analognom proizvođaču odobren zahtjev za povjerljivost, taj navod nije niti potvrđen niti odbačen. U svakom slučaju, čak i da je tvrdnja točna, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 61. Privremene uredbe, prilagodbe su, prema potrebi, napravljene radi izračuna uobičajene vrijednosti kako bi se u obzir uzele sve vrste pločica, uključujući proizvode koji se ponovno prodaju pod drugom markom (resale branding). Stoga je utvrđeno da ova tvrdnja nije opravdana te je odbačena.

(78)

Nakon konačne objave, jedan proizvođač izvoznik je tvrdio da su službe Komisije pogrešno razvrstale prodaju određenih vrsta keramičkih pločica u Uniji tijekom RIP-a i da na odgovarajući način treba ispraviti dampinšku maržu trgovačkog društva. U tom pogledu je tijekom posjeta radi provjere u poslovnim prostorijama trgovačkog društva utvrđeno da je trgovačko društvo pogrešno razvrstalo određene keramičke pločice te je trgovačko društvo o tome obaviješteno. One su zatim ispravno ponovno razvrstane radi izrade točnog izračuna dampinga. U tim okolnostima je tvrdnja trgovačkog društva odbačena.

(79)

Nakon konačne objave je isti proizvođač izvoznik tvrdio da su određeni poslovi izvozne prodaje u Uniji tijekom RIP-a zanemareni prilikom izračuna dampinške marže trgovačkog društva. U tom pogledu je utvrđeno da su ti poslovi zanemareni, jer su datumi računa padali nakon isteka RIP-a. U tim okolnostima je tvrdnja trgovačkog društva odbačena.

(80)

U izostanku bilo kakvih komentara u pogledu izvoznih cijena, potvrđuje se uvodna izjava 59. Privremene uredbe.

(81)

Dostavljeni su komentari o usporedbi između uobičajene vrijednosti i izvozne cijene.

(82)

Jedan proizvođač izvoznik je tvrdio da za izračun njegove vrijednosti CIF u obzir treba uzeti činjenicu da je izvozna prodaje ostvarena preko nepovezanih trgovaca. Utvrđeno je da je ova tvrdnja bila opravdana te su naknadno ponovno izračunate vrijednosti CIF za tog izvoznika. Nakon konačne objave, podnositelj pritužbe je tvrdio da nije trebalo ponovno izračunavati te cijene, jer podaci koje su dostavili nepovezani trgovci nisu bili pouzdani s obzirom na to da su navodno samo neki trgovci preko kojih je proizvođač izvoznik izvršio prodaju dostavili podatke. U tom pogledu je utvrđeno da su svi nepovezani trgovci putem kojih je proizvođač izvoznik izvršio prodaju dostavili podatke o cijenama. U tim je okolnostima tvrdnja odbačena.

(83)

Drugi proizvođač izvoznik je tvrdio da troškovi osiguranja nisu ispravno uzeti u obzir kod izračuna njegove vrijednosti CIF. Utvrđeno je da je ova tvrdnja bila opravdana te su na odgovarajući način ispravljene vrijednosti CIF za tog izvoznika.

(84)

Jedna skupina trgovačkih društava izvoznika je tvrdila da su troškovi osiguranja uključeni u njihove vrijednosti CIF bili pogrešno izračunati. Utvrđeno je da je ova tvrdnja bila opravdana te su ponovno izračunate vrijednosti CIF. Osim toga, utvrđeno je da za jedno trgovačko društvo iz te skupine manipulativni troškovi nisu uzeti u obzir kod izračuna vrijednosti na razini franko tvornica. To je, također, ispravljeno.

(85)

Dva uvoznika su tvrdila da je kod izračuna izvoznih cijena u obzir trebalo uzeti kretanja deviznog tečaja američkog dolara tijekom RIP-a. Međutim, podsjeća se da su, u skladu sa standardnom praksom Komisije, mjesečni devizni tečajevi korišteni za konverzije valuta tijekom RIP-a. Stoga su kretanja deviznog tečaja tijekom RIP-a, zapravo, uzeta u obzir.

(86)

Nakon konačne objave, jedan proizvođač izvoznik je tvrdio da je, s obzirom na to da se uobičajena vrijednost temeljila na podacima jednog proizvođača iz analogne zemlje i stoga se konkretni podaci nisu mogli objaviti zbog povjerljivosti podataka, važno osigurati provedbu prilagodba, prema potrebi, kako bi se osigurala usporedivost proizvoda za potrebe izračuna dampinga. U tom pogledu, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 61. Privremene uredbe, prilagodbe su, prema potrebi, napravljene kako bi se osigurala primjerena usporedba između uobičajene vrijednosti i izvozne cijene.

(87)

Nakon konačne objave, dva uvoznika su tvrdila da američki proizvođač koji surađuje opskrbljuje isključivo sektor skupih keramičkih pločica, dok kineski proizvođači izvoznici pokrivaju segment niskih cijena. U pogledu osiguranja primjerene usporedbe između uobičajene vrijednosti i izvozne cijene, ti su uvoznici tvrdili da nisu obaviješteni o potrebnim prilagodbama prema članku 2. stavku 10. osnovne Uredbe. U tom pogledu se napominje da su u uvodnoj izjavi 61. privremene Uredbe objašnjene prilagodbe koje su napravljene kako bi se osigurala primjerena usporedba.

(88)

Uzimajući u obzir sve gore navedene komentare, konačne dampinške marže za proizvođače u uzorku koji surađuju, izražene kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznose kako slijedi:

(89)

Kao rezultat promjena u izračunu dampinških marža kako je navedeno u uvodnoj izjavi 88., ponderirana prosječna dampinška marža uzorka, koja se temelji na dampinškim maržama četiri proizvođača izvoznika u uzorku koji surađuju, iznosi 30,6 %. U tom kontekstu, napominje se da je za Heyuan Becarry Co. Ltd, kojemu nije odobren niti MET niti IT, dampinška marža izračunata na način opisan u uvodnoj izjavi 88. privremene Uredbe. U skladu s prvom rečenicom članka 9. stavka 6. osnovne Uredbe, ta je dampinška marža korištena za izračun ponderirane prosječne dampinške marže stranaka u uzorku, koja se primjenjuje na proizvođače izvoznike koji nisu odabrani u uzorak. Nadalje, s obzirom da društvu Heyuan Becarry Co. Ltd nije odobren MET te je utvrđeno da su njegove odluke o izvoznoj prodaji podlijegale znatnom uplitanju države, pristojba koja se primjenjuje na uvoz od društva Heyuan Becarry Co. Ltd treba biti jednaka pristojbi koja se primjenjuje na uvoz od ostalih izvoznika koji surađuju, a nisu odabrani u uzorak.

(90)

U pogledu metode izračuna dampinške marže za društvo Heyuan Becarry Co. Ltd, koje je, kako je prethodno navedeno, bilo proizvođač izvoznik koji surađuje i koji je uključen u uzorak, ali mu nije odobren IT, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 65.Privremene uredbe, upućivanje u toj uvodnoj izjavi na uvodnu izjavu 64. Privremene uredbe trebalo bi se, zapravo, odnositi na uvodnu izjavu 62.

(91)

Za trgovačko društvo navedeno u uvodnim izjavama 51. do 54. koje je individualno ispitano, s obzirom na primjenu članka 18. Osnovne uredbe, primijenit će se dampinška marža na području cijele zemlje.

(92)

U izostanku bilo kakvih komentara u pogledu izračuna dampinške marže za sve ostale proizvođače izvoznike, potvrđuju se uvodne izjave 66. do 67. Privremene uredbe.

(93)

Uzimajući u obzir komentare izražene u uvodnim izjavama 81. do 85., marža dampinga na području cijele zemlje utvrđena je na 69,7 %.

(94)

Primljeni su brojni navodi u kojima se tvrdilo da su 13 proizvođača izvoznika koji su imali koristi od ponderirane prosječne privremene pristojbe na temelju privremene Uredbe, iz Priloga ovoj Uredbi, bili samo trgovci, a ne proizvođači te ih, stoga, nije trebalo uključiti u Prilog.

(95)

Nakon daljnjeg ispitivanja je utvrđeno da su ti navodi bili točni u slučaju pet trgovačkih društava. Ta trgovačka društva obaviještena su o namjeri da ih se ukloni iz odgovarajućeg Priloga i pružena im je mogućnost komentiranja. Tri od tih trgovačkih društava nisu dostavila dodatne komentare, dok su dva trgovačka društava iznijela daljnje tvrdnje o tom pitanju. Te daljnje tvrdnje nisu sadržavale dokaze prima facie koji pokazuju da su ta trgovačka društva bila de facto proizvođači izvoznici dotičnog proizvoda i stoga su odbačene. Tih pet trgovačkih društava na odgovarajući je način uklonjeno s popisa trgovačkih društava koja imaju koristi od ponderirane prosječne konačne pristojbe.

(96)

Nakon objave privremenih nalaza, odnos između skupine dva proizvođača izvoznika koji surađuju navodno je prekinuta zbog promjena u vlasničkoj strukturi. Kao rezultat toga, jedno od tih trgovačkih društava zatražilo je individualnu pristojbu nezavisno od pristojbe drugog trgovačkog društva.

(97)

Iz dostavljenih podataka se čini da su poveznice između ta dva trgovačka društva prekinute nakon RIP-a. Učinak ove navodne podjele u strukturi grupacije, kao i zahtjev jednog od trgovačkih društava za odobravanje utvrđene individualne stope pristojbe trebalo bi detaljno revidirati. U tom pogledu, ako jedno ili oba trgovačka društva zatraže reviziju stanja nakon te navodne podjele, to se može razmotriti pravovremeno u skladu s Osnovnom uredbom. U tim okolnostima, odbačen je zahtjev trgovačkog društva za dobivanje individualne pristojbe utvrđene u ovom ispitnom postupku.

(98)

Nakon konačne objave, podnositelj pritužbe je tvrdio da za jednog od povezanih proizvođača izvoznika iz uvodne izjave 97. treba izračunati zasebnu pristojbu, jer nije bilo dokaza da je primjenjivao damping na višoj razini od drugog proizvođača izvoznika. U tom pogledu, treba napomenuti da bi proizvođačima izvoznicima koji su povezani tijekom RIP-a ispitnog postupka neizračunavanje njihove ponderirane prosječne dampinške marže i pristojbe ostavilo prostora za izbjegavanje pristojba od strane proizvođača izvoznika koji podliježe većoj pristojbi. S obzirom na to da je utvrđeno da su proizvođači izvoznici u ovom ispitnom postupku bili povezani tijekom RIP-a, nema razloga za utvrđivanje zasebnih pristojba za svakog od njih. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 97., ako jedno ili oba trgovačka društva zatraže reviziju stanja nakon njihove navodne podjele, to se može razmotriti u skladu s Osnovnom uredbom. U tim okolnostima odbačen je zahtjev podnositelja pritužbe.

(99)

U izostanku komentara ili novih nalaza u pogledu proizvodnje Unije i industrije Unije, potvrđuju se zaključci u uvodnim izjavama 68. do 70. Privremene uredbe.

(100)

U izostanku komentara ili nalaza u pogledu potrošnje Unije, potvrđuju se zaključci u uvodnim izjavama 71. i 72. Privremene uredbe.

(101)

Jedna zainteresirana stranka postavila je pitanje analize uvoza tvrdeći da su i u pritužbi i u Privremenoj uredbi nedostajali podaci o obujmu uvoza i da je mjera u m2 mjera područja, a ne obujma.

(102)

Druga zainteresirana stranka je tvrdila da razvoj cijene i obujma uvoza iz Kine prikazuje samo uobičajene fluktuacije trgovine i stoga ne mogu biti pokazatelj ponašanja kineskih izvoznika u pogledu dampinga.

(103)

Nakon konačne objave, jedna stanka je postavila pitanja pouzdanosti statističkih podataka Eurostata tvrdeći da su stvarne kineske uvozne cijene više te se, stoga, mogu usporediti s uvoznim cijenama iz ostalih trećih zemalja. Osim toga, tvrdila je da bi to utjecalo na utvrđene dampinške marže.

(104)

Druga zainteresirana stranka je tvrdila da je njezina vlastita analiza statističkih podataka Eurostata u pogledu tržišnog obujma i uvozne cijene bila nešto drukčija od analize u Privremenoj uredbi i da te nalaze treba izmijeniti na odgovarajući način.

(105)

Druga zainteresirana stranka je tvrdila da službe Komisije nisu uzele u obzir povećanje cijena kineskog uvoza koje se dogodilo nakon RIP-a, odnosno 2010.

(106)

U pogledu tvrdnje o jedinici mjere korištenoj za utvrđivanje obujma uvoza, pojam „obujam” iz članka 3. stavka 2. Osnovne uredbe odnosi se na količinu, a ne na „kubični obujam”. Za svaki proizvod treba koristiti najreprezentativniju jedinicu mjere. Što se tiče dotičnog proizvoda, subjekti na svjetskom tržištu stalno koriste kvadratne metre (m2). Stoga se ta jedinica smatra najprimjerenijom za potrebe ovog ispitnog postupka i tvrdnja je u tom pogledu odbačena.

(107)

U pogledu razvoja cijena i obujma uvoza iz Kine, istina je da su razlike ograničene kad se razmatraju u apsolutnom smislu. Kineski uvoz smanjio se za 3 % tijekom razmatranog razdoblja. Međutim, zaključke o obujmu kineskog uvoza trebalo je staviti u kontekst ukupnog smanjenja potrošnje na tržištu Unije. Činjenica da se kineski uvoz smanjio samo za 3 % tijekom tog razdoblja kada je ukupna potrošnja pala za 29 % jasno je utjecala na njegovu prisutnost na tržištu Unije. Održavanje stabilnosti uvoza stoga je omogućilo kineskom uvozu povećanje tržišnog udjela u razdoblju kad se kod ostalih subjekata smanjio.

(108)

U pogledu kretanja kineskih cijena, prosječne uvozne cijene navedene u uvodnoj izjavi 73. Privremene uredbe temeljile su se na statističkim podacima Eurostata. Postavljena su pitanja o točnosti prosječnih uvoznih cijena prema određenim državama članicama, ali nisu potvrđene nikakve promjene u službenim statističkim podacima. U svakom slučaju, podsjeća se da su podaci Eurostata korišteni samo za utvrđivanje općih kretanja i da, čak i ako su kineske uvozne cijene bile prilagođene prema gore, stanje štete u cjelini još uvijek bi ostalo isto s visokim maržama za sniženje prodajnih i ciljnih cijena. U tom kontekstu treba napomenuti da za izračun marža štete i dampinga nisu korišteni podaci Eurostata. Korišteni su samo provjereni podaci posjećenih trgovačkih društava kako bi se utvrdila razina marža. Stoga, čak i ako bi se utvrdile razlike u statističkim podacima, to ne bi utjecalo na objavljenu razinu marža.

(109)

Što se tiče tvrdnje da službe Komisije nisu uzele u obzir podatke Eurostata iz 2010., taj se argument ne može potvrditi s obzirom na to da su brojke za RIP uključivale prvo tromjesečje 2010. U pogledu drugog do četvrtog tromjesečja 2010., treba napomenuti da se te brojke odnose na razdoblje nakon RIP-a koje ne treba uzeti u razmatranje. Nadalje, čak i da su se one trebale uzeti u obzir, statistički podaci o uvozu pokazuju da su se povećale i uvozne cijene iz trećih zemalja, što pokazuje da je to bio opći trend i da se nije odnosio samo na kineski uvoz.

(110)

Podsjeća se da je u privremenoj fazi, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 76. Privremene uredbe, sniženje cijena definirano kao ponderirane prosječne prodajne cijene proizvođača iz Unije za nepovezane kupce na tržištu Unije, prilagođene razini franko tvornica, uspoređene prema vrsti proizvoda s odgovarajućim ponderiranim prosječnim cijenama uvoza iz Kine za prvog nezavisnog kupca na tržištu Unije, utvrđenima na osnovi CIF s odgovarajućim prilagodbama za postojeće carine, troškove nakon uvoza i razinu trgovine.

(111)

Jedna stranka je tvrdila da izračuni dostavljeni strankama u pogledu izračuna izvozne cijene nisu odgovarali objašnjenju danom u uvodnoj izjavi 76. Privremene uredbe. Nakon provjere je potvrđeno da u toj uvodnoj izjavi postoji pogreška u tekstu. Naime, u privremenoj fazi je prilagodba na razini trgovine napravljena za prodajne cijene proizvođačâ iz Unije na razini franko tvornica nepovezanim kupcima na tržištu Unije te nikakva prilagodba za troškove nakon uvoza nije napravljena u izračunu prosječne izvozne cijene. U konačnoj fazi, cijene CIF na granici Unije proizvođačâ izvoznikâ iz dotične zemlje prilagođene su za postojeće carinske pristojbe i troškove nakon uvoza (troškovi nastali u luci Unije za uvoz, prijevoz i troškove skladištenja koji su nastali prije ponovne prodaje od strane uvoznikâ), na temelju podataka koje su dostavili nepovezani uvoznici koji surađuju.

(112)

Druga stranka je tvrdila da bi, kada se prilagode prema dolje kako bi se u obzir uzeo trošak distribucije/marketinga, cijene bile slične cijenama kineskog izvoza. Međutim, te prilagodbe već su bile uključene u privremeni izračun. Stoga je ova tvrdnja bila neutemeljena te je odbačena.

(113)

Ispitni postupak je pokazao razine sniženja cijena između 43,2 % i 55,7 % koje se malo razlikuju od privremeno utvrđenih razina (vidjeti uvodnu izjavu 77. Privremene uredbe). Razlog te promjene je izračun nove vrijednosti CIF za proizvođača izvoznika navedenog u uvodnom izjavama 83. do 85. i izračun individualne izvozne cijene CIF za proizvođača izvoznika, Kito Group, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 51.

(114)

U izostanku komentara ili nalaza u pogledu uvoza iz trećih zemalja, osim Kine, potvrđuju se zaključci u uvodnim izjavama 78. do 80. Privremene uredbe.

(115)

U izostanku komentara ili nalaza u pogledu proizvodnje, kapaciteta i iskorištenosti kapaciteta, potvrđuju se zaključci u uvodnim izjavama 84. do 85. Privremene uredbe.

(116)

U izostanku komentara ili nalaza u pogledu obujma prodaje i tržišnog udjela, potvrđuju se zaključci u uvodnim izjavama 86. do 87. privremene Uredbe.

(117)

U izostanku komentara ili nalaza u pogledu zaposlenosti i produktivnosti, potvrđuju se zaključci u uvodnim izjavama 88. do 89. Privremene uredbe.

(118)

Dampinške marže određene su u uvodnim izjavama 88. do 93. Potvrđuje se da su sve utvrđene marže značajno su više od razine de minimis. S obzirom na obujam i cijene dampinškog uvoza, potvrđuje se da se učinak stvarnih marža dampinga ne može smatrati zanemarivim.

(119)

Jedna stranka je osporavala ispravnost podataka dostavljenih u uvodnim izjavama 93. do 95. Privremene uredbe. Stranka je tvrdila da je vrijednost zaliha kao postotak proizvodnje tijekom cijelog razmatranog razdoblja bila značajno niža od vrijednosti navedene u tablici 10. iste Uredbe. Ti su izračuni revidirani te je utvrđeno da su samo podaci vezani uz postotak za 2009. i RIP bili pogrešno izračunati i da je u tom razdoblju postotak zaliha zaista bio nešto viši od onoga što je prethodno navedeno. Ispravna verzija ovog izračuna nalazi se u tablici 1. ove Uredbe.

(120)

Ista stranka je tvrdila da bi, ako je industrija Unije bila prisiljena povećati svoju razinu zaliha na razinu 6-mjesečne proizvodnje, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 94. Privremene uredbe, to predstavljalo postotak zaliha od 50 % u odnosu na cijelu proizvodnju, a ne 59 % kako je prikazano u tablici 10. Privremene uredbe.

(121)

U tom pogledu treba naglasiti da su se analize dane u uvodnim izjavama 93. i 94. Privremene uredbe dopunjavale, ali nisu bile istovjetne. Prva analiza je pokazala postotak zaliha trgovačkih društava u uzorku izmjeren u kvadratnim metrima u usporedbi s proizvodnjom trgovačkih društava u uzorku, također izraženom u kvadratnim metrima (61 % za RIP). Druga analiza, također za trgovačka društva u uzorku, pokazala je broj mjeseci proizvodnje u zalihama u odnosi na 12 mjeseci godine (50 % za RIP).

(122)

Daljnja analiza je omogućila poboljšanje ocjene kretanja broja mjeseci proizvodnje u zalihama. U tom pogledu su 2007. proizvođači u uzorku držali oko 5 mjeseci proizvodnje (43 %), ali su zbog pritiska dampinškog uvoza bili prisiljeni povećati zalihe na više od 7 mjeseci proizvodnje (što odgovora 61 % ukupne godišnje proizvodnje) tijekom RIP-a. Tablica 1. sadrži obujam zaliha, također, u obliku broja mjeseci u odnosu na godišnju proizvodnju.

(123)

Tablica 1.

Zalihe

(124)

Stoga se potvrđuje zaključak da kretanje zaliha pokazuje štetno stanje.

(125)

Jedna zainteresirana stranka, kako je već navedeno u uvodnoj izjavi 20., osporavala je nalaze u uvodnim izjavama 96. do 99. Privremene uredbe u pogledu prodajnih cijena industrije Unije tvrdeći da Komisija nije uključila u svoj izračun jedinične cijene Unije proizvođače iz Poljske i Češke i da nalazi nisu u skladu sa stvarnim javnim podacima.

(126)

U pogledu te tvrdnje, napravljena je simulacije u kojoj su uključene prodajne cijene zabilježene u Poljskoj koja čini oko 10 % ukupne proizvodnje Unije. Nije napravljena simulacija za Češku čija proizvodnja čini manje od 3 % ukupne proizvodnje Unije. Simulacija je pokazala da, čak i kad se u obzir uzmu poljske cijene, konačni nalazi ne mijenjaju se bitno. Konačno, u skladu sa svojom metodologijom, Komisija je izračunala prodajne cijene industrije Unije nakon izvršenja odgovarajuće prilagodne kako bi dobila cijena prema prvom nezavisnom kupcu s ciljem osiguranja usporedivosti s kineskim prodajnim cijenama.

(127)

Jedna zainteresirana stranka je smatrala da je objašnjenje iz uvodne izjave 97. Privremene uredbe, u kojem se kaže da je industrija Unije bila prisiljena prodati manje količine veće raznovrsnosti, pogrešno jer je industrija Unije u takvom slučaju navodno trebala izgubiti puno više od 2 % tržišnog udjela.

(128)

Treba napomenuti da usredotočenost na prodaju manjih serija ne dovodi nužno do gubitka većeg tržišnog udjela. Prvo, industrija Unije nije u potpunosti izbačena s tržišta zbog većih jedinstvenih serija proizvoda, neovisno o činjenici da je pritisak jeftinog kineskog uvoza u tom sektoru posebno jak. Drugo, industrija Unije je uspjela zadržati svoju prisutnost na cijelom tržištu smanjenjem svojih prodajnih cijena i proizvodnjom skuplje ponude proizvoda što je dovelo do pada profitabilnosti, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 100. Privremene uredbe. Stoga se činjenica da industrija Unije nije izgubila veći udio na tržištu objašnjava izborom da zadrži prisutnost na tržištu unatoč cjenovnom pritisku iz Kine.

(129)

Jedna stranka je smatrala da postoje velike razlike u profitabilnosti između velikih i malih trgovačkih društava. Zbog toga je tvrdila da se prosječna dobit trebala smatrati nereprezentativnom, jer je uzorak sadržavao samo podatke od jednog velikog trgovačkog društva.

(130)

Druga stranka je tvrdila da su veliki proizvođači iz Unije u dobrom financijskom položaju. Ista stranka je tvrdila da se, s obzirom na to da nije bilo gubitaka čak i kada se dodaju mala trgovačka društva u prosječnu profitnu maržu industrije Unije, kako je prikazano u uvodnoj izjavi 101. i tablici 12. Privremene uredbe, ne može pokazati nikakva ukupna šteta.

(131)

Treba napomenuti da su, s ciljem osiguranja usklađenosti nalaza s reprezentativnošću uzoraka, svi pokazatelji štete (uključujući dobit) ponderirani u odnosu na udio svakog segmenta u ukupnoj proizvodnji Unije. S druge strane, potvrđuje se reprezentativnost velikog trgovačkog društva u položaju većeg segmenta. Stoga su ukupni pokazatelji dobiveni iz analize trgovačkih društava u uzorku reprezentativni za stanje cijele industrije Unije te je gore navedenu tvrdnju trebalo odbaciti.

(132)

U odnosu na tvrdnju da velika trgovačka društva nisu pretrpjela nikakvu štetu, treba napomenuti da, u skladu s člankom 4. stavkom 1. Osnovne uredbe, analizu treba napraviti u odnosu na industriju Unije kao cjelinu, a ne na određene skupine ili vrste trgovačkih društava. Kako je već navedeno u uvodnoj izjavi 130., činjenica da tijekom RIP-a nije bilo gubitaka ne znači sama po sebi da nije bilo štete.

(133)

Jedna stranka je osporavala zaključak da se trošak proizvodnje industrije Unije povećao za 14 % kao posljedica povećanja zaliha i promjene ponude proizvoda. Prema toj stranci taj zaključak nije točan jer razine zaliha i ponuda proizvoda nisu dio troška proizvodnje.

(134)

Tu je tvrdnju trebalo odbaciti jer visoke razine zaliha predstavljaju značajan financijski trošak koji je uključen u analizu troška proizvodnje. S druge strane, ponovljena promjena ponude proizvoda dovodi do dodatnih troškova proizvodnje s obzirom na to da proizvođač mora često revidirati proizvodni proces: ova aktivnost može biti skupa jer dovodi do razdoblja mirovanja i nedostatne iskorištenosti strojeva.

(135)

Jedna stranka dovela je u pitanje zaključak u uvodnoj izjavi 107. Privremene uredbe prema kojem je smanjenje potrošnje imalo negativan učinak na industriju Unije. Prema toj stranci, nije moglo doći do štete kao posljedice smanjenja potrošnje, jer je ukupan tržišni udio ostao isti.

(136)

Što se tiče komentara o stabilnosti tržišnog udjela proizvođačâ iz Unije unatoč smanjenoj potrošnji, treba napomenuti da tržišni udio nije jedini važni pokazatelj štete. Proizvođači iz Unije uspjeli su zadržati svoj udio na tržištu Unije samo na račun profitabilnosti koja se smanjila tijekom razmatranog razdoblja. Stoga se ne može zaključiti da stabilnost tržišnog udjela proizvođačâ iz Unije isključuje štetu.

(137)

S obzirom na gore navedeno, potvrđuju se zaključci o šteti određeni u uvodnim izjavama 107. do 111. Privremene uredbe.

(138)

Komisija je primila komentare o privremenim nalazima vezanim uz uzročnost. Neki od tih komentara bili su ponavljani komentari već navedeni u privremenoj Uredbi u uvodnim izjavama 128. do 132. vezanim uz samoprouzročenu štetu. Nisu podneseni dodatni dokazi koji bi promijenili privremene zaključke. Stoga se potvrđuju zaključci iz uvodnih izjava 135. i 136. Privremene uredbe.

(139)

U skladu s člankom 3. stavkom 6. i stavkom 7. Osnovne uredbe, u privremenoj je fazi ispitano je li dampinški uvoz dotičnog proizvoda podrijetlom iz Kine nanio materijalnu štetu industriji Unije.

(140)

Neke su stranke tvrdile da je pad u proizvodnji i prodaji industrije Unije rezultat smanjene potrošnje. Također se tvrdilo da su učinci kineskog uvoza zasigurno bili ograničeni s obzirom na to da se kineski tržišni udio povećao za 1,6 %, od čega se ne više od 1 % moglo povezati s tržišnim udjelom industrije Unije.

(141)

U tom se smislu podsjeća da je ispitni postupak ukazao na podudarnost u vremenu između povećanog tržišnog udjela kineskog uvoza i smanjenja dobiti industrije Unije i povećanja razina zaliha. Nadalje, nije samo povećani tržišni udio stvorio pritisak na industriju Unije nego je to u još većoj mjeri izvršilo ponašanje cijena i visoke razine sniženja cijena kineskih proizvođača izvoznika.

(142)

Kako se podsjeća u uvodnoj izjavi 113., ispitni je postupak otkrio značajne razine sniženja cijena. Također je pokazao da su industrija Unije i uvoznici u velikoj mjeri prodavali istim kupcima što je značilo da industrija Unije izravno konkurira dampinškom uvozu za narudžbe.

(143)

Sve to ukazuje na to da je pritisak cijena, a ne samo obujam uvoza, uzrokovao pad profitabilnosti industrije Unije i pogoršanje većina pokazatelja štete.

(144)

Nekoliko zainteresiranih stranaka tvrdilo je da uvoz keramičkih pločica iz Kine nije mogao uzrokovati štetu industriji Unije jer nije usporediv. U tom se smislu tvrdilo da su keramičke pločice iz Kine namijenjene tržištu homogenih proizvoda dok industrija Unije proizvodi prema narudžbi, u manjim količinama. Također se smatralo da kineska i industrija Unije ne konkuriraju zbog toga što kineska industrija posluje unutar segmenta niske do srednje klase, dok industrija Unije posluje u segmentu od srednje do visoke klase. Ograničen gubitak tržišnog udjela industrije Unije iznesen je kao dokaz tome.

(145)

Iako prethodno navedene tvrdnje nisu poduprte dokazima, svejedno je pažljivo razmotreno konkurira li kineski uvoz pločicama proizvedenima u Uniji.

(146)

U tom smislu valja napomenuti da je Komisija provela jako detaljne usporedbe, razlikujući stotine različitih vrsta pločica. U ovom je slučaju ispitni postupak pokazao znatnu razinu podudarnosti između vrsta industrije Unije i izvoznika. To jasno pokazuje da industrija Unije i kineski uvoz konkuriraju u smislu vrsta proizvoda. Također se podsjeća da je tijekom ispitnog postupka utvrđeno da industrija Unije i proizvođači izvoznici izravno konkuriraju jer dijele istu bazu klijenata.

(147)

Vezano uz tvrdnju da su keramičke pločice iz Kine namijenjene tržištu homogenih proizvoda dok industrija Unije proizvodi manje količine prema narudžbi, podsjeća se, vidjeti uvodnu izjavu 95. Privremene uredbe, da je upravo pritisak kineskog uvoza naveo industriju Unije da se preusmjeri prema manjim narudžbama proizvoda veće raznolikosti u smislu boje i veličine. Industrija Unije i dalje je prisutna u svim segmentima tržišta i za razliku od gore navedenih tvrdnji, uzorak koji ukazuje na to da se industrija Unije morala usmjeriti na posebne vrste proizvoda mora se smatrati pokazateljem prisutnosti izravne konkurencije.

(148)

U pogledu gore navedenog ne može se podržati argument da kineski uvoz nije nanio štetu industriji Unije jer nisu međusobno konkurirali.

(149)

Neke su stranke i dalje tvrdile da se učinak turskog uvoza trebao smatrati značajnim. Jedna je stranka vezano uz cijene osporavala zaključak da je povećanje turskih cijena od 19 % bilo značajno.

(150)

Navedeni je argument razmotren u uvodnoj izjavi 118. Privremene uredbe i nisu pronađen novi dokazi koji bi poništili zaključak donesen u privremenoj fazi. U tom se smislu potvrđuje da se povećanje turskih cijena od 19 % mora smatrati značajnim. Nadalje se podsjeća, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 41., da nisu postojali dokazi o dampinškom uvozu iz ove zemlje koji je nanio štetu industriji Unije i stoga se ovaj argument ne može podržati.

(151)

Jedna je zainteresirana stranka tvrdila da je smanjenje potrošnje utjecalo uglavnom na Španjolsku i Italiju gdje je šteta navodno bila najznačajnija. S druge strane, glavno odredište kineskog izvoza bile su sjeverne države članice kod kojih nije zabilježeno smanjenje potrošnje i gdje su proizvođači iz Unije navodno pretrpjeli manju štetu. Ista je stranka također tvrdila da se španjolska industrija keramičkih pločica oporavila 2010. što ukazuje na to da nema povezanosti između kineskog izvoza i proizvodnje i prodaje industrije Unije.

(152)

Jedna je stranka tvrdila da bi povećanje zaliha koje je zabilježila industrija Unije trebalo pripisati padu potrošnje Unije, a ne dampinškom uvozu iz Kine.

(153)

Tvrdnje da smanjenje potrošnje nije utjecalo na sjeverne europske države članice i da je uvoz iz Kine bio usmjeren samo prema sjevernoj Europi nisu potkrijepljene dostatnim dokazima. Podaci dobiveni od kineskih proizvođača izvoznika u uzorku pokazuju suprotno, da je prodaja bila jednoliko raspoređena diljem Unije. Štoviše, Španjolska i Italija zajedno obuhvaćaju oko 28 % prodaje, tek nešto manje od prodaje Njemačkoj (32 %). Na temelju toga, te su tvrdnje odbačene.

(154)

Što se tiče tvrdnje da je povećanje zaliha zabilježeno od industrije Unije trebalo pripisati padu potrošnje Unije, Komisija podsjeća na uvodnu izjavu 108. Privremene uredbe, odnosno na to da je pritisak kineskog uvoza bio izuzetno jak posebno u sektoru prodaje velikih količina i da je to očito utjecalo na zalihe proizvođača iz Unije. Rast zaliha tijekom razmatranog razdoblja ne može se objasniti samo poteškoćama vezanima uz prodaju proizvoda već i potrebom da se održe zalihe izuzetno širokog raspona proizvoda. Stoga se potvrđuje zaključak o štetnom učinku kineskog uvoza na zalihe.

(155)

Nekoliko zainteresiranih stranaka tvrdilo je da je gospodarska kriza bila stvarni uzrok poteškoća industrije Unije. Kao dokaz su iznijele činjenicu da je do najvećeg pogoršanja došlo između 2008. i 2009., odnosno u godini kad se kriza pojavila, dok u narednom razdoblju trend nije bio toliko izrazit. Također su navele da je razmatrano razdoblje obuhvaćalo rast i pad ciklusa pri čemu je najvišu točku obilježio nagli razvoj građevinskog sektora, a najnižu financijska kriza i smanjenje izvoza zbog osnivanja novih proizvodnih postrojenja u zemljama trećeg svijeta.

(156)

Nakon konačne objave, jedna je zainteresirana stranka tvrdila da je do pogoršanja mnogih pokazatelja štete došlo zbog gospodarske krize, a ne dampinškog uvoza. Prema navedenoj stranci, učinak recesije bio je povećanje potražnje velike količine proizvoda po niskim cijenama. Zbog toga se industrija Unije morala više usmjeriti prema proizvodnji narudžbi u velikim količinama, segmentu u kojem je kineska industrija već bila prisutna, uz povećanje zaliha kao posljedicu toga. Nadalje, recesija je navodno uzrokovala inflaciju u Uniji, veću nego u Kini, što je dovelo do povećanja troškova proizvodnje proizvođača iz Unije zbog čega je industrija Unije navodno prodavala po cijenama nižim od troškova proizvodnje.

(157)

Druga je stranka tvrdila da se dobit industrije Unije znatno povećala tijekom posljednje četvrtine RIP-a i da je to pokazalo da se industrija Unije oporavila nakon gospodarske krize. Navedena je stranka tražila da se dobit za RIP iskazuje prema četvrtini što bi vjerojatno ukazalo na znatno veću profitabilnost prema kraju RIP-a.

(158)

Činjenica da gospodarski pad nije utjecao na realizaciju industrije Unije već je priznata u uvodnoj izjavi 120. Uredbe o uvođenju privremenih mjera. U tom pogledu valja podsjetiti da, da bi se utvrdila uzročnost, odgovarajući pravni standard propisuje da je dampinški uvoz uzrokovao materijalnu štetu industriji Unije. Međutim, dampinški uvoz nije nužno bio jedini uzrok štete.

(159)

Ispitni je postupak dalje pokazao da bi se kineski trend povećanog izvoza mogao nastaviti usprkos gospodarskoj krizi. Kina je bila jedini sudionik na tržištu koji je mogao zadržati svoj tržišni udio u teškoj gospodarskoj situaciji.

(160)

Što se tiče strukturalne promjene u potražnji Unije navedene u uvodnoj izjavi 156., nisu izneseni dokazi koji podupiru navedenu tvrdnju. Podsjeća se da je, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 106. Privremene uredbe, ispitni postupak pokazao upravo suprotno, odnosno da je industrija Unije morala promijeniti svoju kombinaciju proizvoda opskrbljujući čitav niz različitih proizvoda u smislu vrste, boje i veličine te da je povećala zalihe da bi u kratkom roku mogla odgovoriti na posebne narudžbe. Ovu tvrdnju, stoga, treba odbaciti.

(161)

U vezi s učinkom inflacije na troškove proizvodnje, utvrđeno je da stopa inflacije u Uniji u prosjeku nije bila viša od stope u Kini tijekom razmatranog razdoblja i da, stoga, ne može objasniti poteškoće proizvođača iz Unije pri prodaji po održivim cijenama. S obzirom na razinu sniženja cijena ne može se zaključiti da je sniženje kineskih uvoznih cijena uzrokovala industrija Unije. Na temelju toga tvrdnje koje je iznijela navedena stranka treba odbaciti.

(162)

S druge strane, vezano uz situaciju industrije Unije treba podsjetiti da je Privremena uredba (uvodna izjava 126.) pokazala da je agresivno ponašanje kineskih izvoznika vezano uz cijene utjecalo na profitabilnost industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja i prije svjetske gospodarske krize. To pokazuje da je, čak i u slučaju odsutnosti krize, pritisak uvoza iz Kine po niskim cijenama sam po sebi bio dovoljan za nanošenje materijalne štete industriji Unije.

(163)

Navedenu činjenicu, ako se razmatra zajedno s dampinškim cijenama, dodano podupire zaključak da gospodarska kriza nije prekinula uzročno-posljedičnu vezu između kineskog uvoza i štete industrije Unije.

(164)

Što se tiče zahtjeva da se dobit za RIP navede po četvrtini, navedeno se nije smatralo bitnim tijekom sadašnjeg ispitnog postupka jer čak i da dođe do značajnijeg rasta, dobit bi valjalo usporediti s ciljanom dobiti od 3,9 %.

(165)

Jedna je zainteresirana stranka tvrdila da bi štetu nanesenu proizvođačima iz Unije trebalo pripisati njihovom neuspjehu da se restrukturiraju jer su se smanjenju tržišta od 29 % odazvali samo sa smanjenjem kapaciteta od 7 % i smanjenjem zaposlenosti od 16 %.

(166)

U navedenom je sektoru smanjenje proizvodnog kapaciteta zahtjevan proces, jer je povećanje kapaciteta u slučaju mogućeg oporavka tržišta izuzetno skupo za proizvođače. Smanjenje zaposlenosti zabilježeno tijekom razmatranog razdoblja bilo je jednakog reda veličine kao smanjenje tržišta. Kretanje zaposlenosti ne mora u potpunosti odražavati kretanje proizvodnje s obzirom na to da nisu svi poslovi izravno povezani sa stvarnom proizvodnjom. Zaključno tome, činjenica da smanjenje kapaciteta i radne snage u industriji nije u potpunosti odgovaralo smanjenju tržišta ne ukazuje na neuspjeh restrukturiranja. Suprotno tvrdnjama i uzimajući u obzir strukturu industrije, smanjenje kapaciteta od 7 % i zaposlenosti od 16 % mora se smatrati značajnim.

(167)

Jedna je zainteresirana stranka tvrdila da su pad izvozne prodaje industrije Unije uzrokovale visoke cijene, a ne učinak kineskog izvoza.

(168)

U tom se pogledu podsjeća da se realizacija izvoza industrije Unije oporavila nakon gospodarske krize. Stoga se ne može prihvatiti tvrdnja da bi realizacija izvoza imala izuzetno nepovoljan učinak na rezultate industrije Unije.

(169)

Ni jedan od argumenata koji su predale zainteresirane stranke nije pokazao da je utjecaj drugih čimbenika osim dampinškog uvoza iz Kine bio takav da bi prekinuo uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza i utvrđene štete. Potvrđuju se zaključci o uzročnosti iz Privremene uredbe.

(170)

U pogledu komentara stranaka, Komisija je provela dodatnu analizu svih argumenata koji se odnose na interes Unije. Sva su pitanja ispitana i zaključci Privremene uredbe potvrđeni.

(171)

U nedostatku komentara vezanih uz interes industrije Unije, potvrđuju se zaključci u uvodnim izjavama 137. do 141. Privremene uredbe.

(172)

Jedna je stranka tvrdila da je uvođenje mjera ugrozilo gospodarsko postojanje uvoznika jer bi u tom slučaju oni svojim kupcima mogli prenijeli samo dio dodatnih troškova pristojba.

(173)

Nakon konačne objave dvije su stranke osporavale zaključak da se uvoznici mogu lako prebaciti s kineske opskrbe na ostale izvore opskrbe, posebno zbog toga što kvaliteta i cijene nisu usporedive.

(174)

U vezi navedene tvrdnje podsjeća se da pristojbe ne utječu na velik dio uvoza jer se ne radi o uvozu kineskog podrijetla. Značajke proizvoda, koji se proizvodi diljem svijeta te je usporedive kvalitete, ukazuju na to da su ti proizvodi zamjenjivi i da je zbog toga dostupan čitav niz drugih izvora opskrbe, usprkos navedenim tvrdnjama. Ispitni je postupak pokazao, čak i za uvoznike koji se oslanjaju na kineski uvoz, za koji je ispitnim postupkom utvrđeno da je dampinški i da se prodaje po cijenama znatno sniženim u odnosu na cijene proizvoda podrijetlom iz Unije, da uvoznici u slučaju svojih prodajnih cijena mogu primijeniti uvećane iznose veće od 30 %. Navedeno, zajedno s činjenicom da je utvrđeno da su uvoznici ostvarili dobit od oko 5 % i njihovom mogućnosti da prenesu barem dio mogućeg povećanja troška na svoje kupce, ukazuje na to da se nalaze u položaju u kojem se mogu nositi s učinkom mjera.

(175)

Štoviše, kako je zaključeno u uvodnoj izjavi 144. Privremene uredbe, uvođenje mjera ne bi spriječilo uvoznike iz Unije da povećaju udio uvoza proizvoda iz ostalih nedampinških izvora koji su im dostupni i u Uniji i u ostalim trećim zemljama.

(176)

Jedan je uvoznik tvrdio da bi za određenu vrstu proizvoda kineske cijene trenutačno bile više od cijena industrije Unije i da, stoga, u budućnosti mjere ne bi dozvoljavale izvoz te posebne vrste.

(177)

Ova tvrdnja nije poduprta nikakvim dokazima. Štoviše, prema dostupnim podacima, navedena je vrsta proizvoda predstavljala samo manji dio tržišta i ne bi znatno utjecala na stanje opskrbe na tržištu Unije. Tvrdnja je stoga odbačena.

(178)

Neke su zainteresirane stranke tvrdile da bi učinak na korisnike bio značajan. Posebno su tvrdile da će čak i minimalno povećanje cijena od 32,3 % spriječiti kvalitetnu kupovinu kupaca. Također su tvrdile da, iako bi učinak na velike raznolike trgovine tipa „uradi sam” mogao biti ograničen, učinak na male specijalizirane trgovine bi bio značajan.

(179)

Što se tiče učinka na krajnje korisnike, Komisija potvrđuje što je privremeno zaključeno u Uredbi Komisije o uvođenju privremene pristojbe, u uvodnim izjavama 152. i 153., odnosno da će učinak cijena biti ograničen.

(180)

Građevinski sektor, jedan od većih kupaca proizvođača keramičkih pločica, odlučio je ne sudjelovati u ispitnom postupku. Nakon uvođenja privremenih mjera, Europsko udruženje građevinske industrije (FIEC) ponovno je pozvano da iznese statistike koje pokazuju u kojoj bi mjeri, ako uopće, uvođenje mjera utjecalo na njega. FIEC je potvrdio da je, iako nema izravno dostupnih podataka, troškovni učinak mjera na njegovo cjelokupno poslovanja vrlo nizak. Udruženje je također objasnilo da bi slab interes njegovih članova trebalo gledati kao znak potpore prijedloga Komisije.

(181)

Naposljetku, vezano uz male specijalizirane trgovine, Komisija nije sakupila dostatne podatke koji bi potvrdili veličinu i opseg učinka antidampinške mjere. Usporedno s onime što se događa uvoznicima valja zapamtiti da se keramičke pločice proizvode u Uniji i mnogim nedampinškim trećim zemljama i stoga se ozbiljan rizik od manjka opskrbe za maloprodajne trgovine može isključiti.

(182)

Napori su bili usmjereni prema stjecanju detaljnije ocjene učinaka od kupaca. Ispitni je postupak pokazao da će učinak vjerojatno biti ograničen.

(183)

Apsolutna vrijednost mjera izračunata je u odnosu na uvoznu cijenu, odnosno na osnovi koja je puno niža od konačne maloprodajne cijene dotičnog proizvoda. Navedena vrijednost može se smanjiti kroz razne korake (uvoznici, trgovci na veliko i malo) prije nego što dođe do krajnjeg kupca. Čak kad bi uvoznici i distributeri prenijeli cijeli teret pristojbe na kupce, podsjeća se da postoji velika ponuda proizvoda na tržištu koji ne podliježu mjerama, a koje proizvode i proizvođači iz Unije i trećih zemalja.

(184)

Komisija je izračunala učinak antidampinških pristojba na cijene zaračunate kupcima tako da je ocijenila iznos pristojba koje valja platiti, u skladu sa stvarnim uvozom iz Kine, i prenijela taj iznos izravno na kupce, pretpostavljajući da će uvoznici, trgovci na veliko i malo prenijeti sve dodatne troškove na krajnje kupce. Troškovni učinak izračunan na taj način znatno je manji od 0,5 eura po m2. Podsjeća se da je privremenom Uredbom zaključeno da prosječna godišnja potrošnja prosječnog kupca iznosi oko 2,2 m2 po osobi u Uniji. S obzirom na slab učinak pristojbe po kvadratnom metru, povećanje troška vjerojatno će biti ograničeno ako kupac kupi znatnu količinu dotičnog proizvoda radi građevinski radova ili radova obnove.

(185)

Može se očekivati da će učinci uvođenja mjera pomoći industriji Unije, uz posljedične pozitivne učinke na uvjete konkurencije na tržištu Unije i smanjenje opasnosti od zatvaranja i smanjenja broja zaposlenih.

(186)

Štoviše, za očekivati je da će uvođenje mjera imati ograničen učinak na korisnike/uvoznike koji bi se mogli opskrbljivati od čitavog niza dobavljača na tržištu Unije i u ostalim trećim zemljama.

(187)

U smislu prethodno navedenog, ne može se zaključiti da bi uvođenje mjera bilo protiv interesa Unije.

(188)

Dvije zainteresirane stranke su tvrdile da je Komisija trebala objaviti maržu sniženja ciljnih cijena u privremenoj Uredbi, a jedna od njih je tvrdila da je neobjavljivanje tih podataka značilo da zainteresirane stranke nisu mogle ocijeniti je li pravilo niže pristojbe primijenjeno na ispravan način.

(189)

Kao odgovor na gore navedeno, privremene marže iznose kako slijedi:

(190)

Jedna stranka je tvrdila da je Komisija koristila nedosljedan pristup za utvrđivanje štete i da je trebala temeljiti svoje zaključke na podacima u vezi s ponderiranim prosjekom za cijelu industriju.

(191)

U pogledu te tvrdnje, napominje se da se nalazi o razini uklanjanja štete temelje na provjerenim podacima za pojedino trgovačko društvo koji se smatraju najpouzdanijim temeljom kako bi se u obzir uzeli svi odgovarajući podaci za usporedbu. Ovu je tvrdnju, stoga, trebalo odbaciti.

(192)

S obzirom na donesene zaključke u pogledu dampinga, nastale štete, uzročnosti i interesa Unije, potrebno je uvesti privremene mjere kako bi se spriječila daljnja šteta koju industriji Unije uzrokuje dampinški uvoz iz Kine.

(193)

Za potrebe utvrđivanja razine tih pristojba u obzir su uzete utvrđene dampinške marže i iznos pristojbe koji je potreban za uklanjanje štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(194)

Stoga se smatralo primjereni, izračunati maržu sniženja cijena na temelju cijena utvrđenih iz podataka koje su dostavili proizvođači iz Unije i kineski izvoznici.

(195)

Prilikom izračuna iznosa antidampinške pristojbe potrebne za uklanjanje učinaka štetnog dampinga, smatralo se da bi pristojbu trebalo izračunati tako da se omogućiti industriji Unije pokrivanje svojih troškova proizvodnje i ostvarenje razumne dobiti. Smatralo se da se je razumna dobit prije oporezivanja, dobit koju bi objektivno mogla ostvariti industrija te vrste u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja, tj. u izostanku dampinškog uvoza, od prodaje istovjetnog proizvoda u Uniji. Ta je dobit procijenjena u odnosu na profitabilnost od 3,9 % koju je industrija Unije ostvarila 2007., kako je detaljno prikazano u privremenoj Uredbi.

(196)

Utvrđene su marže štete kako slijedi:

(197)

Napominje se da je marža štete za „sve ostale proizvođače koji surađuju” utvrđena bez korištenja podataka grupacije Kito Group, jer Kito Group nije bila dio uzorka i s ciljem osiguranja usklađenosti s načinom izračuna dampinške marže za „sve ostale proizvođače koji surađuju” (vidjeti članak 9. stavak 6. prvu rečenicu Osnovne uredbe). S obzirom na primjenu članka 18. Osnovne uredbe kako je navedeno u uvodnoj izjavi 54., za Kito Group će se primjenjivati preostala marža štete.

(198)

Također se napominje da su marže sniženja ciljnih cijena više od marža dampinga utvrđenih gore u uvodnim izjavama 88. do 93. i stoga dampinška marža treba služiti kao osnova za utvrđivanje razine pristojbe u skladu s pravilom niže pristojbe.

(199)

Kako bi se osigurao jednaki tretman svih novih proizvođača izvoznika i trgovačkih društava koja su surađivala, a nisu uključena u uzorak, i koja su navedena u Prilogu I. ovoj Uredbi, trebalo bi propisati ponderiranu prosječnu pristojbu uvedenu za potonja trgovačka društva, koju treba primijeniti na sve nove proizvođače koji u suprotnom ne bi imali pravo na reviziju prema članku 11. stavku 4. Osnovne uredbe, s obzirom da se članak 11. stavak 4. ne primjenjuje ako je korišten odabir uzoraka.

(200)

Statistički podaci vezani uz dotični proizvod često se izražavaju u kvadratnim metrima. Međutim, ne postoji posebna mjerna jedinica za dotični proizvod određena u kombiniranoj nomenklaturi utvrđenoj u Prilogu I. Uredbi Vijeća (EEZ) br. 2658/87 od 23. srpnja 1987. o tarifnoj i statističkoj nomenklaturi i o Zajedničkoj carinskoj tarifi (6). Zato treba propisati da se ne samo težina u kilogramima ili tonama, već i broj kvaratnih metara dotičnog proizvoda za uvoz unese u izjavu za puštanje u slobodni promet.

(201)

U pogledu visine utvrđenih dampinških marža i s obzirom na razinu štete koja je prouzročena industriji Unije, smatra se potrebnim konačno naplatiti iznose osigurane privremenom antidampinškom pristojbom koja je uvedena privremenom Uredbom.

(202)

Kada su konačne pristojbe više od privremenih pristojba, treba konačno naplatiti samo iznose osigurane na razini privremenih pristojba, dok se oslobađaju iznosi osigurani više od konačne stope antidampinških pristojba

(203)

Jedna zainteresirana stranka je predložila da mjere budu u obliku najniže uvozne cijene (NUC), a ne u obliku pristojba ad valorem. Međutim, NUC nije prikladan za dotični proizvod jer on postoji u obliku mnogobrojnih vrsta proizvoda za koje se cijene značajno razlikuju zbog čega postoji visok rizik od unakrsne naknade. Osim toga, očekuje se da će se vrste proizvoda dodatno razvijati u pogledu dizajna i završne obrade te NUC više ne bi činio odgovarajući temelj za određivanje razine pristojbe. Stoga se odbacuje zahtjev za uvođenje mjera u obliku NUC-a.

(204)

Druga stranka je zatražila da mjere trebaju biti u obliku uvoznih kvota. Međutim, uvozne kvote nisu niti u skladu s osnovnom Uredbom niti s međunarodnim propisima. Stoga je zahtjev trebalo odbaciti,

1.

Ime i funkcija službene osobe subjekta koja izdaje račun.

2.

Sljedeća izjava:

„Ja, niže potpisani, potvrđujem da je (obujam) keramičkih pločica koji se prodaje za izvoz u Europsku uniju, obuhvaćen ovim računom, proizveo (naziv trgovačkog društva i registrirano sjedište) (dodatna oznaka TARIC) u (dotična zemlja). Izjavljujem da su podaci u ovom računu potpuni i ispravni.

(Datum i potpis)”.