15/Sv. 011

HR

Službeni list Europske unije

138

L 178/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

04.05.2011.

(1)

Direktivom 2010/30/EU zahtijeva se da Komisija donese delegirane akte u vezi s označivanjem proizvoda koji koriste energiju, koji imaju velik potencijal za uštedu energije i imaju veliki raspon radnih značajki uz jednaku funkcionalnost.

(2)

Odredbe o označivanju energetske učinkovitosti klimatizacijskih uređaja utvrđene su Direktivom Komisije 2002/31/EZ od 22. ožujka 2002. o provedbi Direktive Vijeća 92/75/EEZ u vezi s označivanjem energetske učinkovitosti kućanskih klimatizacijskih uređaja (2). Provedbenom direktivom utvrđuju se različite skale označivanja za klimatizacijske uređaje koji koriste različite tehnologije, a određivanje energetske učinkovitosti temelji se samo na radu pri punom opterećenju.

(3)

Električna energija koju troše klimatizacijski uređaji čini znatan udjel u ukupnim potrebama kućanstava za električnom energijom u Uniji. Osim već postignutih poboljšanja energetske učinkovitosti, pri klimatizacijskim uređajima postoje velike mogućnosti za daljnje smanjivanje potrošnje energije.

(4)

Direktivu 2002/31/EZ trebalo bi staviti izvan snage i ovom bi Uredbom trebalo utvrditi nove odredbe kako bi se osiguralo da oznaka energetske učinkovitosti proizvođačima bude snažan poticaj za daljnje poboljšavanje energetske učinkovitosti klimatizacijskih uređaja i za ubrzanje transformacije tržišta prema energetski učinkovitim tehnologijama.

(5)

Odredbe ove Uredbe trebale bi se primjenjivati na klimatizacijske uređaje zrak-zrak, izlazne snage hlađenja (ili izlazne snage grijanja ako je osigurana samo funkcija grijanja) do 12 kW.

(6)

Tehnološki razvoj u području poboljšanja energetske učinkovitosti klimatizacijskih uređaja posljednjih je godina bio vrlo brz. To je nekolicini trećih zemalja omogućilo uvođenje strogih zahtjeva u pogledu minimalne energetske učinkovitosti i dovelo do uvođenja novih sustava označivanja energetske učinkovitosti koji se temelje na sezonskoj učinkovitosti. Današnji uređaji, izuzimajući jednokanalne i dvokanalne klimatizacijske uređaje, koji postižu najviše razine učinkovitosti u velikoj su mjeri premašili razine učinkovitosti A utvrđene Direktivom 2001/31/EZ.

(7)

Ovom se Uredbom uvode dvije skale energetske učinkovitosti koje se temelje na primarnoj funkciji i na posebnim aspektima koji su važni za potrošača. S obzirom na to da se klimatizacijski uređaji uglavnom koriste u uvjetima djelomičnog opterećenja, testiranje učinkovitosti treba zamijeniti metodom mjerenja sezonske učinkovitosti, osim za jednokanalne i dvokanalne klimatizacijske uređaje. Pri metodi sezonskog mjerenja na bolji se način uzimaju u obzir prednosti tehnologije kod koje se koristi pretvornik i uvjeti u kojima se ti uređaji koriste. Nova metoda izračunavanja učinkovitosti skupa s minimalnim zahtjevima u pogledu energetske učinkovitosti koji su u provedbenoj mjeri o ekološkom dizajnu utvrđeni na višoj razini od sadašnje razine A dovest će do ponovnog razvrstavanja tih uređaja. Stoga bi za dijeljene, prozorske i zidne klimatske uređaje trebalo koristiti novu ljestvicu energetske učinkovitosti A-G pri kojoj se svake dvije godine na vrhu skale dodaje „+” dok se ne postigne razred A+++.

(8)

Za dvokanalne i jednokanalne klimatizacijske uređaje trebalo bi i dalje koristiti pokazatelje energetske učinkovitosti u stabilnom stanju jer na tržištu trenutačno nema uređaja s pretvornicima. Budući da ponovno razvrstavanje tih uređaja nije primjereno, za jednokanalne i dvokanalne klimatizacijske bi uređaje trebalo primjenjivati ljestvicu A+++-D. Dok ti uređaji, koji su sami po sebi manje učinkoviti od dijeljenih uređaja, mogu na ljestvici A+++-D dosegnuti najviše razred energetske učinkovitosti A+, učinkovitiji dijeljeni uređaji mogu dosegnuti razred energetske učinkovitosti A+++.

(9)

Ova bi Uredba trebala osigurati da potrošači dobiju točnije komparativne informacije o učinkovitosti klimatizacijskih uređaja.

(10)

Očekuje se da će kombinirani učinak označivanja energetske učinkovitosti utvrđenog ovom Uredbom i Uredbom o provedbi Direktive 2009/125/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u vezi sa zahtjevima za ekološki dizajn klimatizacijskih uređaja (3) do 2020. godine rezultirati godišnjom uštedom električne energije od 11 TWh, u usporedbi sa stanjem kakvo bi bilo da se ne poduzmu nikakve mjere.

(11)

Razina buke klimatizacijskog uređaja mogla bi biti važan aspekt za krajnje korisnike. Da bi im se omogućila dobra informiranost pri donošenju odluka, na oznaku bi klimatizacijskog uređaja trebalo uvrstiti i podatke o emisijama buke.

(12)

Podaci navedeni na oznaci trebali bi biti dobiveni pouzdanim, točnim i ponovljivim mjernim postupcima, uzimajući u obzir najnovije priznate mjerne metode, kao i usklađene norme, ako su raspoložive, koje donose europska tijela za normizaciju, kako je navedeno u Prilogu I. Direktivi 98/34/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 22. lipnja 1998. o utvrđivanju postupka pružanja informacija u području tehničkih normi i propisa (4).

(13)

Ovom bi se Uredbom trebao odrediti jedinstveni izgled oznaka za klimatizacijske uređaje i zahtjevi u pogledu njihovog sadržaja.

(14)

Osim toga, ovom bi se Uredbom trebali odrediti zahtjevi u pogledu tehničke dokumentacije i informacijskog lista za klimatizacijske uređaje.

(15)

Nadalje, ovom bi se Uredbom trebali odrediti zahtjevi u pogledu informacija koje treba osigurati za bilo koji oblik prodaje na daljinu, za oglašavanje i izradu tehničkih promidžbenih materijala za klimatizacijske uređaje.

(16)

Primjereno je predvidjeti preispitivanje odredaba ove Uredbe vodeći pritom računa o tehnološkom napretku.

(17)

Da se olakša prijelaz s Direktive 2002/31/EZ na ovu Uredbu, klimatizacijske uređaje označene u skladu s ovom Uredbom treba smatrati usklađenima s Direktivom 2002/31/EZ.

(18)

Dobavljačima koji žele staviti na tržište klimatizacijske uređaje koji mogu ispuniti zahtjeve za više razrede energetske učinkovitosti trebalo bi dopustiti korištenje oznaka na kojima su navedeni ti razredi prije datuma kada njihov prikaz postaje obvezan.

(19)

Direktivu 2002/31/EZ stoga bi trebalo staviti izvan snage,

a)

uređaje koji koriste neelektrične izvore energije;

b)

klimatizacijske uređaje pri kojima kondenzator i/ili isparivač kao medij za prijenos topline ne koriste zrak.

1.

„klimatizacijski uređaj” znači uređaj koji može hladiti i/ili grijati zrak u zatvorenom prostoru koristeći ciklus s kompresijom pare koji pokreće električni kompresor, uključujući klimatizacijske uređaje koji imaju dodatne funkcije kao što su odvlaživanje i pročišćavanje zraka, prozračivanje ili dodatno zagrijavanje zraka električnim grijačima i uređajima koji mogu koristiti vodu (bilo kondenziranu vodu koja se formira na strani isparivača ili vodu koja se dodaje izvana) za isparavanje na kondenzatoru pod uvjetom da uređaj može isto tako funkcionirati bez uporabe dodatne vode, koristeći samo zrak;

2.

„dvokanalni klimatizacijski uređaj” znači klimatizacijski uređaj kod kojeg se tijekom hlađenja ili zagrijavanja ulazni zrak za kondenzator ili isparivač dovodi u jedinicu iz vanjskog prostora kroz jedan kanal i izbacuje u vanjski prostor kroz drugi kanal i koji je cijeli smješten uza zid u prostoru koji se klimatizira;

3.

„jednokanalni klimatizacijski uređaj” znači klimatizacijski uređaj kod kojeg se tijekom hlađenja ili zagrijavanja ulazni zrak za kondenzator ili isparivač dovodi u jedinicu iz prostora u kojem se nalazi jedinica i ispušta u taj isti prostor;

4.

„nazivni kapacitet” (Prated) znači kapacitet hlađenja ili zagrijavanja ciklusa s kompresijom pare, koji jedinica ima u standardnim nazivnim uvjetima;

5.

„krajnji korisnik” znači potrošač koji kupuje ili za kojeg se očekuje da će kupiti klimatizacijski uređaj;

6.

„prodajno mjesto” znači mjesto na kojem su klimatizacijski uređaji izloženi ili ponuđeni za prodaju, najam ili kupoprodaju s obročnom otplatom cijene.

(a)

za svaki se klimatizacijski uređaj osigurava tiskana oznaka, pri čemu se poštuju razredi energetske učinkovitosti kako su utvrđeni u Prilogu II. Oznaka ispunjava uvjete u pogledu oblika i sadržanih informacija kako su utvrđeni u Prilogu III. Za klimatizacijske uređaje, osim za jednokanalne i dvokanalne klimatizacijske uređaje, tiskana se oznaka mora staviti barem na pakiranje vanjske jedinice, za najmanje jednu kombinaciju vanjske i unutarnje jedinice s omjerom kapaciteta 1. Za druge se kombinacije informacije alternativno mogu navesti i na besplatnoj mrežnoj stranici;

(b)

daje se na raspolaganje informacijski list proizvoda, kako je utvrđen u Prilogu IV. Za klimatizacijske uređaje, osim za jednokanalne i dvokanalne klimatizacijske uređaje, informacijski se list mora staviti barem u pakiranje vanjske jedinice, za najmanje jednu kombinaciju vanjske i unutarnje jedinice s omjerom kapaciteta 1. Za druge se kombinacije informacije alternativno mogu navesti i na besplatnoj web-stranici;

(c)

tehnička dokumentacija kako je utvrđena u Prilogu V. na zahtjev se u elektroničkom obliku daje na raspolaganje tijelima država članica i Komisiji;

(d)

u svakom oglasu za određeni model klimatizacijskog uređaja, ako se u njemu navode podaci o potrošnji energije ili cijeni, navodi se i razred energetske učinkovitosti. Kada ima više mogućih razreda energetske učinkovitosti dobavljač ili proizvođač, ovisno o slučaju, navodi razred energetske učinkovitosti najmanje za „prosječnu” sezonu grijanja. Kada se ne može očekivati da krajnji korisnik vidjeti izloženi proizvod, informacije treba osigurati u skladu s Prilogom VI.;

(e)

u svim tehničkim promidžbenim materijalima o određenome modelu klimatizacijskog uređaja, u kojima su navedeni njegovi specifični tehnički parametri, navodi se i razred energetske učinkovitosti tog modela u skladu s Prilogom II.;

(f)

upute za uporabu daju se na raspolaganje;

(g)

za jednokanalne se uređaje na ambalaži, u dokumentaciji proizvoda i svim promidžbenim materijalima ili materijalima za oglašavanje, u elektroničkom ili papirnatom obliku, koristi naziv „lokalni klimatizacijski uređaji”.

(a)

za klimatizacijske uređaje, osim za jednokanalne i dvokanalne klimatizacijske uređaje, stavljene na tržište od 1. siječnja 2013., oznake s razredima energetske učinkovitosti A, B, C, D, E, F, G u skladu su s točkom 1.1. Priloga III. za klimatizacijske uređaje za hlađenje i grijanje, s točkom 2.1. Priloga III. za klimatizacijske uređaje samo za hlađenje i s točkom 3.1. Priloga III. za klimatizacijske uređaje samo za grijanje;

(b)

za klimatizacijske uređaje, osim za jednokanalne i dvokanalne klimatizacijske uređaje, stavljene na tržište od 1. siječnja 2015., oznake s razredima energetske učinkovitosti A+, A, B, C, D, E, F, u skladu su s točkom 1.2. Priloga III. za klimatizacijske uređaje za hlađenje i grijanje, s točkom 2.2. Priloga III. za klimatizacijske uređaje samo za hlađenje i s točkom 3.2. Priloga III. za klimatizacijske uređaje samo za grijanje;

(c)

za klimatizacijske uređaje, osim za jednokanalne i dvokanalne klimatizacijske uređaje, stavljene na tržište od 1. siječnja 2017., oznake s razredima energetske učinkovitosti A++, A+, A, B, C, D, E, u skladu su s točkom 1.3. Priloga III. za klimatizacijske uređaje za hlađenje i grijanje, s točkom 2.3. Priloga III. za klimatizacijske uređaje samo za hlađenje i s točkom 3.3. Priloga III. za klimatizacijske uređaje samo za grijanje;

(d)

za klimatizacijske uređaje, osim za jednokanalne i dvokanalne klimatizacijske uređaje, stavljene na tržište od 1. siječnja 2019., oznake s razredima energetske učinkovitosti A+++, A++, A+, A, B, C, D, u skladu su s točkom 1.4. Priloga III. za klimatizacijske uređaje za hlađenje i grijanje, s točkom 2.4. Priloga III. za klimatizacijske uređaje samo za hlađenje i s točkom 3.4. Priloga III. za klimatizacijske uređaje samo za grijanje;

(a)

klimatizacijski uređaji koji se nalaze na prodajnome mjestu na vanjskoj prednjoj ili gornjoj strani uređaja imaju jasno vidljivu oznaku koju dobavljač osigurava u skladu s člankom 3. stavkom 1.;

(b)

se klimatizacijski uređaji ponuđeni za prodaju, najam ili kupoprodaju s obročnom otplatom cijene, kada se ne može očekivati da će krajnji korisnik vidjeti izloženi proizvod, prodaju s priloženim informacijama koje dobavljač osigurava u skladu s prilozima V. i VI.;

(c)

svaki oglas za određeni model klimatizacijskog uređaja sadržava uputu na razred energetske učinkovitosti tog modela ako se u oglasu objavljuju podaci o potrošnji energije ili cijeni. Kada ima više mogućih razreda energetske učinkovitosti, dobavljač/proizvođač navodi razred energetske učinkovitosti najmanje za „prosječnu” sezonu grijanja;

(d)

svi tehnički promidžbeni materijali o određenome modelu klimatizacijskog uređaja u kojima su navedeni njegovi specifični tehnički parametri sadržavaju razred(e) energetske učinkovitosti tog modela i upute za uporabu koje osigurava dobavljač. Kada ima više mogućih razreda energetske učinkovitosti, dobavljač/proizvođač navodi razred energetske učinkovitosti najmanje za područje „prosječne” sezone;

(e)

za jednokanalne se uređaje na ambalaži, u dokumentaciji proizvoda i svim promidžbenim materijalima ili materijalima za oglašavanje, u elektroničkom ili papirnatom obliku, koristi naziv „lokalni klimatizacijski uređaji”.

1.

„Klimatizacijski uređaj za hlađenje i grijanje” znači klimatizacijski uređaj koji može hladiti i grijati;

2.

„Standardni nazivni uvjeti” znači kombinacija unutarnjih (Tin) i vanjskih temperatura (Tj) koja opisuje radne uvjete pri uspostavljanju razine zvučne snage, nazivnog kapaciteta, nazivne brzine protoka zraka, nazivnog omjera energetske učinkovitosti (EERrated) i/ili nazivnog koeficijenta učinkovitosti (COPrated), kako je utvrđeno u tablici 2. Priloga VII.;

3.

„Unutarnja temperatura” (Tin) znači unutarnja temperatura zraka, suhog termometra [°C] (pri čemu relativnu vlažnost pokazuje odgovarajuća temperatura mokrog termometra);

4.

„Vanjska temperatura” (Tj) znači vanjska temperatura zraka suhog termometra [°C] (pri čemu relativnu vlažnost pokazuje odgovarajuća temperatura mokrog termometra);

5.

„Nazivni omjer energetske učinkovitosti” (EERrated) znači deklarirani kapacitet za hlađenje [kW] podijeljen s nazivnom ulaznom energijom za hlađenje [kW] jedinice koja obavlja funkciju hlađenja pri standardnim nazivnim uvjetima;

6.

„Nazivni koeficijent učinkovitosti” (COPrated) znači deklarirani kapacitet za grijanje [kW] podijeljen s nazivnom ulaznom snagom za grijanje [kW] jedinice koja obavlja funkciju grijanja pri standardnim nazivnim uvjetima;

7.

„Potencijal globalnog zagrijavanja” (GWP) znači mjera u kojoj, prema procjeni, 1 kg rashladnog sredstva uporabljenog u ciklusu s kompresijom pare doprinosi globalnom zagrijavanju, izraženo u kg ekvivalenta CO2 tijekom razdoblja od 100 godina;

vrijednosti GWP koje se uzimaju u obzir su vrijednosti utvrđene u Prilogu I. Uredbi (EZ) br. 842/2006 Europskog parlamenta i Vijeća (1);

vrijednosti GWP za fluorirana rashladna sredstva su vrijednosti objavljene u Trećem izvješću o procjeni (TAR) koje je usvojio Međuvladin panel o promjeni klime (2) (vrijednosti GWP za 100-godišnje razdoblje prema IPPC-u iz 2001.);

vrijednosti GWP za nefluorirane plinove su vrijednosti objavljene u Prvom izvješću o procjeni IPCC-a (3) za 100-godišnje razdoblje;

ukupne vrijednosti GWP za smjese rashladnih sredstava temelje se na formuli navedenoj u Prilogu I. Uredbi (EZ) br. 842/2006;

za rashladna sredstva koja nisu gore navedena, kao referenca se koristi izvješće IPCC-a u okviru UNEP-a iz 2010. o hlađenju, klimatizaciji i toplinskim pumpama, iz veljače 2011., ili novije izvješće;

8.

„Stanje isključenosti” je stanje kad je klimatizacijski uređaj ili sobni ventilator priključen na izvor napajanja iz mreže, ali ne obavlja nikakvu funkciju. Stanjem isključenosti smatraju se i uvjeti koji osiguravaju samo indikaciju stanja isključenosti, kao i uvjeti koji osiguravaju samo funkcije namijenjene za osiguravanje elektromagnetne kompatibilnosti u skladu s Direktivom 2004/108/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (4);

9.

„Stanje mirovanja” je stanje u kojem je oprema priključena na električnu mrežu, čije predviđeno djelovanje ovisi o napajanju energijom iz električne mreže, koje može trajati neograničeno dugo i koje osigurava samo sljedeće funkcije: funkciju ponovne aktivacije ili funkciju ponovne aktivacije uz indikaciju da je funkcija ponovne aktivacije omogućena i/ili prikaz neke informacije ili stanja;

10.

„Funkcija ponovne aktivacije” znači funkcija za aktiviranje drugih načina, uključujući i aktivni način, daljinskim prekidačem, uključujući daljinski upravljač, ugrađeni senzor ili uru, koja omogućuje dodatne funkcije, uključujući i glavnu funkciju;

11.

„Prikaz informacija ili stanja” je kontinuirana funkcija pružanja informacija ili prikaza stanja opreme na zaslonu, uključujući prikaz ura;

12.

„Razina snage zvuka” znači unutarnja ili vanjska A-vrednovana razina snage zvuka [dB(A)] izmjerena pri standardnim nazivnim uvjetima za hlađenje (ili grijanje, ako proizvod nema funkciju hlađenja);

13.

„Referentni projektni uvjeti” znači kombinacija zahtjeva u pogledu referentne projektne temperature, maksimalne bivalentne temperature i maksimalne granične radne temperature, kako je utvrđeno u tablici 3. Priloga VII.;

14.

„Referentna projektna temperatura” znači vanjska temperatura [°C] za hlađenje (Tdesignc) ili grijanje (Tdesignh) kako je opisana u tablici 3. Priloga VII., pri kojoj je omjer djelomičnog opterećenja jednak 1 i koja varira prema utvrđenoj sezoni grijanja ili hlađenja;

15.

„Omjer djelomičnog opterećenja” (pl(Tj)) znači vanjska temperatura minus 16 °C, podijeljeno s referentnom projektnom temperaturom minus 16 °C, za hlađenje ili grijanje;

16.

„Sezona” znači jedan od četiri seta radnih uvjeta (raspoloživih za četiri sezone: jednu sezonu hlađenja, tri sezone grijanja: prosječnu/hladniju/topliju) koji po binu opisuju kombinacije vanjskih temperatura i broja sati tijekom kojih se te temperature javljaju u sezoni za koju je jedinica deklarirana kao prikladna za predviđenu namjenu;

17.

„Bin – temperaturni interval” (s indeksom „j”) znači kombinacija vanjske temperature (Tj) i binskih sati (hj), kako je utvrđeno u tablici 1. Priloga VII.

18.

„Binski sati” znači sati pojavljivanja vanjske temperature za svaki bin (hj) po sezoni, kako je utvrđeno u tablici 1. Priloga VII.

19.

„Omjer sezonske energetske učinkovitosti” (SEER) je ukupni omjer energetske učinkovitosti jedinice, reprezentativan za cijelu sezonu hlađenja, koji se izračuna tako da se referentna godišnja potreba za hlađenjem podijeli s godišnjom potrošnjom električne energije za hlađenje;

20.

„Referentna godišnja potreba za hlađenjem” (QC) znači referentna potreba za hlađenjem [kWh/a] koja se koristi kao osnova za izračun SEER-a i koja se izračuna tako da se projektno opterećenje za hlađenje (Pdesignc) pomnoži s ekvivalentom sati u aktivnom načinu rada za hlađenje (HCE);

21.

„Ekvivalent sati u aktivnom načinu rada za hlađenje” (HCE) znači pretpostavljeni godišnji broj sati [h/a] tijekom kojih jedinica mora osigurati projektno opterećenje za hlađenje (Pdesignc) radi ispunjenja referentne godišnje potrebe za hlađenjem, kako je utvrđeno u tablici 4. Priloga VII.

22.

„Godišnja potrošnja električne energije za hlađenje” (QCE) znači potrošnja električne energije [kWh/a] potrebna za ispunjenje referentne godišnje potrebe za hlađenjem, koja se izračuna se tako da se referentna godišnja potreba za hlađenjem podijeli s omjerom sezonske energetske učinkovitosti jedinice u aktivnom načinu rada (SEERon) i potrošnja električne energije u načinu rada jedinice s isključenim termostatom, u stanju mirovanja, u stanju isključenosti i u načinu s grijačem kućišta tijekom sezone hlađenja;

23.

„Omjer sezonske energetske učinkovitosti u aktivnom načinu rada” (SEERon) znači prosječni omjer sezonske energetske učinkovitosti jedinice u aktivnom načinu hlađenja, koji se sastoji od omjera djelomičnog opterećenja i omjera energetske učinkovitosti za određeni bin (EERbin(Tj)) i koji se ponderira prema binskim satima u stanju bin.

24.

„Djelomično opterećenje” znači rashladno opterećenje (Pc(Tj)) ili toplinsko opterećenje (Ph(Tj)) [kW] pri određenoj vanjskoj temperaturi Tj, koje se izračuna tako da se nazivno opterećenje pomnoži s omjerom djelomičnog opterećenja;

25.

„Omjer energetske učinkovitosti za određeni bin” (EERbin(Tj)) znači omjer energetske učinkovitosti specifičan za svaki bin j i vanjske temperature Tj u sezoni, izveden iz djelomičnog opterećenja, deklariranog kapaciteta i deklariranog omjera energetske učinkovitosti (EERd(Tj)) za navedene binove (j) i izračunan za druge binove interpolacijom/ekstrapolacijom i prema potrebi korigiran koeficijentom degradacije;

26.

„Koeficijent sezonske učinkovitosti” (SCOP) je ukupni koeficijent učinkovitosti jedinice, reprezentativan za cijelu utvrđenu sezonu grijanja (vrijednost SCOP odnosi se na utvrđenu sezonu grijanja) koji se izračuna tako da se referentna godišnja potreba za grijanjem podijeli s godišnjom potrošnjom električne energije za grijanje;

27.

„Referentna godišnja potreba za grijanjem” (QH) znači referentna potreba za grijanjem [kWh/a] koja se odnosi na utvrđenu sezonu grijanja i koristi se kao osnova za izračun SCOP-a, a izračuna se tako da se pomnoži projektirano opterećenje za grijanje (Pdesignh) sa sezonskim ekvivalentom sati u aktivnom načinu grijanja (HHE);

28.

„Ekvivalent sati u aktivnom načinu grijanja” (HHE) znači pretpostavljeni godišnji broj sati [h/a] tijekom kojih jedinica mora osigurati projektno opterećenje za grijanje (Pdesignh) radi ispunjenja referentne godišnje potrebe za hlađenjem, kako je utvrđeno u tablici 4. Priloga VII.

29.

„Godišnja potrošnja električne energije za grijanje” (QHE) znači potrošnja električne energije [kWh/a] potrebna za ispunjenje utvrđene referentne godišnje potrebe za grijanjem koja se odnosi se na utvrđenu sezonu grijanja; i koja se izračuna tako da se referentna godišnja potreba za grijanjem podijeli s koeficijentom sezonske energetske učinkovitosti u aktivnom načinu (SCOPon) i potrošnja električne energije jedinice u načinu s isključenim termostatom, u stanju mirovanja, u stanju isključenosti i u načinu s grijačem kućišta tijekom sezone grijanja;

30.

„Koeficijent sezonske učinkovitosti u aktivnom načinu” (SCOPon) znači prosječni koeficijent učinkovitosti jedinice u aktivnom načinu za utvrđenu sezonu grijanja, koji se sastoji od djelomičnog opterećenja, rezervnog kapaciteta električnoga grijanja (prema potrebi) i koeficijenata učinkovitosti specifičnih za pojedini bin i koji se ponderira prema binskim satima u stanju bin.

31.

„Kapacitet rezervnog električnog grijača” (elbu(Tj)) je kapacitet grijanja [kW] stvarnog ili predviđenog električnoga grijača s COP-om od 1 koji dopunjava deklarirani kapacitet za grijanje (Pdh(Tj)) da bi postigao djelomično opterećenje za grijanje (Ph(Tj)) u slučaju da je Pdh(Tj) manji od Ph(Tj), za vanjsku temperaturu (Tj);

32.

„Koeficijent učinkovitosti specifičan za bin” znači koeficijent učinkovitosti koji je specifičan za svaki bin j s vanjskom temperaturom Tj u sezoni, izveden iz djelomičnog opterećenja, deklariranog kapaciteta i deklariranog koeficijenta učinkovitosti (COPd(Tj)) za navedene binove (j) i izračunan za druge binove interpolacijom/ekstrapolacijom i prema potrebi korigiran koeficijentom degradacije;

33.

„Deklarirani kapacitet” [kW] je kapacitet ciklusa s kompresijom pare, jedinice za hlađenje (Pdc(Tj)) ili grijanje (Pdh(Tj)), koji se odnosi na vanjsku temperaturu Tj i unutarnju temperaturu (Tin), kako ga je deklarirao proizvođač;

34.

„Funkcija” znači indikacija je li jedinica sposobna za hlađenje unutarnjeg zraka, za grijanje unutarnjeg zraka, ili za jedno i drugo;

35.

„Projektno opterećenje” znači deklarirano rashladno opterećenje (Pdesignc) i/ili deklarirano toplinsko opterećenje (Pdesignh) [kW] pri referentnoj projektnoj temperaturi, pri čemu vrijedi:

36.

„Deklarirani omjer energetske učinkovitosti” (EERd(Tj)) znači omjer energetske učinkovitosti pri ograničenom broju utvrđenih binova (j) s vanjskom temperaturom (Tj), kako ga je deklarirao proizvođač;

37.

„Deklarirani koeficijent učinkovitosti” (COPd(Tj)) znači koeficijent učinkovitosti pri ograničenom broju utvrđenih binova (j) s vanjskom temperaturom (Tj), kako ga je deklarirao proizvođač;

38.

„Bivalentna temperatura” (Tbiv) znači vanjska temperatura (Tj) [°C] koju je proizvođač deklarirao za grijanje, pri kojoj je deklarirani kapacitet jednak djelomičnom opterećenju i ispod koje se deklarirani kapacitet mora dopuniti kapacitetom rezervnog grijača kako bi se postiglo djelomično opterećenje za grijanje;

39.

„Granična radna temperatura” (Tol) znači vanjska temperatura [°C] koju je proizvođač deklarirao za grijanje, ispod koje klimatizacijski uređaj ne može osigurati kapacitet grijanja. Ispod te temperature deklarirani kapacitet jednak je nuli;

40.

„Aktivni način rada” znači način rada koji odgovara satima s rashladnim ili toplinskim opterećenjem zgrade u kojem je aktivirana funkcija hlađenja ili grijanja jedinice. To stanje može uključivati cikluse uključivanja/isključivanja jedinice radi postizanja tražene unutarnje temperature zraka;

41.

„Način rada s isključenim termostatom” znači način rada koji odgovara satima bez rashladnog ili toplinskog opterećenja, u kojem je funkcija hlađenja ili grijanja jedinice uključena, ali jedinica ne radi jer nema rashladnog ni toplinskog opterećenja. To je stanje stoga povezano s vanjskim temperaturama, a ne s unutarnjim opterećenjima. Uključivanje/isključivanje u aktivnom načinu rada ne smatra se načinom s isključenim termostatom;

42.

„Način rada s grijačem kućišta” znači stanje u kojem jedinica aktivira uređaj za zagrijavanje da bi se spriječilo kretanje rashladnog sredstva u kompresor i tako ograničila koncentracija rashladnog sredstva u ulju pri pokretanju kompresora;

43.

„Sati rada u načinu s isključenim termostatom” (HTO) znači godišnji broj sati [h/a] tijekom kojih se smatra da je jedinica u načinu rada s isključenim termostatom, čija vrijednost ovisi o utvrđenoj sezoni i funkciji;

44.

„Radni sati u stanju pripravnosti” (HSB) znači godišnji broj sati [h/a] tijekom kojih se za jedinicu smatra da je u stanju pripravnosti, čija vrijednost ovisi o utvrđenoj sezoni i funkciji;

45.

„Sati u stanju isključenosti” (HOFF) znači godišnji broj sati [h/a] tijekom kojih se za jedinicu smatra da je u stanju isključenosti, čija vrijednost ovisi o utvrđenoj sezoni i funkciji;

46.

„Radni sati u načinu s grijačem kućišta” (HCK) znači godišnji broj sati [h/a] tijekom kojih se za jedinicu smatra da je u načinu rada s grijačem kućišta, čija vrijednost ovisi o utvrđenoj sezoni i funkciji;

47.

„Potrošnja električne energije jednokanalnih i dvokanalnih uređaja” (QSD odnosno QDD) znači potrošnja električne energije jednokanalnih i dvokanalnih klimatizacijskih uređaja u načinu hlađenja i/ili grijanja (koji god se primjenjuje) [za jednokanalne u kWh/h, za dvokanalne u kWh/a];

48.

„Omjer kapaciteta” znači omjer ukupnog deklariranog rashladnog ili toplinskog kapaciteta svih unutarnjih jedinica koje rade i deklariranog rashladnog ili toplinskog kapaciteta vanjskih jedinica u standardnim nazivnim uvjetima.

1.

Energetska učinkovitost klimatizacijskih uređaja utvrđuje se na temelju mjerenja i izračuna utvrđenih u Prilogu VII.

SEER i SCOP uzimaju u obzir referentne projektne uvjete i radne sate u odgovarajućem načinu rada i SCOP je povezan s „prosječnom” sezonom grijanja, kako je utvrđena u Prilogu VII. Nazivni omjer energetske učinkovitosti (EERrated) i nazivni koeficijent učinkovitosti (COPrated) povezani su sa standardnim nazivnim uvjetima, kako je utvrđen u Prilogu VII.

Tablica 1.

Razredi energetske učinkovitosti za klimatizacijske uređaje, osim za dvokanalne i jednokanalne

Tablica 2.

Razredi energetske učinkovitosti za dvokanalne i jednokanalne uređaje

(a)

Oznaka sadržava sljedeće podatke:

(b)

Izgled oznake u skladu je s točkom 1.5. Odstupajući od navedenog, ako je nekome modelu dodijeljen „znak zaštite okoliša EU-a” u skladu s Uredbom (EZ) br. 66/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (1), može se dodati i preslika znaka zaštite okoliša EU-a.

(a)

Oznaka sadržava podatke navedene u točki 1.1.

(b)

S obzirom na izgled, oznaka je u skladu s točkom 1.5.

(a)

Oznaka sadržava podatke navedene u točki 1.1.

(b)

S obzirom na izgled, oznaka je u skladu s točkom 1.5.

(a)

Oznaka sadržava podatke navedene u točki 1.1.

(b)

S obzirom na izgled, oznaka je u skladu s točkom 1.5.

i.

Oznaka mora biti široka najmanje 120 mm i visoka najmanje 210 mm. Ako je oznaka otisnuta u većem formatu, elementi koje sadržava unatoč tome moraju ostati u gore navedenom omjeru.

ii.

Pozadina je bijela.

iii.

Boje su označene šifrom CMYK – cijan, magenta, žuta i crna, kao u ovom primjeru: 00-70-X-00: 0 % cijan, 70 % magenta, 100 % žuta, 0 % crna.

iv.

Oznaka ispunjava sve dolje navedene zahtjeve (brojevi se odnose na gornju sliku):

(a)

Oznaka sadržava sljedeće podatke:

(b)

Izgled oznake u skladu je s točkom 2.5. Odstupajući od navedenog, ako je nekome modelu dodijeljen „znak zaštite okoliša EU-a” u skladu s Uredbom (EZ) br. 66/2010 Europskog parlamenta i Vijeća, može se dodati i preslika znaka zaštite okoliša EU-a.

(a)

Oznaka sadržava podatke navedene u točki 2.1.

(b)

S obzirom na izgled, oznaka je skladu s točkom 2.5.

(a)

Oznaka sadržava podatke navedene u točki 2.1.

(b)

S obzirom na izgled, oznaka je u skladu s točkom 2.5.

(a)

Oznaka sadržava podatke navedene u točki 2.1.

(b)

S obzirom na izgled, oznaka je u skladu s točkom 2.5.

i.

Oznaka mora biti široka najmanje 100 mm i visoka najmanje 200 mm. Ako je oznaka otisnuta u većem formatu, elementi koje sadržava unatoč tome moraju ostati u gore navedenom omjeru.

ii.

Pozadina je bijela.

iii.

Boje su označene šifrom CMYK – cijan, magenta, žuta i crna, kao u ovom primjeru: 00-70-X-00: 0 % cijan, 70 % magenta, 100 % žuta, 0 % crna.

iv.

Oznaka ispunjava sve dolje navedene zahtjeve (brojevi se odnose na gornju sliku):

(a)

Oznaka sadržava sljedeće podatke:

(b)

Izgled oznake u skladu je s točkom 3.5. Odstupajući od navedenog, ako je nekome modelu dodijeljen „znak zaštite okoliša EU-a” u skladu s Uredbom (EZ) br. 66/2010, može se dodati i preslika znaka zaštite okoliša EU-a.

(a)

Oznaka sadržava podatke navedene u točki 3.1.

(b)

S obzirom na izgled, oznaka je skladu su s točkom 3.5.

(a)

Oznaka sadržava podatke navedene u točki 3.1.

(b)

S obzirom na izgled, oznaka je u skladu s točkom 3.5.

(a)

Oznaka sadržava podatke navedene u točki 3.1.

(b)

S obzirom na izgled, oznaka je u skladu s točkom 3.5.

i.

Oznaka mora biti široka najmanje 100 mm i visoka najmanje 200 mm. Ako je oznaka otisnuta u većem formatu, elementi koje sadržava unatoč tome moraju ostati u gore navedenom omjeru.

ii.

Pozadina je bijela.

iii.

Boje su CMYK – cijan, magenta, žuta i crna, kao u ovom primjeru: 00-70-X-00: 0 % cijan, 70 % magenta, 100 % žuta, 0 % crna.

iv.

Oznaka ispunjava sve dolje navedene zahtjeve (brojevi se odnose na gornju sliku):

(a)

Oznaka sadržava sljedeće podatke:

(b)

Izgled oznake u skladu je s točkom 4.2. Odstupajući od navedenog, ako je nekome modelu dodijeljen „znak zaštite okoliša EU-a” u skladu s Uredbom (EZ) br. 66/2010, može se dodati i preslika znaka zaštite okoliša EU-a.

i.

Oznaka mora biti široka najmanje 100 mm i visoka najmanje 200 mm. Ako je oznaka otisnuta u većem formatu, elementi koje sadržava unatoč tome moraju ostati u gore navedenom omjeru.

ii.

Pozadina je bijela.

iii.

Boje su CMYK – cijan, magenta, žuta i crna, kao u ovom primjeru: 00-70-X-00: 0 % cijan, 70 % magenta, 100 % žuta, 0 % crna.

iv.

Oznaka ispunjava sve dolje navedene zahtjeve (brojevi se odnose na gornju sliku):

(a)

Oznaka sadržava sljedeće podatke:

(b)

Izgled oznake u skladu je s točkom 4.4. Odstupajući od navedenog, ako je nekome modelu dodijeljen „znak zaštite okoliša EU-a” u skladu s Uredbom (EZ) br. 66/2010, može se dodati i preslika znaka zaštite okoliša EU-a.

i.

Oznaka mora biti široka najmanje 100 mm i visoka najmanje 200 mm. Ako je oznaka otisnuta u većem formatu, elementi koje sadržava unatoč tome moraju ostati u gore navedenom omjeru.

ii.

Pozadina je bijela.

iii.

Boje su označene šifrom CMYK – cijan, magenta, žuta i crna, kao u ovom primjeru: 00-70-X-00: 0 % cijan, 70 % magenta, 100 % žuta, 0 % crna.

iv.

Oznaka ispunjava sve dolje navedene zahtjeve (brojevi se odnose na gornju sliku):

(a)

Oznaka sadržava sljedeće podatke:

(b)

Izgled oznake u skladu je s točkom 4.6. Odstupajući od navedenog, ako je nekome modelu dodijeljen „znak zaštite okoliša EU-a” u skladu s Uredbom (EZ) br. 66/2010, može se dodati i preslika znaka zaštite okoliša EU-a.

i.

Oznaka mora biti široka najmanje 100 mm i visoka najmanje 200 mm. Ako je oznaka otisnuta u većem formatu, elementi koje sadržava unatoč tome moraju ostati u gore navedenom omjeru.

ii.

Pozadina je bijela.

iii.

Boje su označene šifrom CMYK – cijan, magenta, žuta i crna, kao u ovom primjeru: 00-70-X-00: 0 % cijan, 70 % magenta, 100 % žuta, 0 % crna.

iv.

Oznaka ispunjava sve dolje navedene zahtjeve (brojevi se odnose na gornju sliku):

(a)

Oznaka sadržava sljedeće podatke:

(b)

Izgled oznake u skladu je s točkom 5.2. Odstupajući od navedenog, ako je nekome modelu dodijeljen „znak zaštite okoliša EU-a” u skladu s Uredbom (EZ) br. 66/2010, može se dodati i preslika znaka zaštite okoliša EU-a.

i.

Oznaka mora biti široka najmanje 100 mm i visoka najmanje 200 mm. Ako je oznaka otisnuta u većem formatu, elementi koje sadržava unatoč tome moraju ostati u gore navedenom omjeru.

ii.

Pozadina je bijela.

iii.

Boje su označene šifrom CMYK – cijan, magenta, žuta i crna, kao u ovom primjeru: 00-70-X-00: 0 % cijan, 70 % magenta, 100 % žuta, 0 % crna.

iv.

Oznaka ispunjava sve dolje navedene zahtjeve (brojevi se odnose na gornju sliku):