This document is an excerpt from the EUR-Lex website
Document 32010L0026
Commission Directive 2010/26/EU of 31 March 2010 amending Directive 97/68/EC of the European Parliament and of the Council on the approximation of the laws of the Member States relating to measures against the emission of gaseous and particulate pollutants from internal combustion engines to be installed in non-road mobile machinery (Text with EEA relevance)
Direktiva Komisije 2010/26/EU od 31. ožujka 2010. o izmjeni Direktive 97/68/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na mjere protiv emisije plinovitih i krutih onečišćujućih tvari iz motora s unutarnjim izgaranjem koji se ugrađuju u izvancestovne pokretne strojeve Tekst značajan za EGP
Direktiva Komisije 2010/26/EU od 31. ožujka 2010. o izmjeni Direktive 97/68/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na mjere protiv emisije plinovitih i krutih onečišćujućih tvari iz motora s unutarnjim izgaranjem koji se ugrađuju u izvancestovne pokretne strojeve Tekst značajan za EGP
SL L 86, 1.4.2010, p. 29–47
(BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV) Ovaj dokument objavljen je u određenim posebnim izdanjima
(HR)
No longer in force, Date of end of validity: 31/12/2016; Implicitno stavljeno izvan snage 32016R1628
Relation | Act | Comment | Subdivision concerned | From | To |
---|---|---|---|---|---|
Modifies | 31997L0068 | Izmjena | prilog 13 | 02/04/2010 | |
Modifies | 31997L0068 | Izmjena | prilog 2 | 02/04/2010 | |
Modifies | 31997L0068 | Izmjena | prilog 5 | 02/04/2010 | |
Modifies | 31997L0068 | Izmjena | prilog 3 | 02/04/2010 | |
Modifies | 31997L0068 | Izmjena | članak 9BI PT 7 | 02/04/2010 | |
Modifies | 31997L0068 | Izmjena | prilog 1 | 02/04/2010 |
Relation | Act | Comment | Subdivision concerned | From | To |
---|---|---|---|---|---|
Corrected by | 32010L0026R(01) | (FR, DE) | |||
Corrected by | 32010L0026R(02) | (LT) | |||
Implicitly repealed by | 32016R1628 | 01/01/2017 |
13/Sv. 028 |
HR |
Službeni list Europske unije |
289 |
32010L0026
L 086/29 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
31.03.2010. |
DIREKTIVA KOMISIJE 2010/26/EU
od 31. ožujka 2010.
o izmjeni Direktive 97/68/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na mjere protiv emisije plinovitih i krutih onečišćujućih tvari iz motora s unutarnjim izgaranjem koji se ugrađuju u izvancestovne pokretne strojeve
(Tekst značajan za EGP)
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Direktivu 97/68/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 1997. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na mjere protiv emisije plinovitih i krutih onečišćujućih tvari iz motora s unutarnjim izgaranjem koji se ugrađuju u izvancestovne pokretne strojeve (1) a posebno njezine članke 14. i 14.a,
budući da:
(1) |
Članak 14.a Direktive 97/68/EZ utvrđuje kriterije i postupke za proširenje razdoblja na koje se upućuje u članku 9.a stavku 7. te Direktive. Studije provedene u skladu s člankom 14.a Direktive 97/68/EZ pokazuju da postoje bitne tehničke poteškoće da se zadovolje zahtjevi stupnja II. za pokretne prenosive strojeve za profesionalnu uporabu u različitim položajima u koje su ugrađeni motori razreda SH:2 i SH:3. Zato je potrebno proširiti razdoblje na koje se upućuje u članku 9.a stavku 7. do 31. srpnja 2013. |
(2) |
Od izmjene Direktive 97/68/EZ u 2004. ostvaren je tehnički napredak u konstrukciji dieselovih motora radi postizanja njihove sukladnosti s ograničenjima emisija ispušnih plinova za stupnjeve III. B i IV. Razvijeni su elektronički upravljani motori koji uglavnom zamjenjuju mehanički upravljano ubrizgavanje goriva. Zato je trebalo sadašnje opće homologacijske zahtjeve u Prilogu I. Direktivi 97/68/EZ odgovarajuće prilagoditi i uvesti opće homologacijske zahtjeve za stupnjeve III.B i IV. |
(3) |
Prilog II. Direktivi 97/68/EZ navodi tehničke podatke iz opisnih dokumenata koje proizvođač mora dostaviti homologacijskom tijelu uz zahtjev za homologaciju tipa motora. Podaci navedeni u vezi s dodatnim uređajima za smanjivanje onečišćenja su generički i moraju biti prilagođeni posebnim sustavima naknadne obrade koji su potrebni radi zadovoljavanja sukladnosti motora s graničnim vrijednostima emisija ispušnih plinova za stupnjeve III. B i IV. Potrebno je dostaviti detaljnije podatke o uređajima za naknadnu obradu koji su ugrađeni u motore kako bi se homologacijskim tijelima omogućilo da ocijene sposobnost motora za zadovoljavanje sukladnosti za stupnjeve III.B i IV. |
(4) |
Prilog III. Direktivi 97/68/EZ utvrđuje metodu za ispitivanje motora i za određivanje njihove razine emisija plinovitih i krutih onečišćujućih tvari. Postupak homologacijskog ispitivanja motora za dokazivanje sukladnosti s graničnim vrijednostima emisija ispušnih plinova za stupnjeve III. B i IV. mora omogućiti da se istodobno dokaže sukladnost s graničnim vrijednostima emisija plinova (ugljični monoksid, ugljikovodici, dušikovi oksidi) i emisija čestica. Stoga je bilo potrebno odgovarajuće prilagoditi izvancestovni stacionarni ciklus (NRSC) i izvancestovni prijelazni ciklus (NRTC). |
(5) |
Točka 1.3.2. Priloga III. Direktivi 97/68/EZ predviđa izmjenu simbola (odjeljak 2.18. Priloga I.), slijeda ispitivanja (Prilog III.) i računskih jednadžbi za izračun (Dodatak 3. Prilogu III.) prije uvođenja sastavljenog slijeda ispitivanja hladnog/toplog pokretanja. Postupak homologacijskog ispitivanja za dokazivanje sukladnosti s graničnim vrijednostima emisija ispušnih plinova za stupnjeve III.B i IV. zahtjeva uvođenje detaljnog opisa ciklusa hladnog pokretanja. |
(6) |
Odjeljak 3.7.1. Priloga III. Direktivi 97/68/EZ utvrđuje ciklus ispitivanja za različite specifikacije opreme. Ciklus ispitivanja pod odjeljkom 3.7.1.1. (specifikacija A) treba prilagoditi kako bi se pojasnilo koju brzinu vrtnje motora treba upotrijebiti u postupku homologacijskog izračuna. Potrebno je i prilagoditi pozivanje na osuvremenjenu verziju međunarodne norme za ispitivanje ISO 8178-4:2007. |
(7) |
Odjeljak 4.5. Priloga III. Direktivi 97/68/EZ opisuje odvijanje ispitivanja emisija. Taj je odjeljak potrebno prilagoditi uzimajući u obzir ciklus hladnog pokretanja. |
(8) |
Dodatak 3. Priloga III. Direktivi 97/68/EZ utvrđuje kriterije za ocjenu podataka i izračun emisija plinova i čestica za ispitivanje NRSC-om i ispitivanje NRTC-om utvrđeno u Prilogu III. Homologacija tipa motora u skladu sa stupnjevima III.B i IV. zahtijeva prilagodbu načina izračuna za ispitivanje NRTC-om. |
(9) |
Prilog XIII. Direktivi 97/68/EZ utvrđuje odredbe za motore koji se stavljaju na tržište, u skladu s „fleksibilnom shemom”. Da se omogući nesmetana primjena stupnja III. B, moglo bi biti nužno povećati uporabu te fleksibilne sheme. Zato je nužno da prilagodba tehničkom napretku koji omogućava stavljanje na tržište motora sukladnih stupnju III. B bude praćeno mjerama koje omogućavaju da uporabu fleksibilne sheme ne mogu ometati zahtjevi obavješćivanja koji nisu prilagođeni stavljanju na tržište takvih motora. Cilj tih mjera mora biti pojednostavljenje zahtjeva obavješćivanja i obveza deklariranja, kao i njihova bolja usredotočenost i prilagodba potrebi da tijela nadležna za nadzor tržišta mogu odgovoriti na veću uporabu fleksibilne sheme koja bude posljedica uvođenja stupnja III.B. |
(10) |
Budući da Direktiva 97/68/EZ predviđa homologaciju tipa motora kategorija L prema stupnju III.B od 1. siječnja 2010., potrebno je predvidjeti mogućnost dodjeljivanja homologacije tipa od tog datuma. |
(11) |
Iz razloga pravne sigurnosti, ova Direktiva treba stupiti na snagu po hitnom postupku. |
(12) |
Mjere predviđene ovom Direktivom u skladu su s mišljenjem Odbora osnovanog Direktivom 97/68/EZ člankom 15. stavkom 1., |
DONIJELA JE OVU DIREKTIVU:
Članak 1.
Izmjena Direktive 97/68/EZ
Direktiva 97/68/EZ mijenja se kako slijedi:
1. |
u članku 9.a stavku 7. dodaje se sljedeći podstavak: „Ne uzimajući u obzir prvi podstavak, produljenje razdoblja odstupanja odobrava se do 31. srpnja 2013. u kategoriji strojeva s ručkom na gornjoj strani, za profesionalnu uporabu u različitim položajima, ručne rezalice za živice i lančane pile za rezanje stabala s ručkom na gornjoj strani, u koje su ugrađeni motori razreda SH:2 i SH:3.”; |
2. |
Prilog I. izmjenjuje se u skladu s Prilogom I. ovoj Direktivi; |
3. |
Prilog II. izmjenjuje se u skladu s Prilogom II. ovoj Direktivi; |
4. |
Prilog III. izmjenjuje se u skladu s Prilogom III. ovoj Direktivi; |
5. |
Prilog V. izmjenjuje se u skladu s Prilogom IV. ovoj Direktivi; |
6. |
Prilog XIII. izmjenjuje se u skladu s Prilogom V. ovoj Direktivi. |
Članak 2.
Prijelazna odredba
S učinkom od sljedećeg dana od dana objave ove Direktive u Službenom listu, države članice mogu dodijeliti homologaciju tipa s obzirom na elektronički upravljane motore koji zadovoljavaju zahtjeve utvrđene u prilozima I., II., III., V. i XIII. Direktivi 97/68/EZ, kako je izmijenjena ovom Direktivom.
Članak 3.
Prenošenje
1. Države članice donose zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s Direktivom unutar 12 mjeseci od njezine objave. One odmah dostavljaju Komisiji tekst tih odredaba.
One primjenjuju te odredbe od 31. ožujka 2011.
Kada države članice donose ove odredbe, te odredbe sadržavaju uputu na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takva uputa. Načine tog upućivanja određuju države članice.
2. Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.
Članak 4.
Stupanje na snagu
Ova Direktiva stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Članak 5.
Adresati
Ova je Direktiva upućena državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 31. ožujka 2010.
Za Komisiju
Predsjednik
José Manuel BARROSO
(1) SL L 59, 27.2.1998., str. 1.
PRILOG I.
Sljedeći odjeljak 8. dodaje se Prilogu I. Direktivi 97/68/EZ:
„8. HOMOLOGACIJSKI ZAHTJEVI ZA STUPNJEVE III.B i IV.
8.1. Ovaj se odjeljak primjenjuje na homologaciju tipa elektronički upravljanih motora kod kojih se količina i vrijeme ubrizgavanja goriva određuju elektroničkim sustavom upravljanja (u daljnjemu tekstu ‚motor’). Ovaj se odjeljak primjenjuje bez obzira na tehniku primijenjenu na tim motorima radi postizanja graničnih vrijednosti propisanih u odjeljcima 4.1.2.5. i 4.1.2.6. ovog Priloga.
8.2. Definicije
U smislu ovog odjeljka primjenjuju se sljedeće definicije:
8.2.1. ‚strategija kontrole emisije’ znači kombinacija sustava kontrole emisije s jednom osnovna strategijom kontrole emisije i više pomoćnih strategija kontrole emisije, obuhvaćenih konstrukcijom motora i izvancestovnog pokretnog stroja u koji je ugrađen motor;
8.2.2. ‚reagens’ znači svaki potrošni ili neobnovljivi medij koji se zahtijeva i upotrebljava za djelovanje sustava naknadne obrade ispušnih plinova.
8.3. Opći zahtjevi
8.3.1. Zahtjevi za osnovnu strategiju kontrole emisije
8.3.1.1. Osnovna strategija kontrole, koja se aktivira u radom području brzine vrtnje i zakretnog momenta motora, mora biti osmišljena tako da se motoru omogući zadovoljavanje odredaba ove Direktive.
8.3.1.2. Zabranjena je svaka osnovna strategija kontrole emisije koja može razlikovati rad motora između normiranog tipa homologacijskog ispitivanja i drugih radnih uvjeta i slijedom toga smanjiti razinu kontrole emisije kad motor ne djeluje u uvjetima koji su stvarno uključeni u postupku homologacije tipa.
8.3.2. Zahtjevi za pomoćnu strategiju kontrole emisije
8.3.2.1. Pomoćna strategija kontrole emisije može se ugraditi u motor ili izvancestovni pokretni stroj pod uvjetom da pomoćna strategija kontrole emisije, kad se aktivira, izmijeni osnovnu strategiju kontrole emisije kao odgovor na specifične uvjete okoline ili radne uvjete ali da ne umanjuje učinkovitost sustava kontrole emisije trajno:
(a) |
kad se pomoćna strategija kontrole emisije aktivira tijekom homologacijskog ispitivanja, odjeljci 8.3.2.2. i 8.3.2.3. se ne primjenjuju; |
(b) |
kad se pomoćna strategija kontrole emisije ne aktivira tijekom homologacijskog ispitivanja, mora se dokazati da se pomoćna strategija kontrole emisije aktivira samo toliko dugo koliko je potrebno u svrhu utvrđenu u odjeljku 8.3.2.3. |
8.3.2.2. Uvjeti kontrole koji se primjenjuju za ovaj odjeljak su sljedeći:
(a) |
nadmorska visina koja ne prelazi 1 000 metara (ili istovjetan atmosferski tlak od 90 kPa); |
(b) |
okolna temperatura unutar raspona od 275 K do 303 K (2 °C do 30 °C); |
(c) |
temperatura rashladnog sredstva motora iznad 343 K (70 °C). |
Ako se pomoćna strategija kontrole emisije aktivira u okviru uvjeta kontrole navedenih u točkama (a), (b) i (c), ona se mora aktivirati samo iznimno.
8.3.2.3. Pomoćna strategija kontrole emisije može se aktivirati posebno u sljedećim slučajevima:
(a) |
pomoću signala u vozilu u svrhu zaštite motora (uključujući zaštitu uređaja za upravljanje protoka zraka) i/ili izvancestovnog pokretnog stroja od oštećenja; |
(b) |
da se osigura sigurnost i strategije djelovanja; |
(c) |
za sprečavanje prekomjernih emisija pri hladnom pokretanju, zagrijavanju ili tijekom isključivanja; |
(d) |
ako se koristi u posebnim okolišnim ili radnim uvjetima gdje treba kompenzirati povećanje emisije neke onečišćujuće tvari (propisima definiranog) kako bi se održavala razina emisije svih drugih (propisima definiranih) onečišćujućih tvari unutar graničnih vrijednosti primjerenih za predmetni motor. Svrha je da se kompenziraju pojave koje se prirodno mogu pojaviti na način koji omogućuje prihvatljivu kontrolu svih sastavnih dijelova emisije. |
8.3.2.4. Proizvođač treba dokazati tehničkoj službi u trenutku homologacijskog ispitivanja da pomoćna strategija kontrole emisije u cijelosti djeluje u skladu s odredbama odjeljka 8.3.2. Dokazivanje se sastoji od ocjene dokumentacije koja se navodi u odjeljku 8.3.3.
8.3.2.5. Zabranjeno je svako djelovanje pomoćne strategije kontrole emisije koja nije u skladu s odjeljkom 8.3.2.
8.3.3. Zahtjevi za dokumentaciju
8.3.3.1 Proizvođač mora uz zahtjev za homologaciju tipa koji se podnosi tehničkoj službi dostaviti i opisnu mapu koja omogućuje pristup svakom elementu konstrukcije i strategije kontrole emisije te sredstvima pomoću kojih pomoćna strategija kontrolira njegove izlazne varijable, bilo da je ta kontrola izravna ili neizravna. Opisna mapa se stavlja na raspolaganje u dva dijela:
(a) |
dokumentacija, koja se dostavlja uz zahtjev za homologaciju tipa, obuhvaća potpuni pregled strategije kontrole emisije. Ova dokumentacija mora osigurati dokaz da se mogu prepoznati sve izlazne veličine koje dopušta matrica dobivena iz raspona kontrole ulaznih veličina pojedinačne jedinice. Taj se dokaz prilaže opisnoj mapi, kako je navedeno u Prilogu II.; |
(b) |
dodatni materijal, koji se dostavlja tehničkoj službi, ali se ne prilaže uz zahtjev za homologaciju tipa, mora prikazivati parametre koje mijenja neka pomoćna strategija kontrole emisije i granične uvjete u kojima ta strategija djeluje, a posebno:
|
8.3.3.2. Dodatni materijal na koji se upućuje u odjeljku 8.3.3.1. točki (b) mora se smatrati veoma povjerljivim i daje se homologacijskom tijelu na njegov zahtjev. Homologacijsko tijelo mora smatrati taj materijal povjerljivim.
8.4. Zahtjevi za osiguranje ispravnog djelovanja mjera kontrole NOx
8.4.1. Proizvođač daje podatke koji u potpunosti opisuju funkcionalne radne značajke mjera kontrole NOx s pomoću dokumenata utvrđenih u Prilogu II. Dodatku 1. odjeljku 2. i Prilogu II. Dodatku 3. odjeljku 2.
8.4.2. Ako sustav kontrole emisije zahtijeva uporabu nekog reagensa, proizvođač mora navesti značajke tog reagensa, uključujući vrstu reagensa, podatke o njegovoj koncentraciji kada je reagens u obliku otopine, njegove radne temperature i upućivanje na međunarodne norme navodeći njegov sastav i kvalitetu u Prilogu II. Dodatku 1. odjeljku 2.2.1.13. i Prilogu II. Dodatku 3. odjeljku 2.2.1.13.
8.4.3. Strategija kontrole emisije motora mora djelovati u svim uvjetima okoline koji se uobičajeno mogu javiti na području Europske unije, naročito pri niskim temperaturama okoline.
8.4.4. Proizvođač mora dokazati da u slučaju uporabe reagensa emisije amonijaka tijekom primijenjenog ciklusa ispitivanja u postupku homologacije tipa ne prelaze srednju vrijednost od 25 ppm.
8.4.5. Za sustave motora koji zahtijevaju reagens, sredstvo za uzimanje uzorka reagensa unutar spremnika mora se predvidjeti ako su zasebni spremnici reagensa ugrađeni ili priključeni na pokretni izvancestovni stroj. Mjesto uzimanja uzoraka treba biti lako dostupno bez uporabe nekog posebnog alata ili uređaja.
8.4.6. Zahtjevi za uporabu i održavanje
8.4.6.1. U skladu s člankom 4. stavkom 3., homologacija tipa je uvjetovana dostavljanjem svakom rukovatelju pokretnog izvancestovnog stroja pisanih uputa koje sadrže sljedeće:
(a) |
sheme ožičenja s objašnjenima mogućih neispravnosti koje su posljedica pogrešnog rukovanja, uporabe ili održavanja ugrađenog motora, popraćenih odgovarajućih korektivnim mjerama; |
(b) |
shematski prikaz pogrešne uporabe stroja koja može prouzročiti neispravan rad motora, popraćen odgovarajućim korektivnim mjerama; |
(c) |
informacije o pravilnoj uporabi reagensa, popraćene uputama koje se odnose na dopunjavanje reagensa između uobičajenih razdoblja održavanja; |
(d) |
jasno upozorenje da certifikat o homologaciji tipa izdan za odgovarajući tip motora vrijedi jedino kada su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
|
Upute moraju biti pisane jasnim i laičkim načinom i to na istom jeziku koji je upotrijebljen u korisničkom priručniku za pokretni izvancestovni stroj ili motor.
8.4.7. Kontrola reagensa (kad se primjenjuje)
8.4.7.1. U skladu s odredbama članka 4. odjeljka 3., homologacija tipa je uvjetovana uporabom indikatora ili drugih prikladnih sredstava, ovisno o konfiguraciji pokretnog izvancestovnog stroja, za obavješćivanje rukovatelja:
(a) |
o količini preostalog reagensa u spremniku za pohranjivanje reagensa i posebnim dodatnim signalom kad je preostala količina reagensa ispod 10 % od kapaciteta punog spremnika; |
(b) |
kada se spremnik reagensa potpuno ili skoro isprazni; |
(c) |
kada reagens u spremniku prema ugrađenom mjernom uređaju nije u skladu sa značajkama koje je proizvođač deklarirao i naveo u Dodatku 1. odjeljku 2.2.1.13. i Prilogu II.Dodatku 3. odjeljku 2.2.1.13.; |
(d) |
kada se prekinu aktivnosti doziranja reagensa, osim u slučajevima ako takav prekid zahtijeva elektronička upravljačka jedinica ili regulator doziranja, reagirajući na radne uvjete motora kada se ne zahtjeva doziranje reagensa, pod uvjetom da homologacijsko tijelo bude obaviješteno o takvim radnim uvjetima. |
8.4.7.2. Po izboru proizvođača, zahtjevi za sukladnost reagensa s navedenim značajkama i pripadajućim dopuštenim odstupanjem za emisiju NOx zadovoljavaju se jednim od sljedećih načina:
(a) |
izravnim načinom, poput uporabe osjetila kvalitete reagensa; |
(b) |
neizravnim načinom, poput uporabe osjetila NOx u ispušnim plinovima za ocjenu učinkovitosti reagensa; |
(c) |
nekim drugim načinom, pod uvjetom da njihova učinkovitost bude barem jednaka onoj kad se koriste načini iz točaka (a) i (b) i poštuju glavni zahtjevi iz ovog odjeljka.” |
PRILOG II.
Prilog II. Direktivi 97/68/EZ mijenja se kako slijedi:
1. |
Dodatak 1. odjeljak 2. zamjenjuje se sljedećim: „2. MJERE PODUZETE PROTIV ONEČIŠĆENJA ZRAKA 2.1. Uređaj za recikliranje plinova iz kućišta koljenastog vratila (opis i crteži): da/ne (1)… 2.2. Dodatni uređaji protiv onečišćenja (ako postoje i ako nisu drugdje opisani) 2.2.1. Katalizator: da/ne (1) 2.2.1.1. Marka (marke): … 2.2.1.2. Tip (tipovi): … 2.2.1.3. Broj katalizatora i elemenata: … 2.2.1.4. Dimenzije, oblik i obujam katalizatora: … 2.2.1.5. Tip katalitičkog postupka: … 2.2.1.6. Ukupna količina plemenitih metala: … 2.2.1.7. Relativna koncentracija: … 2.2.1.8. Nosač (struktura i materijal): … 2.2.1.9. Gustoća članka: … 2.2.1.10. Vrsta obloge katalizatora: … 2.2.1.11. Položaj katalizatora (mjesto i najveća/najmanja udaljenost od motora): … 2.2.1.12. Uobičajeni raspon radnih temperatura (K): … 2.2.1.13. Potrošni reagens (kad je primjereno): … 2.2.1.13.1. Vrsta i koncentracija reagensa nužnog za katalitički proces: … 2.2.1.13.2. Uobičajeni raspon radnih temperatura reagensa: … 2.2.1.13.3. Međunarodna norma (kad je primjereno): … 2.2.1.14. Osjetilo NOx: da/ne (1) 2.2.2. Osjetilo kisika: da/ne (1) 2.2.2.1. Marka (marke): … 2.2.2.2. Tip: … 2.2.2.3. Položaj: … 2.2.3. Ubacivanje zraka: da/ne (1) 2.2.3.1. Tip (pulsirajući zrak, zračna pumpa itd.): … 2.2.4. EGR: da/ne (1) 2.2.4.1. Značajke (s hlađenjem/bez hlađenja, visok tlak/niski tlak itd.): … 2.2.5. Odvajač čestica: da/ne (1) 2.2.5.1. Dimenzije, oblik i obujam odvajača čestica: … 2.2.5.2. Tip i obujam odvajača čestica: … 2.2.5.3. Položaj (mjesto i najveća/najmanja udaljenost od motora): … 2.2.5.4. Metoda ili sustav regeneracije, opis i/ili crtež: … 2.2.5.5. Uobičajena radna temperatura (K) i tlak (kPa): … 2.2.6. Ostali sustavi: da/ne (1) 2.2.6.1. Opis i način rada … |
2. |
Dodatak 3. odjeljak 2. zamjenjuje se sljedećim: „2. MJERE PODUZETE PROTIV ONEČIŠĆENJA ZRAKA 2.1. Uređaj za recikliranje plinova iz kućišta koljenastog vratila (opis i crteži): da/ne (2)… 2.2. Dodatni uređaji protiv onečišćenja (ako postoje i ako nisu drugdje opisani) 2.2.1. Katalizator: da/ne (2) 2.2.1.1. Marka (marke): … 2.2.1.2. Tip (tipovi): … 2.2.1.3. Broj katalizatora i elemenata: … 2.2.1.4. Dimenzije, oblik i obujam katalizatora: … 2.2.1.5. Tip katalitičkog postupka: … 2.2.1.6. Ukupna količina plemenitih metala: … 2.2.1.7. Relativna koncentracija: … 2.2.1.8. Nosač (struktura i materijal): … 2.2.1.9. Gustoća članka: … 2.2.1.10. Vrsta obloge katalizatora: … 2.2.1.11. Položaj katalizatora (mjesto i najveća/najmanja udaljenost od motora): … 2.2.1.12. Uobičajeni raspon radnih temperatura (K): … 2.2.1.13. Potrošni reagens (kad je primijenjen): … 2.2.1.13.1. Vrsta i koncentracija reagensa nužnog za katalitički proces: … 2.2.1.13.2. Uobičajeni raspon radnih temperatura reagensa: … 2.2.1.13.3. Međunarodna norma (kad je primjereno): … 2.2.1.14. Osjetilo NOx: da/ne (2) 2.2.2. Osjetilo kisika: da/ne (2) 2.2.2.1. Marka (marke): … 2.2.2.2. Tip: … 2.2.2.3. Položaj: … 2.2.3. Ubacivanje zraka: da/ne (2) 2.2.3.1. Tip: (pulsirajući zrak, zračna pumpa itd.): … 2.2.4. EGR: da/ne (2) 2.2.4.1. Značajke (s hlađenjem/bez hlađenja, visok tlak/niski tlak itd.): … 2.2.5. Odvajač čestica: da/ne (2) 2.2.5.1. Dimenzije, oblik i obujam odvajača čestica: … 2.2.5.2. Tip i obujam odvajača čestica: … 2.2.5.3. Položaj (mjesto i najveća/najmanja udaljenost od motora): … 2.2.5.4. Metoda ili sustav regeneracije, opis i/ili crtež: … 2.2.5.5. Uobičajena radna temperatura (K) i tlak (kPa): … 2.2.6. Ostali sustavi: da/ne (2) 2.2.6.1. Opis i način rada: … |
(1) Prekrižiti nepotrebno”.
(2) Prekrižiti nepotrebno”.
PRILOG III.
Prilog III. Direktivi 97/68/EZ mijenja se kako slijedi:
1. |
Odjeljak 1.1. zamjenjuje se sljedećim: 1.1. Ovaj Prilog opisuje metodu određivanja emisija plinovitih i krutih onečišćujućih tvari iz motora koji se ispituje. Primjenjuju se sljedeći ispitni ciklusi:
|
2. |
Odjeljak 1.3.2. zamjenjuje se sljedećim: „1.3.2. Ispitivanje NRTC: Propisani prijelazni ispitni ciklus koji se temelji na radnim uvjetima dieselovih motora ugrađenih u izvancestovne strojeve provodi se dvaput:
Gornje onečišćujuće tvari moraju se provjeravati tijekom tog slijeda ispitivanja. Ispitni slijed sastoji se od ciklusa hladnog pokretanja nakon prirodnog ili prinudnog hlađenja motora, razdoblja ohlađivanja i ciklusa toplog pokretanja, što završava izračunavanjem sastavljenih emisija. Uporabom signala zakretnog momenta motora i signala brzine koje daje dinamometar motora, snaga se mora integrirati po vremenu ciklusa, čime će se kao rezultat dobiti rad koji je motor obavio tijekom ciklusa. Tijekom tog ciklusa moraju se odrediti koncentracije plinovitih sastavnica u nerazrijeđenim ispušnim plinovima integracijom signala analizatora u skladu s ovim Prilogom Dodatkom 3. ili u razrijeđenim ispušnim plinovima sustava CVS-a s potpunim razrjeđivanjem protoka integracijom ili uzorkovanjem u vrećicu u skladu s ovim Prilogom Dodatkom 3.. Za krute onečišćujuće tvari mora se prikupiti razmjerni uzorak iz razrijeđenih ispušnih plinova na specificiranom filtru s djelomično razrijeđenim protokom ili potpuno razrijeđenim protokom. Ovisno o upotrijebljenoj metodi, tijekom ciklusa mora se odrediti protok razrijeđenih ili nerazrijeđenih ispušnih plinova kako bi se izračunale masene vrijednosti emisije onečišćujućih tvari. Masene vrijednosti emisije moraju se odnositi na rad motora da bi se dobila masa u gramima svake onečišćujuće tvari koji je ispušten po kilovatsatu. Emisije (g/kWh) se moraju mjeriti tijekom ciklusa hladnog i toplog pokretanja. Sastavljene ponderirane emisije se moraju izračunani ponderiranjem rezultata hladnog pokretanja s 10 % i rezultata toplog pokretanja s 90 %. Ponderirani sastavljeni rezultati moraju zadovoljavati granične vrijednosti.” |
3. |
Odjeljak 3.7.1. zamjenjuje se sljedećim: 3.7.1. Specifikacija opreme u skladu s Prilogom I. odjeljkom 1.A: 3.7.1.1. Za motore pokrivene točkama i. i iv. odjeljka 1.A Priloga I., ispitivanje rada motora na dinamometru mora se provoditi prema sljedećem 8-faznom ciklusu (3):
3.7.1.2. Za motore pokrivene točkom ii. odjeljka 1.A Priloga I., ispitivanje rada motora na dinamometru mora se provoditi prema sljedećem 5-faznom ciklusu (5):
Brojke kojima se iskazuje opterećenje postotne su vrijednosti zakretnog momenta koji odgovara pogonskim nazivnim vrijednostima snage koje se definiraju kao najveća snaga raspoloživa tijekom promjenjivog niza snaga, pri kojima motor može raditi neograničeni broj sati u godini, između utvrđenih intervala održavanja i pod utvrđenim uvjetima okoline, pri čemu se održavanje provodi kako je propisao proizvođač. 3.7.1.3. Za pogonske motore (6) namijenjene za uporabu u brodovima za plovidbu na unutarnjim vodama mora se upotrebljavati ispitni postupak ISO-a specificiran normom ISO 8178-4:2002 i IMO MARPOL 73/78, Prilog VI. (NOx kod). Pogonski motori koji rade na krivulji brodskog vijka s nepromjenjivim nagibom lopatica moraju se ispitivati na dinamometru uporabom sljedećega 4-faznog stacionarnog ciklusa (7) razvijena za prikaz stvarnog funkcioniranja u uporabi komercijalnih brodskih dieselovih motora:
Pogonski brodski motori za plovidbu na unutarnjim vodama sa stalnom brzinom s vijcima s promjenjivim nagibom lopatica ili električno spojenim vijcima moraju se ispitati na dinamometru uporabom sljedećeg 4-faznog stacionarnog ciklusa (8) koji se opisuje istim opterećenjem i težinskim faktorima kao gornji ciklus, ali s motorom koji radi u svakoj fazi ispitivanja na nazivnoj brzini:
3.7.1.4. Za motore pokrivene točkom v. odjeljka 1.A Priloga I., ispitivanje rada motora na dinamometru mora se provoditi prema sljedećem 3-faznom ciklusu (9):
|
4. |
Odjeljak 4.3.1. zamjenjuje se sljedećim: „4.3.1. Referentna brzina vrtnje Referentna brzina vrtnje (n ref) odgovara 100 % vrijednostima normalizirane brzine specificirane u programu odvijanja rada dinamometra iz Priloga III. Dodatka 4. Očito je da stvarni ciklus motora koji je rezultat denormalizacije na referentnu brzinu u velikoj mjeri ovisi o odabiru prave referentne brzine. Referentna se brzina vrtnje mora odrediti s pomoću sljedeće formule: n ref = donja brzina vrtnje + 0,95 × (gornja brzina vrtnje – donja brzina vrtnje) (gornja je brzina vrtnje najveća brzina vrtnje motora pri kojoj on daje 70 % nazivne snage, dok je donja brzina vrtnje najniža brzina vrtnje motora pri kojoj on daje 50 % nazivne snage). Ako je izmjerena referentna brzine vrtnje unutar +/– 3 % referentne brzine vrtnje koju je naveo proizvođač, navedena referentna brzina vrtnje može se upotrijebiti za ispitivanje emisija. Ako se dopušteno odstupanje prekorači, izmjerena referentna brzina vrtnje mora se upotrijebiti za ispitivanje emisija (10). |
5. |
Odjeljak 4.5. zamjenjuje se sljedećim: „4.5. Tijek ispitivanja emisija Sljedeća blok-shema prikazuje slijed ispitivanja:
Prema potrebi prije ciklusa mjerenja može se provesti jedan ili više praktičnih ciklusa za provjeru motora, ispitne naprave i sustava emisija. 4.5.1. Priprema filtra za uzorkovanje Barem jedan sat prije ispitivanja svaki se filtar mora staviti u Petrijevu zdjelicu zaštićenu od onečišćenja prašinom koja dopušta izmjenu zraka te staviti u komoru za vaganje radi stabilizacije. Na kraju razdoblja stabilizacije svaki se filtar mora izvagati i zabilježiti njegova masa. Potom se filtar mora spremiti u zatvorenu Petrijevu zdjelicu ili u zabrtvljeni spremnik filtra sve dok ne bude potreban za ispitivanje. Filtar se mora upotrijebiti u roku od osam sati od njegova vađenja iz komore za vaganje. Mora se zabilježiti tara masa. 4.5.2. Ugradba mjerne opreme Instrumenti i sonde za uzorkovanje moraju se ugraditi u skladu sa zahtjevima. Ispušna se cijev mora spojiti na sustav s potpunim razrjeđivanjem protoka ako se on upotrebljava. 4.5.3. Pokretanje sustava za razrjeđivanje Sustav za razrjeđivanje mora se pokrenuti. Protok potpuno razrijeđenog ispušnog plina sustava s potpunim razrjeđivanjem protoka ili protok razrijeđenog ispušnog plina kroz sustav s djelomičnim razrjeđivanjem protoka mora se namjestiti tako da se izbjegne mogućnost kondenziranja vode u sustavu i da se na površini filtra postigne temperatura između 315 K (42 °C) i 325 K (52 °C). 4.5.4. Pokretanje sustava uzorkovanja čestica Sustav uzorkovanja čestica mora se pokrenuti i raditi na obilaznom vodu. Razina pozadinskih čestica zraka za razrjeđivanje može se odrediti uzorkovanjem zraka za razrjeđivanje prije ulaska u tunel za razrjeđivanje. Bolje je da se uzorak pozadinskih čestica prikuplja tijekom prijelaznog ciklusa ako je na raspolaganju neki drugi sustav uzorkovanja čestica. Osim njega može se upotrebljavati sustav koji se upotrebljava za prikupljanje čestica u prijelaznom ciklusu. Ako se upotrebljava filtrirani zrak za razrjeđivanje, može se provesti jedno mjerenje prije ili poslije ispitivanja. Ako zrak za razrjeđivanje nije filtriran, mjerenja treba provesti prije početka i nakon završetka ciklusa te izračunani prosjek tih vrijednosti. 4.5.5. Provjera analizatora Moraju se namjestiti ništica i raspon analizatora emisije. Ako se upotrebljavaju vrećice za uzorkovanje, moraju se isprazniti. 4.5.6. Zahtjevi za hlađenje Može se upotrijebiti postupak prirodnog ili prinudnog hlađenja. Za prinudno hlađenje, u skladu s dobrom inženjerskom prosudom upotrebljava se sustav za puhanje rashladnog zraka u motor, za cirkulaciju rashladnog ulja kroz sustav za podmazivanje motora, za odvođenje topline iz rashladnog sredstva kroz rashladni sustav motora i za odvođenje topline iz sustava za naknadnu obradu ispušnih plinova. U slučaju prinudnog hlađenja sustava za naknadnu obradu ne smije se upotrijebiti rashladni zrak dok se sistem za naknadnu obradu ne ohladi na temperaturu koja je niža od one koja je potrebna za njegovo katalitičko aktiviranje. Postupak hlađenja koji bi rezultirao nereprezentativnim emisijama, nije dopušten. Ispitivanje emisija ispušnih plinova tijekom ciklusa hladnog pokretanja može početi samo nakon hlađenja kad temperature motornog ulja, rashladne tekućine i sustava za naknadnu obradu budu najmanje 15 minuta ustaljene između 20 °C i 30 °C. 4.5.7. Odvijanje ciklusa 4.5.7.1. Slijed ispitivanja započinje ciklusom hladnog pokretanja nakon faze hlađenja kad se ispune svi zahtjevi iz odjeljka 4.5.6. Motor se mora pokrenuti pomoću serijskog pokretača ili dinamometra u skladu s postupkom pokretanja koji je preporučio proizvođač u korisničkom priručniku. Čim se utvrdi da je motor pokrenut, uključi se sat za ‚prazni hod’. Pustiti da motor bez opterećenja radi na praznom hodu tijekom 23 ± 1 s. Prijelazni ciklus motora treba započeti tako da prvi zapis praznog hoda ciklusa bude u 23 ± 1 s. Vrijeme praznog hoda uključeno je u 23 ± 1 s. Ispitivanje se provodi u skladu s referentnim ciklusom koji je propisan u Prilogu III. Dodatku 4. Zadane vrijednosti kojima je određena brzina vrtnje motora i zakretni moment odašilju se frekvencijom od 5 Hz (preporučljivo 10 Hz) ili višoj. Zadane vrijednosti izračunavaju se linearnom interpolacijom između zadanih vrijednosti, referentnog ciklusa, od 1 Hz. Izmjerena brzina vrtnje motora i zakretni moment moraju se bilježiti najmanje jedanput po sekundi tijekom ispitnog ciklusa, a signali se mogu elektronički filtrirati. 4.5.7.2. Pri pokretanju motora mjerna oprema mora se staviti u funkciju te istodobno započeti:
Ako se upotrebljava mjerenje nerazrijeđenog ispušnog plina, tada se emisije koncentracija (HC, CO i NOx) i maseni protok ispušnog plina moraju neprekidno mjeriti i pohranjivati u računalni sustav s frekvencijom od najmanje 2 Hz. Svi se ostali podaci mogu bilježiti s frekvencijom uzorkovanja od najmanje 1 Hz. Za analogne analizatore mora se bilježiti odziv, a podaci o umjeravanju mogu se primjenjivati izravno ili neizravno tijekom vrednovanja podataka. Ako se upotrebljava sustav s potpunim razrjeđivanjem protoka, HC i NOx moraju se mjeriti neprekidno u tunelu za razrjeđivanje s frekvencijom od najmanje 2 Hz. Prosječne se koncentracije određuju integracijom signala analizatora tijekom ispitnog ciklusa. Vrijeme odziva sustava ne smije biti veće od 20 s i mora se uskladiti s fluktuacijama protoka u sustavu CVS te prema potrebi s vremenom uzorkovanja/pomacima ispitnog ciklusa. CO i CO2 moraju se određivati integracijom ili analizom koncentracija u vrećici za uzorkovanje prikupljenih tijekom ciklusa. Koncentracije plinovitih onečišćujućih tvari u zraku za razrjeđivanje određuju se integracijom ili analizom zraka za razrjeđivanje prikupljenog u vrećici za uzorkovanje. Svi ostali parametri koje treba mjeriti moraju se bilježiti s najmanje jednim mjerenjem u sekundi (1 Hz). 4.5.7.3. Pri pokretanju motora ili slijeda ispitivanja, sustav uzorkovanja čestica mora se prebaciti s obilaznog voda na prikupljanje čestica. Ako se upotrebljava sustav s djelomičnim razrjeđivanjem protoka, tada se pumpa (ili pumpe) za uzorke moraju ugoditi tako da se protok kroz sondu za uzorkovanje čestica ili cijev za prijenos uzorka održava razmjernim masenom protoku ispušnih plinova. Ako se upotrebljava sustav s potpunim razrjeđivanjem protoka, pumpa (ili pumpe) za uzorke može (mogu) se ugoditi tako da se protok kroz sondu za uzorkovanje čestica ili cijev za prijenos uzorka održava u granicama od ± 5 % od namještenog protoka. Ako se upotrebljava kompenzacija protoka (tj. proporcionalna regulacija protoka uzorka) tada se mora pokazati da se omjer protoka kroz glavni tunel i protoka uzorka čestica ne mijenja za više od ± 5 % od svoje namještene vrijednosti (osim za prvih 10 sekunda uzorkovanja). NAPOMENA: Za dvokratno razrjeđivanje protok uzorka jednak je neto-razlici između protoka kroz filtre uzorka i protoka sekundarnog zraka za razrjeđivanje. Mora se zabilježiti prosječna temperatura i tlak na ulazu u plinomjer (plinomjere) ili instrumente za mjerenje protoka. Ako se namješteni protok ne može održavati tijekom cijelog ciklusa (u granicama od ± 5 %) zbog visokog opterećenja filtra čestica, ispitivanje se mora proglasiti nevaljanim. Ispitivanje se mora ponovno provesti uporabom manjeg protoka i/ili filtra većeg promjera. 4.5.7.4. Ako se motor zaustavi bilo kad tijekom ciklusa hladnog pokretanja, mora se pretkondicionirati i ponoviti postupak hlađenja, a nakon toga motor ponovno pokrenuti, i ponoviti ispitivanje. Ako dođe do neispravnosti na bilo kojem dijelu zahtijevane ispitne opreme tijekom ispitnog ciklusa, ispitivanje se mora proglasiti nevaljanim. 4.5.7.5. Po dovršetku ciklus hladnog pokretanja mora se prekinuti mjerenjem masenog protoka ispušnog plina, obujma razrijeđenog ispušnog plina, protoka plina u vrećice za prikupljanje te zaustaviti pumpa za uzorkovanje čestica. Za sustav analizatora s integriranjem, uzorkovanje se mora nastaviti sve dok ne istekne vrijeme odziva sustava. Ako se upotrebljavaju vrećice za prikupljanje uzorka, njihove se koncentracije moraju što je prije moguće analizirati, a u svakom slučaju najkasnije 20 minuta od završetka ispitnog ciklusa. Nakon ispitivanja emisije za ponovnu provjeru analizatora mora se upotrijebiti plin za namještanje ništice i isti plin za namještanje raspona. Ispitivanje se smatra prihvatljivim ako je razlika između rezultata prethodnih i naknadnih ispitivanja manja od 2 % od vrijednosti plina za namještanje raspona. Filtri čestica moraju se vratiti u komoru za vaganje najkasnije jedan sat nakon završetka ispitivanja. Oni se moraju kondicionirati najmanje jedan sat u Petrijevoj zdjelici koja je zaštićena od onečišćenja prašinom i omogućuje izmjenu zraka, i nakon toga izvagati. Mora se zabilježi bruto-masa filtra. 4.5.7.6. Izravno nakon isključivanja motora moraju se isključiti i ventilator (ventilatori) za hlađenje motora, ako se upotrebljava, i puhalo CVS-a (ili odspojiti od CVS-a sustav ispušnih plinova), ako se upotrebljava. Ostaviti motor da se hladi tijekom 20 ± 1 minuta. Pripremiti motor i dinamometar za ispitivanje toplog pokretanja. Prazne vrećice za prikupljanja uzorka spojiti na sustave za prikupljanje uzorka razrijeđenih ispušnih plinova i zraka za razrjeđivanje. Pokrenuti CVS (ako se upotrebljava ili ne upotrebljava) ili spojiti sustav ispušnih plinova s CVS-om (ako je odspojen). Uključiti pumpe za uzorkovanje (osim pumpe (pumpa) za uzorkovanje čestica), ventilator (ventilatore) za hlađenje motora i sustav za prikupljanje podataka. Izmjenjivač topline CVS-a (ako se upotrebljava) i grijani sastavni dijelovi svih CVS-ova (ako se upotrebljavaju) moraju se predgrijati prije početka ispitivanja na svoje propisane radne temperature. Ugoditi protoke uzorka na željene protoke i namjestiti uređaje za mjerenje protka plina u CVS-u na ništicu. Pažljivo postaviti čist filtar za čestice u posebne posude za filtre te sklop posuda za filtre postaviti u liniju protoka uzorka. 4.5.7.7. Čim se motor pokrene, uključuje se sat za ‚prazni hod’. Pustiti da motor bez opterećenja radi na praznom hodu tijekom 23 ± 1 s. Pokrenuti prijelazni ciklus motora tako da prvi zapis nakon praznog hoda bude u 23 ± 1 s. Vrijeme praznog hoda je uključeno u tih 23 ± 1 s. Ispitivanje se provodi u skladu s referentnim ciklusom koji je propisan u Prilogu III. Dodatku 4. Zadane vrijednosti s kojima je određena brzina vrtnje motora i zakretni moment odašilju se frekvencijom od 5 Hz (preporučljivo 10 Hz) ili višoj. Zadane vrijednosti izračunavaju se linearnom interpolacijom između zadanih vrijednosti, referentnog ciklusa, od 1 Hz. Izmjerena brzina vrtnje motora i zakretni moment moraju se bilježiti najmanje jedanput po sekundi tijekom ispitnog ciklusa, a signali se mogu elektronički filtrirati. Postupak opisan u prethodnim odjeljcima 4.5.7.2. i 4.5.7.3. mora se nakon toga ponoviti. 4.5.7.8. Ako se motor zaustavi bilo kad tijekom ciklusa toplog pokretanja, može se isključiti i ostaviti da se ponovno hladi tijekom 20 minuta. Ciklus toplog pokretanja može se nakon toga ponovno provesti. Samo jedno ponovno ohlađivanje i jedan ciklusa toplog pokretanja dopušteni su. 4.5.7.9. Po dovršetku ciklusa toplog pokretanja mora se prekinuti mjerenje masenog protoka ispušnog plina, obujma razrijeđenog ispušnog plina, protoka plina u vrećice za prikupljanje te zaustaviti pumpa za uzorkovanje čestica. Za sustav analizatora s integriranjem, uzorkovanje se mora nastaviti sve dok ne istekne vrijeme odziva sustava. Ako se upotrebljavaju vrećice za prikupljanje uzorka, njihove se koncentracije moraju što je prije moguće analizirati, a u svakom slučaju najkasnije 20 minuta od završetka ispitnog ciklusa. Nakon ispitivanja emisije za ponovnu provjeru analizatora mora se upotrijebiti plin za namještanje nule i isti plin za namještanje raspona. Ispitivanje se smatra prihvatljivim ako je razlika između rezultata prethodnih i naknadnih ispitivanja manja od 2 % od vrijednosti plina za namještanje raspona. Filtri čestica moraju se vratiti u komoru za vaganje najkasnije jedan sat nakon završetka ispitivanja. Oni se moraju kondicionirati najmanje jedan sat u Petrijevoj zdjelici koja je zaštićena od onečišćenja prašinom i omogućuje izmjenu zraka, i nakon toga izvagati. Mora se zabilježi bruto-masa filtra.” |
6. |
Dodatak 3. mijenja se kako slijedi:
|
(1) IMO: Međunarodna organizacija za pomorstvo.
(2) MARPOL: Međunarodna konvencija za sprečavanje onečišćenja od brodova.”
(3) Istovjetno s ciklusom C1 kako je opisano u stavku 8.3.1.1. norme ISO 8178-4: 2007 (ispravljena verzija 2008-07-01.)
(4) Referentna brzina je definirana u Prilogu III. odjeljku 4.3.1.
(5) Istovjetno s ciklusom D2 kako je opisano u stavku 8.4.1. norme ISO 8178-4: 2002(E).
(6) Pomoćni motori stalne brzine moraju se certificirati u skladu s radnim ciklusom ISO D2, tj. 5-faznim ustaljenim ciklusom specificiranim u odjeljku 3.7.1.2., pri čemu se pomoćni motori promjenjive brzine moraju certificirati prema radnom ciklusu ISO C1, tj. 8-faznom ustaljenom ciklusu specificiranu u odjeljku 3.7.1.1.
(7) Istovjetno s ciklusom E3 kako je opisano u odjeljcima 8.5.1., 8.5.2. i 8.5.3. norme ISO 8178-42002(E). Četiri faze leže na prosječnoj krivulji vijka koja se temelji na mjerenjima u uporabi.
(8) Istovjetno s ciklusom E2 kako je opisano u odjeljcima 8.5.1., 8.5.2. i 8.5.3. norme ISO 8178-42002(E).
(9) Istovjetno s ciklusom F norme ISO 8178-4: 2002(E).”
(10) To je u skladu s normom ISO 8178-11: 2006.”
PRILOG IV.
Prilog V. mijenja se kako slijedi:
Drugi redak tablice u Prilogu s naslovom „REFERENTNO GORIVO IZVANCESTOVNIH POKRETNIH STROJEVA S MOTORIMA S KOMPRESIJSKIM PALJENJEM HOMOLOGIZIRANIH KAKO BI ZADOVOLJAVALI GRANIČNE VRIJEDNOSTI STUPNJA III.A i IV.” zamjenjuje se sljedećim:
„Gustoća na 15 °C |
kg/m3 |
833 |
865 |
EN ISO 3675” |
PRILOG V.
Prilog XIII. zamjenjuje se sljedećim:
1. |
Odjeljak 1.5. i 1.6. zamjenjuje se sljedećim:
|
2. |
Briše se odjeljak 1.7. |