EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 32009O0020

2009/627/EZ: Smjernica Europske središnje banke od 31. srpnja 2009. o statistici državnih financija (ESB/2009/20)

SL L 228, 1.9.2009, p. 25–45 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

Ovaj dokument objavljen je u određenim posebnim izdanjima (HR)

Legal status of the document No longer in force, Date of end of validity: 31/08/2014; stavljeno izvan snage 32013O0023

ELI: http://data.europa.eu/eli/guideline/2009/627/oj

01/Sv. 9

HR

Službeni list Europske unije

44


32009O0020


L 228/25

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE


SMJERNICA EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE

od 31. srpnja 2009.

o statistici državnih financija

(ESB/2009/20)

(2009/627/EZ)

UPRAVNO VIJEĆE EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE,

uzimajući u obzir Statut Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke (dalje u tekstu „Statut ESSB-a”), a posebno njegov članak 5. stavak 5.1., članak 5. stavak 5.2., članak 12. stavak 12.1. i članak 14. stavak 14.3.,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 479/2009 od 25. svibnja 2009. o primjeni Protokola o postupku u slučaju prevelikog manjka priloženog Ugovoru o osnivanju Europske zajednice (1),

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 2223/96 od 25. lipnja 1996. o Europskom sustavu nacionalnih i regionalnih računa u Zajednici (2),

budući da:

(1)

Smjernica ESB/2005/5 od 17. veljače 2005. o statističkim izvještajnim zahtjevima Europske središnje banke i o postupcima razmjene statističkih podataka unutar Europskog sustava središnjih banaka u području statistike državnih financija (3) nekoliko je puta izmijenjena. Budući da su potrebne dodatne izmjene te smjernice, potrebno je izvršiti njenu preinaku u interesu jasnoće i transparentnosti.

(2)

Kako bi ispunio svoje zadaće, Europskom sustavu središnjih banaka (ESSB) potrebna je sveobuhvatna i pouzdana statistika državnih financija (GFS) za ekonomske i monetarne analize, tj. ona koja obuhvaća sve transakcije uključujući i one u kojima opća država djeluje kao zastupnik institucija Europske unije.

(3)

Postupci utvrđeni u ovoj Smjernici ne utječu na odgovornosti i nadležnosti na razini država članica i Zajednice.

(4)

Nužno je uspostaviti djelotvorne postupke za razmjenu GFS-a unutar ESSB-s kako bi se ESSB-u osigurao pravodoban GFS koji ispunjava njegove potrebe i njegova usklađenost s prognozama istih varijabli koje izrađuju nacionalne središnje banke (NSB), neovisno o tome objedinjuju li statističke podatke nacionalne središnje banke ili nadležna nacionalna tijela.

(5)

Dio podataka potrebnih za ispunjavanje statističkih zahtjeva ESSB-a u području GFS-a objedinjuju nadležna nacionalna tijela koja nisu nacionalne središnje banke. Zbog toga je za pojedine zadaće na temelju ove Smjernice potrebno ostvariti suradnju između ESSB-a i nadležnih nacionalnih tijela. Članak 4. Uredbe Vijeća (EZ) br. 2533/98 od 23. studenoga 1998. o prikupljanju statističkih podataka od strane Europske središnje banke (4) obvezuje države članice da se organiziraju na području statistike i u potpunosti surađuju s ESSB-om kako bi se osiguralo ispunjavanje obveza koje proizlaze iz članka 5. Statuta ESSB-a.

(6)

Statistički izvori na temelju Uredbe (EZ) br. 479/2009 i Europskog sustava nacionalnih i regionalnih računa (dalje u tekstu „ESA 95”) (5) ne zadovoljavaju potrebe ESSB-a u smislu opsega i pravodobnosti statistike državnog duga i usklađivanja manjka i duga i statistike transakcija između država članica i proračuna EU. Stoga je potrebno dodatno objedinjavanje podataka od strane nadležnih nacionalnih tijela.

(7)

Potrebno je odrediti postupak za djelotvorno provođenje tehničkih izmjena priloga ovoj Smjernici, pod uvjetom da te izmjene ne dovode do promjena u temeljnom konceptualnom okviru niti utječu na teret izvještavanja,

DONIJELO JE OVU SMJERNICU:

Članak 1.

Definicije

Za potrebe ove Smjernice:

1.

„država članica sudionica” znači država članica koja je usvojila euro;

2.

„država članica nesudionica” znači država članica koja nije usvojila euro.

Članak 2.

Statističke izvještajne obveze nacionalnih središnjih banaka

1.   Nacionalne središnje banke dostavljaju statistiku državnih financija Europskoj središnjoj banci (ESB) kako je određeno u Prilogu I. na osnovi kalendarske godine. Podaci su u skladu s načelima i definicijama Uredbe (EZ) br. 479/2009 i ESA 95, kao što je navedeno u Prilogu II.

2.   Cjelokupni skup podataka obuhvaća sve kategorije koje su navedene kao ključne ili sekundarne u Prilogu I. pod statistikom prihoda i rashoda, statistikom usklađivanja manjka i duga i statistikom duga. Djelomični skupovi podataka obuhvaćaju najmanje ključne kategorije statistike prihoda i rashoda, statistike usklađivanja manjka i duga ili statistike duga.

3.   Nacionalne središnje banke dostavljaju podatke u skladu s metodološkim definicijama utvrđenima za sektore i podsektore u Prilogu II. odjeljku 1. ove Smjernice, a za sljedeće u skladu s njegovim odjeljkom 2.:

(a)

„statistika prihoda i rashoda” koja obuhvaća statističke podatke iz Priloga I. tablice 1A, 1B i 1C;

(b)

„statistika usklađivanja manjka i duga” koja obuhvaća statističke podatke iz Priloga I. tablice 2A i 2B;

(c)

„statistika duga” koja obuhvaća statističke podatke iz Priloga I. tablice 3A i 3B.

4.   Podaci obuhvaćaju razdoblje od 1995. do godine na koju se odnosi prijenos podataka (godina t-1).

5.   Uz podatke o manjku/višku, dugu, prihodima, rashodima i nominalnom bruto domaćem proizvodu (BDP) navode se razlozi za revizije ako veličina promjene manjka/viška koja proizlazi iz revizija iznosi najmanje 0,3 % BDP-a ili ako veličina promjene duga, prihoda, rashoda ili nominalnog BDP-a koja proizlazi iz revizija iznosi najmanje 0,5 % BDP-a.

Članak 3.

Statističke izvještajne obveze ESB-a

1.   Na temelju podataka koje dostave nacionalne središnje banke, ESB upravlja „bazom podataka GFS” koja uključuje agregate europodručja i EU-a. ESB diseminira bazu podataka GFS nacionalnim središnjim bankama.

2.   Nacionalne središnje banke označavaju svoje statističke podatke dajući na znanje kome se oni mogu staviti na raspolaganje. ESB uzima u obzir navedenu vrstu označivanja pri diseminaciji baze podataka GFS.

Članak 4.

Pravodobnost

1.   Nacionalne središnje banke dostavljaju cjelokupne skupove podataka dva puta godišnje, do 15. travnja i do 15. listopada.

2.   Nacionalne središnje banke na vlastitu inicijativu dostavljaju djelomične skupove podataka i između navedenih datuma iz stavka 1., kada nove informacije postanu dostupne. Pri dostavljanju djelomičnih skupova podataka koji obuhvaćaju samo ključne kategorije nacionalne središnje banke mogu također dostaviti i procjene sekundarnih kategorija.

3.   ESB diseminira bazu podataka GFS nacionalnim središnjim bankama najmanje jednom mjesečno, najkasnije sljedećeg radnog dana ESB-a nakon što ESB pripremi podatke za objavu.

Članak 5.

Suradnja s nadležnim nacionalnim tijelima

1.   Kada su izvori nekih ili svih podataka opisanih u članku 2. nadležna nacionalna tijela koja nisu nacionalne središnje banke, nacionalne središnje banke nastoje s tim tijelima uspostaviti primjeren način suradnje kako bi se osigurala stalna struktura prijenosa podataka radi udovoljavanja standardima i zahtjevima ESSB-a, osim ako je istovjetan rezultat već postignut na temelju nacionalnog zakonodavstva.

2.   Kada tijekom te suradnje određeni NSB nije u mogućnosti udovoljiti zahtjevima utvrđenima u člancima 2. i 4. jer mu nadležno nacionalno tijelo nije osiguralo potrebne podatke, ESB i NSB razmatraju s tim tijelom način na koji se mogu osigurati ti podaci.

Članak 6.

Standardi prijenosa i kodiranja

Nacionalne središnje banke i ESB koriste se standardima navedenima u Prilogu III. pri prijenosu i kodiranju podataka opisanih u članku 2. i 3. Ovaj zahtjev ne priječi uporabu nekih drugih načina prenošenja statističkih podataka ESB-u kao dogovornog zamjenskog rješenja.

Članak 7.

Kvaliteta

1.   ESB i nacionalne središnje banke nadziru i unaprjeđuju kvalitetu podataka koji se dostavljaju ESB-u.

2.   Izvršni odbor ESB-a izvještava Upravno vijeće ESB-a jednom godišnje o kvaliteti godišnjega GFS-a.

3.   U izvješću se navode barem stupanj obuhvaćenosti podataka, usklađenost podataka s mjerodavnim definicijama i opseg revizija.

Članak 8.

Pojednostavnjeni postupak izmjena

Uzimajući u obzir stajališta Statističkog odbora, Izvršni odbor ESB-a ima pravo unijeti tehničke izmjene u priloge ovoj Smjernici pod uvjetom da takve izmjene ne mijenjaju temeljni konceptualni okvir i ne utječu na teret izvještavanja.

Članak 9.

Stupanje na snagu i stavljanje izvan snage Smjernice ESB/2005/5

1.   Ova Smjernica stupa na snagu drugog dana od dana donošenja.

2.   Smjernica ESB/2005/5 ovime se stavlja izvan snage.

3.   Upućivanja na Smjernicu ESB/2005/5 smatraju se upućivanjima na ovu Smjernicu.

Članak 10.

Adresati

Ova Smjernica primjenjuje se na sve središnje banke Eurosustava.

Sastavljeno u Frankfurtu na Majni 31. srpnja 2009.

Za Upravno vijeće ESB-a

Predsjednik ESB-a

Jean-Claude TRICHET


(1)  SL L 145, 10.6.2009., str. 1.

(2)  SL L 310, 30.11.1996., str. 1.

(3)  SL L 109, 29.4.2005., str. 81.

(4)  SL L 318, 27.11.1998., str. 8.

(5)  Sadržano u Prilogu A Uredbi (EZ) br. 2223/96.


PRILOG I.

ZAHTJEVI ZA DOSTAVLJANJE PODATAKA

Ključne kategorije prikazane su masnim slovima, a ostale su kategorije sekundarne. Navedene kategorije odnose se na sektor opće države, osim ako nije drukčije navedeno. „Dug, od toga promjenjiva kamatna stopa” znači dug u onim financijskim instrumentima čija kuponska plaćanja nisu unaprijed utvrđeni postotak glavnice, već ovise o nekoj drugoj kamatnoj stopi ili stopi prinosa ili o nekom drugom pokazatelju.

Statistika prihoda i rashoda

Tablica 1A

Kategorija

Broj i linearni odnos

Manjak (–) ili višak (+)

1 = 2 – 5

Ukupan prihod

2 = 3 + 4

Ukupan tekući prihod

3 = 11

Ukupan kapitalni prihod

4 = 33

Ukupan rashod

5 = 6 + 7

Ukupan tekući rashod

6 = 23

Ukupan kapitalni rashod

7 = 35

Primarni manjak (–) ili višak (+)

8 = 9 + 10

Manjak (–) ili višak (+)

9 = 1

Pasivne kamate

10 = 28

Ukupan tekući prihod

11 = 12 + 15 + 17 + 20 + 22

Izravni porezi

12

Od toga: Izravni porezi koje plaćaju društva

13

Od toga: Izravni porezi koje plaćaju kućanstva

14

Neizravni porezi

15

Od toga: Porez na dodanu vrijednost (PDV)

16

Doprinosi za socijalno osiguranje

17

Od toga: Stvarni doprinosi za socijalno osiguranje poslodavaca

18

Od toga: Doprinosi za socijalno osiguranje zaposlenika

19

Ostali tekući prihod

20

Od toga: Aktivne kamate

21

Prodaja

22

Ukupan tekući rashod

23 = 24 + 28 + 29 + 31

Tekući transferi

24 = 25 + 26 + 27

Socijalna plaćanja

25

Obveze iz subvencija

26

Ostale obveze iz tekućih transfera

27

Pasivna kamata

28

Naknade zaposlenima

29

Od toga: Plaće i nadnice

30

Intermedijarna potrošnja

31

Bruto uštede

32 = 11 – 23

Ukupan kapitalni prihod

33

Od toga: Porezi na kapital

34

Ukupan kapitalni rashod

35 = 36 + 37 + 38

Investicije

36

Ostale neto nabave nefinancijske imovine

37

Obveze iz kapitalnih transfera

38

Manjak (–) ili višak (+)

39 = 1 = 40 + 41 + 42 + 43

Manjak (–) ili višak (+) središnje države

40

Manjak (–) ili višak (+) regionalne države

41

Manjak (–) ili višak (+) lokalne države

42

Manjak (–) ili višak (+) fondova socijalnog osiguranja

43

Bilješke

Stvarni doprinosi za socijalno osiguranje

44

Socijalne naknade osim socijalnih transfera u naravi

45


Tablica 1B

Kategorija

Broj i linearni odnos

Uplate države članice u proračun Europske unije

1 = 2 + 4 + 5 + 7

Neizravni porezi koji se uplaćuju u proračun EU

2

Od toga: PDV koji se uplaćuje u proračun EU

3

Tekuća međunarodna suradnja koju država uplaćuje u proračun EU

4

Razni tekući transferi koje država uplaćuje u proračun EU

5

Od toga: Četvrta vlastita sredstva EU

6

Kapitalni transferi koje država uplaćuje u proračun EU

7

Rashodi EU u državi članici

8 = 9 + 10 + 11 + 12 + 13

Subvencije koje se plaćaju iz proračuna EU

9

Tekući transferi koji se plaćaju iz proračuna EU državi

10

Tekući transferi koji se plaćaju iz proračuna EU nedržavnim jedinicama

11

Kapitalni transferi koji se plaćaju iz proračuna EU državi

12

Kapitalni transferi koji se plaćaju iz proračuna EU nedržavnim jedinicama

13

Neto primici iz proračuna EU (neto primatelj +, neto uplatitelj –)

14 = 8 – 1

Bilješke

Troškovi prikupljanja vlastitih sredstava

15


Tablica 1C

Kategorija

Broj i linearni odnos

Izdaci za konačnu potrošnju

1 = 2 + 3 = 4 + 5 + 6 + 7 + 8 + 9 – 10

Individualni izdaci za potrošnju

2

Kolektivni izdaci za potrošnju

3

Naknade zaposlenima

4 = [1A.29] (1)

Intermedijarna potrošnja

5 = [1A.31]

Socijalni transferi u naravi dobiveni posredovanjem tržišnih proizvođača

6

Potrošnja dugotrajne imovine

7

Plaćeni porezi na proizvodnju umanjeno za dobivene subvencije

8

Neto poslovni višak

9

Prodaja

10 = [1A.22]

Bilješke

Izdaci za konačnu potrošnju po prošlogodišnjim cijenama

11

Manjak (–) ili višak (+)

12 = [1A.1]

Pasivna kamata

13 = [1A.10]

Kamata uključujući namiru u okviru ugovora o razmjeni i terminskih ugovora o kamatnoj stopi

14

Manjak (–) ili višak (+) iz postupka u slučaju prevelikog manjka

15 = 12 + 13 – 14

Primici od univerzalnih mobilnih telekomunikacijskih sustava

16

Dug

17 = [3A.1]

Bruto domaći proizvod (BDP) po tekućim cijenama

18

BDP po prošlogodišnjim cijenama

19

Državne investicije po prošlogodišnjim cijenama

20

Statistika usklađivanja manjka i duga

Tablica 2A

Kategorija

Broj i linearni odnos

Manjak (–) ili višak (+)

1 = [1A.1]

Usklađivanje između financijskih i nefinancijskih računa

2 = 1 – 3

Neto transakcije s financijskom imovinom i obvezama

3 = 4 – 15

Transakcije s financijskom imovinom (konsolidirane)

4 = 5 + 6 + 7 + 8 + 9 + 13

Transakcije s gotovinom i depozitima

5

Transakcije s vrijednosnim papirima osim dionica – kratkoročni i dugoročni vrijednosni papiri

6

Transakcije s izvedenim financijskim instrumentima

7

Transakcije s kreditima

8

Transakcije s dionicama i ostalim udjelima

9

Privatizacije

10

Dokapitalizacije

11

Ostalo

12

Transakcije s ostalom financijskom imovinom

13

Od toga: Obračunati, a neplaćeni porezi i doprinosi za socijalno osiguranje

14

Transakcije s obvezama (konsolidirane)

15 = 16 + 17 + 18 + 19 + 20 + 22

Transakcije s gotovinom i depozitima

16

Transakcije s vrijednosnim papirima osim dionica — kratkoročni vrijednosni papiri

17

Transakcije s vrijednosnim papirima osim dionica — dugoročni vrijednosni papiri

18

Transakcije s izvedenim financijskim instrumentima

19

Transakcije s kreditima

20

Od toga: Krediti od središnje banke

21

Transakcije s ostalim obvezama

22

Transakcije s dužničkim instrumentima (konsolidirane)

= zahtjev za zaduživanjem opće države

23 = 16 + 17 + 18 + 20

23 = 25 + 26 + 27

23 = 2 – 1 + 4 – 19 – 22

Transakcije s dugoročnim dužničkim instrumentima

24

Transakcije s dužničkim instrumentima nominiranima u nacionalnoj valuti

25

Transakcije s dužničkim instrumentima nominiranima u stranoj valuti države članice sudionice (1)

26

Transakcije s dužničkim instrumentima nominiranima u stranoj valuti država članica nesudionica

27

Ostali tokovi

28 = 29 + 32

Učinci vrednovanja na dug

29 = 30 + 31

Devizni dobici i gubici

30

Ostali učinci vrednovanja — nominalna vrijednost

31

Ostale promjene u obujmu duga

32

Promjena duga

33 = 23 + 28

33 = 2 – 1 + 4 – 19 – 22 + 28


Tablica 2B

Kategorija

Broj i linearni odnos

Transakcije s dužničkim instrumentima — nekonsolidirane

1 = 2 + 3 + 4 + 5 + 6

Transakcije s gotovinom i depozitima (obveze) — nekonsolidirane

2

Transakcije s kratkoročnim vrijednosnim papirima (obveze) — nekonsolidirane

3

Transakcije s dugoročnim vrijednosnim papirima (obveze) — nekonsolidirane

4

Transakcije s kreditima od središnje banke

5

Transakcije s ostalim kreditima (obveze) — nekonsolidirane

6

Konsolidacijske transakcije

7 = 8 + 9 + 10 + 11

Konsolidacijske transakcije — gotovina i depoziti

8 = 2 – [2A.16]

Konsolidacijske transakcije — kratkoročni vrijednosni papiri

9 = 3 – [2A.17]

Konsolidacijske transakcije — dugoročni vrijednosni papiri

10 = 4 – [2A.18]

Konsolidacijske transakcije — krediti

11 = 6 – ([2A.20] – [2A.21])

Statistika duga

Tablica 3A

Kategorija

Broj i linearni odnos

Dug

1 = 2 + 3 + 4 + 5 + 6

= 7 + 12 = 13 + 14 + 15

= 16 + 17 = 19 + 20 + 22

= 24 + 25 + 26 + 27

Dug — gotovina i depoziti (obveze)

2

Dug — kratkoročni vrijednosni papiri (obveze)

3

Dug — dugoročni vrijednosni papiri (obveze)

4

Dug — krediti od središnje banke (obveze)

5

Dug — ostali krediti (obveze)

6

Dug koji drže rezidenti države članice

7 = 8 + 9 + 10 + 11

Dug koji drži središnja banka

8

Dug koji drže ostale monetarne financijske institucije

9

Dug koji drže ostale financijske institucije

10

Dug koji drže ostali rezidenti države članice

11

Dug koji drže nerezidenti države članice

12

Dug nominiran u nacionalnoj valuti

13

Dug nominiran u stranoj valuti države članice sudionice

14

Dug nominiran u stranoj valuti države članice nesudionice

15

Kratkoročni dug

16

Dugoročni dug

17

Od toga: Promjenjiva kamatna stopa

18

Dug s preostalim dospijećem do godinu dana

19

Dug s preostalim dospijećem duljim od godine dana i do pet godina

20

Od toga: Promjenjiva kamatna stopa

21

Dug s preostalim dospijećem duljim od pet godina

22

Od toga: Promjenjiva kamatna stopa

23

Sastavnica duga središnje države

24 = [3B.7] – [3B.15]

Sastavnica duga regionalne države

25 = [3B.9] – [3B.16]

Sastavnica duga lokalne države

26 = [3B.11] – [3B.17]

Sastavnica duga fondova socijalnog osiguranja

27= [3B.13] – [3B.18]

Bilješke

Prosječno preostalo dospijeće duga

28

Dug — obveznice bez kupona

29


Tablica 3B

Kategorija

Broj i linearni odnos

Dug (nekonsolidirani)

1 = 7 + 9 + 11 + 13

Konsolidacijski elementi

2 = 3 + 4 + 5 + 6 = 8 + 10 + 12 + 14

= 15 + 16 + 17 + 18

Konsolidacijski elementi — gotovina i depoziti

3

Konsolidacijski elementi — kratkoročni vrijednosni papiri

4

Konsolidacijski elementi — dugoročni vrijednosni papiri

5

Konsolidacijski elementi — krediti

6

Dug koji izdaje središnja država

7

Od toga: Dug koji drže ostali podsektori države

8

Dug koji izdaje regionalna država

9

Od toga: Dug koji drže ostali podsektori države

10

Dug koji izdaje lokalna država

11

Od toga: Dug koji drže ostali podsektori države

12

Dug koji izdaju fondovi socijalnog osiguranja

13

Od toga: Dug koji drže ostali podsektori države

14

Bilješke

Dug koji drži središnja država, a koji su izdale jedinice ostalih podsektora države

15

Dug koji drži regionalna država, a koji su izdale jedinice ostalih podsektora države

16

Dug koji drži lokalna država, a koji su izdale jedinice ostalih podsektora države

17

Dug koji drže fondovi socijalnog osiguranja, a koji su izdale jedinice ostalih podsektora države

18


(1)  [x.y] odnosi se na broj kategorije y iz tablice x

(2)  Iskazuje se za godine prije nego što je država članica postala država članica sudionica.


PRILOG II.

METODOLOŠKE DEFINICIJE

1.   Definicije sektora i podsektora

Sektori i podsektori prema ESA 95

 

 

Javni

Nacionalni privatni

Pod inozemnom kontrolom

Ukupno gospodarstvo

S.1

 

 

 

Nefinancijska društva

S.11

S.11001

S.11002

S.11003

Financijska društva

S.12

 

 

 

Središnja banka

S.121

 

 

 

Ostale monetarne financijske institucije

S.122

S.12201

S.12202

S.12203

Ostali financijski posrednici, osim osiguravajućih društava i mirovinskih fondova

S.123

S.12301

S.12302

S.12303

Pomoćne financijske institucije

S.124

S.12401

S.12402

S.12403

Osiguravajuća društva i mirovinski fondovi

S.125

S.12501

S.12502

S.12503

Opća država

S.13

 

 

 

Središnja država

S.1311

 

 

 

Regionalna država

S.1312

 

 

 

Lokalna država

S.1313

 

 

 

Fondovi socijalnog osiguranja

S.1314

 

 

 

Kućanstva

S.14

 

 

 

Neprofitne institucije koje služe kućanstvima

S.15

 

 

 

Ostatak svijeta

S.2

 

 

 

Europska unija

S.21

 

 

 

Države članice EU

S.211

 

 

 

Institucije EU

S.212

 

 

 

Treće zemlje i međunarodne organizacije

S.22

 

 

 

2.   Definicije kategorija  (1)

Tablica 1A:

1.

Manjak (–) ili višak (+) [1A.1] jednak je neto pozajmljivanju (+)/neto zaduživanju (–) (B.9) iz S.13.

2.

Ukupan prihod [1A.2] jednak je ukupnom tekućem prihodu [1A.3], uvećanom za ukupan kapitalni prihod [1A.4].

3.

Ukupan tekući prihod [1A.3] jednak je ukupnom tekućem prihodu [1A.11].

4.

Ukupan kapitalni prihod [1A.4] jednak je ukupnom kapitalnom prihodu [1A.33].

5.

Ukupan rashod [1A.5] jednak je ukupnom tekućem rashodu [1A.6], uvećanom za ukupne kapitalne rashode [1A.7].

6.

Ukupan tekući rashod [1A.6] jednak je ukupnom tekućem rashodu [1A.23].

7.

Ukupan kapitalni rashod [1A.7] jednak je ukupnom kapitalnom rashodu [1A.35].

8.

Primarni manjak (–) ili višak (+)[1A.8] jednak je manjku (–) ili višku (+) [1A.9], uvećanom za pasivnu kamatu [1A.10].

9.

Manjak (–) ili višak (+) [1A.9] jednak je manjku (–) ili višku (+) [1A.1].

10.

Pasivna kamata [1A.10] jednaka je pasivnoj kamati [1A.28].

11.

Ukupan tekući prihod [1A.11] jednak je izravnim porezima [1A.12], uvećano za neizravne poreze [1A.15], doprinose za socijalno osiguranje [1A.17], ostale tekuće prihode [1A.20] i prodaju [1A.22].

12.

Izravni porezi [1A.12] jednaki su tekućim porezima na dohodak, imovinu itd. (D.5), koji se iskazuju u okviru sredstava S.13.

13.

Izravni porezi, od toga izravni porezi koje plaćaju društva [1A.13], jednaki su tekućim porezima na dohodak, imovinu itd. (D.5) koji se iskazuju u okviru sredstava S.13 i korištenja S.11 i S.12.

14.

Izravni porezi, od toga izvorni porezi koje plaćaju kućanstva [1A.14], jednaki su tekućim porezima na dohodak, imovinu itd. (D.5) koji se iskazuju u okviru sredstava S.13 i korištenja S.14.

15.

Neizravni porezi [1A.15] jednaki su porezima na proizvodnju i uvoz (D.2) koji se iskazuju u okviru sredstava S.13.

16.

Neizravni porezi, od toga porezi na dodanu vrijednost (PDV) [1A.16], jednaki su porezima poput poreza na dodanu vrijednost (D.211) koji se iskazuju u okviru sredstava S.13.

17.

Doprinosi za socijalno osiguranje [1A.17] jednaki su doprinosima za socijalno osiguranje (D.61) koji se iskazuju u okviru sredstava S.13.

18.

Doprinosi za socijalno osiguranje, od toga stvarni doprinosi za socijalno osiguranje poslodavaca [1A.18], jednaki su stvarnim doprinosima za socijalno osiguranje poslodavaca (D.6111) koji se iskazuju u okviru sredstava S.13.

19.

Doprinosi za socijalno osiguranje, od toga doprinosi za socijalno osiguranje zaposlenika [1A.19], jednaki su doprinosima za socijalno osiguranje zaposlenika (D.6112) koji se iskazuju u okviru sredstava S.13.

20.

Ostali tekući prihod [1A.20] jednak je prihodu od imovine (D.4), uvećanom za potraživanja na temelju neživotnog osiguranja (D.72), tekuću međunarodnu suradnju (D.74), razne tekuće transfere (D.75) koji se iskazuju u okviru sredstava S.13, s izuzetkom S.13 sredstva kamata (D.41) koja su također korištenja S.13, i primitke na temelju ostalih subvencija za proizvodnju (D.39) koji su korištenja S.13.

21.

Ostali tekući prihod, od toga aktivne kamate [1A.21], jednak je kamati (D.41) koja se iskazuje u okviru sredstava S.13 i korištenja svih sektora osim S.13.

22.

Prodaja [1A.22] jednaka je tržišnoj proizvodnji (P.11), uvećanoj za proizvodnju za vlastitu konačnu uporabu (P.12) i plaćanja za ostalu netržišnu proizvodnju (P.131) koji se iskazuju u okviru sredstava S.13.

23.

Ukupan tekući rashod [1A.23] jednak je tekućim transferima [1A.24], uvećano za pasivne kamate [1A.28], naknade zaposlenima [1A.29] i intermedijarnu potrošnju [1A.31].

24.

Tekući transferi [1A.24] jednaki su socijalnim plaćanjima [1A.25], uvećano za obveze iz subvencija [1A.26] i ostale obveze iz tekućih transfera [1A.27].

25.

Socijalna plaćanja [1A.25] jednaka su socijalnim naknadama osim socijalnih transfera u naravi (D.62), uvećano za socijalne transfere u naravi koji se odnose na izdatke za proizvode koji se isporučuju kućanstvima preko tržišnih proizvođača (D.6311 + D.63121 + D.63131) koji se iskazuju u okviru korištenja S.13 i razne tekuće transfere (D.75) koji se iskazuju u okviru korištenja S.13 i sredstava S.15.

26.

Obveze iz subvencija [1A.26] jednake su subvencijama (D.3) koje se iskazuju u okviru sredstava S.13.

27.

Ostale obveze iz tekućih transfera [1A.27] jednake su tekućim porezima na dohodak, imovinu itd. (D.5), uvećano za ostale poreze na proizvodnju (D.29), prihod od imovine (D.4) osim kamata (D.41), neto premije neživotnog osiguranja (D.71), tekuću međunarodnu suradnju (D.74) koji se iskazuju u okviru korištenja S.13 i za razne tekuće transfere (D.75) koji se iskazuju u okviru korištenja S.13 i sredstava svih sektora osim S.15.

28.

Pasivna kamata [1A.28] jednaka je kamati (D.41) koja se iskazuje u okviru korištenja S.13 i sredstava svih sektora osim S.13.

29.

Naknade zaposlenima [1A.29] jednake su naknadama zaposlenika (D.1) koje se iskazuju u okviru korištenja S.13.

30.

Naknade zaposlenima, od toga plaće i nadnice [1A.30], jednake su plaćama i nadnicama (D.11) koje se iskazuju u okviru korištenja S.13.

31.

Intermedijarna potrošnja [1A.31] jednaka je intermedijarnoj potrošnji (P.2) koja se iskazuje u okviru korištenja S.13.

32.

Bruto uštede [1A.32] jednake su ukupnom tekućem prihodu [1A.11], umanjeno za ukupne tekuće rashode [1A.23].

33.

Ukupan kapitalni prihod [1A.33] jednak je potraživanjima iz kapitalnih transfera (D.9) koja se iskazuju kao promjene u obvezama i neto vrijednosti S.13 i kao obveze iz kapitalnih transfera svih sektora osim S.13.

34.

Ukupan kapitalni prihod, od toga porezi na kapital [1A.34], jednak je porezima na kapital (D.91) koji se iskazuju kao promjene u obvezama i neto vrijednosti S.13.

35.

Ukupan kapitalni rashod [1A.35] jednak je investicijama [1A.36] uvećano za ostale neto nabave nefinancijske imovine [1A.37] i obveze iz kapitalnih transfera [1A.38].

36.

Investicije [1A.36] jednake su bruto investicijama u dugotrajnu imovinu (P.51) koje se iskazuju kao promjene u imovini S.13.

37.

Ostale neto nabave nefinancijske imovine [1A.37] jednake su promjenama zaliha (P.52), uvećano za neto nabavu pohranjenih vrijednosti (P.53) i neto nabavu nefinancijske neproizvedene imovine (K.2) koji se iskazuju kao promjene u imovini S.13.

38.

Obveze iz kapitalnih transfera [1A.38] jednake su obvezama iz kapitalnih transfera (D.9) koje se iskazuju kao promjene u obvezama i neto vrijednosti S.13 i kao potraživanja kapitalnih transfera svih sektora osim S.13.

39.

Manjak (–) ili višak (+) [1A.39] jednak je manjku (–) ili višku (+) [1A.1] i jednak je manjku (–) ili višku (+) središnje države [1A.40], uvećano za manjak (–) ili višak (+) regionalne države [1A.41], manjak (–) ili višak (+) lokalne države [1A.42] i manjak (–) ili višak (+) fondova socijalnog osiguranja [1A.43].

40.

Manjak (–) ili višak (+) središnje države [1A.40] jednak je neto pozajmljivanju (+)/neto zaduživanju (–) (B.9) S.1311.

41.

Manjak (–) ili višak (+) regionalne države [1A.41] jednak je neto pozajmljivanju (+)/neto zaduživanju (–) (B.9) S.1312.

42.

Manjak (–) ili višak (+) lokalne države [1A.42] jednak je neto pozajmljivanju (+)/neto zaduživanju (–) (B.9) S.1313.

43.

Manjak (–) ili višak (+) fondova socijalnog osiguranja [1A.43] jednak je neto pozajmljivanju (+)/neto zaduživanju (–) (B.9) S.1314.

44.

Stvarni doprinosi za socijalno osiguranje [1A.44] jednaki su stvarnim doprinosima za socijalno osiguranje (D.611) koji se iskazuju u okviru sredstava S.13.

45.

Socijalne naknade osim socijalnih transfera u naravi [1A.45] jednake su socijalnim naknadama osim socijalnih transfera u naravi (D.62) koji se iskazuju u okviru korištenja S.13.

Tablica 1B:

1.

Uplate države članice u proračun Europske unije [1B.1] jednake su neizravnim porezima koji se uplaćuju u proračun EU uvećano za tekuću međunarodnu suradnju (D.74) koju država uplaćuje u proračun EU [1B.4], razne tekuće transfere (D.75) koje država uplaćuje u proračun EU [1B.5] i kapitalne transfere (D.9) koje država uplaćuje u proračun EU [1B.7].

2.

Neizravni porezi koji se uplaćuju u proračun EU [1B.2] jednaki su porezima na proizvodnju i uvoz (D.2) koji se iskazuju u okviru sredstava S.212.

3.

Neizravni porezi koji se uplaćuju u proračun EU, od toga PDV koji se uplaćuje u proračun EU [1B.3], jednaki su porezima poput poreza na dodanu vrijednost (D.211) koji se iskazuju u okviru sredstava S.212.

4.

Tekuća međunarodna suradnja koju država uplaćuje u proračun EU [1B.4] jednaka je tekućoj međunarodnoj suradnji (D.74) koja se iskazuje u okviru sredstava S.212 i korištenja S.13.

5.

Razni tekući transferi koje država uplaćuje u proračun EU [1B.5] jednaki su raznim tekućim transferima (D.75) koji se iskazuju u okviru sredstava S.212 i korištenja S.13.

6.

Razni tekući transferi koje država uplaćuje u proračun EU, od toga četvrta vlastita sredstava [1B.6], jednaki su četvrtim vlastitim sredstvima na temelju bruto nacionalnog proizvoda (BNP) (ESA 95 stavak 4.138) koja se iskazuju kao razni tekući transferi (D.75) u okviru sredstava S.212 i korištenja S.13.

7.

Kapitalni transferi koje država uplaćuje u proračun EU [1B.7] jednaki su obvezama iz kapitalnih transfera (D.9) koje se iskazuju kao promjene u obvezama i neto vrijednosti S.13 i kao potraživanja kapitalnih transfera S.212.

8.

Rashodi EU u državi članici [1B.8] jednaki su subvencijama (D.3) koje se isplaćuju iz proračuna EU [1B.9] uvećano za ostale tekuće transfere (D.7) koji se državi isplaćuju iz proračuna EU [1B.10], ostale tekuće transfere (D.7) koji se nedržavnim jedinicama isplaćuju iz proračuna EU [1B.11], kapitalne transfere (D.9) koji se isplaćuju državi iz proračuna EU [1B.12] i kapitalne transfere (D.9) koji se isplaćuju nedržavnim jedinicama iz proračuna EU [1B.13].

9.

Subvencije koje se plaćaju iz proračuna EU [1B.9] jednake su subvencijama (D.3) koje se iskazuju u okviru sredstava S.212.

10.

Tekući transferi koji se plaćaju iz proračuna EU državi [1B.10] jednaki su tekućoj međunarodnoj suradnji (D.74) uvećanoj za razne tekuće transfere (D.75) koji se iskazuju u okviru sredstava S.13 i korištenja S.212.

11.

Tekući transferi koji se plaćaju iz proračuna EU nedržavnim jedinicama [1B.11] jednaki su raznim tekućim transferima (D.75) koji se iskazuju u okviru korištenja S.212 i sredstava svih sektora osim S.13.

12.

Kapitalni transferi koji se plaćaju iz proračuna EU državi [1B.12] jednaki su potraživanjima iz kapitalnih transfera (D.9) koja se iskazuju kao promjene u obvezama i neto vrijednosti S.13 i promjene u imovini S.212.

13.

Kapitalni transferi koji se plaćaju iz proračuna EU nedržavnim jedinicama [1B.13] jednaki su obvezama iz kapitalnih transfera (D.9) koje se iskazuju kao promjene u imovini S.212 i promjene u obvezama i neto vrijednosti svih sektora osim S.13.

14.

Neto primici iz proračuna EU [1B.14] jednaki su neto primicima države iz proračuna EU uvećano za neto primitke nedržavnih jedinica iz proračuna EU.

15.

Troškovi prikupljanja vlastitih sredstava [1B.15] jesu onaj dio tržišne proizvodnje (P.11) koji se iskazuje u okviru sredstava S.13 što su troškovi prikupljanja vlastitih sredstava koji se plaćaju iz proračuna EU.

Tablica 1C:

1.

Izdaci za konačnu potrošnju [1C.1] jednaki su izdacima za konačnu potrošnju (P.3) koji se iskazuju u okviru korištenja S.13.

2.

Individualni izdaci za potrošnju [1C.2] jednaki su izdacima za individualnu potrošnju (P.31) koji se iskazuju u okviru korištenja S.13.

3.

Kolektivni izdaci za potrošnju [1C.3] jednaki su kolektivnim izdacima za potrošnju (P.32) koji se iskazuju u okviru korištenja S.13.

4.

Naknade zaposlenima [1C.4] jednake su [1A.29] (2).

5.

Intermedijarna potrošnja [1C.5] jednaka je [1A.31].

6.

Socijalni transferi u naravi dobiveni posredovanjem tržišnih proizvođača [1C.6] jednaki su socijalnim transferima u naravi koji se odnose na izdatke za proizvode koji se isporučuju kućanstvima preko tržišnih proizvođača (D.6311 + D.63121 + D.63131) koji se iskazuju u okviru korištenja S.13.

7.

Potrošnja dugotrajne imovine [1C.7] jednaka je potrošnji dugotrajne imovine (K.1) koja se iskazuje kao promjena u obvezama i neto vrijednosti S.13.

8.

Plaćeni porezi na proizvodnju umanjeno za dobivene subvencije [1C.8] jednaki su plaćanjima ostalih poreza na proizvodnju (D.29) koja se iskazuju u okviru korištenja S.13, umanjenima za primitak ostalih subvencija za proizvodnju (D.39) koje se iskazuju u okviru korištenja S.13.

9.

Neto poslovni višak [1C.9] jednak je poslovnom višku, na neto načelu (B.2n) S.13.

10.

Prodaja [1C.10] jednaka je [1A.22].

11.

Izdaci za konačnu potrošnju po prošlogodišnjim cijenama [1C.11] jednaki su ulančanom obujmu izdataka za konačnu potrošnju (P.3), koji se iskazuje u okviru korištenja S.13, po prošlogodišnjim cijenama.

12.

Manjak (–) ili višak (+) [1C.12] jednak je manjku (–) ili višku (+) [1A.1].

13.

Pasivna kamata [1C.13] jednaka je pasivnoj kamati [1A.10].

14.

Kamata uključujući namiru u okviru ugovora o razmjeni i terminskih ugovora o kamatnoj stopi [1C.14] jednaka je kamati (EDP D.41) iz postupka u slučaju prevelikog manjka (EDP) koja se iskazuje u okviru korištenja S.13 i sredstava svih sektora osim S.13.

15.

Manjak (–) ili višak (+) iz postupka u slučaju prevelikog manjka [1C.15] jednak je neto pozajmljivanju (+)/neto zaduživanju (–) iz postupka u slučaju prevelikog manjka (EDP B.9) S.13.

16.

Primici od univerzalnih mobilnih telekomunikacijskih sustava [1C.16] jednaki su primicima koji proizlaze iz prodaje licencija za treću generaciju mobilnih telefona, koji se iskazuju kao prodaja nefinancijske imovine u skladu s odlukom Eurostata o dodjeli licencija za mobilne telefone.

17.

Dug [1C.17] jednak je dugu kako je određen Uredbom (EZ) br. 479/2009.

18.

Bruto domaći proizvod (BDP) po tekućim cijenama [1C.18] jednak je BDP-u (B.1 * g) po tržišnim cijenama.

19.

BDP po prošlogodišnjim cijenama [1C.19] jednak je ulančanom obujmu BDP-a (B.1 * g) po prošlogodišnjim cijenama.

20.

Državne investicije po prošlogodišnjim cijenama [1C.20] jednake su ulančanom obujmu bruto investicija u dugotrajnu imovinu (P.51), koje se iskazuju u okviru promjena u imovini S.13, po stalnim cijenama.

Tablica 2A:

1.

Manjak (–) ili višak (+) [2A.1] jednak je [1A.1].

2.

Usklađivanje između financijskih i nefinancijskih računa [2A.2] jednako je manjku (–) ili višku (+) [2A.1], umanjeno za neto transakcije s financijskom imovinom i obvezama [2A.3].

3.

Neto transakcije s financijskom imovinom i obvezama [2A.3] jednake su transakcijama neto nabave financijske imovine [2A.4], umanjeno za neto transakcije s obvezama [2A.15].

4.

Transakcije s financijskom imovinom (konsolidirane) [2A.4] jednake su transakcijama s gotovinom i depozitima (F.2) [2A.5], uvećano za transakcije s vrijednosnim papirima osim dionica (F.33) [2A.6], transakcije s izvedenim financijskim instrumentima (F.34) [2A.7], transakcije s kreditima (F.4) [2A.8], transakcije s dionicama i ostalim udjelima (F.5) [2A.9] i transakcije s ostalom financijskom imovinom [2A.13] koje se iskazuju kao promjene u imovini S.13 i promjene u obvezama i neto vrijednosti svih sektora osim S.13.

5.

Transakcije s gotovinom i depozitima (imovina) [2A.5] jednake su neto nabavi gotovine i depozita (F.2) koja se iskazuje kao promjene u imovini S.13 i promjene u obvezama i neto vrijednosti svih sektora osim S.13.

6.

Transakcije s vrijednosnim papirima osim dionica — kratkoročni i dugoročni vrijednosni papiri (imovina) [2A.6] jednake su neto nabavi vrijednosnih papira osim dionica, isključujući izvedene financijske instrumente (F.33), koja se iskazuje kao promjene u imovini S.13 i promjene u obvezama i neto vrijednosti svih sektora osim S.13.

7.

Transakcije s izvedenim financijskim instrumentima (imovina) [2A.7] jednake su neto plaćanjima vezano uz izvedene financijske instrumente (F.34), koja se iskazuju kao promjene u imovini S.13 i promjene u obvezama i neto vrijednosti svih sektora osim S.13.

8.

Transakcije s kreditima (imovina) [2A.8] jednake su novim kreditima (F.4) koje daje država, umanjeno za otplate državi, koji se iskazuju kao promjene u imovini S.13 i promjene u obvezama i neto vrijednosti svih sektora osim S.13.

9.

Transakcije s dionicama i ostalim udjelima (imovina) [2A.9] jednake su neto nabavi dionica i ostalih udjela (F.5) koja se iskazuje kao promjene u imovini S.13.

10.

Privatizacije (neto) [2A.10] jednake su transakcijama s dionicama i ostalim udjelima (F.5) koje se iskazuju kao promjene u imovini S.13 i promjene u obvezama i neto vrijednosti S.11 ili S.12 koje se provode u postupku davanja ili preuzimanja kontrole (ESA 95 stavak 2.26) (3) nad jedinicom dužnika od strane S.13; navedene transakcije S.13 može provoditi izravno s jedinicom dužnika ili s drugom jedinicom vjerovnika.

11.

Dokapitalizacije (neto) [2A.11] jednake su transakcijama s dionicama i ostalim udjelima (F.5) koje se iskazuju kao promjene u imovini S.13 i promjene u obvezama i neto vrijednosti S.11 ili S.12 koje se ne provode u postupku davanja ili preuzimanja kontrole nad jedinicom dužnika od strane S.13 i koje izravno s jedinicom dužnika provodi S.13.

12.

Ostalo [2A.12] jednako je transakcijama s dionicama i ostalim udjelima (F.5) koje se iskazuju kao promjene u imovini S.13 i promjene u obvezama i neto vrijednosti S.11, S.12 ili S.14 koje se ne provode u postupku davanja ili preuzimanja kontrole nad jedinicom dužnika od strane S.13 i koje S.13 ne provodi izravno s jedinicom dužnika, već s drugom jedinicom vjerovnika.

13.

Transakcije s ostalom financijskom imovinom [2A.13] jednake su neto nabavi monetarnog zlata i posebnih prava vučenja (F.1) koja se iskazuje kao promjene u imovini S.13, uvećano za neto nabavu tehničke pričuve osiguranja (F.6) i račun ostalih potraživanja (F.7) koji se iskazuju kao promjene u imovini S.13 i promjene u obvezama i neto vrijednosti svih sektora osim S.13.

14.

Transakcije s ostalom financijskom imovinom, od toga obračunati a neplaćeni porezi i doprinosi za socijalno osiguranje [2A.14], jednake su onom dijelu računa ostalih potraživanja (F.7 imovina) koji se odnosi na poreze i doprinose za socijalno osiguranje koji se iskazuju u D.2, D.5, D.6 i D.91, umanjeno za iznose naplaćenih poreza, koji se iskazuju kao promjene u imovini S.13 i promjene u obvezama i neto vrijednosti svih sektora osim S.13.

15.

Transakcije s obvezama (konsolidirane) [2A.15] jednake su transakcijama s gotovinom i depozitima (F.2) [2A.16], uvećano za transakcije s kratkoročnim vrijednosnim papirima osim dionica, isključujući izvedene financijske instrumente (F.331) [2A.17], transakcije s dugoročnim vrijednosnim papirima osim dionica, isključujući izvedene financijske instrumente (F.332) [2A.18], transakcije s izvedenim financijskim instrumentima (F.34) [2A.19], transakcije s kreditima (F.4) [2A.20] i transakcije s ostalim obvezama [2A.22], koje se iskazuju kao promjene u obvezama i neto vrijednosti S.13 i promjene u imovini svih sektora osim S.13.

16.

Transakcije s gotovinom i depozitima (obveze) [2A.16] jednake su neto nabavi gotovine i depozita (F.2) koja se iskazuje kao promjene u obvezama i neto vrijednosti S.13 i promjene u imovini svih sektora osim S.13.

17.

Transakcije s vrijednosnim papirima osim dionica — kratkoročni vrijednosni papiri (obveze) [2A.17] jednake su neto nabavi kratkoročnih vrijednosnih papira osim dionica, isključujući izvedene financijske instrumente (F.331) s izvornim dospijećem od jedne godine ili kraće, koja se iskazuje kao promjene u obvezama i neto vrijednosti S.13 i promjene u imovini svih sektora osim S.13.

18.

Transakcije s vrijednosnim papirima osim dionica – dugoročni vrijednosni papiri (obveze) [2A.18] jednake su neto nabavi dugoročnih vrijednosnih papira osim dionica, isključujući izvedene financijske instrumente (F.332), s izvornim rokom dospijeća duljim od godine dana, koja se iskazuje kao promjene u obvezama i neto vrijednosti S.13 i promjene u imovini svih sektora osim S.13.

19.

Transakcije s izvedenim financijskim instrumentima (obveze) [2A.19] jednake su neto primicima vezano uz izvedene financijske instrumente (F.34) koji se iskazuju kao promjene u obvezama i neto vrijednosti S.13 i promjene u imovini svih sektora osim S.13.

20.

Transakcije s kreditima (obveze) [2A.20] jednake su novoodobrenim kreditima (F.4), umanjeno za otplate postojećih kredita, koji se iskazuju kao promjene u obvezama i neto vrijednosti S.13 i promjene u imovini svih sektora osim S.13.

21.

Transakcije s kreditima, od toga krediti od središnje banke [2A.21], jednake su transakcijama s kreditima (F.4) koje se iskazuju kao promjene u obvezama i neto vrijednosti S.13 i promjene u imovini S.121.

22.

Transakcije s ostalim obvezama [2A.22] jednake su neto stvaranju obveza tehničkih pričuva osiguranja (F.6), uvećano za ostale račune potraživanja (F.7) koje se iskazuje kao promjene u obvezama i neto vrijednosti S.13 i promjene u imovini svih sektora osim S.13.

23.

Transakcije s dužničkim instrumentima (konsolidirane) [2A.23] jednake su neto stvaranju obveza u gotovini i depozitima (F.2) [2A.16], uvećano za vrijednosne papire osim dionica, isključujući izvedene financijske instrumente [2A.17 i 2A.18] (F.33), i uvećano za kredite (F.4) [2A.20]. Ova se kategorija također vodi kao zahtjevi opće države za financiranjem.

24.

Transakcije s dugoročnim dužničkim instrumentima [2A.24] jednake su neto stvaranju obveza u dužničkim instrumentima [2A.23] s izvornim dospijećem duljim od godine dana.

25.

Transakcije s dužničkim instrumentima nominiranima u nacionalnoj valuti [2A.25] jednake su neto stvaranju obveza u dužničkim instrumentima [2A.23] nominiranima u zakonskom sredstvu plaćanja države članice.

26.

Transakcije s dužničkim instrumentima nominiranima u valuti države članice sudionice [2A.26] jednake su neto stvaranju obveza u dužničkim instrumentima [2A.23] nominiranima u ekijima, uvećano za dužničke instrumente nominirane u eurima prije prihvaćanja eura od strane države članice i dužničke instrumente nominirane u zakonskom sredstvu plaćanja države članice sudionice prije nego što je ona postala država članica sudionica. Navedeno isključuje nacionalnu valutu [2A.25].

27.

Transakcije s dužničkim instrumentima nominiranima u stranoj valuti država članica nesudionica [2A.27] jednake su neto stvaranju obveza u dužničkim instrumentima [2A.23] koji nisu uključeni u [2A.25] ili [2A.26].

28.

Ostali tokovi [2A.28] jednaki su učincima vrednovanja na dug [2A.29], uvećano za ostale promjene u obujmu duga [2A.32].

29.

Učinci vrednovanja na dug [2A.29] jednaki su deviznim dobicima i gubicima [2A.30], uvećano za ostale učinke vrednovanja – nominalna vrijednost [2A.31].

30.

Devizni dobici i gubici [2A.30] jednaki su nominalnim dobicima/gubicima (K.11) duga [3A.1] čija se vrijednost mijenja pri konverziji u nacionalnu valutu zbog tečajnih promjena.

31.

Ostali učinci vrednovanja — nominalna vrijednost [2A.31] jednaki su promjeni duga [2A.33], umanjeno za transakcije s dužničkim instrumentima (konsolidirane) [2A.23], devizne dobitke i gubitke [2A.30] i ostale promjene u obujmu duga [2A.32].

32.

Ostale promjene u obujmu duga [2A.32] jednake su drugim promjenama obujma (K.7, K.8, K.10 i K.12) obveza koje se klasificiraju kao gotovina i depoziti (AF.2), vrijednosnim papirima osim dionica, isključujući izvedene financijske instrumente (AF.33), ili krediti (AF.4), koji nisu imovina S.13.

33.

Promjena duga [2A.33] jednaka je dugu [3A.1] u godini t, umanjeno za dug [3A.1] u godini t-1.

Tablica 2B:

1.

Transakcije s dužničkim instrumentima – nekonsolidirane [2B.1] jednake su transakcijama s gotovinom i depozitima (obveze) – nekonsolidirane [2B.2], uvećano za transakcije s kratkoročnim vrijednosnim papirima (obveze) – nekonsolidirane [2B.3], transakcije s dugoročnim vrijednosnim papirima (obveze) – nekonsolidirane [2B.4], transakcije s kreditima od središnje banke [2B.5], i transakcije s ostalim kreditima (obveze) – nekonsolidirano [2B.6].

2.

Transakcije s gotovinom i depozitima (obveze) – nekonsolidirane [2B.2] jednake su transakcijama s gotovinom i depozitima (F.2) koje se iskazuju kao promjene u obvezama i neto vrijednosti S.13.

3.

Transakcije s kratkoročnim vrijednosnim papirima (obveze) – nekonsolidirane [2B.3] jednake su transakcijama s vrijednosnim papirima osim dionica, isključujući izvedene financijske instrumente (F.33), s izvornim dospijećem od jedne godine ili kraće, koje se iskazuju kao promjene u obvezama i neto vrijednosti S.13.

4.

Transakcije s dugoročnim vrijednosnim papirima (obveze) – nekonsolidirane [2B.4] jednake su transakcijama s vrijednosnim papirima osim dionica, isključujući izvedene financijske instrumente (F.33), s izvornim dospijećem duljim od godine dana, koje se iskazuju kao promjene u obvezama i neto vrijednosti S.13.

5.

Transakcije s kreditima od središnje banke [2B.5] jednake su transakcijama s kreditima (F.4) koje se iskazuju kao promjene u obvezama i neto vrijednosti S.13 i promjene u imovini S.121.

6.

Transakcije s ostalim kreditima (obveze) – nekonsolidirane [2B.6] jednake su transakcijama s kreditima (F.4) koje se iskazuju kao promjene u obvezama i neto vrijednosti S.13 i promjene u imovini svih sektora osim S.121.

7.

Konsolidacijske transakcije [2B.7] jednake su transakcijama s dužničkim instrumentima – nekonsolidirane [2B.1], umanjeno za transakcije s dužničkim instrumentima (konsolidirane) [2A.23].

8.

Konsolidacijske transakcije – gotovina i depoziti [2B.8] jednake su transakcijama s gotovinom i depozitima (obveze) – nekonsolidirane [2B.2], umanjeno za konsolidirane transakcije s gotovinom i depozitima (obveze) [2A.16].

9.

Konsolidacijske transakcije – kratkoročni vrijednosni papiri [2B.9] jednake su transakcijama s kratkoročnim vrijednosnim papirima (obveze) – nekonsolidirane [2B.3], umanjeno za konsolidirane transakcije s vrijednosnim papirima osim dionica – kratkoročni vrijednosni papiri (obveze) [2A.17].

10.

Konsolidacijske transakcije – dugoročni vrijednosni papiri [2B.10] jednake su transakcijama s dugoročnim vrijednosnim papirima (obveze) – nekonsolidirane [2B.4], umanjeno za konsolidirane transakcije s vrijednosnim papirima osim dionica – dugoročni vrijednosni papiri (obveze) [2A.18].

11.

Konsolidacijske transakcije — krediti [2B.11] jednake su transakcijama s ostalim kreditima (obveze) – nekonsolidirane [2B.6], umanjeno za (konsolidirane transakcije s kreditima (obveze) [2A.20] i konsolidirane transakcije s kreditima, od toga krediti od središnje banke [2A.21]).

Tablica 3A:

1.

Dug [3A.1] jednak je dugu [1C.17].

2.

Dug – gotovina i depoziti (obveze) [3A.2] jednak je onom dijelu duga [3A.1] u instrumentu gotovine i depozita (AF.2).

3.

Dug – kratkoročni vrijednosni papiri (obveze) [3A.3] jednak je onom dijelu duga [3A.1] u instrumentu vrijednosnih papira osim dionica, isključujući izvedene financijske instrumente (AF.33), s izvornim dospijećem od jedne godine ili kraće.

4.

Dug – dugoročni vrijednosni papiri (obveze) [3A.4] jednak je onom dijelu duga [3A.1] u instrumentu vrijednosnih papira osim dionica, isključujući izvedene financijske instrumente (AF.33), s izvornim dospijećem duljim od godine dana.

5.

Dug – krediti od središnje banke (obveze) [3A.5] jednak je onom dijelu duga [3A.1] u instrumentu kredita (AF.4) koji je imovina S.121.

6.

Dug – ostali krediti (obveze) [3A.6] jednak je onom dijelu duga [3A.1] u instrumentu kredita (AF.4) koji nije imovina S.121.

7.

Dug koji drže rezidenti države članice [3A.7] jednak je dugu koji drži središnja banka [3A.8], uvećano za dug koji drže ostale monetarne financijske institucije [3A.9], dug koji drže ostale financijske institucije [3A.10] i dug koji drže ostali rezidenti države članice [3A.11].

8.

Dug koji drži središnja banka [3A.8] jednak je onom dijelu duga [3A.1] koji je imovina S.121.

9.

Dug koji drže ostale monetarne financijske institucije [3A.9] jednak je onom dijelu duga [3A.1] koji je imovina S.122.

10.

Dug koji drže ostale financijske institucije [3A.10] jednak je onom dijelu duga [3A.1] koji je imovina S.123, S.124 ili S.125.

11.

Dug koji drže ostali rezidenti države članice [3A.11] jednak je onom dijelu duga [3A.1] koji je imovina S.11, S.14 ili S.15.

12.

Dug koji drže nerezidenti države članice [3A.12] jednak je onom dijelu duga [3A.1] koji je imovina S.2.

13.

Dug nominiran u nacionalnoj valuti [3A.13] jednak je onom dijelu duga [3A.1] koji je nominiran u zakonskom sredstvu plaćanja države članice.

14.

Dug nominiran u stranoj valuti države članice sudionice [3A.14] jednak je – do trenutka kad država članica postaje država članica sudionica – onom dijelu duga [3A.1] koji je nominiran u zakonskom sredstvu plaćanja jedne od država članica sudionica (osim nacionalne valute [3A.13]), uvećano za dug nominiran u ekijima ili eurima.

15.

Dug nominiran u stranoj valuti države članice nesudionice [3A.15] jednak je onom dijelu duga [3A.1] koji nije uključen u [3A.13] ili [3A.14].

16.

Kratkoročni dug [3A.16] jednak je onom dijelu duga [3A.1] čije je izvorno dospijeće godinu dana ili kraće.

17.

Dugoročni dug [3A.17] jednak je onom dijelu duga [3A.1] čije je izvorno dospijeće dulje od godine dana.

18.

Dugoročni dug, od toga promjenjiva kamatna stopa [3A.18], jednak je onom dijelu dugoročnog duga [3A.17] koji ima promjenjivu kamatnu stopu.

19.

Dug s preostalim dospijećem do godinu dana [3A.19] jednak je onom dijelu duga [3A.1] s preostalim dospijećem od jedne godine ili kraće.

20.

Dug s preostalim dospijećem duljim od godine dana i do pet godina [3A.20] jednak je onom dijelu duga [3A.1] s preostalim dospijećem duljim od godine dana i do pet godina.

21.

Dug s preostalim dospijećem duljim od godine dana i do pet godina, od toga promjenjiva kamatna stopa [3A.21], jednak je onom dijelu duga [3A.1] s preostalim dospijećem duljim od godine dana i do pet godina [3A.20] čija je kamatna stopa promjenjiva.

22.

Dug s preostalim dospijećem duljim od pet godina [3A.22] jednak je onom dijelu duga [3A.1] s preostalim dospijećem duljim od pet godina.

23.

Dug s preostalim dospijećem duljim od pet godina, od toga promjenjiva kamatna stopa [3A.23], jednak je onom dijelu duga [3A.1] s preostalim dospijećem duljim od pet godina [3A.22] čija je kamatna stopa promjenjiva.

24.

Sastavnica duga središnje države [3A.24] jednaka je obvezama S.1311, koje nisu imovina S.1311, umanjeno za imovinu S.1311 koja čini obveze S.13 osim S.1311 [3B.15].

25.

Sastavnica duga regionalne države [3A.25] jednaka je obvezama S.1312, koje nisu imovina S.1312, umanjeno za imovinu S.1312 koja čini obveze S.13 osim S.1312 [3B.16].

26.

Sastavnica duga lokalne države [3A.26] jednaka je obvezama S.1313, koje nisu imovina S.1313, umanjeno za imovinu S.1313 koja čini obveze S.13 osim S.1313 [3B.17].

27.

Sastavnica duga fondova socijalnog osiguranja [3A.27] jednaka je obvezama S.1314, koje nisu imovina S.1314, umanjeno za imovinu S.1314 koja čini obveze S.13 osim S.1314 [3B.18].

28.

Prosječno preostalo dospijeće duga [3A.28] jednako je prosječnom preostalom dospijeću koje se ponderira s neplaćenim iznosima, izraženo u godinama.

29.

Dug – obveznice bez kupona [3A.29] jednak je onom dijelu duga [3A.1] u obliku obveznica bez kupona, odnosno obveznica bez plaćanja kupona čija se kamata temelji na razlici između cijene prilikom otkupa i izdanja.

Tablica 3B:

1.

Dug – nekonsolidirani [3B.1] jednak je obvezama S.13, uključujući one koje su imovina S.13, u istim instrumentima kao i dug [3A.1].

2.

Konsolidacijski elementi [3B.2] jednaki su obvezama S.13 koje su istodobno imovina S.13, u istim instrumentima kao i dug [3A.1].

3.

Konsolidacijski elementi – gotovina i depoziti [3B.3] jednaki su onom dijelu konsolidacijskih elemenata [3B.2] u instrumentu gotovine i depozita (F.2).

4.

Konsolidacijski elementi – kratkoročni vrijednosni papiri [3B.4] jednaki su onom dijelu konsolidacijskih elemenata [3B.2] u instrumentu vrijednosnih papira osim dionica, isključujući izvedene financijske instrumente (F.33), čije je izvorno dospijeće godinu dana ili kraće.

5.

Konsolidacijski elementi – dugoročni vrijednosni papiri [3B.5] jednaki su onom dijelu konsolidacijskih elemenata [3B.2] u instrumentu vrijednosnih papira osim dionica, isključujući izvedene financijske instrumente (F.33), čije je izvorno dospijeće dulje od godinu dana.

6.

Konsolidacijski elementi – krediti [3B.6] jednaki su onom dijelu konsolidacijskih elemenata [3B.2] u instrumentu krediti (F.4).

7.

Dug koji izdaje središnja država [3B.7] jednak je obvezama S.1311, koje nisu imovina S.1311, u istom instrumentu kao dug [3A.1].

8.

Dug koji izdaje središnja država, od toga dug koji drže ostali podsektori države [3B.8], jednak je obvezama S.1311 koje su imovina S.1312, S.1313 ili S.1314, u istim instrumentima kao dug [3A.1].

9.

Dug koji izdaju regionalne države [3B.9] jednak je obvezama S.1312, koje nisu imovina S.1312, u istim instrumentima kao dug [3A.1].

10.

Dug koji izdaju regionalne države, od toga dug koji drže ostali podsektori države [3B.10], jednak je obvezama S.1312 koje su imovina S.1311, S.1313 ili S.1314, u istim instrumentima kao dug [3A.1].

11.

Dug koji izdaje lokalna država [3B.11] jednak je obvezama S.1313, koje nisu imovina S.1313, u istim instrumentima kao dug [3A.1].

12.

Dug koji izdaje lokalna država, od toga dug koji drže ostali podsektori države [3B.12], jednak je obvezama S.1313 koje su imovina S.1311, S.1312 ili S.1314, u istim instrumentima kao dug [3A.1].

13.

Dug koji izdaju fondovi socijalnog osiguranja [3B.13] jednak je obvezama S.1314, koje nisu imovina S.1314, u istim instrumentima kao dug [3A.1].

14.

Dug koji izdaju fondovi socijalnog osiguranja, od toga dug koji drže ostali podsektori države [3B.14], jednak je obvezama S.1314 koje su imovina S.1311, S.1312 ili S.1313, u istim instrumentima kao dug [3A.1].

15.

Dug koji drži središnja država, a koji su izdale jedinice ostalih podsektora države [3B.15] jednak je obvezama S.1312, S.1313 ili S.1314 koje su imovina S.1311, u istim instrumentima kao dug [3A.1].

16.

Dug koji drže regionalne države, a koji su izdale jedinice ostalih podsektora države [3B.16] jednak je obvezama S.1311, S.1313 ili S.1314 koje su imovina S.1312, u istim instrumentima kao dug [3A.1].

17.

Dug koji drži lokalna država, a koji su izdale jedinice ostalih podsektora države [3B.17] jednak je obvezama S.1311, S.1312 ili S.1314 koje su imovina S.1313, u istim instrumentima kao dug [3A.1].

18.

Dug koji drže fondovi socijalnog osiguranja, a koji su izdale jedinice ostalih podsektora države [3B.18] jednak je obvezama S.1311, S.1312 ili S.1313 koje su imovina S.1314, u istim instrumentima kao dug [3A.1].


(1)  [x.y] odnosi se na broj kategorije y iz Tablice x

(2)  [x.y] odnosi se na broj kategorije y iz Tablice x

(3)  Dovodi do reklasifikacije jedinice dužnika iz podsektora S.11001 ili S.12x01 u podsektor S.11002/3 ili S.12x02/3 ili obratno.


PRILOG III.

STANDARDI PRIJENOSA I KODIRANJA

Za elektronički prijenos statističkih podataka kako je opisano u člancima 2. i 3., nacionalne središnje banke i ESB koriste se aplikacijom EXDI. Datoteke se kodiraju u formatu poruke SDMX-EDI (GESMES/TS). Sve vremenske serije prikazuju se pomoću skupine ključeva ECB_GST1 prikazane u tablici.

Skupina ključeva ECB_GST1

Broj

Naziv

Opis

Popis oznaka

1

Učestalost

Učestalost dostavljanja serija

CL_FREQ

2

Promatrano područje

Alfanumerički dvoznamenkasti ISO kod države za državu koja dostavlja podatke ili agregata

CL_AREA_EE

3

Pokazatelj prilagodbe

Dimenzija upućuje na to je li na vremensku seriju primijenjena bilo kakva vrsta prilagodbe, kao što je sezonska prilagodba i/ili prilagodba radnih dana

CL_ADJUSTMENT

4

Korištenje ili sektor vjerovnika/imovine

Sektor za koji je kategorija korištenje/promjena imovine

CL_SECTOR_ESA

5

Stavka

Kategorija vremenske serije

CL_GOVNT_ITEM_ESA

6

Sredstvo ili sektor dužnika/obveze

Sektor za koji je kategorija sredstvo/promjena u obvezama i neto vrijednosti

CL_SECTOR_ESA

7

Vrednovanje

Korištena metoda vrednovanja

CL_GOVNT_VALUATION

8

Jedinica serije

Jedinica izvještajne kategorije i ostale karakteristike

CL_GOVNT_ST_SUFFIX


Top