11/Sv. 050

HR

Službeni list Europske unije

219

L 100/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

16.04.2007.

(1)

18. listopada 2006. Komisija je uvela, Uredbom (EZ) br. 1551/2006 (2) (Privremena uredba), privremenu antidampinšku pristojbu na uvoz pojedinih smrznutih jagoda podrijetlom iz Narodne Republike Kine (NRK).

(2)

Nastavno na uvođenje privremene antidampinške pristojbe na uvoz određenih smrznutih jagoda iz NRK-a, sve stranke su primile objavu činjenica i rezultata na kojima se temeljila Privremena uredba. Svim strankama je dan rok u kojem su mogle podnijeti prigovor u vezi s objavama.

(3)

Neke zainteresirane stranke podnijele su pisane primjedbe. One stranke koje su to zatražile dobile su mogućnost usmenog saslušanja. Komisija je tražila i provjerila sve informacije koje je smatrala potrebnima. Usmene i pisane primjedbe koje su stranke podnijele su ispitane i gdje je smatrano prikladnim, privremeni su rezultati odgovarajuće izmijenjeni.

(4)

Sve zainteresirane stranke bile su obaviještene o bitnim činjenicama i razlozima na temelju kojih se namjeravalo uvesti konačne mjere i otpustiti iznose osigurane putem privremene antidampinške pristojbe uvedene Uredbom Vijeća (EZ) br. 1551/2006 (konačna objava). Zainteresiranim strankama je također dan rok u kojem mogu podnijeti prigovore nastavno na objavu. Usmene i pisane primjedbe koje su stranke podnijele, uzete su u obzir i prema potrebi rezultati su odgovarajuće izmijenjeni.

(5)

Komisija je nastavila tražiti sve informacije koje je smatrala potrebnima za potrebe konačnih rezultata. Povrh kontrolnih posjeta u prostorijama trgovačkih društava spomenutih u uvodnoj izjavi 8. Privremene uredbe, treba napomenuti da su nakon uvođenja privremenih mjera provedeni dodatni posjeti na licu mjesta u prostorijama sljedećih korisnika u uvoznika Zajednice:

(6)

Podsjeća se da je razdoblje istrage dampinga i štete (RI) obuhvatilo razdoblje od 1. siječnja 2005. do 31. prosinca 2005. Ispitivanje trendova relevantnih za analizu štete obuhvatilo je razdoblje od 1. siječnja 2002. do kraja razdoblja istrage (razmatrano razdoblje).

(7)

Jedna zainteresirana stranka je smatrala upitnim prikladnost odabranog razdoblja istrage tvrdeći da godina 2005. nije bila reprezentativna jer su uvozne cijene u toj godini bile neuobičajeno niske. Međutim, odabir razdoblja istrage je napravljen u skladu s člankom 6. stavkom 1. Osnovne uredbe koji propisuje da razdoblje istrage treba uobičajeno obuhvatiti razdoblje od najmanje šest mjeseci neposredno prije pokretanja postupka. Stoga, sve navodne pojedinosti u vezi s godinom 2005. nisu bile uzete u obzir pri izboru razdoblja istrage, već su bile ispitane u analizi uzročnosti.

(8)

Na temelju prethodnog, potvrđuje se razdoblje istrage (RI) kako je utvrđeno u uvodnoj izjavi 11. Privremene uredbe.

(9)

Podsjeća se da je u uvodnoj izjavi 13. Privremene uredbe predmetni proizvod definiran kao jagode, nekuhane ili kuhane na pari ili u kipućoj vodi, smrznute, sa ili bez šećera ili drugih zaslađivača, podrijetlom iz Narodne Republike Kine, trenutačno pod oznakama KN 0811 10 11, 0811 10 19 i 0811 10 90.

(10)

Neke zainteresirane stranke su ponovno tvrdile da postoje značajne razlike u uvjetima uporabe i kakvoće između različitih vrsta smrznutih jagoda. Tvrdile su da zbog tog razloga smrznute jagode kineskog podrijetla nisu bile usporedive s jagodama koje je proizvela industrija Zajednice.

(11)

U uvodnoj izjavi 15. Privremene uredbe, navodilo se kako je istraga pokazala da unatoč razlikama u vrstama, kakvoći, veličini i naknadnoj obradi, različite vrste predmetnog proizvoda, kao i smrznute jagode koje je proizvela i prodala industrija Zajednice na tržištu Zajednice, sve dijele iste osnovne fizičke i biološke karakteristike i načelno se koriste u iste svrhe. Time se smatra da predstavljaju jedan jedinstveni proizvod. Budući da te zainteresirane stranke nisu osigurale nikakav dodatni dokaz kojim bi opravdale svoju tvrdnju i nisu bile poznate nikakve nove činjenice, ta je tvrdnja odbačena.

(12)

Budući da nije bilo nikakvih primjedaba u vezi s definicijom proizvoda i sličnog proizvoda potvrđuju se sadržaj i privremeni zaključci uvodnih izjava 12. do 16. Privremene uredbe.

(13)

Nije primljena primjedba kojom bi se mogli izmijeniti nalazi istrage o tretmanu tržišnoga gospodarstva. Prema tome potvrđuju se nalazi utvrđeni u uvodnim izjavama 17. do 26. Privremene uredbe.

(14)

Tri proizvođača izvoznika kojima nije odobren pojedinačni tretman tvrdila su da tu odluku treba preispitati. Podsjeća se da tri dotična trgovačka društva nisu ispunila kriterij iz članka 9. stavka 5. točaka (b) i (e) Osnovne uredbe. Kriterij (b) zahtijeva da su izvozne cijene i količine i uvjeti prodaje slobodno određeni. Kriterij (e) zahtijeva da uplitanje države nije takvo da dozvoljava izbjegavanje mjera ako se pojedinačnim izvoznicima daju pojedinačne stope pristojbe.

(15)

Nijedan od argumenata koje su navela tri dotična trgovačka društva nije mogao promijeniti odluku donesenu u privremenoj fazi. Posebno je utvrđeno da su predmetna trgovačka društva izložena državnom uplitanju što ih je ograničavalo u slobodnom određivanju izvoznih količina (kriterij (b)).

(16)

Osim toga, državno uplitanje također je doseglo onu razinu na kojoj izbjegavanje mjera postaje vrlo vjerojatnim, ako bi pojedinačnim izvoznicima bile odobrene pojedinačne stope pristojbe (kriterij (e)).

(17)

Budući da nije bilo nikakvih primjedaba u vezi s utvrđenim činjenicama o pojedinačnom tretmanu, potvrđuju se nalazi utvrđeni u uvodnim izjavama 27. i 28. Privremene uredbe.

(18)

Nakon objave privremenih mjera nije primljen prigovor koji bi izmijenio odluku o uporabi Turske kao analogne zemlje. Odluka se prema tome potvrđuje. Podsjeća se da su za potrebe određivanja uobičajene vrijednosti domaće cijene turskih jagoda bile prilagođene kako bi se uzela u obzir njihova bolja kakvoća u usporedbi s kineskim jagodama (vidjeti uvodne izjave 39. i 44. Privremene uredbe).

(19)

Budući da nije bilo daljnjih primjedaba u vezi s nalazima istrage o uobičajenoj vrijednosti, potvrđuju se nalazi utvrđeni u uvodnim izjavama 29. do 42. Privremene uredbe.

(20)

U nedostatku daljnjih primjedaba u vezi s utvrđenim činjenicama o izvoznoj cijeni, potvrđuju se nalazi navedeni u uvodnoj izjavi 43. Privremene uredbe.

(21)

Upućuje se na uvodnu izjavu 44. Privremene uredbe. Budući da nije bilo nikakvih primjedaba koje bi mogle izmijeniti nalaze navedene u toj uvodnoj izjavi, potvrđuju se privremeni nalazi istrage.

(22)

S obzirom na prethodno navedeno, dampinške marže konačno određene, izražene kao postotak cijene CIF na granici Zajednice, bez plaćene carine, su sljedeće:

(23)

Budući da nije bilo nikakvih primjedaba, potvrđuju se privremeni nalazi istrage o ukupnoj proizvodnji Zajednice kako su utvrđeni u uvodnoj izjavi 51. Privremene uredbe.

(24)

Budući da nije bilo nikakvih primjedaba potvrđuje se definicija industrije Zajednice kako je utvrđena u uvodnim izjavama 52. i 53. Privremene uredbe.

(25)

Podsjeća se da je s obzirom na velik broj proizvođača smrznutih jagoda u Zajednici, bilo odabrano osam proizvođača za ocjenu štete. Jedna zainteresirana stranka je tvrdila da uzorak proizvođača Zajednice nije reprezentativan jer su svi odabrani proizvođači Zajednice bili smješteni u Poljskoj. Smatralo se da uzorak prema najvećem proizvodnom opsegu treba također uzeti u obzir zemljopisni položaj proizvođača kako bi bio reprezentativan.

(26)

Trebalo bi podsjetiti da se u uvodnoj izjavi 54. Privremene uredbe navodi da je odabir uzorka proveden u skladu s člankom 17. stavkom 1. Osnovne uredbe koji propisuje da uzorak može biti odabran prema najvećem reprezentativnom opsegu proizvodnje koji se može razumno istražiti unutar raspoloživog vremena.

(27)

Tako bi uzorak na temelju ove metode trebao prvenstveno uzeti u obzir reprezentativnost u smislu opsega proizvodnje. Ne zahtijeva se da uzorak također pokriva određenu zemljopisnu reprezentativnost; to bi se moglo uzeti u obzir, ali ne nužno.

(28)

Osim toga budući da je proizvodnja smrznutih jagoda u velikoj mjeri koncentrirana u Poljskoj, ne samo u pogledu količine, već i u pogledu broja proizvođača, uzimanje u obzir zemljopisnog smještaja u ovom slučaju ne bi spriječilo odabir uzorka koji se sastoji samo od poljskih proizvođača. Taj se prigovor stoga odbacuje.

(29)

Budući da nije bilo daljnjih primjedaba, potvrđuje se odabir uzorka za potrebe štete kako je utvrđeno u uvodnim izjavama 54. i 55. Privremene uredbe.

(30)

Budući da nije bilo nikakvih primjedaba, potvrđuje se izračun potrošnje Zajednice kako je utvrđen u uvodnim izjavama 56. do 59. Privremene uredbe.

(31)

Budući da nije bilo nikakvih primjedaba potvrđuje se izračun opsega i tržišnog udjela predmetnih uvoza kako su utvrđeni u uvodnim izjavama 60. i 61. Privremene uredbe.

(32)

Jedna je stranka tvrdila da bi za potrebe analize srezivanja cijena, trebalo napraviti prilagodbu uzimajući u obzir razlike u kakvoći između smrznutih jagoda proizvedenih u industriji Zajednice i onih koje su proizveli proizvođači izvoznici. Međutim, napomenuto je da su u privremenoj fazi bile uzete u obzir samo određene prodajne transakcije proizvođača izvoznika u izračunu srezivanja cijena i prodaje ispod cijene. Prodaja izvoza s niskom kakvoćom se nije uzimala u obzir jer industrija Zajednice nije proizvodila ni prodavala proizvode s niskom kakvoćom. U tim okolnostima zahtijevana prilagodba nije bila utemeljena. Budući da nije bilo nikakvih daljnjih primjedaba, potvrđuju se cijene predmetnih uvoza i nalazi i srezivanju cijene kako su utvrđeni u uvodnim izjavama od 62. do 64. privremene Uredbe.

(33)

Neke zainteresirane stranke su tvrdile da su se cijene industrije Zajednice povećale u 2006. na oko 1 000 EUR po toni i da se to treba odraziti u analizi štete. Međutim, treba podsjetiti da je razdoblje istrage obuhvatilo razdoblje od 1. siječnja 2005. do 31. prosinca 2005. i da je razdoblje za koje su ispitani trendovi relevantni za ocjenu štete obuhvatilo razdoblje od 1. siječnja 2003. do kraja razdoblja istrage. U tim okolnostima kretanja cijena nakon razdoblja istrage nisu uzeta u obzir u analizi štete, u skladu s člankom 6. stavkom 1. zadnjom rečenicom osnovne Uredbe. Značaj povećanja cijena u 2006. obrađen je u donjem odjeljku D. - Uzročna veza (uvodne izjave 51. do 54.).

(34)

Nijedna zainteresirana stranka nije dovodila u pitanje podatke ni njihovo tumačenje koji se odnose na situaciju industrije Zajednice kako je predstavljeno u uvodnim izjavama 66. do 85. Privremene uredbe. Prema tome se potvrđuju nalazi kako su utvrđeni u tim uvodnim izjavama Privremene uredbe.

(35)

Nijedna zainteresirana stranka nije dovodila u pitanje podatke ni njihovo tumačenje koji se odnose na makroekonomske podatke proizvodnje Zajednice kao cjeline predstavljene u uvodnim izjavama 86. i 88. Privremene uredbe. Prema tome se potvrđuju nalazi kako su utvrđeni u tim uvodnim izjavama Privremene uredbe.

(36)

S obzirom na prethodno potvrđuje se da je industrija Zajednice pretrpjela znatnu štetu u smislu članka 3. Osnovne uredbe.

(37)

Nastavno na uvođenje privremenih mjera različite su zainteresirane stranke tvrdile da su znatnu štetu koju je pretrpjela industrija Zajednice uzrokovali drugi faktori. Niz tih tvrdnji već je bilo odgovarajuće obrađeno u Privremenoj uredbi. Sve druge tvrdnje su prema potrebi obrađene u nastavku.

(38)

Tvrdilo se da se nije dovoljno osvrnulo na uvoz iz Maroka kao uzrok štete. Jedna je stranka dovodila u pitanje tumačenje podataka iz uvodne izjave 99. Privremene uredbe, tvrdeći da je marokanska cijena naplaćivana tijekom razdoblja istrage bila niža od izjednačene cijene industrije Zajednice. Smatralo se da je to doprinijelo šteti.

(39)

Podsjeća se da tablica sadržana u uvodnoj izjavi 99. Privremene uredbe pokazuje da je marokanska cijena sustavno puno viša od cijene industrije Zajednice. Marokanski izvoznici su također bili pogođeni kineskim izvozima po niskim cijenama i morali su na to odgovoriti snižavanjem cijena koje su naplaćivali Zajednici. To je potvrđeno smanjenim količinama uvoza smrznutih jagoda podrijetlom iz Maroka. Taj je argument prema tome morao biti odbačen.

(40)

Tijekom razdoblja istrage vrijednost zlota se smanjila prema euru. Neke su zainteresirane stranke tvrdile da bi se smanjenje cijene koje je pretrpjela industrija Zajednice činilo manje dramatičnim da su izračuni bili analizirani u zlotima a ne u eurima. Između 2004. i 2005. zlot je zaista oscilirao za oko 10 %. Međutim, pri ocjeni trendova cijena Zajednice između te dvije godine, smanjenje cijene u euru bilo je 35 %.

(41)

Uzimajući u obzir razliku između osciliranja valute od oko 10 % i smanjenja cijene koje je iznosilo 35 % deprecijacija zlota prema euru ne može se smatrati glavnim uzrokom smanjenja cijena industrije Zajednice. Ta je tvrdnja prema tome morala biti odbačena.

(42)

Neke su zainteresirane stranke dalje postavile tvrdnju već obrađenu u uvodnim izjavama od 106. do 110. da je industrija Zajednice štetu prouzročila sama sebi svojim lošim poslovnim odlukama i strukturnim poteškoćama s kojima se suočila. U potporu toj tvrdnji navedeno je izvješće Komisije za Vijeće i Europski parlament o situaciji u sektoru mekog voća i trešanja namijenjenih za preradu, i priložen radni dokument o istoj temi (3) kao i Rezolucija Europskog parlamenta o situaciji u pogledu mekog voća i trešanja namijenjenih za preradu donesena 12. listopada 2006. (4)

(43)

Trebalo bi napomenuti da je Komisija uzela u obzir izvješće o svojim privremenim nalazima istrage kao što je vidljivo iz upućivanja u uvodnoj izjavi 138. Privremene uredbe. Iako izvješće i rezolucija pružaju važne temeljne informacije o sektoru crvenog voća u Zajednici, treba napomenuti da se oboje fokusiraju na probleme s kojima se suočavaju uzgajivači svježih jagoda, a ne industrijom Zajednice (zamrzivači). U svakom slučaju niti izvješće niti rezolucija ne zaključuju da su problemi s kojima se suočava industrija Zajednice posljedica strukturnih nedostataka same industrije Zajednice.

(44)

Dalje se tvrdilo da je pristupanje Poljske EU-u rezultiralo premještanjem poljske radne snage u zemlje s višim plaćama time predstavljajući dodatne probleme za industriju u obliku povećanih troškova rada na domaćem tržištu. Također se smatralo da kao posljedica novih graničnih ograničenja industrija Zajednice više nije mogla odgovoriti na jeftiniju radnu snagu iz susjednih zemalja nečlanica EU-a. Smatralo se da su ti razvoji imali značajne negativne učinke na takvu radno intenzivnu industriju.

(45)

Ti razvoji mogli su dovesti do povećanja troškova rada za poljoprivrednike. Međutim, ovo moguće povećanje izravno se vezuje na troškove poljoprivrednika a ne na troškove industrije Zajednice (zamrzivači). Prema tome postoji samo djelomična povezanost između povećanih troškova poljoprivrednika i troškova industrije Zajednice. Osim toga, prema izvješću Komisije i radnom dokumentu kako je navedeno u uvodnoj izjavi 42. činilo bi se da su se, unatoč povećanju troška proizvodnje, prodajne cijene svježih jagoda prije smanjile nego povećale nakon pristupanja Poljske Europskoj uniji. S obzirom na to da su prodajne cijene pale nije moglo biti učinka povećanja troškova s kojima su se suočavali poljoprivrednici svježih jagoda na industriju Zajednice.

(46)

Jedna stranka je tvrdila da su ulaganja i restrukturiranje koje je provela industrija Zajednice kako bi poboljšala učinkovitost negativno utjecali na njezinu profitabilnost i tok novca. Međutim, svi troškovi koje je industrija Zajednice imala u vezi s ulaganjima ne mijenjaju činjenicu da su cijene pale značajno na štetnu razinu tijekom razdoblja istrage i da su niske cijene imale daleko najveći učinak na profitabilnost industrije Zajednice. Provedena ulaganja zaista su doprinijela većoj učinkovitosti industrije Zajednice kako se navodi u uvodnoj izjavi 81. Privremene uredbe. Taj je argument prema tome morao biti odbačen.

(47)

Dodatno se tvrdilo da je štetu industrija Zajednice prouzročila sama sebi jer je kakvoća proizvoda bila niža od proizvoda iz Španjolske i Kalifornije. S tim u vezi treba napomenuti da Španjolska i Kalifornija proizvode pretežno za tržište svježe robe i da nije bilo pokazatelja koji bi ukazali na to da je industrija Zajednice izgubila tržišni udio usporedivši se s tim proizvođačima. Uvoz svježih jagoda iz SAD-a bio je manji od 200 tona tijekom razdoblja istrage i nije mogao imati nikakav značajan utjecaj na profitabilnost industrije Zajednice. Taj je argument prema tome morao biti odbačen.

(48)

U svakom slučaju, u vezi s navodnim strukturnim nedostacima industrije Zajednice, ne postoje dokazi koji bi ukazali na takve nedostatke industrije Zajednice. Te tvrdnje stoga moraju biti odbačene. Zaključci postignuti u uvodnim izjavama 106. do 110. Privremene uredbe se potvrđuju.

(49)

U vezi s navodnim upitnim poslovnim odlukama industrije Zajednice, kako se navodi u uvodnim izjavama 108. i 110. Privremene uredbe jedan je korisnik tvrdio da cijene na tržištu Zajednice nisu određivali kineski uvozi već većinom industrija Zajednice zadržavajući najveći tržišni udio. Ta je stanka tako tvrdila da je trend smanjenja cijena postavila sama industrija Zajednice, a ne dampinški uvozi iz Kine.

(50)

Jasno je da je industrija Zajednice u razdoblju istrage zadržala tržišni udio od 59 % zadržavajući tako značajnu ulogu u pogledu tržišnih cijena. Međutim, iako je tržišni udio industrije Zajednice bio visok, ne može se poreći da su uvozi iz NRK-a po niskim cijenama, koji su snizili cijene industrije Zajednice za 6 %, imali negativan učinak na tržišne cijene. Ti dampinški uvozi izvršili su općeniti pritisak na cijene u Zajednici te također uspjeli značajno povećati svoj tržišni udio sa 4 % u 2002. na 20 % u razdoblju istrage. Argument prema tome mora biti odbačen.

(51)

Smrznute jagode su osjetljiv poljoprivredni proizvod i istraga je pokazala da je dostupnost svježih jagoda od značajne važnosti za cijenu smrznutih jagoda. Nekoliko zainteresiranih stranaka je tvrdilo da je izrazito loša berba u 2003. bila glavni uzrok štete utvrđene tijekom razdoblja istrage. Neke zainteresirane stranke također su tvrdile da cijena jagoda tipično prati četverogodišnji ciklus dok povećanje cijene vodi prema prekomjernoj proizvodnji a zatim do kolapsa cijene. Tvrdilo se da je 2005. zabilježena najniža točka u tom ciklusu i da su izrazito niske cijene te godine bile rezultat ove prirodne oscilacije. Varijacije cijena mogu se također promatrati za razdoblje prije 2002. i ta je tvrdnja dalje poduprta sa +/– 20 % povećanjem cijene koje se dogodilo u 2006., odnosno godinu nakon razdoblja istrage.

(52)

Daljnja analiza cijena smrznutih jagoda izvan razmatranog razdoblja je pokazala da su se događale oscilacija cijene tijekom značajnog razdoblja prije 2002. Na primjer tijekom kampanje u 2001. obilna berba uzrokovala je vrlo niske cijene. Te niske cijene su zatim dovele do smanjenja proizvodnje svježih jagoda narednih godina, omogućavajući da se cijene ponovno stabiliziraju. Jedna analiza potpore trendova tvrdi da cijene predmetnog proizvoda slijede ciklički uzorak na koji izrazito utječe vrijeme i veličina ploda.

(53)

Međutim, mora se podsjetiti da se opseg uvoza iz Kine povećao za 380 % po cijenama koje su se smanjile za 38 % tijekom razmatranog razdoblja i da je to imalo značajan učinak na financijsku situaciju industrije Zajednice koja je izvijestila o neodrživim gubicima.

(54)

Iako su prirodna oscilacija cijena smrznutih jagoda i učinak obilnosti berbe svakako imali značajan učinak na cijene industrije Zajednice, one same po sebi ne mogu biti smatrane jedinim niti glavnim značajnim uzrokom štete koju je pretrpjela industrija Zajednice.

(55)

Kako je zaključeno u uvodnim izjavama 97. i 98. Privremene uredbe istraga je pokazala da je postojala uzročna veza između dampinških uvoza iz NRK i štete koju je trpjela industrija Zajednice.

(56)

Istraga je također pokazala da postoji korelacija između cijena industrije Zajednice i oscilacija cijena povezana s cikličkom prirodom kao i sezonskim oscilacijama u berbi. Ovaj zaključak podupiru podaci iz razdoblja prije i tijekom razmatranog razdoblja, kao i razvoj poslije razmatanog razdoblja.

(57)

Iako su te cikličke promjene možda pogoršale financijsku situaciju industrije Zajednice, razmjer opadanja cijena industrije Zajednice i negativan trend zabilježen u analizi situacije industrije Zajednice kako je opisan u uvodnim izjavama 66. do 85. Privremene uredbe, ne može se isključivo pripisati „uzorcima prirodnih oscilacija”. Analiza učinka cikličke prirode proizvoda i obilnost berbe prema tome ne podupiru argument da su ti faktori bili značajni dovoljno da bi raskinuli uzročnu vezu između dampinških uvoza i štete koju je pretrpjela industrija Zajednice.

(58)

Na temelju prethodno navedenog i budući da nije bilo daljnjih primjedaba u vezi s uzročnom vezom, potvrđuju se zaključci doneseni u uvodnim izjavama 113. i 114. Privremene uredbe.

(59)

Analizirano je da li je, s obzirom na primjedbe i dodatne elemente koje su priložile zainteresirane stranke nastavno na uvođenje privremenih mjera, privremeni zaključak da uvođenje mjera nije protivno interesu Zajednice, ostao važeći. Kao i u privremenoj fazi određivanje interesa Zajednice temeljilo se na poštivanju raznih uključenih interesa, odnosno interesa industrije Zajednice, uvoznika, prerađivača/korisnika i poljoprivrednika.

(60)

Komisija je doista kontaktirala značajan broj zainteresiranih stranaka radi njihovih mišljenja. Osim industrije Zajednice, saslušani su predstavnici svih glavnih korisničkih robnih marki na tržištu kao i udruge koje predstavljaju interese korisnika te su provedene provjere na licu mjesta.

(61)

U prvoj fazi istraga je pokazala da u proizvodnji Zajednice sudjeluje velik broj proizvođača iz industrije smrznute hrane koja zapošljava oko 2 700 ljudi za proizvodnju i prodaju predmetnog proizvoda. To je također djelomična veza između situacije industrije smrznute hrane i poljoprivrednika koji isporučuju jagode uz uvjet da oni uzgajaju samo vrstu jagoda namijenjenu za smrzavanje i da hladnjače predstavljaju jedino tržište za taj proizvod.

(62)

Podsjeća se da su proizvođači Zajednice pretrpjeli veliku štetu u razmatranom razdoblju i prijavili gubitke od 12,5 % kao posljedicu dampinških uvoza. Ti su gubici prijavljeni unatoč činjenici da je industrija Zajednice smanjila troškove tako što je smanjila cijene koje je plaćala poljoprivrednicima za svježe jagode. Cijena plaćena za svježe jagode bila je ispod troška proizvodnje poljoprivrednika i bila je dakle neodrživa i za poljoprivrednike i za industriju Zajednice na dulje vrijeme. Kad bi cijene smrznutih jagoda opet opale na razinu ispod razine koja nije štetna, posljedice bi bile dvostruke. Industrija Zajednice bi trpjela financijske gubitke ali bi također riskirala ostati dugoročno bez zaliha svježih jagoda budući da bi cijene koje bi mogli plaćati poljoprivrednicima bile tako niske da bi poljoprivrednici riskirali prekid proizvodnje. Podsjeća se da je procijenjeni broj komercijalnih proizvođača svježih jagoda u Poljskoj bio 96 700 u 2002. od kojih je 80 000 bilo uključeno u uzgajanje jagoda za daljnju preradu. Iako je moguće da se taj broj smanjio kao posljedica konsolidacije sektora, ipak je jasno da je uzgoj jagoda važna gospodarska djelatnost za velik broj gospodarstava u Poljskoj. Tvrdilo se da je sektor za uzgoj jagoda u Poljskoj od ključne važnosti za niz regija u zemlji koje inače karakterizira visoka nezaposlenost i da bi neuspjeh u uvođenju mjera još više povećao broj nezaposlenih. Također se tvrdilo da se ti poljoprivrednici ne mogu prebaciti na unosnije kulture budući da je tlo u tim područjima uglavnom prikladno za uzgoj jagoda.

(63)

Kako se navodi u Privremenoj uredbi (uvodna izjava 139.) cijene plaćene poljoprivrednicima od 2004. nadalje bile su tako niske da nije bio pokriven trošak proizvodnje.

(64)

Osim toga, kako je potvrdilo izvješće Komisije navedeno u uvodnoj izjavi 42. poljski uzgajivači jagoda predstavljaju fragmentiranu industriju i nije vjerojatno da se mogu plasirati na druga tržišta osim lokalne industrije smrznute hrane. Posljedično pogoršana financijska situacija industrije smrznute hrane imala bi značajan učinak na poljoprivrednike. Činjenica da su nakon razdoblja istrage tržišne cijene opet porasle na razine koje nisu štetne i da se razina uvoza iz Kine smanjila, može baciti sumnju na nužnost mjera za popravak situacije industrije Zajednice, ali nema pokazatelja koji bi predvidjeli da će to povećanje ostati trajno ili čak dugoročno.

(65)

U tim okolnostima jasno je da bi industrija Zajednice i poljoprivrednici imali korist od donošenja antidampinških mjera i da bi mjere mogle imati stabilizirajući učinak na tržište Zajednice. Uvoz jagoda iz NRK-a ne bi prouzročio snižavanje cijena smrznutih jagoda. Tako bi proizvođači Zajednice mogli povećati svoje cijene i ostvariti razumnu profitnu maržu. To će najvjerojatnije imati pozitivne učinke na industriju na početku proizvodnog lanca. Prema tome se zaključuje da bi uvođenje mjera bilo u interesu industrije Zajednice i uzgajivača jagoda.

(66)

Nastavno na nalaze prve faze istrage Komisija je posjetila još dva uvoznika predmetnog proizvoda. Ti uvoznici uvoze predmetni proizvod iz NRK-a iako svaki od njih također trguje jagodama proizvedenim u EU-u, koje predstavljaju između 50 i 60 % njihovih odnosnih kupnji. Treba međutim napomenuti da trgovina smrznutim jagodama predstavlja samo dio njihovih poslovnih djelatnosti i iznosi oko 30 do 50 % cjelokupne dobiti. Njihov uvoz iz NRK predstavlja oko 14 % svih uvoza predmetnog proizvoda. Ti uvoznici se prema tome smatraju reprezentativnima. Oba uvoznika izrazila su protivljenje antidampinškim mjerama. Istraga je pokazala da s obzirom da je potražnja za jagodama ovisna o potrebama potrošača koji neće biti pogođeni antidampinškim mjerama, potražnja za smrznutim jagodama se vjerojatno neće promijeniti. Tako uvoznici vjerojatno neće biti pogođeni višim cijenama budući da će moći nastaviti uvoziti iste količine kao i prije i vrlo vjerojatno će moći prenijeti znatan dio dodatnih troškova smrznutih jagoda na korisnike. To potvrđuje činjenica da protekle razlike u cijenama nisu utjecale na prodajne cijene i profitne marže uvoznika jer su ostale prilično stabilne.

(67)

Potvrđuje se privremeni zaključak donesen u Privremenoj uredbi, odnosno da se očekuje kako učinci povećanih cijena uvoza na uvoznike neće biti značajni.

(68)

Kako je napomenuto u uvodnoj izjavi 127. Privremene uredbe odgovor korisnika i prerađivača na početku je bio ograničen. U prvoj fazi postupka Komisija je naišla na poteškoće u prikupljanju i provjeri podataka koji bi poduprli tvrdnje industrije korisnika. Nakon objave Privremene uredbe Komisija je ponovila svoje napore da potakne sudjelovanje. Dodatni kontrolni posjeti na licu mjesta održani su u prostorijama osmero trgovačkih društava korisnika. Pet od njih je priložilo podatke koji omogućuju smislenu ocjenu učinka. Prikupljene su dodatne informacije i podaci. S tim dodatnim informacijama službe Komisije su započele analizu mogućih učinaka koje bi uvođenje mjera imalo na korisnike Zajednice.

(69)

Jedna je zainteresirana stranka tvrdila da se ta suradnja ne može uzeti u obzir jer nije provedena u rokovima zadanim u obavijesti o pokretanju. S tim u vezi treba napomenuti da su se trgovačka društva koja su surađivala javila i osigurala primjedbe o privremenim mjerama u skladu s pravilima određenim u Osnovnoj uredbi.

(70)

Informacije provjerene na licu mjesta odnose se na oko 9 % ukupne razine potrošnje Zajednice. K tome su bili predstavljeni različiti sektori korisnika: proizvođači pripravaka od jagoda koji predstavljaju sastavni dio drugih proizvoda (npr. jogurti), proizvođači jogurta i proizvođači marmelade od jagoda. Konačno, udruženja koja su sudjelovala predstavljaju oko 80 % potrošnje smrznutih jagoda u Zajednici. Priznavanje takve razine reprezentativnosti je u skladu općom praksom. Prema tome, argument o nedostatku reprezentativnosti morao je biti odbačen.

(71)

Korisnička industrija je tvrdila da Komisija treba ocijeniti učinak mjera ne samo analizirajući moguće povećanje cijene uvezenih kineskih jagoda. Mjere bi imale širi učinak na tržište uključujući smrznute jagode iz drugih izvora.

(72)

Opsežnija je istraga zaista pokazala da će mjere vjerojatno uzrokovati općeniti porast cijena, koji nije ograničen na razinu od 34,2 % (razina privremene pristojbe) za kineske jagode. One također mogu vjerojatno dovesti do povećanja cijene industrije Zajednice za oko 19 % sve do izračunane razine koja nije štetna. Takvo sveukupno povećanje cijene čini se neizbježnim jer za razliku od drugih sektora i s obzirom na ograničenja nametnuta vremenom i rezultatima veličine ploda, druge strategije kao što su širenje tržišta u pogledu opsega ne čini se da predstavljaju opciju za industriju Zajednice. Konačno, budući da industrija Zajednice i kineski uvozi zajedno predstavljaju oko 80 % potrošnje Zajednice, vrlo je vjerojatno da će i druge zemlje koje izvoze smrznute jagode u Zajednicu također povećati svoje cijene kako bi pratile države s višim cijenama.

(73)

U vezi s djelatnostima korisnika povezanim s jagodama, u ovakvim okolnostima uvođenje pristojbe na razini određenoj u privremenim mjerama za sobom bi povuklo povećanje troška robe za korisnike u prosjeku od oko 6 %. Tek bi nekoliko korisnika počelo stvarati gubitke. Zaključci su doneseni na temelju djelatnosti povezanih s jagodama, budući da je istraga usmjerena na smrznute jagode kao predmetni proizvod i ne tiče se drugih djelatnosti uključenih trgovačkih društava. Također za potrebe provođenja analize štete i dampinga treba biti osigurano da su uspoređene slične djelatnosti, odnosno djelatnosti povezane s proizvodom pod istragom.

Tablica ispod prikazuje učinak na troškove provjerenih korisnika:

(74)

Povišenje cijena jagoda najviše bi utjecalo na surađujuće proizvođače pripravaka od jagoda i marmelade. Tome je uzrok činjenica da je relativna važnost jagoda u receptu za marmeladu puno veća od drugih sastojaka. Za dotična poduzeća smanjenje profitne marže bilo bi u rasponu između 7 i 8 postotnih bodova, koje bi za dvoje od njih izazvalo gubitke od oko 5 %.

(75)

Za surađujuće proizvođače jogurta relativna važnost troška jagoda u njihovom trošku proizvodnje je manja budući da se izračunu recepta dodaje trošak mliječnih proizvoda. Međutim utvrđeno je da je njihova profitna marža u prosjeku vrlo niska. Tako da čak i da se ukupan trošak proizvodnje danog jogurta poveća za samo 2 % to je dovoljno da se dobit od oko 1 % pretvori u gubitak od oko 1 %.

(76)

Posljedično, učinak mjera na korisničku industriju u pogledu povećanja troška može biti veći od procijenjenog u analizi koja je dovela do privremenih mjera. Međutim, kako je prikazano u odjeljku 4.4. taj učinak na trošak bi se vjerojatno manje osjetio dugoročno.

(77)

Jedno udruženje korisnika je tvrdilo da bi pristojbe naštetile međunarodno konkurentnim korisnicima smrznutih jagoda sa sjedištem u Zajednici. Tvrdilo je da nije bilo moguće prenijeti pristojbe na njihove korisnike (prodavače na veliko i distributere) budući da su mnogi korisnici zaključili dugoročne ugovore s fiksnim cijenama s tim kupcima. Te fiksne cijene znače da korisnik snosi rizik svakog dodatnog povećanja cijene. Mnogi korisnici su tvrdili i osigurali dokaz da su bili pod pritiskom cijene od strane trgovaca na veliko/distributera i da je bilo vrlo teško podići njihove cijene. Smatralo se da ugovori između korisnika i sektora trgovine na veliko utvrđuju cijene na rok između šest mjeseci i godinu dana. Od tuda tvrdnja korisnika da ne bi imali izbora nego sami preuzeti dodatne troškove. S obzirom na prethodno navedeno priznaje se da će korisnici vjerojatno morati preuzeti povećanje troška, barem kratkoročno. Istraga je također pokazala da neovisno o negativnom učinku mjera na profitabilnost proizvoda koji sadrže predmetni proizvod, ukupna profitabilnost korisničkih poduzeća bi za većinu korisnika ostala pozitivna.

(78)

U mjeri u kojoj se povećanja troškova mogu prenijeti dalje, to bi moglo imati određeni negativan učinak na potrošačke cijene. Voćni pripravci, posebno jogurti, su dio stalne prehrane za velik dio potrošača. Udio jogurta s okusom jagode predstavlja oko 20 % do 30 % tržišta jogurta i neovisno o činjenici da nijedna organizacija potrošača nije u tom smislu uložila primjedbu, ne može se isključiti da bi povećanje cijene imalo barem srednjoročni do dugoročni učinak na potrošače. Isto vrijedi i za marmelade.

(79)

Pod odjeljcima 4.2. i 4.3. prikazano je da bi povećanje cijena vjerojatno imalo učinak na trošak materijala korištenih u proizvodnji korisnika, a korisnici su dalje naveli da će to povećanje troška morati sami snositi tijekom trajanja ugovora sa sektorom prodaje na veliko. Međutim može se pretpostaviti da je ta nemogućnost prenošenja konačnih troškova privremena, budući da je trajanje ugovora vremenski ograničeno.

(80)

Korisnici općenito smatraju da je isporuka poljskih jagoda vrste senga sengama temeljna za količinu kao i kakvoću proizvodnje cijelog niza proizvoda napravljenih od smrznutih jagoda. Time bi opasnost od pogoršanja situacije industrije Zajednice imala na njih značajan negativan učinak. Ne može se isključiti da bi u situaciji ograničene raspoloživosti ili neraspoloživosti poljskih jagoda na tržištu, korisnici imali ozbiljne probleme u pronalaženju alternativnih izvora dobave za vrste jagoda proizvedene u Poljskoj. Zapravo, čini se vrlo nevjerojatnim da bi se mogli pronaći takvi alternativni izvori budući da su sami korisnici izjavili da kakvoću poljskih jagoda nije moguće naći nigdje drugdje. Nadalje se ne može isključiti da bi u situaciji smanjene konkurencije na tržištu korisnici ionako bili suočeni s povećanjem cijene.

(81)

Istraga je pokazala da bi ne samo proizvođači Zajednice koji zapošljavaju oko 2 700 osoba već i oko 80 000 poljoprivrednika koji više ili manje preživljavaju s proizvodnjom jagoda, imali korist od uvođenja mjera.

(82)

Kako je detaljno objašnjeno u uvodnoj izjavi 133. Privremene uredbe, industrija korisnika je navela da je dobava predmetnog proizvoda za industriju Zajednice značajna kako bi korisnici pokrili svoju cjelokupnu ponudu i tržištu ponudili proizvode visoke kakvoće. Istraga je pokazala da ciklička priroda sirovine, odnosno sezonske promjene kulture jagode, ima značajan učinak na cijene za industriju Zajednice, što je potvrđeno razvojima nakon razdoblja istrage. Međutim kako je detaljno navedeno u uvodnoj izjavi 74. Privremene uredbe cijene su bile toliko opale u zadnjem dijelu razmatranog razdoblja i u razdoblju istrage da je industrija Zajednice bila prisiljena platiti poljoprivrednicima cijene ispod troška proizvodnje prilikom kupovine jagoda. To je rezultiralo prekidom proizvodnje jagoda od strane nekih poljoprivrednika. Iako su cijene u 2006. porasle, jasno je da bi isporuka svježih jagoda za industriju Zajednice, a posljedično i za korisnike mogla biti ugrožena ako bi se ponovio trend niskih cijena opažen u razmatranom razdoblju.

(83)

Temeljita istraga je zaista pokazala da bi učinak antidampinške pristojbe na korisnike u ovom slučaju bio značajan. Pristojba bi za brojne korisnike rezultirala smanjenom profitabilnošću, čak i financijskim gubicima, za neke čak teškima, posebno jer se povećanje cijene ne bi moglo prenijeti na razinu distributera/trgovine na veliko u kratkom roku. Ti su učinci međutim puno manje naglašeni kad se sagleda cjelokupna profitabilnost ispitanih korisnika.

(84)

Industrija korisnika tvrdila je da je postojanje ugovora o fiksnoj cijeni s industrijom korisnika uzrok koji sprečava industriju prerade da prenese povećanje troška u slučaju mjera na sektor trgovanja na veliko. Uzimajući u obzir da ti ugovori imaju ograničeno razdoblje trajanje mora se međutim pretpostaviti da bi nemogućnost industrije korisnika da prenese povećanje troška vrijedila samo za razdoblje od 6 do12 mjeseci.

(85)

Prema tome se čini da bi uvođenje konačnih mjera imalo značajan učinak na korisnike smrznutih jagoda ali taj je učinak vjerojatno privremen. Nasuprot tome, suprotni učinci na industriju Zajednice i poljoprivrednike bili bi značajni i dugotrajni kad se mjere ne bi uvele i kad bi se dozvolio ponovni pad cijena.

(86)

Na temelju prethodno navedenog zaključuje se da ne postoje opravdani razlozi da se ne uvedu antidampinške pristojbe na uvoz smrznutih jagoda podrijetlom iz NRK-a.

(87)

S obzirom na konačne zaključke postignute u vezi s dampingom, štetom, uzročnom vezom i interesom Zajednice, trebale bi se uvesti antidampinške mjere kako bi se spriječila daljnja šteta industriji Zajednice koja je uzrokovana dampinškim izvozima.

(88)

Antidampinške mjere mogu imati različite oblike. Komisija pri izboru najboljih mjera ima više mogućnost, no cilj svih je ukloniti učinke štetnog dampinga. U Privremenoj uredbi je utvrđena pristojba ad valorem određena u skladu s pravilom o nižoj pristojbi, u rasponu između 0 % za proizvođače izvoznike kojima je dodijeljen status tržišnoga gospodarstva, 12,6 % za proizvođače izvoznike kojima je dodijeljen pojedinačni tretman i 34,2 % za sva druga poduzeća.

(89)

Nakon donošenja privremenih mjera i kako je istaknuto u uvodnoj izjavi 51. cijena predmetnog proizvoda na tržištu Zajednice povećala se za +/– 20 % u 2006., godini nakon razdoblja istrage. S obzirom da je predmetni proizvod prilično homogen i kako bi se izbjeglo da mjere neproporcionalno u tim okolnostima opterete korisnike, smatra se da bi u ovom slučaju najprikladniji oblik mjera bila minimalna uvozna cijena (dalje u tekstu „MUC”). Treba napomenuti da je namjena minimalne uvozne cijene ista kao i cijene ad valorem, odnosno ukloniti učinke štetnog dampinga. Pri tom obliku pristojbe, neće se plaćati pristojba za uvoz po cijeni CIF na granici Zajednice koja je jednaka minimalnoj uvoznoj cijeni ili viša od nje. Ako se uvozi obavljaju po nižoj cijeni, plaćati će se razlika između stvarne cijene i minimalne uvozne cijene.

(90)

Što se tiče razine minimalne uvozne cijene ona je utvrđena na temelju istih nalaza, točnije istih marži dampinga i srezivanja cijene kako je određeno u Privremenoj uredbi.

(91)

Pri utvrđivanju minimalne uvozne cijene uzete su u obzir i utvrđene dampinške marže i iznosi pristojba potrebni za uklanjanje štete koju je pretrpjela industrija Zajednice.

(92)

U skladu s člankom 9. stavkom 4. Osnovne uredbe konačna se pristojba određuje na razinu marže dampinga ili štete koja god je niža. Prema tome trebalo je utvrditi neštetnu cijenu ili neštetnu minimalnu uvoznu cijenu kako bi se primijenilo to pravilo. Ta neštetna minimalna uvozna cijena je zatim uspoređena sa posebnom nedampinškom minimalnom uvoznom cijenom poduzeća koja se temeljila na uobičajenoj vrijednosti prilagođenoj na neto cijenu franko granica Zajednice.

(93)

Za potrebe izračuna neštetne cijene trebalo je uzeti u obzir razinu pristojba potrebnu kako bi industrija Zajednice pokrila trošak proizvodnje i ostvarila dobit prije oporezivanja što industrija te vrste u tom sektoru može ostvariti u uobičajenim uvjetima natjecanja. Budući da nije bilo nikakvih primjedaba od zainteresiranih stranaka, na temelju razmatranja iz uvodne izjave 144. Privremene uredbe određena je profitna marža od 6,5 %.

(94)

Smrznute jagode su uvezene pod tri različita koda u kombiniranoj nomenklaturi (oznake KN) s različitim razinama carinskih pristojba, ovisno o dodanom šećeru ili drugim zaslađivačima sadržanim u uvezenoj robi. Kako bi se uzele u obzir različite razine carinskih pristojba, morala se utvrditi različita minimalna uvozna cijena za svaku oznaku KN.

(95)

Kako je utvrđeno u uvodnoj izjavi 153. privremene Uredbe za jednog kineskog proizvođača izvoznika je utvrđeno da nije izvozio smrznute jagode po dampinškoj cijeni. Posljedično, na izvoze tog poduzeća neće se primijeniti antidampinška mjera.

(96)

U svim drugim slučajevima utvrđeno je da je neštetna minimalna uvozna cijena od 684,20 EUR, koja je primjenjiva na sve kineske izvoze, bila niža od odgovarajućih ne dampinških minimalnih uvoznih cijena. Prema tome uspostavljena je minimalna uvozna cijena na razini neštetne minimalne uvozne cijene za sve izvoze iz NRK.

(97)

Kad su uvozi provedeni po cijeni CIF na granici Zajednice koja je jednaka minimalnoj uvoznoj cijeni ili viša, ne plaća se pristojba. Međutim, ako su uvozi provedeni po cijenama ispod minimalne uvozne cijene plaćati će se pristojba koja odgovara razlici između stvarne cijene i minimalne uvozne cijene.

(98)

Privremene pristojbe u obliku ad valorem pristojba između 0 i 34,2 % koje su se upotrebljavale u razdoblju od 19. listopada 2006. za predmetni proizvod se otpuštaju. Konačno ubiranje ad valorem pristojba ne bi bilo razmjerno uklanjanju štetnog dampinga s obzirom da su cijene tijekom tog razdoblja bile znatno iznad minimalne uvozne cijene.

(99)

Pristojbe koje se temelje na minimalnoj uvoznoj cijeni biti će vjerojatno teže izvršavati i biti će podložnije nepravilnoj prijavi carinske vrijednosti robe nego drugi oblici mjera. S obzirom na mogući rizik koji postoji za kompenzacijske dogovore u ovom tržišnom sektoru, potrebno je uvesti dvojni sustav mjera. Taj se dvojni sustav sastoji od minimalne uvozne cijene i fiksne pristojbe. U skladu s člankom 9.stavkom 4. Osnovne uredbe, fiksna pristojba je izračunana na temelju ponderirane prosječne marže štete budući da je utvrđeno da je niža od prosječne dampinške marže. Kako bi se osiguralo učinkovito poštivanje minimalne uvozne cijene, uvoznici trebaju biti upoznati da se za odgovarajuće transakcije primjenjuje fiksna carinska stopa unatrag kada se nakon pregleda obavljenog prilikom uvoza utvrdi i. da je neto cijena franko granica Zajednice koju je stvarno platio prvi neovisni kupac u Zajednici (cijena po uvozu) niža od neto cijene franko granica Zajednice prije plaćanja carine, kako proizlazi iz carinske deklaracije; i ii. da je cijena po uvozu niža od minimalne uvozne cijene, osim ako primjena fiksne pristojbe plus cijena po uvozu ne daju iznos (cijena stvarno plaćena plus fiksna pristojba) koji ostaje ispod minimalne uvozne cijene. U takvim se slučajevima primjenjuje iznos jednak razlici između minimalne uvozne cijene i cijene po uvozu. Carinske službe trebaju odmah obavijestiti Komisiju kad god utvrde nepravilnosti u prijavi.

(100)

U tom smislu i kao odgovor na iskazanu zabrinutost, Komisija namjerava uspostaviti dva posebna stupa kako bi osigurala da su mjere i dalje odgovarajuće te da ih se u cijelosti poštuje. Prvo se upućuje na Uredbu Vijeća (EEZ) br. 2913/92 od 12. listopada 1992. o Carinskom zakoniku Zajednice (6), između ostalog na članak 78., prema kojem carinska tijela mogu provjeravati trgovačke dokumente i podatke koji se odnose na uvozne ili izvozne transakcije u vezi s predmetnom robom ili na naredna trgovačka poslovanja s istom robom. Takve se provjere mogu provesti u prostorijama deklaranta, svih drugih osoba koje su u poslovnom svojstvu izravno ili neizravno povezane sa spomenutim transakcijama, i svih drugih osoba koje posjeduju navedene dokumente i podatke u poslovne svrhe. Ta tijela mogu također pregledati robu.

(101)

Drugo, za što bolje osiguranje od mogućih apsorpcija mjera, posebno između povezanih trgovačkih društava, Komisija daje na znanje svoju namjeru o hitnom pokretanju pregleda u skladu s člankom 12. stavkom 1. Osnovne uredbe i o mogućem uvođenju registracije uvoza u skladu s člankom 14. stavkom 5. Osnovne uredbe, u slučaju da je priložen dokaz o takvom ponašanju.

(102)

Komisija će se među ostalim oslanjati na informacije o nadzoru uvoza koje joj dostavljaju nacionalne carinske službe, kao i na informacije koje osiguravaju države članice u skladu s člankom 14. stavkom 6. Osnovne uredbe,