Този документ е извадка от уебсайта EUR-Lex.
Документ 32007D0624
Decision No 624/2007/EC of the European Parliament and of the Council of 23 May 2007 establishing an action programme for customs in the Community (Customs 2013)
Odluka br. 624/2007/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. svibnja 2007. o uspostavljanju akcijskog programa za carinu u Zajednici (Carina 2013.)
Odluka br. 624/2007/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. svibnja 2007. o uspostavljanju akcijskog programa za carinu u Zajednici (Carina 2013.)
SL L 154, 14.6.2007г., стр. 25—31
(BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV) Ovaj dokument objavljen je u određenim posebnim izdanjima
(HR)
Вече не е в сила, Дата на изтичане на валидността: 31/12/2013; stavljeno izvan snage 32013R1294
Отношение | Акт | Коментар | Част, до която се отнася | От | До |
---|---|---|---|---|---|
отменяне | 32003D0253 |
Отношение | Акт | Коментар | Част, до която се отнася | От | До |
---|---|---|---|---|---|
отменен от | 32013R1294 |
19/Sv. 9 |
HR |
Službeni list Europske unije |
227 |
32007D0624
L 154/25 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
ODLUKA br. 624/2007/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
od 23. svibnja 2007.
o uspostavljanju akcijskog programa za carinu u Zajednici (Carina 2013.)
EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 95.,
uzimajući u obzir prijedlog Komisije,
uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora (1),
u skladu s postupkom utvrđenim u članku 251. Ugovora (2),
budući da:
(1) |
Glavni cilj Zajednice u nadolazećim godinama je osiguranje rasta i zapošljavanja, sukladno ponovnom pokretanju Lisabonske strategije. Prijašnji programi u području carine, posebno Odluka br. 253/2003/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. veljače 2003. o usvajanju akcijskog programa za carinu u Zajednici (Carina 2007.) (3) (dalje u tekstu Carina 2007.), znatno su doprinijeli postizanju navedenoga cilja i općih ciljeva carinske politike. Stoga je primjereno nastaviti aktivnosti započete u okviru navedenih programa. Novi program (dalje u tekstu: Program) trebalo bi uspostaviti za razdoblje od šest godina kako bi se njegovo trajanje uskladilo s trajanjem višegodišnjeg financijskog okvira sadržanog u Međuinstitucionalnom sporazumu od 17. svibnja 2006. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini i dobrom financijskom upravljanju (4). |
(2) |
Carinske uprave imaju ključnu ulogu u zaštiti interesa Zajednice, posebno njezinih financijskih interesa. Također osiguravaju jednakovrijednu razinu zaštite građanima i gospodarskim subjektima Zajednice na bilo kojoj točki carinskog područja Zajednice na kojoj se provode postupci carinjenja. U tome kontekstu, cilj strateške politike koju je odredila Skupina za carinsku politiku bio je osigurati da nacionalne carinske uprave djeluju tako uspješno i učinkovito i odazovu se na svaki zahtjev koji se pojavi zbog promjene carinskog okružja, kao što bi to učinila jedna zasebna uprava. Stoga je važno da je Program dosljedan i da podržava opću carinsku politiku, te da podržava Skupinu za carinsku politiku, koju čini Komisija i ravnatelji carinskih uprava država članica ili njihovi predstavnici. Provedbu Programa trebale bi uskladiti i organizirati Komisija i države članice u okviru zajedničke politike koju oblikuje Skupina za carinsku politiku. |
(3) |
Postoji potreba za djelovanjem u području carine kako bi se dala prednost poboljšanju kontrola i borbi protiv prijevara, smanji trošak gospodarskih subjekata za usklađivanje s carinskim zakonodavstvom, osigura učinkovito upravljanje kontrolom robe na vanjskim granicama, te da se zaštite građani Europske unije kad je riječ o sigurnosti i zaštiti međunarodnog lanca nabave. Zajednica bi stoga trebala moći, u okviru svojih ovlasti, poduprijeti djelovanje carinskih uprava država članica i trebala bi se u potpunosti iskoristiti svaka mogućnost upravne suradnje i zajednička upravna pomoć predviđena propisima Zajednice. |
(4) |
Kako bi se dala potpora procesu pristupanja država kandidatkinja, carinskim upravama navedenih država trebalo bi dati potrebnu podršku kako bi mogle poduzeti čitav niz zadaća koje zahtijeva zakonodavstvo Zajednice od dana njihovoga pristupanja, uključujući upravljanje budućim vanjskim granicama. Stoga bi Program trebao biti otvoren državama kandidatkinjama i potencijalnim državama kandidatkinjama. |
(5) |
Kako bi se dala potpora carinskim reformama u zemljama koje sudjeluju u Europskoj politici susjedstva primjereno je predvidjeti mogućnost, pod određenim uvjetima, njihova sudjelovanja u odabranim aktivnostima Programa. |
(6) |
Povećana globalizacija trgovine, razvoj novih tržišta, i promjene načina i brzine kretanja robe, od carinskih uprava zahtijeva jačanje međusobnih veza, kao i veza s poslovnim, pravnim i znanstvenim krugovima ili drugim subjektima u vanjskoj trgovini. Program bi osobama koje predstavljaju navedene krugove ili subjekte trebao pružiti mogućnost sudjelovanja u aktivnostima Programa, po potrebi. |
(7) |
Transeuropski sustavi za sigurnu računalnu komunikaciju i razmjenu informacija, financirani u okviru Carine 2007., ključni su za rad carine unutar Zajednice i za razmjenu informacija između carinskih uprava i trebalo bi ih i dalje podupirati u okviru s Programa. |
(8) |
Iskustvo koje je Zajednica stekla iz prijašnjih carinskih programa pokazalo je da povezivanje službenika iz različitih nacionalnih uprava u profesionalnim aktivnostima koristeći alate kao što su usporedne analize, projektne skupine, seminari, radionice, radni posjeti, osposobljavanje i praćenje, u velikoj mjeri doprinosi postizanju ciljeva navedenih programa. Stoga bi trebalo nastaviti s navedenim aktivnostima, a ujedno bi se trebalo omogućiti razvoj novih alata ako se zahtijeva još učinkovitiji odgovor na potrebe koje se mogu pojaviti. |
(9) |
Carinski službenici moraju imati dostatan standard jezičnog znanja kako bi mogli surađivati i sudjelovati u Programu. Odgovornost je država sudionica osigurati potrebno jezično osposobljavanje njihovih službenika. |
(10) |
Srednjoročno ocjenjivanje Carine 2007. potvrdilo je potrebu za organiziranjem zajedničkog korištenja informacija i razmjene znanja između uprava i između uprava i Komisije na više strukturirani način, kao i konsolidaciju znanja stečenoga tijekom događaja u okviru programa. Stoga bi se u Programu posebna pažnja trebala posvetiti zajedničkom korištenju informacija i upravljanju znanjem. |
(11) |
Iako glavnu odgovornost za postizanje ciljeva Programa imaju države sudionice, djelovanje Zajednica potrebno je za usklađivanje aktivnosti koje se provode u okviru Programa, kao i za osiguranje infrastrukture i potrebnih poticaja. |
(12) |
Kako ciljeve ove Odluke ne mogu dostatno ostvariti države članice, te se stoga zbog dosega ili učinka djelovanja mogu bolje ostvariti na razini Zajednice, Zajednica može donijeti mjere, u skladu s načelom supsidijarnosti određenom u članku 5. Ugovora. U skladu s načelom proporcionalnosti, određenom u tome članku, ova Odluka ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva. |
(13) |
Ovom se Odlukom utvrđuje financijska omotnica za čitavo razdoblje trajanja Programa, što čini glavni referentni iznos za proračunsko tijelo, u smislu Točke 37. Međuinstitucionalnog sporazuma od 17. svibnja 2006. |
(14) |
Mjere potrebne za provedbu ove Odluke trebalo bi donijeti u skladu s Odlukom Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za izvršavanje provedbenih ovlasti danih Komisiji (5), |
DONIJELI SU OVU ODLUKU:
POGLAVLJE I.
OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Uspostavljanje Programa
1. Ovim se uspostavlja višegodišnji akcijski program za carinu u Zajednici (Carina 2013.) (dalje u tekstu: Program) za razdoblje od 1. siječnja 2008. do 31. prosinca 2013. za potporu i dopunjavanje mjera koje su poduzele države članice kako bi osigurale učinkovito funkcioniranje unutarnjeg tržišta u carinskom području.
2. Program se sastoji od sljedećih djelatnosti:
(a) |
komunikacijskih sustava i sustava razmjene informacija; |
(b) |
usporednih analiza; |
(c) |
seminara i radionica; |
(d) |
projektnih skupina i skupina za usmjeravanje; |
(e) |
radnih posjeta; |
(f) |
osposobljavanja; |
(g) |
praćenja; |
(h) |
svih ostalih aktivnosti potrebnih za ostvarenje ciljeva Programa. |
Članak 2.
Definicije
U smislu ove Odluke primjenjuju se sljedeće definicije:
1. |
„uprava” znači javna tijela i druga tijela u državama sudionicama koja su odgovorna za upravljanje carinom i aktivnostima povezanima s carinom; |
2. |
„službenik” znači član uprave. |
Članak 3.
Sudjelovanje u Programu
1. Zemlje sudionice su države članice i zemlje navedene u stavku 2.
2. Program je otvoren za sudjelovanje svima od sljedećih:
(a) |
državama kandidatkinjama koje uživaju pogodnosti pretpristupne strategije, u skladu s općim načelima i općim uvjetima za sudjelovanje navedenih država u programima Zajednice utvrđenim u odgovarajućem Okvirnom sporazumu i Odlukama Vijeća za pridruživanje; |
(b) |
potencijalnim državama kandidatkinjama, u skladu s odredbama koje treba utvrditi s navedenim državama nakon uspostave Okvirnoga sporazuma o njihovom sudjelovanju u programima Zajednice. |
3. Program može također biti otvoren za sudjelovanje određenih država partnera Europske politike susjedstva, ako su navedene države dosegle dostatnu razinu usklađivanja odgovarajućeg zakonodavstva i upravnih metoda s onima Zajednice, i u skladu s odredbama koje je potrebno utvrditi s navedenim državama nakon uspostave Okvirnih sporazuma o njihovom sudjelovanju u programima Zajednice.
4. Države sudionice predstavljaju službenici iz odgovarajuće uprave.
Članak 4.
Opći ciljevi
1. Program je oblikovan tako da osigurava ostvarenje sljedećih općih ciljeva:
(a) |
osiguranje da carinske djelatnosti odgovaraju potrebama unutarnjeg tržišta, uključujući zaštitu lanca nabave i olakšavanje trgovine, te podupiranje strategije za rast i radna mjesta; |
(b) |
uzajamno djelovanje i ispunjavanje zadataka carinskih uprava država članica tako učinkovito kao da su jedna uprava, osiguranje kontrola s jednakovrijednim rezultatima na svakoj točki carinskog područja Zajednice i potpore zakonitih poslovnih aktivnosti; |
(c) |
potrebnu zaštita financijskih interesa Zajednice; |
(d) |
jačanje zaštite i sigurnosti; |
(e) |
pripremu država iz članka 3. stavka 2. za pristupanje, uključujući razmjenom iskustava i znanja s carinskim upravama navedenih država. |
2. Zajednički pristup u vezi s carinskom politikom neprestano se prilagođava novim razvojima partnerstva između Komisije i država članica u Skupini za carinsku politiku, koju čini Komisija i ravnatelji carinskih uprava država članica ili njihovi predstavnici. Komisija Skupinu za carinsku politiku redovno izvješćuje o mjerama koje se odnose na provedbu Programa.
Članak 5.
Posebni ciljevi
Posebni ciljevi Programa su sljedeći:
(a) |
smanjiti upravni teret i trošak usklađenosti za gospodarske subjekte poboljšanjem standardizacije i pojednostavljenjem carinskih sustava i kontrola, te zadržati otvorenu i transparentnu suradnju s poslovnim subjektima; |
(b) |
prepoznati, razviti i primijeniti najbolje radne prakse, posebno u područjima prethodnog i naknadnog inspekcijskog nadzora, analize rizika, carinskih kontrola i pojednostavljenih postupaka; |
(c) |
održati sustav mjerenja učinkovitosti carinskih uprava država članica kako bi se poboljšala njihova uspješnost i učinkovitost; |
(d) |
poduprijeti mjere za sprečavanje nepravilnosti, posebno hitnim pružanjem informacija o rizicima graničnim carinskim ispostavama; |
(e) |
osigurati jedinstveno i nedvosmisleno razvrstavanje u carinsku tarifu u Zajednici, posebno poboljšanjem usklađenosti i suradnje između laboratorija; |
(f) |
poduprijeti stvaranje europskog prekograničnog elektroničkog carinskog okružja putem razvoja interoperabilnih komunikacijskih sustava i sustava razmjene informacija zajedno s potrebnom zakonskim i administrativnim promjenama; |
(g) |
održati postojeće komunikacijske sustave i sustave razmjene informacija i, prema potrebi, razviti nove sustave; |
(h) |
poduzeti mjere koje osiguravaju potporu carinskim upravama država koje se pripremaju za pristupanje; |
(i) |
doprinijeti razvoju visokokvalitetnih carinskih uprava u trećim zemljama; |
(j) |
poboljšati suradnju između carinskih uprava država članica i trećih zemalja, posebno suradnju zemalja partnera Europske politike susjedstva; |
(k) |
razviti i učvrstiti zajedničko osposobljavanje. |
Članak 6.
Radni program
Komisija godišnje uspostavlja radni program, u skladu s postupkom iz članka 20. stavka 2.
POGLAVLJE II.
AKTIVNOSTI PROGRAMA
Članak 7.
Komunikacijski sustavi i sustavi razmjene informacija
1. Komisija i države sudionice osiguravaju operativnost komunikacijskih sustava i sustava razmjene informacija iz stavka 2.
2. Komunikacijski sustavi i sustavi razmjene informacija su sljedeći:
(a) |
zajednička komunikacijska mreža/zajedničko sučelje sustava (CCN/CSI); |
(b) |
kompjutorizirani tranzitni sustav (CTS); |
(c) |
tarifni sustavi, posebno sustav širenja podataka (DDS), kombinirana nomenklatura (KN), informacijski sustav integrirane tarife Zajednice (TARIC), sustav europskih obvezujućih tarifnih informacija (EBTI), sustav tarifnih kvota i nadzora (TQS), informacijski sustav suspenzija (Suspenzije), sustav upravljanja primjercima (SMS), informacijski sustav postupaka obrade (ISPP), europski carinski popis kemijskih tvari (ECICS) i sustav registriranih izvoznika (REX); |
(d) |
sustavi za povećanje sigurnosti iz Uredbe (EZ) br. 648/2005 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. travnja 2005. o izmjeni Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2913/92 o Carinskom zakoniku Zajednice (6), uključujući sustav Zajednice za upravljanje rizikom, sustav kontrole izvoza (ECS), sustav kontrole uvoza (ICS) i sustav ovlaštenih gospodarskih subjekata (AEO); |
(e) |
svi novi komunikacijski sustavi i sustavi razmjene informacija vezani uz carinu, uključujući elektroničke carinske sustave, uspostavljeni u skladu sa zakonodavstvom Zajednice i predviđeni radnim programom iz članka 6. |
3. Sastavnice Zajednice komunikacijskih sustava i sustava razmjene informacija su hardware, software i mrežne veze koje su zajedničke svim državama sudionicama. Komisija, u ime Zajednice, sklapa potrebne ugovore kako bi osigurala operativnu prirodu navedenih sastavnica.
4. Sastavnice koje ne pripadaju Zajednici komunikacijskih sustava i sustava razmjene informacija obuhvaćaju nacionalne baze podataka koje čine sastavni dio tih sustava, mrežne veze između sastavnica Zajednice i sastavnica koje ne pripadaju Zajednici i ona strojna oprema i programska oprema koju svaka država sudionica smatra primjerenom za potpuno djelovanje navedenih sustava diljem njezine uprave. Države sudionice osiguravaju da sastavnice koje ne pripadaju Zajednici i dalje budu operativne, te osiguravaju interoperabilnost tih sastavnica sa sastavnicama Zajednice.
5. Komisija, u suradnji s državama sudionicama, usklađuje one aspekte uspostavljanja i funkcioniranja sastavnica Zajednica i sastavnica koje ne pripadaju Zajednici sustava i infrastrukture iz stavka 2. koje su neophodne da bi se osigurala njihova operabilnost, međusobna povezanost i neprestano poboljšanje. Komisija i države sudionice čine sve što je u njihovoj moći kako bi ispunile vremenski plan i rokove utvrđene u tu svrhu.
6. Komisija može omogućiti pristup CCN/CSI-u i ostalim upravama u carinske ili necarinske svrhe. Može se zatražiti financijski doprinos da se pokriju s time povezani troškovi.
Članak 8.
Usporedna analiza
Aktivnosti uspoređivanja s najboljim u obliku uspoređivanja metoda rada, postupaka ili procesa, uključujući dogovorene pokazatelje za prepoznavanje najbolje prakse, mogu se organizirati između dvije ili više država sudionica.
Članak 9.
Seminari i radionice
Komisija i države sudionice zajedno organiziraju seminare i radionice i osiguravaju širenje ishoda takvih seminara i radionica.
Članak 10.
Projektne skupine i skupine za usmjeravanje
Komisija u suradnji s državama sudionicama može osnovati projektne skupine odgovorne za provođenje posebnih zadaća koje se moraju obaviti u određenom vremenskom roku, te skupine za usmjeravanje koje obavljaju poslove usklađivanja.
Članak 11.
Radni posjeti
1. Države sudionice organiziraju radne posjete službenika. Radni posjeti ne smiju biti dulji od jednog mjeseca. Svaki radni posjet usmjeren je na određenu profesionalnu djelatnost i mora biti dostatno pripremljen i naknadno procijenjen od strane službenika i predmetnih uprava. Radni posjeti mogu biti operativni ili usmjereni na posebne primarne djelatnosti.
2. Države sudionice gostujućim službenicima omogućuju učinkovito sudjelovanje u djelatnostima uprave koja ih je ugostila. U tu svrhu, gostujući službenici ovlašteni su za obavljanje zadataka koji su im ovjereni. Ako to okolnosti zahtijevaju i, posebno, kako bi se uzeli u obzir posebni zahtjevi pravnoga sustava svake države sudionice, nadležna tijela država sudionica mogu ograničiti navedeno ovlaštenje.
3. Tijekom radnog posjeta, građanska odgovornost gostujućeg službenika za obavljanje njegovih/njezinih tretira se jednako kao građanska odgovornost službenika uprave koja ga je ugostila. Gostujuće službenike obvezuju jednaka pravila profesionalne povjerljivosti kao i službenike uprave koja ih je ugostila.
Članak 12.
Osposobljavanje
1. Države sudionice u suradnji s Komisijom olakšavaju suradnju između nacionalnih ustanova za osposobljavanje, posebno putem:
(a) |
određivanja standarda za osposobljavanje, razvojem postojećih programa za osposobljavanje i, ako je potrebno, razvojem postojećih modula za osposobljavanje i novih modula koji koriste e-učenje zbog oblikovanja zajedničke jezgre osposobljavanja službenika vezano uz čitavi spektar carinskih pravila i postupaka kako bi ih osposobili za stjecanje potrebnih profesionalnih vještina i znanja; |
(b) |
prema potrebi, promicanja i pristupa tečajevima za osposobljavanje u području carine za službenike svih država sudionica, ako navedene tečajeve organizira država sudionica za svoje vlastite službenike; |
(c) |
prema potrebi, osiguravanja potrebne infrastrukture i alata za zajedničko e-učenje u području carine i upravljanja carinskog osposobljavanja. |
2. Prema potrebi, države sudionice integriraju zajednički razvijene module e-učenja navedene u stavku 1. točki (a) u svojim nacionalnim programima za osposobljavanje.
Države sudionice osiguravaju da njihovi službenici dobiju početno i daljnje osposobljavanje potrebno za stjecanje zajedničkih profesionalnih vještina i znanja u skladu s programima za osposobljavanje. Države sudionice promiču jezično osposobljavanje potrebno da službenici steknu dostatnu razinu jezičnog znanja za sudjelovanje u Programu.
Članak 13.
Praćenje
1. Komisija u suradnji s državama članicama odlučuje koji posebni sektori carinskog zakonodavstva Zajednice mogu podlijegati praćenju.
2. Takvo praćenje provode zajedničke skupine koje se sastoje od carinskih službenika iz država članica i službenika Komisije. Te skupine, na temelju pristupa tema-po-tema ili regionalnog pristupa, posjećuju različite točke u carinskom području Zajednice na kojima carinske uprave obavljaju svoje dužnosti. Skupine analiziraju carinske prakse na državnoj razini, utvrđuju sve poteškoće u provedbi pravila i, ako je potrebno, predlažu prilagodbu pravila Zajednice i radnih metoda kako bi se poboljšala učinkovitost carinskih djelatnosti kao cjeline. Izvješća skupina dostavljaju se državama članicama i Komisiji.
Članak 14.
Sudjelovanje u djelatnostima u okviru Programa
Predstavnici međunarodnih organizacija, uprava i trećih zemalja te gospodarskih subjekata i njihovih organizacija mogu sudjelovati u aktivnostima organiziranima u okviru Programa gdjegod je to korisno za postizanje ciljeva iz članaka 4. i 5.
Članak 15.
Zajednička uporaba informacija
Komisija, u suradnji s državama sudionicama, razvija zajedničku uporabu informacija koje proizlaze iz djelatnosti Programa.
POGLAVLJE III.
FINANCIJSKE ODREDBE
Članak 16.
Financijski okvir
1. Financijska omotnica za provedbu Programa za razdoblje od 1. siječnja 2008. do 31. prosinca 2013. iznosi 323 800 000 eura.
2. Godišnja odobrena sredstva odobrava proračunsko tijelo u granicama višegodišnjeg financijskog okvira, u skladu s točkom 37. Međuinstitucionalnog sporazuma od 17. svibnja 2006. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini i dobrom financijskom upravljanju.
Članak 17.
Izdaci
1. Izdatke potrebne za provedbu Programa snose Zajednica i države sudionice u skladu sa stavcima 2. do 5.
2. Zajednica snosi sljedeće izdatke:
(a) |
trošak nabave, razvoja, ugradnje, održavanja i svakodnevnog rada sastavnica Zajednice komunikacijskih sustava i sustava razmjene informacija iz članka 7. stavka 3.; |
(b) |
putne i životne troškove koje su napravili službenici iz država sudionica u vezi s aktivnostima usporednih analiza, radnim posjetima, seminarima i radionicama, projektnim skupinama i skupinama za usmjeravanje, te osposobljavanjem i praćenjem; |
(c) |
organizacijske troškove seminara i radionica; |
(d) |
putne i životne troškove koji su nastali sudjelovanjem vanjskih stručnjaka i sudionika iz članka 14.; |
(e) |
trošak nabave, razvoja, ugradnje i održavanja sustava za osposobljavanje i modula osposobljavanja u onoj mjeri u kojoj su zajednički svim državama sudionicama; |
(f) |
troškove svih ostalih djelatnosti iz članka 1. stavka 2. točke (h), u visini do najviše 5 % ukupnih troškova Programa. |
3. Države sudionice snose sljedeće izdatke:
(a) |
trošak nabave, razvoja, ugradnje, održavanja i svakodnevnog rada sastavnica koje ne pripadaju Zajednici komunikacijskih sustava i sustava razmjene informacija iz članka 7. stavka 4.; |
(b) |
troškove koji se odnose na početno i daljnje osposobljavanje njihovih službenika, a posebno njihovo jezično osposobljavanje. |
4. Države sudionice surađuju s Komisijom kako bi osigurale da se proračunska sredstva koriste u skladu s načelima dobrog financijskog upravljanja.
Komisija u skladu s Uredbom Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 od 25. lipnja 2002. o Financijskoj uredbi koja se primjenjuje na opći proračun Europskih zajednica (7) (dalje u tekstu: Financijska uredba), određuje pravila koja se odnose na plaćanje troškova i dostavlja ih državama sudionicama.
5. S dodijeljenim financijskim sredstvima za Program mogu se pokriti troškovi koji se odnose na aktivnosti pripreme, praćenja, nadzora, revizije i ocjenjivanja, koje se neposredno potrebne za upravljanje Programom i postizanje njegovih ciljeva, a posebno studija, sastanaka, aktivnosti informiranja i objave, troškova povezanih s IT mrežama koje su usredotočene na razmjenu informacija, zajedno sa svim ostalim troškovima tehničke i upravne pomoći na koje Komisija može naići pri upravljanju Programom.
Članak 18.
Primjenjivost Financijske uredbe
Financijska uredba primjenjuje se na sve subvencije odobrene u skladu s ovom Odlukom u smislu glave VI. Financijske uredbe. Posebno, subvencije podliježu prethodnom pisanom sporazumu s korisnikom kako je propisano u članku 108. Financijske uredbe i na temelju provedbenih pravila donesenih u skladu s njom, u kojemu korisnik prihvaća reviziju od strane Revizorskog suda u vezi s uporabom dodijeljenih sredstava.
Članak 19.
Financijski nadzor
Odluke o financiranju i svi sporazumi ili ugovori koji proizlaze iz ove Odluke podliježu financijskom nadzoru, i ako je potrebno, revizijama na licu mjesta od strane Komisije, uključujući Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF), i Revizorski sud. Takve se revizije mogu provesti bez prethodne najave.
POGLAVLJE IV.
OSTALE ODREDBE
Članak 20.
Odbor
1. Komisiji pomaže „Odbor Carina 2013.” (dalje u tekstu: Odbor).
2. Kod upućivanja na ovaj stavak, primjenjuju se članci 4. i 7. Odluke 1999/468/EZ, uzimajući u obzir odredbe njegovoga članka 8.
Razdoblje utvrđeno u članku 4. stavku 3. Odluke 1999/468/EZ određuje se na tri mjeseca.
Članak 21.
Daljnje aktivnosti
Program podliježe stalnom zajedničkom praćenju od strane država sudionica i Komisije.
Članak 22.
Srednjoročne i konačne ocjene
1. Srednjoročne i konačne ocjene Programa provode se u okviru odgovornosti Komisije na temelju izvješća iz stavka 2. i svih ostalih odgovarajućih informacija. Program se ocjenjuje u smislu ciljeva navedenih u člancima 4. i 5.
Srednjoročnom ocjenom pregledavaju se rezultati dobiveni na pola puta trajanja Programa u smislu uspješnosti i učinkovitosti, kao i daljnja važnost početnih ciljeva Programa. Također ocjenjuje uporabu financiranja i napredak pri praćenju i provedbi.
Posljednja ocjena usmjerena je na uspješnost i učinkovitost aktivnosti Programa.
2. Države sudionice Komisiji predaju sljedeća izvješća o ocjenjivanju:
(a) |
prije 1. travnja 2011., srednjoročno izvješće o ocjenjivanju o važnosti, uspješnosti i učinkovitosti Programa; |
(b) |
prije 1. travnja 2014., konačno izvješće o ocjenjivanju koje je, inter alia, usmjereno na uspješnost i učinkovitost Programa. |
3. Na temelju izvješća iz stavka 2. i svih ostalih odgovarajućih informacija, Komisija Europskome parlamentu i Vijeću predaje sljedeća izvješća o ocjenjivanju:
(a) |
prije 1. kolovoza 2011., srednjoročno izvješće o ocjenjivanju, i priopćenje o poželjnosti nastavljanja Programa; |
(b) |
prije 1. kolovoza 2014., konačno izvješće o ocjenjivanju. |
Ta se izvješća šalju Europskome gospodarskome i socijalnome odboru i Odboru regija radi informacije.
Članak 23.
Stavljanje izvan snage
Odluka br. 253/2003/EZ stavlja se izvan snage počevši od 1. siječnja 2008.
Međutim, financijske obveze koje se odnose na mjere poduzete u skladu s tom Odlukom i dalje se uređuju prema toj Odluci do njihovog okončanja.
Članak 24.
Stupanje na snagu
Ova Odluka stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Primjenjuje se od 1. siječnja 2008.
Članak 25.
Adresati
Ova je Odluka upućena državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 23. svibnja 2007.
Za Europski parlament
Predsjednik
H.-G. PÖTTERING
Za Vijeće
Predsjednik
G. GLOSER
(1) SL C 324, 30.12.2006., str. 78.
(2) Mišljenje Europskog parlamenta od 12. prosinca 2006. (još nije objavljeno u Službenom listu) i Odluka Vijeća od 16. travnja 2007.
(3) SL L 36, 12.2.2003., str. 1. Odluka kako je izmijenjena Odlukom br. 787/2004/EZ (SL L 138, 30.4.2004., str. 12).
(4) SL C 139, 14.6.2006., str. 1.
(5) SL L 184, 17.7.1999., str. 23. Odluka kako je izmijenjena Odlukom 2006/512/EZ (SL L 200, 22.7.2006., str. 11.).
(6) SL L 117, 4.5.2005., str. 13.
(7) SL L 248, 16.9.2002., str. 1.