This document is an excerpt from the EUR-Lex website
Document 12012J/ACT
ACT concerning the conditions of accession of the Republic of Croatia and the adjustments to the Treaty on European Union, the Treaty on the Functioning of the European Union and the Treaty establishing the European Atomic Energy Community
AKT o uvjetima pristupanja Republike Hrvatske i prilagodbama ugovora o Europskoj uniji, ugovora o funkcioniranju Europske unije i ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju
AKT o uvjetima pristupanja Republike Hrvatske i prilagodbama ugovora o Europskoj uniji, ugovora o funkcioniranju Europske unije i ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju
In force
- Date of document:
- 09/12/2011
- Date of effect:
- 01/07/2013
- Date of signature:
- 09/12/2012; Bruxelles
- Date of end of validity:
- No end date
- Author:
- Dvadeset sedam država članica: Belgija, Bugarska, Češka, Danska, Njemačka, Estonija, Irska, Grčka, Španjolska, Francuska, Italija, Cipar, Latvija, Litva, Luksemburg, Mađarska, Malta, Nizozemska, Austrija, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovenija, Slovačka, Finska, Švedska, Ujedinjena Kraljevina, Hrvatska
- Form:
- Ugovor
- Authentic language:
- bugarski, španjolski, češki, danski, njemački, estonski, grčki, engleski, francuski, irski, hrvatski, talijanski, latvijski, litavski, mađarski, malteški, nizozemski, poljski, portugalski, rumunjski, slovački, slovenski, finski, švedski
- Treaty:
- Ugovor o Europskoj uniji
- Link
- Select all documents based on this document
- Link
- Link
- Select all documents mentioning this document
- Subject matter:
|
9.11.2013 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 300/22 |
AKT
o uvjetima pristupanja Republike Hrvatske i prilagodbama ugovora o Europskoj uniji, ugovora o funkcioniranju Europske unije i ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju
DIO PRVI
NAČELA
Članak 1.
Za potrebe ovog Akta:
|
— |
izraz „izvorni ugovori” znači:
|
|
— |
izraz „sadašnje države članice” znači: Kraljevina Belgija, Republika Bugarska, Češka Republika, Kraljevina Danska, Savezna Republika Njemačka, Republika Estonija, Irska, Helenska Republika, Kraljevina Španjolska, Francuska Republika, Talijanska Republika, Republika Cipar, Republika Latvija, Republika Litva, Veliko Vojvodstvo Luksemburg, Republika Mađarska, Republika Malta, Kraljevina Nizozemska, Republika Austrija, Republika Poljska, Portugalska Republika, Rumunjska, Republika Slovenija, Slovačka Republika, Republika Finska, Kraljevina Švedska i Ujedinjena Kraljevina Velike Britanije i Sjeverne Irske, |
|
— |
izraz „Unija” znači: Europska unija koja se temelji na UEU-u i UFEU-u i/ili, ovisno o slučaju, Europska zajednica za atomsku energiju, |
|
— |
izraz „institucije” znači: institucije osnovane UEU-om. |
Članak 2.
Od dana pristupanja, odredbe izvornih ugovora i akata koje su donijele institucije prije pristupanja obvezujuće su za Hrvatsku i primjenjuju se u Hrvatskoj pod uvjetima utvrđenima u tim ugovorima i u ovom Aktu.
Ako predstavnici vlada država članica dogovore izmjene izvornih ugovora na temelju članka 48. stavka 4. UEU-a nakon potvrđivanja Ugovora o pristupanju od strane Hrvatske i ako te izmjene ne stupe na snagu do dana pristupanja, Hrvatska ratificira te izmjene u skladu sa svojim ustavnim odredbama.
Članak 3.
1. Hrvatska pristupa odlukama i sporazumima koje su usvojili šefovi država ili vlada država članica koji su se sastali u okviru Europskog vijeća.
2. Hrvatska pristupa odlukama i sporazumima koje su usvojili predstavnici vlada država članica koji su se sastali u okviru Vijeća.
3. Hrvatska je u jednakom položaju kao i sadašnje države članice u pogledu izjava ili rezolucija ili drugih stajališta Europskog vijeća ili Vijeća, kao i u pogledu onih izjava, rezolucija i drugih stajališta koji se odnose na Uniju, donesenih zajedničkim dogovorom država članica. U skladu s time, Hrvatska će poštovati načela i smjernice koji proizlaze iz tih izjava, rezolucija ili drugih stajališta te će poduzimati mjere potrebne za osiguranje njihove provedbe.
4. Hrvatska pristupa konvencijama i protokolima navedenima u Prilogu I. Te konvencije i protokoli stupaju na snagu u odnosu na Hrvatsku na datum koji odredi Vijeće u odlukama iz stavka 5.
5. Vijeće, jednoglasno na preporuku Komisije i nakon savjetovanja s Europskim parlamentom, odlučuje o provedbi svih prilagodbi potrebnih radi pristupanja konvencijama i protokolima iz stavka 4. te objavljuje prilagođene tekstove u Službenom listu Europske unije.
6. U vezi s konvencijama i protokolima iz stavka 4., Hrvatska se obvezuje uvesti administrativne i druge mjere, poput onih koje su do dana pristupanja usvojile sadašnje države članice ili Vijeće, te olakšati praktičnu suradnju među institucijama i organizacijama država članica.
7. Vijeće može, odlučujući jednoglasno na prijedlog Komisije, dopuniti Prilog I. odgovarajućim konvencijama, sporazumima i protokolima potpisanima prije dana pristupanja.
Članak 4.
1. Odredbe schengenske pravne stečevine, kako su navedene u Protokolu o schengenskoj pravnoj stečevini uključenoj u okvir Europske unije (dalje u tekstu: „Schengenski protokol”), koji je priložen UEU-u i UFEU-u, i akti koji se na njoj temelje ili su na drugi način s njom povezani, navedeni u Prilogu II., kao i svi daljnji takvi akti doneseni prije dana pristupanja, obvezujući su za i primjenjuju se u Hrvatskoj od dana pristupanja.
2. One odredbe schengenske pravne stečevine uključene u okvir Europske unije i akti koji se na njoj temelje ili su na drugi način s njom povezani, a nisu navedeni u stavku 1., iako obvezujući za Hrvatsku od dana pristupanja, primjenjuju se u Hrvatskoj samo na temelju odgovarajuće odluke Vijeća, nakon provjere, u skladu s primjenjivim schengenskim postupcima ocjenjivanja, da su potrebni uvjeti za primjenu svih dijelova odgovarajuće pravne stečevine ispunjeni u Hrvatskoj, uključujući djelotvornu primjenu svih schengenskih pravila u skladu s dogovorenim zajedničkim standardima i temeljnim načelima. Vijeće donosi tu odluku u skladu s primjenjivim schengenskim postupcima i uzimajući u obzir izvješće Komisije kojim se potvrđuje da Hrvatska nastavlja ispunjavati obveze koje se odnose na schengensku pravnu stečevinu, preuzete u pregovorima o pristupanju.
Nakon savjetovanja s Europskim parlamentom, Vijeće donosi odluku jednoglasnim djelovanjem svojih članova koji predstavljaju vlade država članica u odnosu na koje su odredbe iz ovog stavka već stupile na snagu i predstavnika Vlade Republike Hrvatske. Članovi Vijeća koji predstavljaju vlade Irske i Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske sudjeluju u toj odluci u onoj mjeri u kojoj se ona odnosi na odredbe schengenske pravne stečevine i akte koji se na njoj temelje ili su na drugi način s njom povezani u kojima te države članice sudjeluju.
Članak 5.
Hrvatska sudjeluje u Ekonomskoj i monetarnoj uniji od dana pristupanja kao država članica s odstupanjem u smislu članka 139. UFEU-a.
Članak 6.
1. Sporazumi koje je Unija sklopila ili koje privremeno primjenjuje s jednom ili više trećih zemalja, s međunarodnom organizacijom ili s državljaninom treće zemlje, obvezujući su za Hrvatsku pod uvjetima utvrđenima u izvornim ugovorima i u ovom Aktu.
2. Pod uvjetima utvrđenima u ovom Aktu Hrvatska se obvezuje pristupiti sporazumima koje su sadašnje države članice i Unija sklopile ili potpisale s jednom ili više trećih zemalja ili s međunarodnom organizacijom.
Osim ako je drukčije predviđeno posebnim sporazumima iz prvog podstavka, pristupanje Hrvatske takvim sporazumima dogovara se sklapanjem protokola uz takve sporazume između Vijeća, koje odlučuje jednoglasno u ime država članica, i dotične treće zemlje ili trećih zemalja ili međunarodne organizacije. Komisija ili, kada se sporazum odnosi isključivo ili uglavnom na zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku, visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku (visoki predstavnik), pregovara o tim protokolima u ime država članica na temelju pregovaračkih smjernica koje odobri Vijeće, odlučujući jednoglasno i uz savjetovanje s odborom sastavljenim od predstavnika država članica. Komisija ili visoki predstavnik, ovisno o slučaju, podnosi nacrt protokolâ Vijeću radi sklapanja.
Ovim se postupkom ne dovodi u pitanje izvršavanje vlastitih nadležnosti Unije i ne utječe na raspodjelu ovlasti između Unije i država članica u vezi sa sklapanjem takvih sporazuma ubuduće ili bilo kojih drugih izmjena koje se ne odnose na pristupanje.
3. Od dana pristupanja i do stupanja na snagu potrebnih protokola iz stavka 2. drugog podstavka Hrvatska primjenjuje odredbe sporazumâ iz stavka 2. prvog podstavka koji su sklopljeni ili se privremeno primjenjuju prije dana pristupanja, uz iznimku Sporazuma između Europske zajednice i njezinih država članica, s jedne strane, i Švicarske Konfederacije, s druge strane, o slobodnom kretanju osoba (1).
Do stupanja na snagu protokolâ iz stavka 2. drugog podstavka Unija i države članice, djelujući zajednički kako je potrebno u okviru njihovih nadležnosti, poduzimaju sve odgovarajuće mjere.
4. Hrvatska pristupa Sporazumu o partnerstvu između članica afričke, karipske i pacifičke skupine država, s jedne strane, i Europske zajednice i njezinih država članica, s druge strane, potpisanom u Cotonouu 23. lipnja 2000. (2), kao i dvama sporazumima o izmjeni tog Sporazuma, od kojih je prvi potpisan u Luxembourgu 25. lipnja 2005. (3), a drugi otvoren za potpisivanje u Ouagadougouu 22. lipnja 2010. (4).
5. Pod uvjetima utvrđenima u ovom Aktu Hrvatska se obvezuje pristupiti Sporazumu o Europskom gospodarskom prostoru (5), u skladu s člankom 128. tog Sporazuma.
6. Od dana pristupanja Hrvatska primjenjuje dvostrane sporazume i aranžmane o tekstilu sklopljene između Unije i trećih zemalja.
Količinska ograničenja koja Unija primjenjuje na uvoz tekstilnih i odjevnih proizvoda prilagođavaju se kako bi se uzelo u obzir pristupanje Hrvatske Uniji. U tu svrhu Unija može u pregovorima s dotičnim trećim zemljama dogovoriti izmjene dvostranih sporazuma i aranžmana o tekstilu iz prvog podstavka prije dana pristupanja.
Ako izmjene dvostranih sporazuma i aranžmana o tekstilu ne stupe na snagu do dana pristupanja, Unija provodi potrebne prilagodbe svojih pravila za uvoz tekstilnih i odjevnih proizvoda iz trećih zemalja kako bi se uzelo u obzir pristupanje Hrvatske.
7. Količinska ograničenja koja Unija primjenjuje na uvoz čelika i proizvoda od čelika prilagođavaju se na temelju uvoza tijekom posljednjih godina u Hrvatsku čelika i proizvoda od čelika podrijetlom iz dotičnih zemalja dobavljača.
U tu svrhu potrebne izmjene dvostranih sporazuma i aranžmana o čeliku sklopljenih između Unije i trećih zemalja dogovorit će se u pregovorima prije dana pristupanja.
Ako izmjene dvostranih sporazuma i aranžmana o čeliku ne stupe na snagu do dana pristupanja, primjenjuju se odredbe prvog podstavka.
8. Od dana pristupanja Unija upravlja sporazumima o ribarstvu sklopljenima između Hrvatske i trećih zemalja prije tog dana.
Ne utječe se na prava i obveze koji proizlaze za Hrvatsku iz tih sporazuma tijekom razdoblja u kojem se odredbe tih sporazuma privremeno zadržavaju.
Što je prije moguće, a u svakom slučaju prije isteka sporazuma iz prvog podstavka, Vijeće, odlučujući kvalificiranom većinom na prijedlog Komisije, u svakom pojedinom slučaju donosi odgovarajuće odluke za nastavak ribolovnih aktivnosti koje proizlaze iz tih sporazuma, uključujući mogućnost produljenja određenih sporazuma za razdoblja od najviše godinu dana.
9. Hrvatska se povlači iz svih sporazuma o slobodnoj trgovini s trećim zemljama, uključujući i Srednjoeuropski ugovor o slobodnoj trgovini s izmjenama.
U mjeri u kojoj sporazumi između Hrvatske, s jedne strane, i jedne ili više trećih zemalja, s druge strane, nisu usklađeni s obvezama koje proizlaze iz ovog Akta, Hrvatska poduzima sve odgovarajuće korake radi uklanjanja utvrđenih neusklađenosti. Ako Hrvatska naiđe na poteškoće prilikom prilagodbe sporazuma sklopljenog s jednom ili više trećih zemalja, povlači se iz tog sporazuma.
Hrvatska poduzima sve potrebne mjere kako bi osigurala poštovanje obveza iz ovog stavka od dana pristupanja.
10. Pod uvjetima utvrđenima u ovom Aktu Hrvatska pristupa unutarnjim sporazumima koje su sadašnje države članice sklopile u svrhu provedbe sporazumâ iz stavaka 2. i 4.
11. Hrvatska po potrebi poduzima odgovarajuće mjere kako bi svoj položaj u odnosu na međunarodne organizacije i međunarodne sporazume kojih su Unija ili druge države članice također stranke prilagodila pravima i obvezama koji proizlaze iz pristupanja Hrvatske Uniji.
Hrvatska se osobito povlači iz međunarodnih sporazuma o ribarstvu i međunarodnih ribarstvenih organizacija kojih je Unija također stranka, osim ako se članstvo Hrvatske odnosi na pitanja koja nisu povezana s ribarstvom.
Hrvatska poduzima sve potrebne mjere kako bi osigurala poštovanje obveza iz ovog stavka od dana pristupanja.
Članak 7.
1. Odredbe ovog Akta, osim ako je u njemu drukčije predviđeno, mogu se suspendirati, izmijeniti ili staviti izvan snage samo postupkom utvrđenim u izvornim ugovorima, koji omogućuje reviziju tih ugovora.
2. Akti koje su donijele institucije i na koje se odnose prijelazne odredbe utvrđene u ovom Aktu zadržavaju svoj pravni status; osobito se i dalje primjenjuju postupci za izmjenu tih akata.
3. Odredbe ovog Akta čija je svrha ili učinak stavljanje izvan snage ili izmjena akata koje su donijele institucije, osim ako su te odredbe prijelazne prirode, imaju isti pravni status kao i odredbe koje one stavljaju izvan snage ili mijenjaju te podliježu istim pravilima kao i te odredbe.
Članak 8.
Primjena izvornih ugovora i akata koje su donijele institucije, kao prijelazna mjera, podliježe odstupanjima predviđenima u ovom Aktu.
DIO DRUGI
PRILAGODBE UGOVORÂ
GLAVA I.
INSTITUCIONALNE ODREDBE
Članak 9.
Protokol o Statutu Suda Europske unije, priložen UEU-u, UFEU-u i Ugovoru o EZAE-u, mijenja se kako slijedi:
|
1. |
U članku 9. prvi stavak zamjenjuje se sljedećim: „Kada se svake tri godine provodi djelomična zamjena sudaca, zamjenjuje se 14 sudaca.” |
|
2. |
Članak 48. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 48. Opći sud sastoji se od 28 sudaca.” |
Članak 10.
Protokol o Statutu Europske investicijske banke, priložen UEU-u i UFEU-u, mijenja se kako slijedi:
|
1. |
U članku 4. stavku 1. prvom podstavku:
|
|
2. |
U članku 9. stavku 2. prvi, drugi i treći podstavak zamjenjuju se sljedećim: „2. Upravno vijeće sastoji se od dvadeset devet direktora i devetnaest zamjenika. Direktore imenuje Vijeće guvernera na razdoblje od pet godina, tako da svaka država članica predlaže po jednog direktora, a jednog predlaže Komisija. Zamjenike imenuje Vijeće guvernera na razdoblje od pet godina, kako je dolje navedeno:
|
Članak 11.
Članak 134. stavak 2. prvi podstavak Ugovora o EZAE-u o sastavu Znanstvenog i tehničkog odbora zamjenjuje se sljedećim:
„2. Odbor se sastoji od četrdeset dva člana koja imenuje Vijeće nakon savjetovanja s Komisijom.”
GLAVA II.
OSTALE PRILAGODBE
Članak 12.
U članku 64. stavku 1. UFEU-a dodaje se sljedeća rečenica:
„U pogledu ograničenja koja postoje prema nacionalnom pravu u Hrvatskoj mjerodavan datum je 31. prosinca 2002. ”
Članak 13.
Članak 52. stavak 1. UEU-a zamjenjuje se sljedećim:
„1. Ugovori se primjenjuju na Kraljevinu Belgiju, Republiku Bugarsku, Češku Republiku, Kraljevinu Dansku, Saveznu Republiku Njemačku, Republiku Estoniju, Irsku, Helensku Republiku, Kraljevinu Španjolsku, Francusku Republiku, Republiku Hrvatsku, Talijansku Republiku, Republiku Cipar, Republiku Latviju, Republiku Litvu, Veliko Vojvodstvo Luksemburg, Republiku Mađarsku, Republiku Maltu, Kraljevinu Nizozemsku, Republiku Austriju, Republiku Poljsku, Portugalsku Republiku, Rumunjsku, Republiku Sloveniju, Slovačku Republiku, Republiku Finsku, Kraljevinu Švedsku i Ujedinjenu Kraljevinu Velike Britanije i Sjeverne Irske.”
Članak 14.
1. Članak 55. stavak 1. UEU-a zamjenjuje se sljedećim:
„1. Ovaj Ugovor, koji je sastavljen u jednom izvorniku na bugarskom, češkom, danskom, engleskom, estonskom, finskom, francuskom, grčkom, hrvatskom, irskom, latvijskom, litavskom, mađarskom, malteškom, nizozemskom, njemačkom, poljskom, portugalskom, rumunjskom, slovačkom, slovenskom, španjolskom, švedskom i talijanskom jeziku, pri čemu su tekstovi na svakom od ovih jezika jednako vjerodostojni, pohranjuje se u arhivu Vlade Talijanske Republike, koja vladama ostalih država potpisnica dostavlja po jedan ovjereni primjerak.”
2. Članak 225. drugi stavak Ugovora o EZAE-u zamjenjuje se sljedećim:
„U skladu s ugovorima o pristupanju, bugarska, češka, danska, engleska, estonska, finska, grčka, hrvatska, irska, latvijska, litavska, mađarska, malteška, poljska, portugalska, rumunjska, slovačka, slovenska, španjolska i švedska inačica ovog Ugovora također su vjerodostojne.”
DIO TREĆI
TRAJNE ODREDBE
Članak 15.
Akti navedeni u Prilogu III. prilagođavaju se kako je navedeno u tom Prilogu.
Članak 16.
Mjere navedene u Prilogu IV. primjenjuju se pod uvjetima utvrđenima u tom Prilogu.
Članak 17.
Vijeće, odlučujući jednoglasno na prijedlog Komisije i nakon savjetovanja s Europskim parlamentom, može provesti prilagodbe odredaba ovog Akta koje se odnose na zajedničku poljoprivrednu politiku, a mogu se pokazati potrebnima kao posljedica promjena pravila Unije.
DIO ČETVRTI
PRIVREMENE ODREDBE
GLAVA I.
PRIJELAZNE MJERE
Članak 18.
Mjere navedene u Prilogu V. primjenjuju se u odnosu na Hrvatsku pod uvjetima utvrđenima u tom Prilogu.
GLAVA II.
INSTITUCIONALNE ODREDBE
Članak 19.
1. Odstupajući od članka 2. Protokola o prijelaznim odredbama priloženog UEU-u, UFEU-u i Ugovoru o EZAE-u i odstupajući od maksimalnog broja mjesta predviđenog u članku 14. stavku 2. prvom podstavku UEU-a, broj članova Europskog parlamenta povećava se za 12 članova iz Hrvatske kako bi se uzelo u obzir pristupanje Hrvatske za razdoblje od dana pristupanja do kraja mandatnog razdoblja Europskog parlamenta 2009.–2014.
2. Odstupajući od članka 14. stavka 3. UEU-a, Hrvatska prije dana pristupanja održava neposredne opće ad hoc izbore za Europski parlament, za broj članova utvrđen u stavku 1. ovog članka, u skladu s pravnom stečevinom Unije. Međutim, ako dan pristupanja pada manje od šest mjeseci prije sljedećih izbora za Europski parlament, tada Hrvatski sabor iz svojih redova može odrediti članove Europskog parlamenta koji predstavljaju građane Hrvatske, pod uvjetom da su te osobe izabrane na neposrednim općim izborima.
Članak 20.
Članak 3. stavak 3. Protokola o prijelaznim odredbama priloženog UEU-u, UFEU-u i Ugovoru o EZAE-u zamjenjuje se sljedećim:
„3. Do 31. listopada 2014. sljedeće odredbe ostaju na snazi, ne dovodeći u pitanje članak 235. stavak 1. drugi podstavak Ugovora o funkcioniranju Europske unije.
Za akte Europskog vijeća i Vijeća za čije donošenje se zahtijeva kvalificirana većina glasovi članova ponderiraju se kako slijedi:
|
Belgija |
12 |
|
Bugarska |
10 |
|
Češka Republika |
12 |
|
Danska |
7 |
|
Njemačka |
29 |
|
Estonija |
4 |
|
Irska |
7 |
|
Grčka |
12 |
|
Španjolska |
27 |
|
Francuska |
29 |
|
Hrvatska |
7 |
|
Italija |
29 |
|
Cipar |
4 |
|
Latvija |
4 |
|
Litva |
7 |
|
Luksemburg |
4 |
|
Mađarska |
12 |
|
Malta |
3 |
|
Nizozemska |
13 |
|
Austrija |
10 |
|
Poljska |
27 |
|
Portugal |
12 |
|
Rumunjska |
14 |
|
Slovenija |
4 |
|
Slovačka |
7 |
|
Finska |
7 |
|
Švedska |
10 |
|
Ujedinjena Kraljevina |
29 |
Kada se na temelju ugovorâ akti moraju donijeti na prijedlog Komisije, tada je za njihovo donošenje potrebno najmanje 260 glasova za, koji predstavljaju većinu članova. U ostalim slučajevima za donošenje odluka potrebno je najmanje 260 glasova za, koji predstavljaju najmanje dvije trećine članova.
Kada akt donosi Europsko vijeće ili Vijeće kvalificiranom većinom, tada član Europskog vijeća ili Vijeća može zatražiti da se provjeri predstavljaju li države članice koje čine kvalificiranu većinu najmanje 62 % ukupnog stanovništva Unije. Ako se pokaže da taj uvjet nije ispunjen, akt se ne donosi.”
Članak 21.
1. Državljanin Hrvatske imenuje se u Komisiju od dana pristupanja do 31. listopada 2014. Tog novog člana Komisije imenuje Vijeće, odlučujući kvalificiranom većinom uz zajedničku suglasnost s predsjednikom Komisije, nakon savjetovanja s Europskim parlamentom i u skladu s kriterijima određenima u članku 17. stavku 3. drugom podstavku UEU-a.
2. Mandat člana imenovanog u skladu sa stavkom 1. istječe istodobno kada i mandat članova koji obnašaju dužnost u trenutku pristupanja.
Članak 22.
1. Dužnosti suca Suda i suca Općeg suda koji se imenuju iz Hrvatske po njezinu pristupanju u skladu s člankom 19. stavkom 2. trećim podstavkom UEU-a prestaju 6. listopada 2015., odnosno 31. kolovoza 2013.
2. Za potrebe suđenja u predmetima koji su u tijeku pred Sudom i Općim sudom na dan pristupanja, u kojima je usmeni dio postupka počeo prije tog dana, Sud i Opći sud u punom sastavu ili njihova sudska vijeća sastavljena su kao i prije pristupanja i primjenjuju Poslovnik koji je na snazi na dan koji prethodi danu pristupanja.
Članak 23.
1. Odstupajući od članka 301. prvog stavka UFEU-a kojim se utvrđuje maksimalni broj članova Gospodarskog i socijalnog odbora, članak 7. Protokola o prijelaznim odredbama priloženog UEU-u, UFEU-u i Ugovoru o EZAE-u zamjenjuje se sljedećim:
„Članak 7.
Do stupanja na snagu odluke iz članka 301. Ugovora o funkcioniranju Europske unije raspodjela članova Gospodarskog i socijalnog odbora je kako slijedi:
|
Belgija |
12 |
|
Bugarska |
12 |
|
Češka Republika |
12 |
|
Danska |
9 |
|
Njemačka |
24 |
|
Estonija |
7 |
|
Irska |
9 |
|
Grčka |
12 |
|
Španjolska |
21 |
|
Francuska |
24 |
|
Hrvatska |
9 |
|
Italija |
24 |
|
Cipar |
6 |
|
Latvija |
7 |
|
Litva |
9 |
|
Luksemburg |
6 |
|
Mađarska |
12 |
|
Malta |
5 |
|
Nizozemska |
12 |
|
Austrija |
12 |
|
Poljska |
21 |
|
Portugal |
12 |
|
Rumunjska |
15 |
|
Slovenija |
7 |
|
Slovačka |
9 |
|
Finska |
9 |
|
Švedska |
12 |
|
Ujedinjena Kraljevina |
24 ” |
2. Broj članova Gospodarskog i socijalnog odbora privremeno se povećava na 353 kako bi se uzelo u obzir pristupanje Hrvatske za razdoblje od dana pristupanja do kraja mandata tijekom kojeg Hrvatska pristupi Uniji ili do stupanja na snagu odluke iz članka 301. drugog stavka UFEU-a, ovisno o tome što prije nastupi.
3. Ako je odluka iz članka 301. drugog stavka UFEU-a već donesena do dana pristupanja, Hrvatskoj se, odstupajući od članka 301. prvog stavka UFEU-a kojim se utvrđuje maksimalni broj članova Gospodarskog i socijalnog odbora, privremeno dodjeljuje odgovarajući broj članova do kraja mandata tijekom kojeg ona pristupi Uniji.
Članak 24.
1. Odstupajući od članka 305. prvog stavka UFEU-a kojim se utvrđuje maksimalni broj članova Odbora regija, članak 8. Protokola o prijelaznim odredbama priloženog UEU-u, UFEU-u i Ugovoru o EZAE-u zamjenjuje se sljedećim:
„Članak 8.
Do stupanja na snagu odluke iz članka 305. Ugovora o funkcioniranju Europske unije raspodjela članova Odbora regija je kako slijedi:
|
Belgija |
12 |
|
Bugarska |
12 |
|
Češka Republika |
12 |
|
Danska |
9 |
|
Njemačka |
24 |
|
Estonija |
7 |
|
Irska |
9 |
|
Grčka |
12 |
|
Španjolska |
21 |
|
Francuska |
24 |
|
Hrvatska |
9 |
|
Italija |
24 |
|
Cipar |
6 |
|
Latvija |
7 |
|
Litva |
9 |
|
Luksemburg |
6 |
|
Mađarska |
12 |
|
Malta |
5 |
|
Nizozemska |
12 |
|
Austrija |
12 |
|
Poljska |
21 |
|
Portugal |
12 |
|
Rumunjska |
15 |
|
Slovenija |
7 |
|
Slovačka |
9 |
|
Finska |
9 |
|
Švedska |
12 |
|
Ujedinjena Kraljevina |
24 ” |
2. Broj članova Odbora regija privremeno se povećava na 353 kako bi se uzelo u obzir pristupanje Hrvatske za razdoblje od dana pristupanja do kraja mandata tijekom kojeg Hrvatska pristupi Uniji ili do stupanja na snagu odluke iz članka 305. drugog stavka UFEU-a, ovisno o tome što prije nastupi.
3. Ako je odluka iz članka 305. drugog stavka UFEU-a već donesena do dana pristupanja, Hrvatskoj se, odstupajući od članka 305. prvog stavka UFEU-a kojim se utvrđuje maksimalni broj članova Odbora regija, privremeno dodjeljuje odgovarajući broj članova do kraja mandata tijekom kojeg ona pristupi Uniji.
Članak 25.
Mandat direktora Upravnog vijeća Europske investicijske banke, kojeg predlaže Hrvatska i koji se imenuje po pristupanju kako je predviđeno u članku 9. stavku 2. drugom podstavku Protokola o Statutu Europske investicijske banke, istječe na kraju godišnje sjednice Vijeća guvernera tijekom koje se razmatra godišnje izvješće za financijsku godinu 2017.
Članak 26.
1. Novi članovi odbora, skupina, agencija ili drugih tijela osnovanih izvornim ugovorima ili aktom institucija imenuju se pod uvjetima i u skladu s postupcima utvrđenima za imenovanje članova tih odbora, skupina, agencija ili drugih tijela. Mandati novoimenovanih članova istječu istodobno kada i mandati članova koji obnašaju dužnost u trenutku pristupanja.
2. Članstvo u odborima, skupinama, agencijama ili drugim tijelima osnovanima izvornim ugovorima ili aktom institucija sa stalnim brojem članova neovisno o broju država članica u cijelosti se obnavlja po pristupanju, osim ako mandati sadašnjih članova istječu u razdoblju od 12 mjeseci od pristupanja.
GLAVA III.
FINANCIJSKE ODREDBE
Članak 27.
1. Od dana pristupanja Hrvatska uplaćuje sljedeći iznos koji odgovara njezinu udjelu u kapitalu koji se uplaćuje za upisani kapital kako je određeno u članku 4. Statuta Europske investicijske banke:
|
Hrvatska |
42 720 000 EUR |
Taj se doprinos uplaćuje u osam jednakih obroka koji dospijevaju 30. studenoga 2013., 30. studenoga 2014., 30. studenoga 2015., 31. svibnja 2016., 30. studenoga 2016., 31. svibnja 2017., 30. studenoga 2017. i 31. svibnja 2018.
2. Hrvatska, u osam jednakih obroka koji dospijevaju na datume predviđene u stavku 1., doprinosi pričuvama i rezervacijama koje su jednake pričuvama kao i iznosu koji tek treba dodijeliti pričuvama i rezervacijama, koje odgovaraju saldu računa dobiti i gubitka utvrđenom na kraju mjeseca koji prethodi pristupanju, kako je to navedeno u bilanci stanja Europske investicijske banke, u iznosima koji odgovaraju sljedećim postocima pričuva i rezervacija:
|
Hrvatska |
0,368 % |
3. Kapital i uplate predviđeni u stavcima 1. i 2. Hrvatska uplaćuje u gotovini u eurima, osim u slučaju odstupanja o kojem jednoglasno odlučuje Vijeće guvernera Europske investicijske banke.
4. Iznosi za Hrvatsku iz stavka 1., kao i članka 10. točke 1., mogu se prilagoditi odlukom upravljačkih tijela Europske investicijske banke na temelju najnovijih konačnih podataka o BDP-u koje objavi Eurostat prije pristupanja.
Članak 28.
1. Hrvatska uplaćuje u Istraživački fond za ugljen i čelik iz Odluke 2002/234/EZUČ predstavnika vlada država članica, koji su se sastali u okviru Vijeća, od 27. veljače 2002. o financijskim posljedicama isteka Ugovora o EZUČ-u i o Istraživačkom fondu za ugljen i čelik (6), sljedeći iznos:
(EUR, u tekućim cijenama)
|
Hrvatska |
494 000. |
2. Doprinos u Istraživački fond za ugljen i čelik uplaćuje se u četiri obroka počevši od 2015. svakog prvog radnog dana prvog mjeseca svake godine na sljedeći način:
|
— |
2015.: 15 %, |
|
— |
2016.: 20 %, |
|
— |
2017.: 30 %, |
|
— |
2018.: 35 %. |
Članak 29.
1. Od dana pristupanja, hrvatske provedbene agencije upravljaju nabavama, dodjelama bespovratnih sredstava i plaćanjima u okviru pretpristupne financijske pomoći na temelju komponente Pomoć u tranziciji i izgradnja institucija i komponente Prekogranična suradnja Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA), uspostavljenog Uredbom Vijeća (EZ) br. 1085/2006 od 17. lipnja 2006. (7), za sredstva izdvojena prije pristupanja, osim prekograničnih programa Hrvatska - Mađarska i Hrvatska - Slovenija, te za pomoć u okviru prijelaznog instrumenta iz članka 30.
Ex ante kontrola nabave i dodjele bespovratnih sredstava od strane Komisije ukida se odgovarajućom odlukom Komisije, nakon što se Komisija uvjeri u djelotvorno funkcioniranje dotičnog sustava upravljanja i kontrole u skladu s kriterijima i uvjetima utvrđenima u članku 56. stavku 2. Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 od 25. lipnja 2002. o Financijskoj uredbi koja se primjenjuje na opći proračun Europskih zajednica (8) i u članku 18. Uredbe Komisije (EZ) br. 718/2007 od 12. lipnja 2007. o provedbi Uredbe Vijeća (EZ) br. 1085/2006 o uspostavljanju Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA) (9).
Ako Komisija ne donese odluku o ukidanju ex ante kontrole prije dana pristupanja, ugovori potpisani između dana pristupanja i dana donošenja odluke Komisije nisu prihvatljivi za pretpristupnu financijsku pomoć i za prijelazni instrument iz prvog podstavka.
2. Proračunske obveze preuzete prije dana pristupanja u okviru pretpristupne financijske pomoći i prijelaznog instrumenta iz stavka 1., uključujući sklapanje i upis naknadnih pojedinačnih pravnih obveza i plaćanja izvršenih nakon pristupanja, i dalje se uređuju pravilima koja se primjenjuju na pretpristupne financijske instrumente i plaćaju se iz odgovarajućih proračunskih stavki sve do zaključenja dotičnih programa i projekata.
3. Odredbe o provedbi proračunskih obveza sporazumâ o financiranju u vezi s pretpristupnom financijskom pomoći iz stavka 1. prvog podstavka te komponente Ruralni razvoj programa IPA, koje se odnose na odluke o financiranju donesene prije pristupanja, i dalje se primjenjuju nakon dana pristupanja. One se uređuju pravilima koja se primjenjuju na pretpristupne financijske instrumente. Neovisno o tome, postupci javne nabave pokrenuti nakon pristupanja provode se u skladu s mjerodavnim direktivama Unije.
4. Pretpristupna sredstva za pokrivanje administrativnih izdataka iz članka 44. mogu se izdvojiti tijekom prve dvije godine nakon pristupanja. Za troškove revizije i evaluacije pretpristupna sredstva mogu se izdvojiti do pet godina nakon pristupanja.
Članak 30.
1. Za prvu godinu nakon pristupanja Unija Hrvatskoj osigurava privremenu financijsku pomoć, dalje u tekstu „prijelazni instrument”, za razvoj i jačanje njezinih administrativnih i pravosudnih sposobnosti za provedbu i primjenu prava Unije te za poticanje razmjene najbolje prakse među kolegama. Tom se pomoći financiraju projekti izgradnje institucija i s njima povezana ograničena ulaganja manjeg opsega.
2. Pomoć je namijenjena trajnoj potrebi jačanja institucionalnih sposobnosti u određenim područjima putem mjera koje nije moguće financirati iz strukturnih fondova ili fondova za ruralni razvoj.
3. Za twinning projekte između javnih uprava sa svrhom izgradnje institucija i dalje se primjenjuje postupak poziva na podnošenje projektnih prijedloga putem mreže kontaktnih točaka u državama članicama.
4. Odobrena sredstva za preuzete obveze za prijelazni instrument, prema tekućim cijenama, za Hrvatsku iznose ukupno 29 milijuna EUR u 2013. za rješavanje nacionalnih i horizontalnih prioriteta.
5. O pomoći u okviru prijelaznog instrumenta odlučuje se te se ona provodi u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 1085/2006 ili na temelju drugih tehničkih odredaba koje su potrebne za funkcioniranje prijelaznog instrumenta, a usvaja ih Komisija.
6. Posebna se pozornost posvećuje osiguravanju odgovarajuće komplementarnosti s predviđenom potporom Europskog socijalnog fonda administrativnoj reformi i institucionalnoj sposobnosti.
Članak 31.
1. Ovime se uspostavlja schengenski instrument (dalje u tekstu: „privremeni schengenski instrument”) kao privremeni instrument za pomoć Hrvatskoj između dana pristupanja i kraja 2014. u financiranju mjera na novim vanjskim granicama Unije za provedbu schengenske pravne stečevine i nadzora vanjskih granica.
2. Za razdoblje od 1. srpnja 2013. do 31. prosinca 2014. Hrvatskoj se na raspolaganje stavljaju sljedeći iznosi (u tekućim cijenama) u obliku paušalnih isplata u okviru privremenog schengenskog instrumenta:
|
(u milijunima EUR, u tekućim cijenama) |
||
|
|
2013. |
2014. |
|
Hrvatska |
40 |
80 |
3. Godišnji iznos za 2013. uplaćuje se Hrvatskoj 1. srpnja 2013., a godišnji iznos za 2014. stavlja se na raspolaganje prvog radnog dana nakon 1. siječnja 2014.
4. Paušalne isplate moraju se iskoristiti u roku od tri godine od prve isplate. Hrvatska podnosi, najkasnije šest mjeseci nakon isteka tog trogodišnjeg razdoblja, sveobuhvatno izvješće o konačnom iskorištavanju isplata u okviru privremenog schengenskog instrumenta, zajedno s izjavom o opravdanosti tih izdataka. Sva neiskorištena ili neopravdano utrošena sredstva vraćaju se Komisiji.
5. Komisija može donijeti tehničke odredbe koje su potrebne za funkcioniranje privremenog schengenskog instrumenta.
Članak 32.
1. Ovime se uspostavlja instrument za jačanje novčanog toka (dalje u tekstu: „privremeni instrument za jačanje novčanog toka”) kao privremeni instrument za pomoć Hrvatskoj između dana pristupanja i kraja 2014. u poboljšanju novčanog toka u nacionalnom proračunu.
2. Za razdoblje od 1. srpnja 2013. do 31. prosinca 2014. Hrvatskoj se na raspolaganje stavljaju sljedeći iznosi (u tekućim cijenama) u obliku paušalnih isplata u okviru privremenog instrumenta za jačanje novčanog toka:
|
(u milijunima EUR, u tekućim cijenama) |
||
|
|
2013. |
2014. |
|
Hrvatska |
75 |
28,6 |
3. Svaki godišnji iznos podijeljen je na jednake mjesečne obroke koji se uplaćuju prvog radnog dana svakog mjeseca.
Članak 33.
1. U okviru strukturnih fondova i Kohezijskog fonda u 2013. za Hrvatsku je rezerviran iznos od 449,4 milijuna EUR (u tekućim cijenama) odobrenih sredstava za preuzete obveze.
2. Jedna trećina iznosa iz stavka 1. rezervirana je za Kohezijski fond.
3. Za razdoblje obuhvaćeno sljedećim financijskim okvirom iznosi odobrenih sredstava za preuzete obveze koji se Hrvatskoj stavljaju na raspolaganje u okviru financiranja iz strukturnih fondova i Kohezijskog fonda izračunavaju se na temelju tada primjenjive pravne stečevine Unije. Ti se iznosi prilagođavaju u skladu sa sljedećim rasporedom postupnog uvođenja:
|
— |
70 % u 2014., |
|
— |
90 % u 2015., |
|
— |
100 % u of 2016. |
4. U mjeri u kojoj to dopuštaju ograničenja nove pravne stečevine Unije provodi se prilagodba kako bi se osiguralo povećanje sredstava za Hrvatsku u 2014. za 2,33 puta u odnosu na iznos iz 2013. te u 2015. za 3 puta u odnosu na iznos iz 2013.
Članak 34.
1. Ukupni iznos koji se Hrvatskoj stavlja na raspolaganje u okviru Europskog fonda za ribarstvo u 2013. jest 8,7 milijuna EUR (u tekućim cijenama) odobrenih sredstava za preuzete obveze.
2. Pretfinanciranje u okviru Europskog fonda za ribarstvo jest 25 % ukupnog iznosa iz stavka 1. i isplaćuje se u jednom obroku.
3. Za razdoblje obuhvaćeno sljedećim financijskim okvirom iznosi odobrenih sredstava za preuzete obveze koji se Hrvatskoj stavljaju na raspolaganje izračunavaju se na temelju tada primjenjive pravne stečevine Unije. Ti se iznosi prilagođavaju u skladu sa sljedećim rasporedom postupnog uvođenja:
|
— |
70 % u 2014., |
|
— |
90 % u 2015., |
|
— |
100 % od 2016. |
4. U mjeri u kojoj to dopuštaju ograničenja nove pravne stečevine Unije provodi se prilagodba kako bi se osiguralo povećanje sredstava za Hrvatsku u 2014. za 2,33 puta u odnosu na iznos iz 2013. te u 2015. za 3 puta u odnosu na iznos iz 2013.
Članak 35.
1. Uredba Vijeća (EZ) br. 1698/2005 od 20. rujna 2005. o potpori ruralnom razvoju iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) (10) ne primjenjuje se na Hrvatsku za cijelo programsko razdoblje 2007.–2013.
U 2013. godini Hrvatskoj se dodjeljuje 27,7 milijuna EUR (u tekućim cijenama) u okviru komponente Ruralni razvoj iz članka 12. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1085/2006.
2. Privremene dodatne mjere ruralnog razvoja za Hrvatsku utvrđene su u Prilogu VI.
3. Komisija može provedbenim aktima donijeti pravila potrebna za primjenu Priloga VI. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom utvrđenim u članku 90. stavku 2. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1698/2005, u vezi s člankom 13. stavkom 1. točkom (b) Uredbe (EU) br. 182/2011 Europskoga parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (11) ili u skladu s odgovarajućim postupkom kako je utvrđeno u mjerodavnom zakonodavstvu.
4. Vijeće, odlučujući na prijedlog Komisije i nakon savjetovanja s Europskim parlamentom, po potrebi provodi prilagodbe Priloga VI. kako bi se osigurala koherentnost s propisima o ruralnom razvoju.
GLAVA IV.
OSTALE ODREDBE
Članak 36.
1. Komisija pozorno prati sve obveze koje je Hrvatska preuzela u pregovorima o pristupanju, uključujući one koje se moraju ispuniti prije ili do dana pristupanja. Praćenje od strane Komisije sastoji se od redovito ažuriranih tablica za praćenje, dijaloga u okviru Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Republike Hrvatske, s druge strane (12) (dalje u tekstu: „SSP”), misija za stručnu procjenu, pretpristupnoga gospodarskog programa, fiskalnih obavijesti i, po potrebi, pisama ranog upozorenja hrvatskim vlastima. U jesen 2011. Komisija podnosi Izvješće o napretku Europskom parlamentu i Vijeću. U jesen 2012. ona Europskom parlamentu i Vijeću podnosi Sveobuhvatno izvješće o praćenju. Tijekom procesa praćenja Komisija se prema potrebi također oslanja na doprinos država članica te uzima u obzir doprinos međunarodnih organizacija i organizacija civilnog društva.
Praćenje od strane Komisije osobito je usmjereno na obveze koje je Hrvatska preuzela u području pravosuđa i temeljnih prava (Prilog VII.), uključujući trajni razvoj evidencije ostvarenih rezultata u reformi i učinkovitosti pravosuđa, nepristranom postupanju u predmetima ratnih zločina i borbi protiv korupcije.
Dodatno, praćenje od strane Komisije usmjereno je na područje slobode, sigurnosti i pravde, uključujući provedbu i ispunjavanje zahtjeva Unije u pogledu upravljanja vanjskim granicama, policijske suradnje, borbe protiv organiziranog kriminala i pravosudne suradnje u građanskim i kaznenim stvarima, kao i na obveze u području politike tržišnog natjecanja, uključujući restrukturiranje brodograđevne industrije (Prilog VIII.) i sektora čelika (Prilog IX.).
Kao sastavni dio svojih redovitih tablica za praćenje i izvješćâ, Komisija do pristupanja Hrvatske izdaje šestomjesečne ocjene o obvezama koje je Hrvatska preuzela u tim područjima.
2. Ako se tijekom procesa praćenja ustanove pitanja koja izazivaju zabrinutost, Vijeće, odlučujući kvalificiranom većinom na prijedlog Komisije, može poduzeti sve odgovarajuće mjere. Mjere se ne zadržavaju dulje nego li je to nužno potrebno, a Vijeće ih u svakom slučaju ukida, u skladu s istim postupkom, kada se dotična pitanja koja izazivaju zabrinutost uspješno riješe.
Članak 37.
1. Ako se do kraja razdoblja od najviše tri godine od pristupanja pojave poteškoće koje su ozbiljne i koje bi mogle dulje potrajati u bilo kojem sektoru gospodarstva ili poteškoće koje bi mogle izazvati ozbiljno pogoršanje stanja gospodarstva određenog područja, Hrvatska može zatražiti odobrenje za poduzimanje zaštitnih mjera u svrhu popravljanja stanja i prilagodbe dotičnog sektora gospodarstvu unutarnjeg tržišta.
U istim okolnostima bilo koja sadašnja država članica može zatražiti odobrenje za poduzimanje zaštitnih mjera u odnosu na Hrvatsku.
2. Na zahtjev dotične države Komisija žurnim postupkom određuje zaštitne mjere koje smatra potrebnima, navodeći uvjete i način njihove primjene.
U slučaju ozbiljnih gospodarskih poteškoća i na izričit zahtjev dotične države članice Komisija djeluje u roku od pet radnih dana od primitka zahtjeva s priloženim odgovarajućim popratnim podacima. Mjere o kojima je na taj način odlučeno primjenjuju se odmah, uzimaju u obzir interes svih zainteresiranih strana i ne smiju uključivati granične kontrole.
3. Mjere odobrene sukladno ovom članku mogu uključivati odstupanja od pravila UEU-a, UFEU-a i ovog Akta u onoj mjeri i u onim razdobljima koja su nužno potrebna za postizanje ciljeva iz ovih zaštitnih odredaba. Prednost se daje mjerama koje najmanje ometaju funkcioniranje unutarnjeg tržišta.
Članak 38.
Ako Hrvatska ne ispuni obveze preuzete u okviru pregovora o pristupanju, uključujući obveze u bilo kojoj sektorskoj politici koja se odnosi na gospodarske aktivnosti s prekograničnim učinkom, i time uzrokuje ozbiljnu povredu funkcioniranja unutarnjeg tržišta ili prijetnju financijskim interesima Unije ili neposrednu opasnost od takve povrede ili prijetnje, Komisija može, do kraja razdoblja od najviše tri godine od pristupanja, na obrazloženi zahtjev države članice ili na vlastitu inicijativu, poduzeti odgovarajuće mjere.
Te mjere moraju biti proporcionalne te se prednost daje mjerama koje najmanje ometaju funkcioniranje unutarnjeg tržišta i, kada je to prikladno, primjeni postojećih sektorskih zaštitnih mehanizama. Zaštitne mjere na temelju ovog članka ne smiju se koristiti kao sredstvo proizvoljne diskriminacije ili kao prikriveno ograničavanje trgovine među državama članicama. Zaštitna odredba može se aktivirati i prije pristupanja na temelju rezultata praćenja te usvojene mjere stupaju na snagu na dan pristupanja, osim ako one predvide kasniji datum. Mjere se ne zadržavaju dulje nego li je to nužno potrebno, a u svakom slučaju ukidaju se kada se dotična obveza ispuni. Mogu se, međutim, primjenjivati i nakon isteka razdoblja iz prvog stavka sve dok se dotične obveze ne ispune. Kao odgovor na napredak koji Hrvatska postigne u ispunjavanju svojih obveza Komisija može na odgovarajući način prilagoditi mjere. Komisija pravodobno obavješćuje Vijeće prije ukidanja zaštitnih mjera te u tom pogledu uzima u obzir sve primjedbe Vijeća.
Članak 39.
Ako u Hrvatskoj postoje ozbiljni nedostaci ili neposredna opasnost od takvih nedostataka u prenošenju ili stanju provedbe akata koje su donijele institucije na temelju dijela trećeg, glave V. UFEU-a, kao i akata koje su donijele institucije prije stupanja na snagu Ugovora iz Lisabona na temelju glave VI. UEU-a ili na temelju dijela trećeg, glave IV. Ugovora o osnivanju Europske zajednice, Komisija može do kraja razdoblja od najviše tri godine od pristupanja, na obrazloženi zahtjev države članice ili na vlastitu inicijativu i nakon savjetovanja s državama članicama, usvojiti odgovarajuće mjere te odrediti uvjete i način njihove primjene.
Ne dovodeći u pitanje nastavak bliske pravosudne suradnje, te mjere mogu imati oblik privremene suspenzije primjene odgovarajućih odredaba i odluka u odnosima između Hrvatske i bilo koje druge države članice ili država članica. Zaštitna odredba može se aktivirati i prije pristupanja na temelju rezultata praćenja te usvojene mjere stupaju na snagu na dan pristupanja, osim ako one predvide kasniji datum. Mjere se ne zadržavaju dulje nego li je to nužno potrebno, a u svakom slučaju ukidaju se kada se nedostaci isprave. Mogu se, međutim, primjenjivati i nakon isteka razdoblja iz prvog stavka sve dok ti nedostaci postoje. Kao odgovor na napredak koji Hrvatska postigne u ispravljanju utvrđenih nedostataka Komisija može na odgovarajući način prilagoditi mjere nakon savjetovanja s državama članicama. Komisija pravodobno obavješćuje Vijeće prije ukidanja zaštitnih mjera te u tom pogledu uzima u obzir sve primjedbe Vijeća.
Članak 40.
Kako se ne bi ometalo pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta, provedba nacionalnih propisa Hrvatske tijekom prijelaznih razdoblja iz Priloga V. ne smije dovesti do graničnih kontrola među državama članicama.
Članak 41.
Ako su potrebne prijelazne mjere za olakšavanje prelaska iz postojećeg režima u Hrvatskoj u onaj koji proizlazi iz primjene zajedničke poljoprivredne politike pod uvjetima utvrđenima u ovom Aktu, Komisija usvaja takve mjere u skladu s postupkom iz članka 195. stavka 2. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1234/2007 od 22. listopada 2007. o uspostavljanju zajedničkog uređenja tržišta poljoprivrednih proizvoda i o posebnim odredbama za određene poljoprivredne proizvode (Jedinstvena uredba o ZUT-u) (13), u vezi s člankom 13. stavkom 1. točkom (b) Uredbe Europskoga parlamenta i Vijeća (EU) br. 182/2011 (14) ili u skladu s odgovarajućim postupkom utvrđenim u mjerodavnom zakonodavstvu. One se mogu usvojiti u razdoblju od tri godine od dana pristupanja i njihova je primjena ograničena na to razdoblje. Vijeće, odlučujući jednoglasno na prijedlog Komisije i nakon savjetovanja s Europskim parlamentom, može produljiti navedeno razdoblje.
Prijelazne mjere iz prvog stavka mogu se, po potrebi, također usvojiti prije dana pristupanja. Takve mjere usvaja Vijeće odlučujući kvalificiranom većinom na prijedlog Komisije ili, kada one imaju utjecaj na instrumente koje je prvotno donijela Komisija, tada ih usvaja Komisija u skladu s postupkom koji se zahtijeva za donošenje dotičnih instrumenata.
Članak 42.
Ako su potrebne prijelazne mjere za olakšavanje prelaska iz postojećeg režima u Hrvatskoj u onaj koji proizlazi iz primjene veterinarskih i fitosanitarnih pravila Unije te pravila Unije o sigurnosti hrane, Komisija usvaja takve mjere u skladu s odgovarajućim postupkom utvrđenim u mjerodavnom zakonodavstvu. Te se mjere usvajaju u razdoblju od tri godine od dana pristupanja i njihova je primjena ograničena na to razdoblje.
Članak 43.
Vijeće, odlučujući kvalificiranom većinom na prijedlog Komisije, određuje uvjete pod kojima se može:
|
(a) |
odstupiti od zahtjeva za izlaznu skraćenu deklaraciju za proizvode iz članka 28. stavka 2. UFEU-a koji napuštaju državno područje Hrvatske radi prelaska državnog područja Bosne i Hercegovine kod Neuma („neumski koridor”); |
|
(b) |
odstupiti od zahtjeva za ulaznu skraćenu deklaraciju za proizvode koji su obuhvaćeni točkom (a) kada oni ponovno ulaze na državno područje Hrvatske nakon prelaska državnog područja Bosne i Hercegovine kod Neuma. |
Članak 44.
Komisija može poduzeti sve odgovarajuće mjere kako bi se osiguralo da se potrebno statutarno osoblje zadrži u Hrvatskoj najdulje 18 mjeseci od pristupanja. Tijekom tog razdoblja za dužnosnike, privremeno osoblje i ugovorno osoblje upućeno na službu u Hrvatsku prije pristupanja, koji moraju ostati u službi u Hrvatskoj nakon dana pristupanja, vrijede isti financijski i materijalni uvjeti kao oni koji su se primjenjivali prije pristupanja u skladu s Pravilnikom o osoblju za dužnosnike Europskih zajednica i Uvjetima zaposlenja ostalih službenika Europskih zajednica, utvrđenima u Uredbi Vijeća (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 259/68 (15). Administrativni izdaci, uključujući plaće za ostalo potrebno osoblje, pokrivaju se iz općeg proračuna Europske unije.
DIO PETI
ODREDBE O PROVEDBI OVOG AKTA
GLAVA I.
PRILAGODBE POSLOVNIKÂ INSTITUCIJA TE PRAVILÂ I POSLOVNIKÂ ODBORÂ
Članak 45.
Institucije, u skladu s odgovarajućim postupcima predviđenima u izvornim ugovorima, prilagođavaju svoje poslovnike potrebama koje proizlaze iz pristupanja.
Prilagodbe pravilâ odbora osnovanih izvornim ugovorima i njihovih poslovnika potrebama koje proizlaze iz pristupanja provode se što je prije moguće nakon pristupanja.
GLAVA II.
PRIMJENJIVOST AKATA INSTITUCIJA
Članak 46.
Od pristupanja se smatra da su direktive i odluke u smislu članka 288. UFEU-a upućene Hrvatskoj, u skladu s izvornim ugovorima. Smatra se da je Hrvatska primila obavijest o tim direktivama i odlukama u trenutku pristupanja, osim u pogledu direktiva i odluka koje su stupile na snagu na temelju članka 297. stavka 1. trećeg podstavka i članka 297. stavka 2. drugog podstavka UFEU-a.
Članak 47.
1. Hrvatska poduzima mjere koje su potrebne kako bi od dana pristupanja bila usklađena s odredbama direktiva i odluka u smislu članka 288. UFEU-a, osim ako je u ovom Aktu predviđen neki drugi rok. Hrvatska o tim mjerama obavješćuje Komisiju do dana pristupanja ili, kada je on kasniji, u roku predviđenom u ovom Aktu.
2. U mjeri u kojoj izmjene direktiva u smislu članka 288. UFEU-a uvedene ovim Aktom zahtijevaju izmjene zakona i drugih propisa sadašnjih država članica, sadašnje države članice poduzimaju mjere koje su potrebne kako bi od dana pristupanja Hrvatske bile usklađene s izmijenjenim direktivama, osim ako je u ovom Aktu predviđen neki drugi rok. One o tim mjerama obavješćuju Komisiju do dana pristupanja ili, kada je on kasniji, u roku predviđenom u ovom Aktu.
Članak 48.
U skladu s člankom 33. Ugovora o EZAE-u Hrvatska u roku od tri mjeseca od pristupanja dostavlja Komisiji odredbe zakona i drugih propisa namijenjene osiguranju zaštite zdravlja radnika i stanovništva na državnom području Hrvatske od opasnosti od ionizirajućih zračenja.
Članak 49.
Na valjano obrazložen zahtjev Hrvatske, podnesen Komisiji najkasnije na dan pristupanja, Vijeće, odlučujući na prijedlog Komisije, ili Komisija, ako je izvorni akt donijela Komisija, može poduzeti mjere koje sadržavaju privremena odstupanja od akata institucija donesenih između 1. srpnja 2011. i dana pristupanja. Mjere se usvajaju u skladu s pravilima glasovanja kojima se uređuje donošenje akta od kojeg se traži privremeno odstupanje. Ako se takva odstupanja usvoje nakon pristupanja, mogu se primjenjivati od dana pristupanja.
Članak 50.
Ako je akte institucija koji su doneseni prije pristupanja potrebno prilagoditi zbog pristupanja, a potrebne prilagodbe nisu predviđene u ovom Aktu ili njegovim prilozima, Vijeće, odlučujući kvalificiranom većinom na prijedlog Komisije, ili Komisija, ako je izvorni akt donijela Komisija, u tu svrhu donosi potrebne akte. Ako se ti akti donesu nakon pristupanja, mogu se primjenjivati od dana pristupanja.
Članak 51.
Osim ako je drukčije određeno u ovom Aktu, Vijeće, odlučujući kvalificiranom većinom na prijedlog Komisije, usvaja mjere potrebne za provedbu odredaba ovog Akta.
Članak 52.
Tekstovi akata institucija donesenih prije pristupanja koje su te institucije sastavile na hrvatskom jeziku od dana pristupanja vjerodostojni su pod istim uvjetima kao i tekstovi sastavljeni na sadašnjim službenim jezicima. Oni se objavljuju u Službenom listu Europske unije ako su tekstovi na sadašnjim službenim jezicima tako objavljeni.
GLAVA III.
ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 53.
Prilozi I. do IX., njihovi dodaci i Protokol sastavni su dio ovog Akta.
Članak 54.
Vlada Talijanske Republike dostavlja Vladi Republike Hrvatske ovjereni primjerak Ugovora o Europskoj uniji, Ugovora o funkcioniranju Europske unije i Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju te ugovorâ o izmjeni ili dopuni tih ugovorâ, uključujući Ugovor o pristupanju Kraljevine Danske, Irske i Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske, Ugovor o pristupanju Helenske Republike, Ugovor o pristupanju Kraljevine Španjolske i Portugalske Republike, Ugovor o pristupanju Republike Austrije, Republike Finske i Kraljevine Švedske, Ugovor o pristupanju Češke Republike, Republike Estonije, Republike Cipra, Republike Latvije, Republike Litve, Republike Mađarske, Republike Malte, Republike Poljske, Republike Slovenije i Slovačke Republike i Ugovor o pristupanju Republike Bugarske i Rumunjske na bugarskom, češkom, danskom, engleskom, estonskom, finskom, francuskom, grčkom, irskom, latvijskom, litavskom, mađarskom, malteškom, nizozemskom, njemačkom, poljskom, portugalskom, rumunjskom, slovačkom, slovenskom, španjolskom, švedskom i talijanskom jeziku.
Tekstovi ugovorâ iz prvog stavka sastavljeni na hrvatskom jeziku prilažu se ovom Aktu. Ti su tekstovi vjerodostojni pod istim uvjetima kao i tekstovi tih ugovorâ, sastavljeni na sadašnjim službenim jezicima.
Članak 55
Ovjereni primjerak međunarodnih sporazuma položenih u arhivu Glavnog tajništva Vijeća Vladi Republike Hrvatske dostavlja glavni tajnik.
(1) SL L 114, 30.4.2002., str. 6.
(2) SL L 317, 15.12.2000., str. 3.
(3) SL L 209, 11.8.2005., str. 27., SL L 287, 28.10.2005., str. 4. i SL L 168M, 21.6.2006., str. 33.
(4) SL L 287, 4.11.2010., str. 3.
(5) SL L 1, 3.1.1994., str. 3.
(6) SL L 79, 22.3.2002., str. 42.
(7) SL L 210, 31.7.2006., str. 82.
(8) SL L 248, 16.9.2002., str. 1.
(9) SL L 170, 29.6.2007., str. 1.
(10) SL L 277, 21.10.2005., str. 1. i SL L 286M, 4.11.2010., str. 26.
(11) SL L 55, 28.2.2011., str. 13.
(12) SL L 26, 28.1.2005., str. 3.
(13) SL L 299, 16.11.2007., str. 1.
PRILOG I.
Popis konvencija i protokola kojima Republika Hrvatska pristupa u trenutku pristupanja (iz članka 3. stavka 4. Akta o pristupanju)
|
1. |
Konvencija od 23. srpnja 1990. o ukidanju dvostrukog oporezivanja u vezi s usklađivanjem dobiti povezanih društava (SL L 225, 20.8.1990., str. 10.)
|
|
2. |
Konvencija od 26. srpnja 1995., sastavljena na temelju članka K.3 Ugovora o Europskoj uniji, o zaštiti financijskih interesa Europskih zajednica (SL C 316, 27.11.1995., str. 49.)
|
|
3. |
Konvencija od 26. svibnja 1997., sastavljena na temelju članka K.3 stavka 2. točke (c) Ugovora o Europskoj uniji, o borbi protiv korupcije u kojoj sudjeluju dužnosnici Europskih zajednica ili dužnosnici država članica Europske unije (SL C 195, 25.6.1997., str. 2.) |
|
4. |
Konvencija od 18. prosinca 1997., sastavljena na temelju članka K.3 Ugovora o Europskoj uniji, o uzajamnoj pomoći i suradnji među carinskim upravama (SL C 24, 23.1.1998., str. 2.) |
|
5. |
Konvencija od 17. lipnja 1998., sastavljena na temelju članka K.3 Ugovora o Europskoj uniji, o zabrani vožnje (SL C 216, 10.7.1998., str. 2.) |
|
6. |
Konvencija od 29. svibnja 2000., koju je donijelo Vijeće u skladu s člankom 34. Ugovora o Europskoj uniji, o uzajamnoj pravnoj pomoći u kaznenim stvarima među državama članicama Europske unije (SL C 197, 12.7.2000., str. 3.)
|
PRILOG II.
Popis odredaba schengenske pravne stečevine uključene u okvir Europske unije te akata koji se na njoj temelje ili su na drugi način s njom povezani, koji su obvezujući i primjenjuju se u Republici Hrvatskoj od pristupanja (iz članka 4. stavka 1. Akta o pristupanju)
|
1. |
Sporazum između vlada država Ekonomske unije Beneluksa, Savezne Republike Njemačke i Francuske Republike o postupnom ukidanju kontrola na zajedničkim granicama od 14. lipnja 1985. (1). |
|
2. |
Sljedeće odredbe Konvencije potpisane u Schengenu 19. lipnja 1990. o provedbi Schengenskog sporazuma od 14. lipnja 1985. o postupnom ukidanju kontrola na zajedničkim granicama te pripadajućeg Završnog akta i Zajedničkih izjava (2), kako su izmijenjene određenim aktima navedenima u stavku 8. ovog Priloga:
članak 1. u mjeri u kojoj se odnosi na odredbe ovog stavka, članak 26., članak 39., članci 44. do 49. (uz iznimku članka 47. stavka 4. i članka 49. točke (a)), članak 51., članci 54. do 58., članak 62. stavak 3., članci 67. do 69., članci 71. i 72., članci 75. i 76., članak 82., članak 91., članci 126. do 130. u mjeri u kojoj se odnose na odredbe ovog stavka i članak 136., Zajedničke izjave 1. i 3. Završnog akta. |
|
3. |
Sljedeće odredbe Sporazumâ o pristupanju Konvenciji potpisanoj u Schengenu 19. lipnja 1990. o provedbi Schengenskog sporazuma od 14. lipnja 1985. o postupnom ukidanju kontrola na zajedničkim granicama, njihovih Završnih akata i povezanih Izjava, kako su izmijenjene određenim aktima navedenima u stavku 8. ovog Priloga:
|
|
4. |
Sljedeći sporazumi i aranžmani koji se temelje na schengenskoj pravnoj stečevini ili su na drugi način s njom povezani:
|
|
5. |
Odredbe sljedećih odluka (vidi SL L 239, 22.9.2000., str. 1.) Izvršnog odbora osnovanog Konvencijom potpisanom u Schengenu 19. lipnja 1990. o provedbi Schengenskog sporazuma od 14. lipnja 1985. o postupnom ukidanju kontrola na zajedničkim granicama, kako su izmijenjene određenim aktima navedenima u stavku 8. ovog Priloga:
|
|
6. |
Sljedeće izjave (vidi SL L 239, 22.9.2000., str. 1.) Izvršnog odbora osnovanog Konvencijom potpisanom u Schengenu 19. lipnja 1990. o provedbi Schengenskog sporazuma od 14. lipnja 1985. o postupnom ukidanju kontrola na zajedničkim granicama, u mjeri u kojoj se odnose na odredbe iz stavka 2. ovog Priloga:
|
|
7. |
Sljedeće odluke (vidi SL L 239, 22.9.2000., str. 1.) Središnje skupine osnovane Konvencijom potpisanom u Schengenu 19. lipnja 1990. o provedbi Schengenskog sporazuma od 14. lipnja 1985. o postupnom ukidanju kontrola na zajedničkim granicama, u mjeri u kojoj se odnose na odredbe iz stavka 2. ovog Priloga:
|
|
8. |
Sljedeći akti koji se temelje na schengenskoj pravnoj stečevini ili su na drugi način s njom povezani:
|
(1) SL L 239, 22.9.2000., str. 13.
(2) SL L 239, 22.9.2000., str. 19.
(3) Sve dok taj Sporazum nije sklopljen, samo u mjeri u kojoj se privremeno primjenjuje.
PRILOG III.
Popis iz članka 15. Akta o pristupanju: prilagodbe akata koje su donijele institucije
1. SLOBODA PRUŽANJA USLUGA
32005 L 0036: Direktiva 2005/36/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (SL L 255, 30.9.2005., str. 22.).
|
(a) |
Članak 23. stavak 5. zamjenjuje se sljedećim: „5. Ne dovodeći u pitanje članak 43.b, svaka država članica priznaje dokaze o formalnoj osposobljenosti za doktora medicine čime se omogućuje pristup profesionalnim djelatnostima doktora medicine s temeljnom izobrazbom i doktora medicine specijalista, za medicinsku sestru opće njege, za doktora dentalne medicine, za doktora dentalne medicine specijalista, za veterinara, za primalju, za magistra farmacije i za arhitekta, koje posjeduju državljani država članica i koje je izdala bivša Jugoslavija, odnosno čije je osposobljavanje započelo
ako tijela spomenutih država članica potvrde da takvi dokazi imaju jednaku pravnu valjanost unutar njihova državnog područja kao i dokazi koje one izdaju te kao i, u slučaju arhitekata, dokazi o formalnoj osposobljenosti navedeni za te države članice u Prilogu VI. točki 6. u pogledu pristupa profesionalnim djelatnostima doktora medicine s temeljnom izobrazbom, doktora medicine specijalista, medicinske sestre opće njege, doktora dentalne medicine, doktora dentalne medicine specijalista, veterinara, primalje, magistra farmacije u odnosu na djelatnosti iz članka 45. stavka 2. te arhitekta u odnosu na djelatnosti iz članka 48., kao i u pogledu obavljanja tih djelatnosti. Takvoj potvrdi mora biti priloženo uvjerenje koje su izdala ta ista tijela u kojem se navodi da su takve osobe stvarno i zakonito obavljale predmetne djelatnosti na njihovu državnom području najmanje tri uzastopne godine tijekom razdoblja od pet godina koje prethodi danu izdavanja uvjerenja.” |
|
(b) |
Umeće se sljedeći članak: „Članak 43.b Stečena prava u primaljstvu ne primjenjuju se na sljedeće kvalifikacije stečene u Hrvatskoj prije 1. srpnja 2013.: viša medicinska sestra ginekološko-opstetričkog smjera, medicinska sestra ginekološko-opstetričkog smjera, viša medicinska sestra primaljskog smjera, medicinska sestra primaljskog smjera, ginekološko-opstetrička primalja i primalja.” |
2. PRAVO INTELEKTUALNOG VLASNIŠTVA
I. ŽIG ZAJEDNICE
32009 R 0207: Uredba Vijeća (EZ) br. 207/2009 od 26. veljače 2009. o žigu Zajednice (SL L 78, 24.3.2009., str. 1.).
Članak 165. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:
„1. Od dana pristupanja Bugarske, Češke Republike, Estonije, Hrvatske, Cipra, Latvije, Litve, Mađarske, Malte, Poljske, Rumunjske, Slovenije i Slovačke (dalje u tekstu: ‚nova država članica/nove države članice’) žig Zajednice koji je registriran ili za koji je podnesena prijava prema ovoj Uredbi prije odgovarajućeg dana njihova pristupanja proširuje se na državno područje tih država članica kako bi imao jednak učinak u čitavoj Zajednici.”
II. SVJEDODŽBE O DODATNOJ ZAŠTITI
|
1. |
31996 R 1610: Uredba (EZ) br. 1610/96 Europskoga parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 1996. o uvođenju svjedodžbe o dodatnoj zaštiti za sredstva za zaštitu bilja (SL L 198, 8.8.1996., str. 30.).
|
|
2. |
32009 R 0469: Uredba (EZ) br. 469/2009 Europskoga parlamenta i Vijeća od 6. svibnja 2009. o svjedodžbi o dodatnoj zaštiti za lijekove (SL L 152, 16.6.2009., str. 1.).
|
III. DIZAJN ZAJEDNICE
32002 R 0006: Uredba Vijeća (EZ) br. 6/2002 od 12. prosinca 2001. o dizajnu Zajednice (SL L 3, 5.1.2002., str. 1.).
Članak 110.a stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:
„1. Od dana pristupanja Bugarske, Češke Republike, Estonije, Hrvatske, Cipra, Latvije, Litve, Mađarske, Malte, Poljske, Rumunjske, Slovenije i Slovačke (dalje u tekstu: ‚nova država članica/nove države članice’) dizajn Zajednice koji je zaštićen ili za koji je podnesena prijava prema ovoj Uredbi prije odgovarajućeg dana njihova pristupanja proširuje se na državno područje tih država članica kako bi imao jednak učinak u čitavoj Zajednici.”
3. FINANCIJSKE USLUGE
32006 L 0048: Direktiva 2006/48/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2006. o osnivanju i poslovanju kreditnih institucija (preinačena) (SL L 177, 30.6.2006., str. 1.).
U članku 2., iza unosa za Francusku, umeće se sljedeće:
|
„— |
u Hrvatskoj, ‚kreditne unije’ i ‚Hrvatsku banku za obnovu i razvitak’,”. |
4. POLJOPRIVREDA
|
1. |
31991 R 1601: Uredba Vijeća (EEZ) br. 1601/91 od 10. lipnja 1991. o utvrđivanju općih pravila definiranja, opisivanja i prezentiranja aromatiziranih vina, aromatiziranih pića na bazi vina i aromatiziranih koktela na bazi vina (SL L 149, 14.6.1991. str. 1.).
U Prilogu II., iza zemljopisne oznake „Nürnberger Glühwein”, umeće se sljedeće: „Samoborski bermet”. |
|
2. |
32007 R 1234: Uredba Vijeća (EZ) br. 1234/2007 od 22. listopada 2007. o uspostavljanju zajedničkog uređenja tržišta poljoprivrednih proizvoda i o posebnim odredbama za određene poljoprivredne proizvode (Jedinstvena uredba o ZUT-u) (SL L 299, 16.11.2007., str. 1.).
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
3. |
32008 R 0110: Uredba (EZ) br. 110/2008 Europskoga parlamenta i Vijeća od 15. siječnja 2008. o definiranju, opisivanju, prezentiranju, označavanju i zaštiti zemljopisnih oznaka jakih alkoholnih pića i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 1576/89 (SL L 39, 13.2.2008., str. 16.).
|
|
4. |
32009 R 0073: Uredba Vijeća (EZ) br. 73/2009 od 19. siječnja 2009. o utvrđivanju zajedničkih pravila za programe izravne potpore za poljoprivrednike u okviru zajedničke poljoprivredne politike i utvrđivanju određenih programa potpore za poljoprivrednike, o izmjeni uredaba (EZ) br. 1290/2005, (EZ) br. 247/2006, (EZ) br. 378/2007 i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1782/2003 (SL L 30, 31.1.2009., str. 16.).
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
5. RIBARSTVO
|
1. |
32002 R 2371: Uredba Vijeća (EZ) br. 2371/2002 od 20. prosinca 2002. 1.o očuvanju i održivom iskorištavanju ribolovnih resursa u okviru Zajedničke ribarstvene politike (SL L 358, 31.12.2002., str. 59.).
U Prilogu I. dodaju se sljedeći dijelovi: „11. OBALNE VODE HRVATSKE (*2)
12. OBALNE VODE SLOVENIJE (*3)
|
|
2. |
32006 R 1198: Uredba Vijeća (EZ) br. 1198/2006 od 27. srpnja 2006. o Europskom fondu za ribarstvo (SL L 223, 15.8.2006., str. 1.).
|
6. POREZI
|
1. |
32006 L 0112: Direktiva Vijeća 2006/112/EZ od 28. studenoga 2006. o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost (SL L 347, 11.12.2006., str. 1.).
U članku 287. dodaje se sljedeća točka:
|
|
2. |
32008 L 0118: Direktiva Vijeća 2008/118/EZ od 16. prosinca 2008. o općem sustavu trošarina i stavljanju izvan snage Direktive 92/12/EEZ (SL L 9, 14.1.2009., str. 12.).
Članak 46. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim: „3. Ne dovodeći u pitanje članak 32., države članice koje nisu navedene u članku 2. stavku 2. trećem i četvrtom podstavku Direktive 92/79/EEZ mogu, u odnosu na cigarete koje se mogu unijeti na njihovo državno područje bez dodatnog plaćanja trošarina, od 1. siječnja 2014. primjenjivati količinsko ograničenje od najmanje 300 komada za cigarete unesene iz države članice koja primjenjuje, u skladu s člankom 2. stavkom 2. trećim i četvrtim podstavkom navedene Direktive, niže trošarine od onih koje proizlaze iz članka 2. stavka 2. prvog podstavka te Direktive. Države članice navedene u članku 2. stavku 2. trećem i četvrtom podstavku Direktive 92/79/EEZ koje naplaćuju trošarinu od najmanje 77 EUR za 1 000 cigareta neovisno o ponderiranoj prosječnoj maloprodajnoj cijeni mogu od 1. siječnja 2014. primjenjivati količinsko ograničenje od najmanje 300 komada u odnosu na cigarete unesene na njihovo državno područje bez dodatnog plaćanja trošarina iz države članice koja primjenjuje nižu trošarinu u skladu s člankom 2. stavkom 2. trećim podstavkom te Direktive. Države članice koje primjenjuju količinsko ograničenje u skladu s prvim i drugim podstavkom ovog stavka o tome obavješćuju Komisiju. One mogu provoditi potrebne provjere, pod uvjetom da te provjere ne utječu na pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta.” |
7. REGIONALNA POLITIKA I KOORDINACIJA STRUKTURNIH INSTRUMENATA
|
1. |
32006 R 1083: Uredba Vijeća (EZ) br. 1083/2006 od 11. srpnja 2006. o utvrđivanju općih odredaba o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu i Kohezijskom fondu i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1260/1999 (SL L 210, 31.7.2006., str. 25.).
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
2. |
32006 R 1084: Uredba Vijeća (EZ) br. 1084/2006 od 11. srpnja 2006. o uspostavljanju Kohezijskog fonda i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1164/94 (SL L 210, 31.7.2006., str. 79.).
Umeće se sljedeći članak: „Članak 5.a Posebne odredbe slijedom pristupanja Hrvatske 1. Za mjere koje su, na dan pristupanja Hrvatske, bile predmet odluka Komisije o pomoći na temelju Uredbe Vijeća (EZ) br. 1267/1999 od 21. lipnja 1999. o uspostavljanju Instrumenta strukturnih politika za pretpristupno razdoblje (*8) i čija provedba nije dovršena do tog dana smatra se da ih je Komisija odobrila na temelju ove Uredbe. Ne dovodeći u pitanje stavke 2. do 5., odredbe kojima se uređuje provedba postupaka odobrenih na temelju ove Uredbe i Uredbe (EZ) br. 1083/2006 primjenjuju se na mjere iz prvog podstavka ovog stavka. 2. Svaki postupak nabave koji se odnosi na mjere iz stavka 1., koji je na dan pristupanja već bio predmet poziva za podnošenje ponuda objavljenog u Službenom listu Europske unije, provodi se u skladu s pravilima utvrđenima u tom pozivu za podnošenje ponuda. Ne primjenjuje se članak 165. Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 od25. lipnja 2002. o Financijskoj uredbi koja se primjenjuje na opći proračun Europskih zajednica (*9). Svaki postupak nabave koji se odnosi na mjeru iz stavka 1., koji na dan pristupanja još nije bio predmet poziva za podnošenje ponuda objavljenog u Službenom listu Europske unije, provodi se u skladu s ugovorima ili aktima donesenima na temelju ugovorâ kao i s člankom 9. Uredbe (EZ) br. 1083/2006. 3. Plaćanja Komisije u okviru mjere iz stavka 1. smatraju se doprinosom iz Fonda prema ovoj Uredbi. Plaćanja Komisije u okviru mjere iz stavka 1. knjiže se na teret najranije raspoloživog izdvajanja, u prvom redu na temelju Uredbe (EZ) br. 1267/1999, a zatim na temelju ove Uredbe i Uredbe (EZ) br. 1083/2006. Uvjeti za plaćanja tijekom provedbe ili za konačnu isplatu su oni utvrđeni u stavku 2. točkama (b) do (d) i stavcima 3. do 5. članka D u Prilogu II. Uredbi (EZ) br. 1164/94. 4. U pogledu mjera iz stavka 1. i dalje se primjenjuju pravila o prihvatljivosti izdataka na temelju Uredbe (EZ) br. 1267/1999 ili koja su posebno utvrđena u odgovarajućim sporazumima o financiranju, osim u opravdanim slučajevima o kojima odlučuje Komisija na zahtjev Hrvatske. 5. Ako su potrebne bilo kakve mjere kako bi se olakšao prelazak Hrvatske iz pretpristupnog režima u režim koji proizlazi iz primjene ovog članka, Komisija usvaja potrebne mjere. |
8. OKOLIŠ
|
1. |
32003 L 0087: Direktiva 2003/87/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 13. listopada 2003. o uspostavljanju sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Zajednice i o izmjeni Direktive Vijeća 96/61/EZ (SL L 275, 25.10.2003., str. 32.).
|
|
2. |
32009 D 0406: Odluka br. 406/2009/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o mjerama država članica za smanjivanje njihovih emisija stakleničkih plinova s ciljem ispunjavanja obveza Zajednice u pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2020. (SL L 140, 5.6.2009., str. 136.).
U Prilogu II., iza unosa za Francusku, umeće se sljedeće:
|
(*7) SL L 170, 29.6.2007., str. 1. ”
(*8) SL L 161, 26.6.1999., str. 73.
(*9) SL L 248, 16.9.2002., str. 1. ” ”
(*4) U slučaju aktivnosti iz članka 25. stavka 3. stope (B) za Skupinu 2 povećavaju se za 20 postotnih bodova. Stope (A) se na odgovarajući način smanjuju.
(*5) U slučaju aktivnosti iz članka 26. stavka 2. (ulaganje u smislu članka 25. u plovila za mali obalni ribolov), stope (B) za Skupinu 2 mogu se smanjiti za 20 postotnih bodova. Stope (A) se na odgovarajući način povećavaju.
(*6) U slučaju aktivnosti iz članaka 29. i 35. koje provode poduzeća koja nisu obuhvaćena definicijom iz članka 3. točke (f), s manje od 750 zaposlenih ili s prometom manjim od 200 milijuna EUR, stope (B) povećavaju se u regijama obuhvaćenima ciljem konvergencije, uz iznimku udaljenih grčkih otoka i hrvatskih otoka Dugog otoka, Visa, Mljeta i Lastova, za 30 postotnih bodova, a u regijama koje nisu obuhvaćene ciljem konvergencije za 20 postotnih bodova. Stope (A) se na odgovarajući način smanjuju.”
PRILOG IV.
Popis iz članka 16. Akta o pristupanju: ostale trajne odredbe
1. PRAVO INTELEKTUALNOG VLASNIŠTVA
Ugovor o funkcioniranju Europske unije, dio treći, glava II., Slobodno kretanje robe
POSEBNI MEHANIZAM
U odnosu na Hrvatsku, nositelj patenta ili svjedodžbe o dodatnoj zaštiti (SDZ) za lijek za koje je prijava podnesena u nekoj državi članici u vrijeme kad se takva zaštita za taj lijek nije mogla steći u Hrvatskoj, ili njegov ovlaštenik, može se pozvati na prava stečena na temelju tog patenta ili SDZ-a kako bi spriječio uvoz i stavljanje u promet tog lijeka u državi članici ili državama članicama u kojima je taj lijek zaštićen patentom ili SDZ-om, čak i ako je nositelj taj lijek prvi put stavio na tržište u Hrvatskoj ili je za to dao suglasnost.
Osoba koja namjerava uvesti ili staviti u promet lijek, na koji se odnosi prvi stavak, u državu članicu u kojoj je taj lijek zaštićen patentom ili SDZ-om mora nadležnim tijelima u zahtjevu vezanom uz taj uvoz predočiti dokaze da je nositelj ili njegov ovlaštenik obaviješten o takvoj zaštiti mjesec dana unaprijed.
2. POLITIKA TRŽIŠNOG NATJECANJA
Ugovor o funkcioniranju Europske unije, dio treći, glava VII., poglavlje 1., Pravila o tržišnom natjecanju
|
1. |
Sljedeći programi potpora i pojedinačne potpore koji su stupili na snagu u Hrvatskoj prije dana pristupanja te se primjenjuju i nakon tog dana, od pristupanja se smatraju postojećim potporama u smislu članka 108. stavka 1. UFEU-a:
Sve mjere koje se primjenjuju i nakon dana pristupanja, a predstavljaju državnu potporu te ne ispunjavaju gore navedene uvjete, od pristupanja se smatraju novim potporama za potrebe primjene članka 108. stavka 3. UFEU-a. Gore navedene odredbe ne primjenjuju se na potpore djelatnostima vezanima uz proizvodnju, preradu ili stavljanje u promet proizvoda navedenih u Prilogu I. UEU-u i UFEU-u. |
|
2. |
Ako Hrvatska želi da Komisija ispita neku mjeru potpore prema postupku opisanom u stavku 1. točki (c), ona Komisiji redovito dostavlja:
u skladu s posebnim obrascem za izvješćivanje koji osigurava Komisija. Ako Komisija ne iznese prigovor na postojeću mjeru potpore na temelju ozbiljne sumnje u usklađenost mjere s unutarnjim tržištem, u roku od tri mjeseca od primitka potpunih informacija o toj mjeri ili od primitka izjave Hrvatske u kojoj ona obavješćuje Komisiju da dostavljene informacije smatra potpunima jer dodatne tražene informacije nisu raspoložive ili su već dostavljene, smatra se da Komisija nije iznijela prigovor. Sve mjere potpore koje su prije dana pristupanja dostavljene Komisiji prema postupku opisanom u stavku 1. točki (c) podliježu tom postupku bez obzira na činjenicu da je tijekom razdoblja ispitivanja Hrvatska već postala članica Unije. |
|
3. |
Odluka Komisije o iznošenju prigovora na mjeru u smislu stavka 1. točke (c) smatra se odlukom o pokretanju formalnog ispitnog postupka u smislu Uredbe Vijeća (EZ) br. 659/1999 od 22. ožujka 1999. o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu članka 93. Ugovora o EZ- (1) (sada članak 108. UFEU-a).
Ako se takva odluka donese prije dana pristupanja, odluka stupa na snagu tek na dan pristupanja. |
3. POLJOPRIVREDA
(a) Ugovor o funkcioniranju Europske unije, dio treći, glava III., Poljoprivreda i ribarstvo
|
1. |
Javne zalihe kojima Hrvatska raspolaže na dan pristupanja, a koje proizlaze iz njezine politike potpore tržištu, preuzima Unija po vrijednosti koja proizlazi iz primjene članka 4. stavka 1. točke (d) i Priloga VIII. Uredbi Komisije (EZ) br. 884/2006 od 21. lipnja 2006. o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 1290/2005 u vezi s financiranjem od strane Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP) interventnih mjera u obliku aktivnosti javnog skladištenja te vođenjem računovodstva za aktivnosti javnog skladištenja koje obavljaju agencije za plaćanja država članica (2). Navedene zalihe preuzimaju se samo pod uvjetom da se javna intervencija za dotične proizvode obavlja u Uniji i da zalihe ispunjavaju zahtjeve Unije u pogledu intervencije. |
|
2. |
Za sve zalihe, privatne ili javne, u slobodnom prometu u Hrvatskoj na dan pristupanja, koje premašuju razinu koja se može smatrati uobičajenom za prijenos zaliha, od Hrvatske se naplaćuje iznos u korist općeg proračuna Europske unije.
Iznos plaćanja utvrđuje se na razini koja odražava trošak povezan s učincima koje višak zaliha ima na tržište poljoprivrednih proizvoda. Razina viška zaliha utvrđuje se za svaki proizvod uzimajući u obzir karakteristike svakog proizvoda i odgovarajuća tržišta, kao i zakonodavstvo Unije koje se primjenjuje. |
|
3. |
Zalihe iz stavka 1. oduzimaju se od količine koja premašuje uobičajeni prijenos zaliha. |
|
4. |
Komisija provodi i primjenjuje mjere opisane u stavcima 1. do 3. u skladu s postupkom utvrđenim u članku 41. stavku 2. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1290/2005 od 21. lipnja 2005. o financiranju zajedničke poljoprivredne politike (3) ili, prema potrebi, u skladu s postupkom iz članka 195. stavka 2. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1234/2007 ili u skladu s odgovarajućom odborskom procedurom utvrđenom u mjerodavnom zakonodavstvu. |
(b) Ugovor o funkcioniranju Europske unije, dio treći, glava VII., poglavlje 1., Pravila o tržišnom natjecanju
Ne dovodeći u pitanje postupke koji se odnose na postojeće potpore, predviđene u članku 108. UFEU-a, programi potpora i pojedinačne potpore koji se dodjeljuju za aktivnosti povezane s proizvodnjom i trgovinom proizvodima navedenima u Prilogu I. UEU-u i UFEU-u, uz iznimku proizvoda ribarstva i od njih dobivenih proizvoda, koji su stupili na snagu u Hrvatskoj prije dana pristupanja te se primjenjuju i nakon tog dana, smatraju se postojećim potporama u smislu članka 108. stavka 1. UFEU-a pod sljedećim uvjetima:
|
— |
Komisiju se obavješćuje o mjerama potpore u razdoblju od četiri mjeseca od dana pristupanja. Ta obavijest uključuje podatke o pravnoj osnovi za svaku mjeru. Za postojeće mjere potpore i planove dodjele ili izmjene potpore o kojima je Komisija obaviještena prije dana pristupanja smatra se da je obavijest dana na dan pristupanja. Komisija objavljuje popis takvih potpora. |
Te se mjere potpore smatraju „postojećim” potporama u smislu članka 108. stavka 1. UFEU-a tijekom razdoblja od tri godine od dana pristupanja.
U razdoblju od tri godine od dana pristupanja Hrvatska, kada je to potrebno, mijenja te mjere potpore radi usklađivanja sa smjernicama koje primjenjuje Komisija. Nakon tog razdoblja svaka potpora za koju se utvrdi da nije usklađena s navedenim smjernicama smatra se novom potporom.
4. RIBARSTVO
Ugovor o funkcioniranju Europske unije, dio treći, glava VII., poglavlje 1., Pravila o tržišnom natjecanju
Ne dovodeći u pitanje postupke koji se odnose na postojeće potpore, predviđene u članku 108. UFEU-a, programi potpora i pojedinačne potpore koje se dodjeljuju za aktivnosti povezane s proizvodnjom i trgovinom proizvodima ribarstva i od njih dobivenim proizvodima, navedenima u Prilogu I. UEU-u i UFEU-u, koji su stupili na snagu u Hrvatskoj prije dana pristupanja te se primjenjuju i nakon tog dana, smatraju se postojećim potporama u smislu članka 108. stavka 1. UFEU-a pod sljedećim uvjetima:
|
— |
Komisiju se obavješćuje o mjerama potpore u razdoblju od četiri mjeseca od dana pristupanja. Ta obavijest uključuje podatke o pravnoj osnovi za svaku mjeru. Za postojeće mjere potpore i planove dodjele ili izmjene potpore o kojima je Komisija obaviještena prije dana pristupanja smatra se da je obavijest dana na dan pristupanja. Komisija objavljuje popis takvih potpora. Te se mjere potpore smatraju „postojećim” potporama u smislu članka 108. stavka 1. UFEU-a tijekom razdoblja od tri godine od dana pristupanja. U razdoblju od tri godine od dana pristupanja Hrvatska, kada je to potrebno, mijenja te mjere potpore radi usklađivanja sa smjernicama koje primjenjuje Komisija. Nakon tog razdoblja svaka potpora za koju se utvrdi da nije usklađena s navedenim smjernicama smatra se novom potporom. |
5. CARINSKA UNIJA
Ugovor o funkcioniranju Europske unije, dio treći, glava II., Slobodno kretanje robe, poglavlje 1., Carinska unija
31992 R 2913: Uredba Vijeća (EEZ) br. 2913/92 od 12. listopada 1992. o Carinskom zakoniku Zajednice (SL L 302, 19.10.1992., str. 1.).
31993 R 2454: Uredba Komisije (EEZ) br. 2454/93 od 2. srpnja 1993. o utvrđivanju odredaba za provedbu Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2913/92 o Carinskom zakoniku Zajednice (SL L 253, 11.10.1993., str. 1.).
Uredba Vijeća (EEZ) br. 2913/92 i Uredba Komisije (EEZ) br. 2454/93 primjenjuju se na Hrvatsku prema sljedećim posebnim odredbama:
DOKAZ O STATUSU UNIJE (TRGOVINA UNUTAR PROŠIRENE UNIJE)
|
1. |
Neovisno o članku 20. Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2913/92, roba koja je na dan pristupanja u privremenom smještaju ili je stavljena u neko od carinskih postupanja i postupaka iz članka 4. točke 15. podtočke (b) i točke 16. podtočaka (b) do (h) navedene Uredbe u proširenoj Uniji, ili koja se prevozi nakon što je bila podvrgnuta izvoznim formalnostima unutar proširene Unije, oslobađa se carina i drugih carinskih mjera nakon što je deklarirana za puštanje u slobodni promet unutar proširene Unije pod uvjetom da se predoči jedno od sljedećeg:
|
|
2. |
Za potrebe izdavanja dokaza iz stavka 1. točke (b) u pogledu situacije na dan pristupanja te, osim toga, uzimajući u obzir odredbe članka 4. točke 7. Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2913/92, pojam „roba Zajednice” označava robu:
|
|
3. |
Za potrebe provjere dokaza iz stavka 1. točke (a) primjenjuju se odredbe o definiciji „proizvodâ s podrijetlom” i metodama administrativne suradnje iz SSP-a. Zahtjeve za naknadnu provjeru takvog dokaza prihvaćaju nadležna carinska tijela sadašnjih država članica i Hrvatske u razdoblju od tri godine od izdavanja ili sastavljanja dotičnog dokaza o podrijetlu te ih navedena tijela mogu podnijeti u razdoblju od tri godine od prihvaćanja dokaza o podrijetlu kao prilog deklaraciji za puštanje robe u slobodni promet. |
DOKAZ O POVLAŠTENOM PODRIJETLU (TRGOVINA S TREĆIM ZEMLJAMA, UKLJUČUJUĆI TURSKU, U OKVIRU PREFERENCIJALNIH SPORAZUMA O POLJOPRIVREDI, UGLJENU I PROIZVODIMA OD ČELIKA)
|
4. |
Ne dovodeći u pitanje primjenu bilo koje mjere koja proizlazi iz zajedničke trgovinske politike, dokaz o podrijetlu koji pravilno izdaju treće zemlje ili koji je sastavljen u okviru preferencijalnih sporazuma koje je Hrvatska sklopila s navedenim trećim zemljama prihvaća se u Hrvatskoj, pod uvjetom:
Ako je roba u Hrvatskoj deklarirana za puštanje u slobodni promet prije dana pristupanja, dokaz o podrijetlu naknadno izdan ili sastavljen na temelju preferencijalnih sporazuma koji su na snazi u Hrvatskoj na dan puštanja u slobodni promet također može biti prihvaćen u Hrvatskoj pod uvjetom da se takav dokaz o podrijetlu podnese carinskim tijelima u razdoblju od četiri mjeseca od dana pristupanja. |
|
5. |
Hrvatskoj se dopušta zadržavanje odobrenja kojima se u okviru sporazuma sklopljenih s trećim zemljama odobravao status „ovlaštenih izvoznika” pod uvjetom:
Navedena odobrenja, najkasnije godinu dana od dana pristupanja, Hrvatska zamjenjuje novim odobrenjima izdanima u skladu s uvjetima iz zakonodavstva Unije. |
|
6. |
Za potrebe provjere dokaza iz stavka 4. primjenjuju se odredbe o definiciji „proizvodâ s podrijetlom” i metodama administrativne suradnje odgovarajućih sporazuma ili aranžmana. Zahtjeve za naknadnu provjeru takvog dokaza prihvaćaju nadležna carinska tijela sadašnjih država članica i Hrvatske u razdoblju od tri godine od izdavanja ili sastavljanja dotičnog dokaza o podrijetlu te ih navedena tijela mogu podnijeti u razdoblju od tri godine od prihvaćanja dokaza o podrijetlu kao prilog deklaraciji za puštanje robe u slobodni promet. |
|
7. |
Ne dovodeći u pitanje primjenu bilo koje mjere koja proizlazi iz zajedničke trgovinske politike, dokaz o podrijetlu koji naknadno izdaju ili sastave treće zemlje u okviru preferencijalnih sporazuma ili aranžmana koje je Unija sklopila s navedenim trećim zemljama ili usvojila u odnosu na navedene treće zemlje prihvaća se u Hrvatskoj za puštanje u slobodni promet robe koja je na dan pristupanja u prijevozu ili u privremenom smještaju, u carinskom skladištu ili u slobodnoj zoni u jednoj od navedenih trećih zemalja ili u Hrvatskoj, pod uvjetom da u Hrvatskoj, u trenutku izdavanja prijevoznih isprava, za dotične proizvode nije bilo na snazi sporazuma o slobodnoj trgovini s trećom zemljom i pod uvjetom:
|
|
8. |
Za potrebe provjere dokazâ iz stavka 7. primjenjuju se odredbe o definiciji „proizvodâ s podrijetlom” i metodama administrativne suradnje odgovarajućih sporazuma ili aranžmana. |
DOKAZ O STATUSU NA TEMELJU ODREDABA O SLOBODNOM PROMETU ZA INDUSTRIJSKE PROIZVODE UNUTAR CARINSKE UNIJE EU-TURSKA
|
9. |
Dokaz o podrijetlu koji je pravilno izdala ili sastavila Turska ili Hrvatska u okviru preferencijalnih trgovinskih sporazuma koji se primjenjuju između njih i kojima se predviđa zabrana povrata ili izuzeće od plaćanja carina za dotičnu robu prihvaća se u dotičnim zemljama kao dokaz o statusu na temelju odredaba o slobodnom prometu za industrijske proizvode, utvrđenih u Odluci br. 1/95 Vijeća za pridruživanje EZ-Turska od 22. prosinca 1995. o provedbi završne faze Carinske unije (4) (dalje u tekstu: „Odluka br. 1/95”) pod uvjetom:
Ako je roba u Turskoj ili u Hrvatskoj deklarirana za puštanje u slobodni promet prije dana pristupanja, u okviru preferencijalnih trgovinskih sporazuma iz prvog podstavka, dokaz o podrijetlu naknadno izdan ili sastavljen na temelju navedenih sporazuma također može biti prihvaćen pod uvjetom da se podnese carinskim tijelima u razdoblju od četiri mjeseca od dana pristupanja. |
|
10. |
Za potrebe provjere dokaza iz stavka 9. primjenjuju se odredbe o definiciji „proizvodâ s podrijetlom” i metodama administrativne suradnje odgovarajućih preferencijalnih sporazuma. Zahtjeve za naknadnu provjeru takvog dokaza prihvaćaju nadležna carinska tijela sadašnjih država članica i Hrvatske u razdoblju od tri godine od izdavanja ili sastavljanja dotičnog dokaza o podrijetlu te ih navedena tijela mogu podnijeti u razdoblju od tri godine od prihvaćanja dokaza o podrijetlu kao prilog deklaraciji za puštanje robe u slobodni promet. |
|
11. |
Ne dovodeći u pitanje primjenu bilo koje mjere koja proizlazi iz zajedničke trgovinske politike, potvrda o kretanju robe A.TR izdana na temelju odredaba o slobodnom prometu za industrijske proizvode, utvrđenih u Odluci br. 1/95, prihvaća se u Hrvatskoj za puštanje u slobodni promet robe koja je na dan pristupanja u prijevozu unutar Unije ili Turske nakon obavljenih izvoznih formalnosti ili u privremenom smještaju ili u carinskom postupku iz članka 4. točke 16. podtočaka (b) do (h) Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2913/92, u Turskoj ili u Hrvatskoj, pod uvjetom:
|
|
12. |
Za potrebe provjere potvrda o kretanju robe A.TR iz stavka 11. primjenjuju se odredbe o izdavanju potvrda o kretanju robe A.TR i metodama administrativne suradnje iz Odluke br. 1/2006 Odbora za carinsku suradnju EZ-Turska od 26. srpnja 2006. o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Odluke br. 1/95 Vijeća za pridruživanje EZ-Turska (5). |
CARINSKI POSTUPCI
|
13. |
Privremeni smještaj i carinski postupci iz članka 4. točke 16. podtočaka (b) do (h) Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2913/92 koji su počeli prije pristupanja završavaju se ili se zaključuju pod uvjetima iz zakonodavstva Unije.
Ako završetak ili zaključenje postupka prouzroči nastanak carinskog duga, iznos uvozne carine koju je potrebno platiti je onaj iznos koji je na snazi u vrijeme nastanka carinskog duga u skladu sa Zajedničkom carinskom tarifom te se plaćeni iznos smatra vlastitim sredstvima Unije. |
|
14. |
Postupci koji uređuju carinsko skladištenje utvrđeni u člancima 84. do 90. i 98. do 113. Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2913/92 i u člancima 496. do 535. Uredbe Komisije (EEZ) br. 2454/93 primjenjuju se na Hrvatsku prema sljedećim posebnim odredbama:
|
|
15. |
Postupci koji uređuju unutarnju proizvodnju utvrđeni u člancima 84. do 90. i 114. do 129. Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2913/92 i u člancima 496. do 523. i 536. do 550. Uredbe Komisije (EEZ) br. 2454/93 primjenjuju se na Hrvatsku prema sljedećim posebnim odredbama:
|
|
16. |
Postupci koji uređuju privremeni uvoz utvrđeni u člancima 84. do 90. i 137. do 144. Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2913/92 i u člancima 496. do 523. i 553. do 584. Uredbe Komisije (EEZ) br. 2454/93 primjenjuju se na Hrvatsku prema sljedećim posebnim odredbama:
|
|
17. |
Postupci koji uređuju vanjsku proizvodnju utvrđeni u člancima 84. do 90. i 145. do 160. Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2913/92 i u člancima 496. do 523. i 585. do 592. Uredbe Komisije (EEZ) br. 2454/93 primjenjuju se na Hrvatsku prema sljedećim posebnim odredbama:
|
OSTALE ODREDBE
|
18. |
Odobrenja koja je Hrvatska izdala prije dana pristupanja za provedbu carinskih postupaka iz članka 4. točke 16. podtočaka (d), (e) i (g) ili za status ovlaštenih gospodarskih subjekata iz članka 5.a stavka 2. Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2913/92 vrijede do isteka njihove valjanosti ili godinu dana od dana pristupanja, ovisno o tome što je ranije. |
|
19. |
Postupci koji uređuju nastanak carinskog duga, knjiženje i naknadnu naplatu utvrđeni u člancima 201. do 232. Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2913/92 i u člancima 859. do 876.a Uredbe Komisije (EEZ) br. 2454/93 primjenjuju se na Hrvatsku prema sljedećim posebnim odredbama:
|
|
20. |
Postupci koji uređuju povrat i otpust carine utvrđeni u člancima 235. do 242. Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2913/92 i u člancima 877. do 912. Uredbe Komisije (EEZ) br. 2454/93 primjenjuju se na Hrvatsku prema sljedećim posebnim odredbama:
|
(1) SL L 83, 27.3.1999., str. 1.
(2) SL L 171, 23.6.2006., str. 35. i SL L 326M, 10.12.2010., str. 70.
(3) SL L 209, 11.8.2005., str. 1.
Dodatak PRILOGU IV.
Popis postojećih mjera potpore iz stavka 1. točke (b) mehanizma postojećih potpora predviđenog u odjeljku 2. („Politika tržišnog natjecanja”)
|
Napomena: |
Mjere potpore navedene u ovom Dodatku smatraju se postojećim potporama samo u svrhu primjene mehanizma postojećih potpora predviđenog u odjeljku 2. u mjeri u kojoj potpadaju pod područje primjene njegova stavka 1. |
|
Broj registracije |
Naslov (izvornik) |
Datum odobrenja od strane Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja |
Trajanje |
||
|
DČ |
Br. |
God. |
|||
|
HR |
1 |
2011. |
Zakon o slobodnim zonama (NN 44/96, 92/05, 85/08) |
17.6.2008. |
31.12.2016. |
|
HR |
3 |
2011. |
Zakon o Hrvatskoj radioteleviziji (NN 137/10) |
21.10.2010. |
neograničeno |
|
HR |
4 |
2011 |
Odluka o otvorenosti Zračne luke Osijek d.o.o. u razdoblju od 2009. do 2013. godine, od 20. veljače 2009. i 24. travnja 2009. |
25.5.2009. |
31.12.2013. |
|
HR |
5 |
2011. |
Program financiranja nakladništva od 2011. do 2013. |
10.2.2011. |
31.12.2013. |
|
HR |
6 |
2011 |
Naknadno odobrenje državnih potpora poduzetniku Rockwool Adriatic d.o.o. |
30.12.2010. |
31.12.2015. |
|
HR |
9 |
2011 |
Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 46/07) |
1.2.2007. |
31.12.2014. |
|
HR |
10 |
2011. |
Odluka o obvezi otvorenosti Zračne luke Rijeka d.o.o. za javni zračni promet u razdoblju od 2010. do 2014., od 25. siječnja 2010. i 3. studenoga 2010. |
10.3.2011. |
31.12.2014. |
PRILOG V.
Popis iz članka 18. Akta o pristupanju: prijelazne mjere
1. SLOBODNO KRETANJE ROBE
32001 L 0083: Direktiva 2001/83/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 6. studenoga 2001. o zakoniku Zajednice koji se odnosi na lijekove za ljudsku uporabu (SL L 311, 28.11.2001., str. 67.).
Odstupajući od zahtjeva kakvoće, sigurnosti primjene i djelotvornosti utvrđenih u Direktivi 2001/83/EZ, odobrenja za stavljanje u promet lijekova koji ne podliježu članku 3. stavku 1. Uredbe (EZ) br. 726/2004 Europskoga parlamenta i Vijeća od 31. ožujka 2004. o utvrđivanju postupaka Zajednice za odobravanje i nadzor nad lijekovima za ljudsku i veterinarsku uporabu i o osnivanju Europske agencije za lijekove (1) i koji su na popisu (u Dodatku ovom Prilogu, koji je dostavila Hrvatska), koja su dana u skladu s hrvatskim zakonodavstvom prije dana pristupanja, ostaju važeća sve do njihove obnove u skladu s pravnom stečevinom Unije ili do isteka četiri godine od dana pristupanja, ovisno o tome što je ranije.
Odobrenja za stavljanje u promet obuhvaćena ovim odstupanjem ne mogu koristiti pogodnosti međusobnog priznavanja u državama članicama sve dok ti lijekovi ne budu odobreni u skladu s Direktivom 2001/83/EZ.
Nacionalna odobrenja za stavljanje u promet dana u skladu s nacionalnim zakonodavstvom prije pristupanja, koja nisu obuhvaćena ovim odstupanjem, te sva nova odobrenja za stavljanje u promet moraju od dana pristupanja biti u skladu s Direktivom 2001/83/EZ.
2. SLOBODNO KRETANJE OSOBA
Ugovor o funkcioniranju Europske unije
31996 L 0071: Direktiva 96/71/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 1996. o upućivanju radnika u okviru pružanja usluga (SL L 18, 21.1.1997., str. 1.).
32004 L 0038: Direktiva 2004/38/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o pravu građana Unije i članova njihovih obitelji na slobodu kretanja i boravka na državnom području država članica, o izmjeni Uredbe (EEZ) br. 1612/68 i stavljanju izvan snage direktiva 64/221/EEZ, 68/360/EEZ, 72/194/EEZ, 73/148/EEZ, 75/34/EEZ, 75/35/EEZ, 90/364/EEZ, 90/365/EEZ i 93/96/EEZ (SL L 158, 30.4.2004., str. 77.).
32011 R 0492: Uredba (EU) br. 492/2011 Europskoga parlamenta i Vijeća od 5. travnja 2011. o slobodi kretanja radnika unutar Unije (SL L 141, 27.5.2011., str. 1.).
|
1. |
Članak 45. i članak 56. prvi stavak UFEU-a, kad je riječ o slobodi kretanja radnika i slobodi pružanja usluga koja uključuje privremeno kretanje radnika kako je određeno u članku 1. Direktive 96/71/EZ, između Hrvatske s jedne strane i svake od sadašnjih država članica s druge strane u cijelosti se primjenjuju samo podložno prijelaznim odredbama utvrđenima u stavcima 2. do 13. |
|
2. |
Odstupajući od članaka 1. do 6. Uredbe (EU) br. 492/2011, do kraja razdoblja od dvije godine od dana pristupanja sadašnje države članice primjenjuju nacionalne mjere ili mjere koje proizlaze iz dvostranih sporazuma, koje uređuju pristup hrvatskih državljana njihovim tržištima rada. Sadašnje države članice mogu nastaviti primjenjivati te mjere do kraja razdoblja od pet godina od dana pristupanja.
Hrvatski državljani koji na dan pristupanja zakonito rade u sadašnjoj državi članici i kojima je odobren pristup tržištu rada te države članice u neprekinutom razdoblju od 12 mjeseci ili dulje uživaju pristup tržištu rada te države članice, ali ne i tržištima rada ostalih država članica koje primjenjuju nacionalne mjere. Hrvatski državljani kojima je nakon pristupanja odobren pristup tržištu rada sadašnje države članice u neprekinutom razdoblju od 12 mjeseci ili dulje također uživaju ista prava. Hrvatski državljani iz drugog i trećeg podstavka prestaju uživati prava iz tih podstavaka ako dobrovoljno napuste tržište rada dotične sadašnje države članice. Hrvatski državljani koji na dan pristupanja ili tijekom razdoblja primjene nacionalnih mjera zakonito rade u sadašnjoj državi članici i kojima je odobren pristup tržištu rada te države članice u razdoblju kraćem od 12 mjeseci ne uživaju prava iz drugog i trećeg podstavka. |
|
3. |
Prije kraja razdoblja od dvije godine od dana pristupanja Vijeće na temelju izvješća Komisije preispituje djelovanje prijelaznih odredaba utvrđenih u stavku 2.
Po završetku tog preispitivanja, a najkasnije na kraju razdoblja od dvije godine od dana pristupanja, sadašnje države članice obavješćuju Komisiju o tome nastavljaju li primjenjivati nacionalne mjere ili mjere koje proizlaze iz dvostranih sporazuma ili od tog trenutka primjenjuju članke 1. do 6. Uredbe (EU) br. 492/2011. U nedostatku takve obavijesti primjenjuju se članci 1. do 6. Uredbe (EU) br. 492/2011. |
|
4. |
Na zahtjev Hrvatske može se provesti još jedno preispitivanje. Primjenjuje se postupak iz stavka 3. koji se mora dovršiti u roku od šest mjeseci od zaprimanja zahtjeva Hrvatske. |
|
5. |
Država članica koja zadrži nacionalne mjere ili mjere koje proizlaze iz dvostranih sporazuma na kraju razdoblja od pet godina iz stavka 2. može, u slučaju ozbiljnih poremećaja na vlastitom tržištu rada ili prijetnje od takvih poremećaja, nakon što obavijesti Komisiju, nastaviti primjenjivati te mjere do kraja razdoblja od sedam godina od dana pristupanja. U nedostatku takve obavijesti primjenjuju se članci 1. do 6. Uredbe (EU) br. 492/2011. |
|
6. |
Tijekom razdoblja od sedam godina od dana pristupanja, one države članice u kojima se, na temelju stavaka 3., 4. ili 5., na hrvatske državljane primjenjuju članci 1. do 6. Uredbe (EU) br. 492/2011, a koje državljanima Hrvatske izdaju radne dozvole za potrebe praćenja stanja tijekom tog razdoblja, čine to automatski. |
|
7. |
One države članice u kojima se, na temelju stavaka 3., 4. ili 5., na hrvatske državljane primjenjuju članci 1. do 6. Uredbe (EU) br. 492/2011 mogu primijeniti postupke određene u drugom i trećem podstavku ovog stavka sve do isteka razdoblja od sedam godina od dana pristupanja.
Ako država članica iz prvog podstavka pretrpi ili predvidi poremećaje na svojem tržištu rada koji bi mogli ozbiljno ugroziti životni standard ili razinu zaposlenosti u određenoj regiji ili zanimanju, ta država članica o tome obavješćuje Komisiju i ostale države članice te im dostavlja sve relevantne pojedinosti. Na temelju tih podataka država članica može od Komisije zatražiti da izjavi da se primjena članaka 1. do 6. Uredbe (EU) br. 492/2011 u cijelosti ili djelomice suspendira s ciljem normalizacije stanja u toj regiji ili zanimanju. Komisija donosi odluku o suspenziji te o njezinu trajanju i opsegu najkasnije dva tjedna od zaprimanja takvog zahtjeva i o svojoj odluci obavješćuje Vijeće. Svaka država članica može, u roku od dva tjedna od odluke Komisije, od Vijeća zatražiti poništenje ili izmjenu te odluke. Vijeće kvalificiranom većinom odlučuje o takvom zahtjevu u roku od dva tjedna. U hitnim i izvanrednim slučajevima država članica iz prvog podstavka može suspendirati primjenu članaka 1. do 6. Uredbe (EU) br. 492/2011, nakon čega Komisiji upućuje obrazloženu naknadnu obavijest. |
|
8. |
Sve dok je primjena članaka 1. do 6. Uredbe (EU) br. 492/2011 suspendirana na temelju gornjih stavaka 2. do 5. i stavka 7., članak 23. Direktive 2004/38/EZ se, kad je riječ o pravu članova obitelji radnika da zasnuju radni odnos, u Hrvatskoj primjenjuje u pogledu državljana sadašnjih država članica, a u sadašnjim državama članicama u pogledu hrvatskih državljana pod sljedećim uvjetima:
Ove odredbe ne dovode u pitanje povoljnije mjere, bilo da su nacionalne mjere ili mjere koje proizlaze iz dvostranih sporazuma. |
|
9. |
U mjeri u kojoj se odredbe Direktive 2004/38/EZ, kojima se preuzimaju odredbe Direktive Vijeća 68/360/EEZ od 15. listopada 1968. o ukidanju ograničenja kretanja i boravišta unutar Zajednice za radnike država članica i njihove obitelji (2), ne mogu primjenjivati odvojeno od odredaba Uredbe (EU) br. 492/2011 čija se primjena odgađa na temelju stavaka 2. do 5. te stavaka 7. i 8., Hrvatska i sadašnje države članice mogu odstupiti od tih odredaba u mjeri u kojoj je to potrebno za primjenu stavaka 2. do 5. te stavaka 7. i 8. |
|
10. |
Sve dok sadašnje države članice primjenjuju nacionalne mjere ili mjere koje proizlaze iz dvostranih sporazuma u skladu s gore utvrđenim prijelaznim odredbama, Hrvatska može zadržati na snazi istovrsne mjere u odnosu na državljane dotične države članice ili dotičnih država članica. |
|
11. |
Svaka sadašnja država članica koja primjenjuje nacionalne mjere u skladu sa stavcima 2. do 5. i stavcima 7. do 9., može, sukladno svojem nacionalnom pravu, uvesti veću slobodu kretanja od one koja je postojala na dan pristupanja, uključujući i potpuni pristup tržištu rada. Od treće godine od dana pristupanja svaka sadašnja država članica koja primjenjuje nacionalne mjere može u bilo kojem trenutku odlučiti da umjesto njih primjenjuje članke 1. do 6. Uredbe (EU) br. 492/2011. Komisiju se obavješćuje o svakoj takvoj odluci. |
|
12. |
U svrhu rješavanja ozbiljnih poremećaja ili prijetnje od ozbiljnih poremećaja u određenim osjetljivim uslužnim sektorima na tržištima rada Njemačke i Austrije, koji bi se u određenim regijama mogli pojaviti kao posljedica transnacionalnog pružanja usluga, kako je određeno u članku 1. Direktive 96/71/EZ, a sve dok one, u skladu s gore utvrđenim prijelaznim odredbama, primjenjuju nacionalne mjere ili mjere koje proizlaze iz dvostranih sporazuma o slobodnom kretanju hrvatskih radnika, Njemačka i Austrija mogu, nakon što obavijeste Komisiju, odstupiti od članka 56. prvog stavka UFEU-a kako bi, u kontekstu pružanja usluga od strane trgovačkih društava osnovanih u Hrvatskoj, ograničile privremeno kretanje radnika čije pravo na zasnivanje radnog odnosa u Njemačkoj i Austriji podliježe nacionalnim mjerama.
Popis uslužnih sektora koji se mogu obuhvatiti ovim odstupanjem je kako slijedi:
U mjeri u kojoj Njemačka ili Austrija odstupe od članka 56. prvog stavka UFEU-a, u skladu s prvim i drugim podstavkom ovog stavka, Hrvatska može, nakon što obavijesti Komisiju, poduzeti istovrsne mjere. Učinak primjene ovog stavka ne smije imati za posljedicu restriktivnije uvjete za privremeno kretanje radnika u kontekstu transnacionalnog pružanja usluga između Njemačke ili Austrije i Hrvatske od uvjeta koji su na snazi na dan potpisivanja Ugovora o pristupanju. |
|
13. |
Učinak primjene stavaka 2. do 5. i stavaka 7. do 11. ne smije imati za posljedicu restriktivnije uvjete za pristup hrvatskih državljana tržištima rada sadašnjih država članica od uvjeta koji su na snazi na dan potpisivanja Ugovora o pristupanju.
Neovisno o primjeni odredaba utvrđenih u stavcima 1. do 12., sadašnje države članice, kad je riječ o pristupu svojim tržištima rada tijekom bilo kojeg razdoblja u kojem se primjenjuju nacionalne mjere ili mjere koje proizlaze iz dvostranih sporazuma, daju prednost radnicima koji su državljani država članica pred radnicima koji su državljani trećih zemalja. Prema hrvatskim radnicima migrantima i njihovim obiteljima koji zakonito borave i rade u nekoj drugoj državi članici, odnosno prema radnicima migrantima iz drugih država članica i njihovim obiteljima koji zakonito borave i rade u Hrvatskoj, ne smije se postupati restriktivnije nego prema radnicima migrantima iz trećih zemalja i njihovim obiteljima koji borave i rade u toj državi članici, odnosno u Hrvatskoj. Nadalje, u primjeni načela povlaštenosti Unije radnici migranti iz trećih zemalja koji borave i rade u Hrvatskoj ne smiju imati povoljniji tretman od državljana Hrvatske. |
3. SLOBODNO KRETANJE KAPITALA
Ugovor o Europskoj uniji i Ugovor o funkcioniranju Europske unije
Neovisno o obvezama iz ugovorâ na kojima se temelji Europska unija, Hrvatska može tijekom sedam godina od dana pristupanja zadržati na snazi ograničenja utvrđena u njezinu Zakonu o poljoprivrednom zemljištu (NN 152/08), koja su na snazi na dan potpisivanja Ugovora o pristupanju, a odnose se na stjecanje vlasništva poljoprivrednog zemljišta od strane državljana druge države članice, od strane državljana država stranaka Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru (SEGP) i od strane pravnih osoba osnovanih u skladu s pravom druge države članice ili države stranke SEGP-a. Međutim, državljanin države članice ili pravna osoba osnovana u skladu s pravom druge države članice ni u kojem slučaju ne smije imati nepovoljniji tretman prilikom stjecanja vlasništva poljoprivrednog zemljišta od tretmana koji ima na dan potpisivanja Ugovora o pristupanju niti smije imati restriktivniji tretman od državljanina ili pravne osobe neke treće države.
Na samozaposlene poljoprivrednike, koji su državljani druge države članice i koji se žele poslovno nastaniti i boraviti u Hrvatskoj, ne primjenjuju se odredbe prvog stavka niti bilo koja druga pravila i postupci osim onih koji se primjenjuju na državljane Hrvatske.
Opće preispitivanje ove prijelazne mjere provodi se do kraja treće godine od dana pristupanja. U tu svrhu Komisija Vijeću podnosi izvješće. Vijeće može, odlučujući jednoglasno na prijedlog Komisije, skratiti ili prekinuti prijelazno razdoblje navedeno u prvom stavku.
Ako postoji dovoljno dokaza da bi nakon isteka prijelaznog razdoblja postojali ozbiljni poremećaji ili opasnost od ozbiljnih poremećaja na tržištu poljoprivrednim zemljištem u Hrvatskoj, Komisija na zahtjev Hrvatske odlučuje o produljenju prijelaznog razdoblja za tri godine. Produljenje može biti ograničeno na odabrana, posebno pogođena zemljopisna područja.
4. POLJOPRIVREDA
I. PRIJELAZNE MJERE ZA HRVATSKU
|
1. |
32001 L 0113: Direktiva Vijeća 2001/113/EZ od 20. prosinca 2001. o voćnim džemovima, želeima, marmeladama i zaslađenom kesten pireu namijenjenima za prehranu ljudi (SL L 10, 12.1.2002., str. 67.).
Odstupajući od obveze utvrđene u članku 8., odobrava se stavljanje na hrvatsko tržište proizvoda označenih nazivima „domaća marmelada” i „ekstra domaća marmelada” do isteka zaliha koje postoje na dan pristupanja. |
|
2. |
32006 R 0510: Uredba Vijeća (EZ) br. 510/2006 od 20. ožujka 2006. o zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla i oznaka izvornosti poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda (SL L 93, 31.3.2006., str. 12. i SL L 335M, 13.12.2008., str. 213.).
|
|
3. |
32007 R 1234: Uredba Vijeća (EZ) br. 1234/2007 od 22. listopada 2007. o uspostavljanju zajedničkog uređenja tržišta poljoprivrednih proizvoda i o posebnim odredbama za određene poljoprivredne proizvode (Jedinstvena uredba o ZUT-u) (SL L 299, 16.11.2007., str. 1.).
|
|
4. |
32009 R 0073: Uredba Vijeća (EZ) br. 73/2009 od 19. siječnja 2009. o utvrđivanju zajedničkih pravila za programe izravne potpore za poljoprivrednike u okviru zajedničke poljoprivredne politike i utvrđivanju određenih programa potpore za poljoprivrednike, o izmjeni uredaba (EZ) br. 1290/2005, (EZ) br. 247/2006, (EZ) br. 378/2007 i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1782/2003 (SL L 30, 31.1.2009., str. 16.).
|
II. PRIJELAZNA CARINSKA KVOTA ZA SIROVI ŠEĆER OD ŠEĆERNE TRSKE ZA RAFINIRANJE
U razdoblju do tri tržišne godine od pristupanja Hrvatskoj se odobrava godišnja autonomna erga omnes uvozna kvota od 40 000 tona sirovog šećera od šećerne trske za rafiniranje po uvoznoj carini od 98,00 EUR po toni. Ako pregovori s ostalim članicama Svjetske trgovinske organizacije prema članku XXIV.6 Općeg sporazuma o carinama i trgovini o kompenzacijskom usklađenju nakon pristupanja Hrvatske rezultiraju otvaranjem kompenzacijskih kvota za šećer prije isteka prijelaznog razdoblja, kvota od 40 000 tona dodijeljena Hrvatskoj se ukida, u cijelosti ili djelomično, u trenutku otvaranja kompenzacijskih kvota za šećer. Komisija usvaja potrebne provedbene mjere u skladu s postupkom iz članka 195. stavka 2. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1234/2007 u vezi s člankom 13. stavkom 1. točkom (b) Uredbe Europskoga parlamenta i Vijeća (EU) br. 182/2011.
III. PRIVREMENE MJERE ZA IZRAVNA PLAĆANJA ZA HRVATSKU
Povrat izravnih plaćanja dodijeljenih poljoprivrednicima za 2013. godinu uvjetovan je primjenom od strane Hrvatske, prije pristupanja, pravila jednakih pravilima utvrđenima za takva izravna plaćanja u Uredbi Vijeća (EZ) br. 73/2009 te u Uredbi Komisije (EZ) br. 1120/2009 od 29. listopada 2009. o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu programa jedinstvenih plaćanja predviđenog u glavi III. Uredbe Vijeća (EZ) br. 73/2009 o utvrđivanju zajedničkih pravila za programe izravne potpore za poljoprivrednike u okviru zajedničke poljoprivredne politike i utvrđivanju određenih programa potpore za poljoprivrednike (3), Uredbi Komisije (EZ) br. 1121/2009 od 29. listopada 2009. o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 73/2009 u pogledu programa potpore za poljoprivrednike predviđenih u glavama IV. i V. navedene Uredbe (4) i Uredbi Komisije (EZ) br. 1122/2009 od 30. studenoga 2009. o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 73/2009 u pogledu višestruke sukladnosti, modulacije i integriranog administrativnog i kontrolnog sustava, u okviru programa izravne potpore za poljoprivrednike predviđenih u navedenoj Uredbi, kao i za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 1234/2007 u pogledu višestruke sukladnosti u okviru programa potpore predviđenog za sektor vina (5).
5. SIGURNOST HRANE, VETERINARSTVO I FITOSANITARNA POLITIKA
I. KOKOŠI NESILICE
31999 L 0074: Direktiva Vijeća 1999/74/EZ od 19. srpnja 1999. o utvrđivanju minimalnih standarda za zaštitu kokoši nesilica (SL L 203, 3.8.1999., str. 53.).
Odstupajući od članka 6. Direktive Vijeća 1999/74/EZ, u odnosu na Hrvatsku, kokoši nesilice koje su u fazi proizvodnje na dan pristupanja mogu se zadržati u kavezima koji nisu u skladu sa strukturnim zahtjevima utvrđenima u tom članku. Hrvatska osigurava da upotreba takvih kaveza prestane najkasnije 12 mjeseci nakon pristupanja.
Jaja iz takvih neobogaćenih kaveza stavljaju se samo na nacionalno tržište Hrvatske. Takva jaja i njihova pakiranja moraju biti jasno obilježena posebnom oznakom kojom se omogućuje potrebna kontrola. Jasan opis te posebne oznake dostavlja se Komisiji najkasnije godinu dana prije dana pristupanja.
II. OBJEKTI (MESO, MLIJEKO, RIBA I NUSPROIZVODI ŽIVOTINJSKOG PODRIJETLA)
32004 R 0852: Uredba (EZ) br. 852/2004 Europskoga parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o higijeni hrane (SL L 139, 30.4.2004., str. 1.).
32004 R 0853: Uredba (EZ) br. 853/2004 Europskoga parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o utvrđivanju posebnih pravila higijene hrane životinjskog podrijetla (SL L 139, 30.4.2004., str. 55.).
32009 R 1069: Uredba (EZ) br. 1069/2009 Europskoga parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o utvrđivanju zdravstvenih pravila u vezi s nusproizvodima životinjskog podrijetla i od njih dobivenim proizvodima koji nisu namijenjeni za prehranu ljudi i o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1774/2002 (Uredba o nusproizvodima životinjskog podrijetla) (SL L 300, 14.11.2009., str. 1.).
|
1. |
Strukturni zahtjevi utvrđeni u:
ne primjenjuju se na određene objekte u sektorima mesa, mlijeka, ribe i nusproizvoda životinjskog podrijetla u Hrvatskoj do 31. prosinca 2015. pod niže utvrđenim uvjetima. |
|
2. |
Sve dok objekti iz stavka 1. koriste mogućnost iz tog stavka, proizvodi podrijetlom iz tih objekata smiju se stavljati samo na nacionalno tržište Hrvatske ili na tržišta trećih zemalja u skladu s mjerodavnim zakonodavstvom Unije ili se upotrebljavati za daljnju preradu u objektima u Hrvatskoj također obuhvaćenim stavkom 1., bez obzira na dan stavljanja na tržište. |
|
3. |
Hrana iz objekata iz stavka 1. mora imati na sebi posebnu zdravstvenu ili identifikacijsku oznaku različitu od one propisane u članku 5. Uredbe (EZ) br. 853/2004. Jasan opis posebne zdravstvene ili identifikacijske oznake dostavlja se Komisiji najkasnije godinu dana prije dana pristupanja. |
|
4. |
Stavci 2. i 3. također se primjenjuju na sve proizvode podrijetlom iz objekata odobrenih za obavljanje više djelatnosti poslovanja s mesom, mlijekom ili proizvodima ribarstva, kada dio objekta podliježe stavku 1. |
|
5. |
Hrvatska stalno prati provedbu nacionalnog programa za unapređenje objekata i dostavlja Komisiji godišnji plan napretka s tim u vezi. Hrvatska osigurava da je individualni plan unapređenja za svaki od tih objekata, zajedno s rokovima za otklanjanje strukturnih nesukladnosti, razrađen i dostupan Komisiji na zahtjev. |
|
6. |
Pravodobno prije pristupanja Komisija izrađuje popis objekata iz stavka 1. Taj se popis javno objavljuje i sadržava naziv i adresu svakog objekta. |
|
7. |
Hrvatska osigurava da svaki objekt koji u trenutku pristupanja nije u potpunosti usklađen s pravnom stečevinom Unije o sigurnosti hrane prestane s poslovanjem, osim ako je obuhvaćen odredbama ove prijelazne mjere. |
|
8. |
Provedbena pravila kojima se osigurava neometano funkcioniranje prijelaznog režima u odnosu na uredbe (EZ) br. 852/2004 i br. 853/2004 mogu se donijeti u skladu s člankom 12. drugim stavkom, odnosno člankom 9. drugim stavkom ovih uredaba. |
|
9. |
Provedbena pravila kojima se osigurava neometano funkcioniranje prijelaznog režima u odnosu na Uredbu (EZ) br. 1069/2009 mogu se donijeti u skladu s njezinim člankom 52. stavkom 4. |
III. STAVLJANJE SJEMENA NA TRŽIŠTE
32002 L 0053: Direktiva Vijeća 2002/53/EZ od 13. lipnja 2002. o zajedničkoj sortnoj listi poljoprivrednih biljnih vrsta (SL L 193, 20.7.2002., str. 1.).
32002 L 0055: Direktiva Vijeća 2002/55/EZ od 13. lipnja 2002. o stavljanju na tržište sjemena povrća (SL L 193, 20.7.2002., str. 33.).
Hrvatska može do 31. prosinca 2014. odgoditi primjenu članka 4. stavka 1. Direktive 2002/53/EZ i članka 4. stavka 1. Direktive 2002/55/EZ u vezi sa stavljanjem na tržište na svojem državnom području sjemena sorata, navedenih u njezinim nacionalnim sortnim listama poljoprivrednih biljnih vrsta i povrća, koje nisu službeno priznate u skladu s tim direktivama. Tijekom tog razdoblja takvo se sjeme ne smije stavljati na tržište na državnom području ostalih država članica.
IV. NEUM
31997 L 0078: Direktiva Vijeća 97/78/EZ od 18. prosinca 1997. o utvrđivanju načela kojima se uređuje organizacija veterinarskih pregleda proizvoda koji ulaze u Zajednicu iz trećih zemalja (SL L 24, 30.1.1998., str. 9.).
Članak 1. zamjenjuje se sljedećim:
„Članak 1.
1. Veterinarske preglede proizvoda iz trećih zemalja koji se unose na jedno od državnih područja navedenih u Prilogu I. države članice provode u skladu s ovom Direktivom i Uredbom (EZ) br. 882/2004 Europskoga parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o službenim kontrolama koje se obavljaju radi osiguravanja provjere usklađenosti sa zakonodavstvom o hrani i hrani za životinje, te pravilima o zdravlju životinja i dobrobiti životinja (*3).
2. Odstupajući od stavka 1., pošiljke proizvoda koje dolaze s državnog područja Hrvatske te se provoze kroz državno područje Bosne i Hercegovine kod Neuma (‚neumski koridor’) prije ponovnog ulaska na državno područje Hrvatske preko ulaznih točaka Klek ili Zaton Doli mogu se izuzeti od veterinarskih pregleda pod uvjetom da su ispunjeni sljedeći zahtjevi:
|
(a) |
Hrvatska na dan ili prije dana pristupanja ima uspostavljene ulazne točke sjeverno i južno od neumskog koridora koje su opremljene, popunjene osobljem i spremne osigurati ispunjavanje zahtjeva ovog stavka. |
|
(b) |
Hrvatska osigurava:
|
|
(c) |
Hrvatska osigurava da se pošiljkama ne dopusti ponovni ulazak na državno područje Hrvatske ako je:
|
|
(d) |
Hrvatska redovito i prema potrebi obavješćuje Komisiju o svakom neispunjavanju zahtjevâ iz točke (b) i o mjerama poduzetima sukladno točki (c). |
|
(e) |
Po potrebi odluka o suspenziji ili povlačenju odstupanja od stavka 1. donosi se u skladu s postupkom utvrđenim u članku 29. |
|
(f) |
Po potrebi detaljna pravila za primjenu ovog stavka mogu se donijeti u skladu s postupkom utvrđenim u članku 29. |
6. RIBARSTVO
32006 R 1967: Uredba Vijeća (EZ) br. 1967/2006 od 21. prosinca 2006. o mjerama upravljanja za održivo iskorištavanje ribolovnih resursa u Sredozemnom moru, o izmjeni Uredbe (EEZ) br. 2847/93 i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1626/94 (SL L 409, 30.12.2006., str. 11. Ispravljena verzija u SL L 36. 8.2.2007., str. 6.).
|
(a) |
Odstupajući od članka 13. stavaka 1. i 2., na dubinama manjim od 50 metara plovilima koja su registrirana i djeluju samo na području zapadne Istre privremeno se odobrava, do 30. lipnja 2014., korištenje pridnenih povlačnih mreža koća na udaljenosti od najmanje 1,5 nautičkih milja od obale. Ovo se odstupanje primjenjuje na području označenom kao zapadna Istra, a koje je određeno od točke sa zemljopisnim koordinatama φ=44.52135 i λ=14.29244 s crtom povučenom prema sjeveru i crtom povučenom prema zapadu. Za plovila manja od 15 metara preko svega, na dubinama većim od 50 metara Hrvatskoj se privremeno odobrava, do 30. lipnja 2014., korištenje pridnenih povlačnih mreža koća na udaljenosti od najmanje 1 nautičke milje od obale uz zadržavanje svih drugih prostornih i vremenskih ograničenja koja se primjenjuju na dan pristupanja. |
|
(b) |
Odstupajući od članka 17. stavka 1., ograničenom broju plovila koja su obuhvaćena specifičnom kategorijom negospodarskog ribolova „mali ribolov za osobne potrebe”, koji ne prelazi 2 000 plovila, odobrava se, do 31. prosinca 2014., korištenje jednostrukih mreža stajaćica ukupne duljine do najviše 200 metara, pod uvjetom nastavka primjene svih drugih ograničenja koja su na snazi na dan pristupanja. Hrvatska podnosi Komisiji, najkasnije na dan pristupanja, popis plovila obuhvaćenih ovim prijelaznim razdobljem, uključujući njihove karakteristike i kapacitet izražene u GT i kW. |
7. PROMETNA POLITIKA
|
1. |
31992 R 3577: Uredba Vijeća (EEZ) br. 3577/92 od 7. prosinca 1992. o primjeni načela slobode pružanja usluga u pomorskom prijevozu unutar država članica (pomorska kabotaža) (SL L 364, 12.12.1992., str. 7.).
U članku 6. dodaju se sljedeći stavci: „4. Odstupajući od članka 4. stavka 1. drugog podstavka, ugovori o koncesiji za obavljanje javnog prijevoza u linijskom obalnom pomorskom prometu sklopljeni prije dana pristupanja Hrvatske mogu ostati na snazi do 31. prosinca 2016. 5. Odstupajući od članka 1. stavka 1., do 31. prosinca 2014. usluge prijevoza u kružnim putovanjima između hrvatskih luka, koje se obavljaju brodovima do 650 bruto tona, rezervirane su za brodove koji su upisani u hrvatski upisnik brodova i koji viju hrvatsku zastavu, kojima upravljaju brodarska poduzeća osnovana u skladu s hrvatskim pravom te čije se glavno sjedište nalazi i stvarna kontrola provodi u Hrvatskoj. 6. Odstupajući od članka 1. stavka 1. te u prijelaznom razdoblju do 31. prosinca 2014., Komisija na obrazloženi zahtjev države članice može odlučiti, u roku od 30 radnih dana od primitka takvog zahtjeva, da brodovi koji imaju korist od odstupanja utvrđenog u stavku 5. ovog članka ne smiju obavljati kružna putovanja između luka određenih područja države članice, osim Hrvatske, kad se dokaže da obavljanje tih usluga ozbiljno remeti ili prijeti da će ozbiljno poremetiti unutarnje tržište prijevoza u tim područjima. Ako do isteka razdoblja od 30 radnih dana Komisija ne donese odluku, dotična država članica ovlaštena je primijeniti zaštitne mjere sve dok Komisija ne donese odluku. U hitnom slučaju, država članica može jednostrano usvojiti odgovarajuće privremene mjere koje mogu ostati na snazi najdulje tri mjeseca. Ta država članica o tome obavješćuje Komisiju bez odgađanja. Te mjere Komisija može staviti izvan snage ili potvrditi dok ne donese svoju konačnu odluku. O tome se obavješćuju države članice.” |
|
2. |
32009 R 1072: Uredba (EZ) br. 1072/2009 Europskoga parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o zajedničkim pravilima za pristup tržištu međunarodnog cestovnog prijevoza tereta (preinačena) (SL L 300, 14.11.2009., str. 72.).
Odstupajući od članka 8. Uredbe (EZ) br. 1072/2009, primjenjuje se sljedeće:
Države članice koje primjenjuju prijelaznu mjeru iz prve i druge alineje prvog stavka mogu postupno razmjenjivati dozvole za kabotažu na temelju dvostranih sporazuma s Hrvatskom. Prijelazni aranžmani iz prvog i drugog stavka ne smiju ni u jednoj državi članici dovesti do restriktivnijeg pristupa kabotaži za hrvatske prijevoznike od pristupa kabotaži koji postoji u vrijeme potpisivanja Ugovora o pristupanju. |
8. POREZI
|
1. |
31992 L 0079: Direktiva Vijeća 92/79/EEZ od 19. listopada 1992. o usklađivanju poreza na cigarete (SL L 316, 31.10.1992., str. 8.).
U članku 2. stavku 2. dodaje se sljedeći podstavak: „Hrvatskoj se odobrava prijelazno razdoblje do 31. prosinca 2017. za ispunjenje zahtjeva utvrđenih u prvom i drugom podstavku. Međutim, od 1. siječnja 2014. trošarina ne smije biti niža od 77 EUR za 1 000 cigareta neovisno o ponderiranoj prosječnoj maloprodajnoj cijeni.” |
|
2. |
32006 L 0112: Direktiva Vijeća 2006/112/EZ od 28. studenoga 2006. o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost (SL L 347, 11.12.2006., str. 1.).
|
9. SLOBODA, SIGURNOST I PRAVDA
32006 R 0562: Uredba (EZ) br. 562/2006 Europskoga parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2006. o Zakoniku Zajednice o pravilima kojima se uređuje kretanje osoba preko granica (Zakonik o schengenskim granicama) (SL L 105, 13.4.2006., str. 1.).
Umeće se sljedeći članak:
„Članak 19.a
Odstupajući od odredaba ove Uredbe u pogledu uspostave graničnih prijelaza te do stupanja na snagu odluke Vijeća o punoj primjeni odredaba schengenske pravne stečevine u Hrvatskoj u skladu s člankom 4. stavkom 2. Akta o pristupanju ili do izmjena ove Uredbe koje će uključivati odredbe o graničnoj kontroli na zajedničkim graničnim prijelazima, ovisno o tome što je ranije, Hrvatska može zadržati zajedničke granične prijelaze na svojoj granici s Bosnom i Hercegovinom. Na tim zajedničkim graničnim prijelazima granična policija jedne strane obavlja kontrole ulaska i izlaska na državnom području druge strane. Sve kontrole ulazaka i izlazaka od strane hrvatske granične policije obavljaju se u skladu s pravnom stečevinom Unije, uključujući obveze država članica u pogledu međunarodne zaštite i načela zabrane vraćanja (non-refoulement). Odgovarajući dvostrani sporazumi kojima se utvrđuju predmetni zajednički granični prijelazi se, ako je to potrebno, mijenjaju u tu svrhu.”
10. OKOLIŠ
I. HORIZONTALNO ZAKONODAVSTVO
|
1. |
32003 L 0087: Direktiva 2003/87/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 13. listopada 2003. o uspostavljanju sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Zajednice i o izmjeni Direktive Vijeća 96/61/EZ (SL L 275, 25.10.2003., str. 32.).
|
|
2. |
32010 R 0920: Uredba Komisije (EU) br. 920/2010 od 7. listopada 2010. o standardiziranom i zaštićenom sustavu registara u skladu s Direktivom 2003/87/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća i Odlukom br. 280/2004/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća (SL L 270, 14.10.2010., str. 1.).
Članci 16., 29., 41., 46. i 54. i Prilog VIII., u vezi sa zrakoplovnim djelatnostima, u Hrvatskoj se primjenjuju od 1. siječnja 2014. |
II. KAKVOĆA ZRAKA
32008 L 0050: Direktiva 2008/50/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2008. o kakvoći okolnog zraka i čišćem zraku za Europu (SL L 152, 11.6.2008., str. 1.).
|
(a) |
Odstupajući od Priloga XIV., referentna godina iz točke A prvog stavka je druga godina nakon završetka godine pristupanja Hrvatske. Pokazatelj prosječne izloženosti za tu referentnu godinu je srednja koncentracija u godini pristupanja te prvoj i drugoj godini nakon godine pristupanja. |
|
(b) |
Odstupajući od Priloga XIV. točke B, cilj smanjenja izloženosti izračunava se u odnosu prema pokazatelju prosječne izloženosti u referentnoj godini koja je druga godina nakon završetka godine pristupanja Hrvatske. |
III. GOSPODARENJE OTPADOM
31999 L 0031: Direktiva Vijeća 1999/31/EZ od 26. travnja 1999. o odlagalištima otpada (SL L 182, 16.7.1999., str. 1.).
|
(a) |
Odstupajući od članka 5. stavka 2. prvog podstavka točaka (a), (b) i (c), zahtjev za smanjenjem količine biorazgradivog komunalnog otpada koji se odlaže na odlagališta na 75 %, 50 %, odnosno 35 % ukupne količine (po težini) biorazgradivog komunalnog otpada proizvedenog u 1997. u Hrvatskoj se primjenjuje u skladu s niže navedenim rokovima. Hrvatska osigurava postupno smanjivanje količine biorazgradivog komunalnog otpada koji se odlaže na odlagališta u skladu sa sljedećim rasporedom:
|
|
(b) |
Odstupajući od članka 14. točke (c), sva postojeća odlagališta u Hrvatskoj moraju ispunjavati zahtjeve Direktive do 31. prosinca 2018., uz iznimku zahtjeva utvrđenih u Prilogu I. točki 1. Hrvatska osigurava postupno smanjivanje otpada odloženog na postojeća neusklađena odlagališta u skladu sa sljedećim godišnjim maksimalnim količinama:
Do 31. prosinca svake godine, počevši od godine pristupanja, Hrvatska dostavlja Komisiji izvješće o postupnoj provedbi Direktive i ispunjavanju prijelaznih ciljeva. |
IV. KAKVOĆA VODA
|
1. |
31991 L 0271: Direktiva Vijeća 91/271/EEZ od 21. svibnja 1991. o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda (SL L 135, 30.5.1991., str. 40.).
Odstupajući od članaka 3., 4., 5., 6. i 7., zahtjevi u pogledu sabirnih sustava i pročišćavanja komunalnih otpadnih voda primjenjuju se u Hrvatskoj od 1. siječnja 2024. u skladu sa sljedećim prijelaznim ciljevima:
|
|
2. |
31998 L 0083: Direktiva Vijeća 98/83/EZ od 3. studenoga 1998. o kakvoći vode namijenjene za ljudsku potrošnju (SL L 330, 5.12.1998., str. 32.).
Odstupajući od Direktive, mikrobiološki parametri i indikatorski parametri utvrđeni u Prilogu I. - Dijelu A, odnosno Dijelu C primjenjuju se na sljedeće vodoopskrbne zone u Hrvatskoj od 1. siječnja 2019.:
|
V. CJELOVITO SPREČAVANJE I NADZOR ONEČIŠĆENJA (IPPC)
|
1. |
31999 L 0013: Direktiva Vijeća 1999/13/EZ od 11. ožujka 1999. o ograničavanju emisija hlapivih organskih spojeva koji nastaju upotrebom organskih otapala u određenim aktivnostima i postrojenjima (SL L 85, 29.3.1999., str. 1.).
|
|
2. |
32001 L 0080: Direktiva 2001/80/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2001. o ograničavanju emisija određenih onečišćujućih tvari u zrak iz velikih uređaja za loženje (SL L 309, 27.11.2001., str. 1.).
Odstupajući od članka 4. stavaka 1. i 3., granične vrijednosti emisija za sumporov dioksid, dušikove okside i krute čestice primjenjuju se na sljedeće uređaje u Hrvatskoj od 1. siječnja 2018.:
|
|
3. |
32008 L 0001: Direktiva 2008/1/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 15. siječnja 2008. o cjelovitom sprečavanju i nadzoru onečišćenja (kodificirana verzija) (SL L 24, 29.1.2008., str. 8.).
Odstupajući od članka 5. stavka 1., u pogledu obveze funkcioniranja postrojenja u skladu s graničnim vrijednostima emisija, ekvivalentnim parametrima ili tehničkim mjerama na temelju najboljih raspoloživih tehnika u skladu s člankom 2. točkom 12., zahtjevi koje treba zadovoljiti za izdavanje dozvola za postojeća postrojenja primjenjuju se na sljedeća postrojenja u Hrvatskoj od datuma navedenog za svako postrojenje:
|
VI. KEMIKALIJE
32006 R 1907: Uredba (EZ) br. 1907/2006 Europskoga parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o registriranju, ocjenjivanju, odobravanju i ograničavanju kemikalija (REACH), osnivanju Europske agencije za kemikalije te o izmjeni Direktive 1999/45/EZ i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 793/93 i Uredbe Komisije (EZ) br. 1488/94, kao i Direktive Vijeća 76/769/EEZ i direktiva Komisije 91/155/EEZ, 93/67/EEZ, 93/105/EZ i 2000/21/EZ (SL L 396, 30.12.2006., str. 1.).
|
(a) |
Odstupajući od članka 23. stavaka 1. i 2. i članka 28. kojima se određuje rok za registraciju i predregistraciju tvari koje su u njima navedene, proizvođačima tvari, uvoznicima i proizvođačima proizvoda s poslovnim nastanom u Hrvatskoj odobrava se razdoblje prilagodbe od šest mjeseci od dana pristupanja za predregistraciju tvari u postupnom uvođenju. Datum prvog i drugog roka za registraciju koji su utvrđeni u članku 23. stavcima 1. i 2. jest 12 mjeseci od dana pristupanja. |
|
(b) |
Članci 6., 7., 9., 17., 18. i 33. ne primjenjuju se u Hrvatskoj u razdoblju od šest mjeseci od dana pristupanja. |
|
(c) |
Odstupajući od prijelaznih aranžmana navedenih za bilo koju od tvari iz Priloga XIV., ako najkasniji datum za prijavu pada prije dana pristupanja ili manje od šest mjeseci od tog dana, podnositeljima prijave s poslovnim nastanom u Hrvatskoj odobrava se razdoblje prilagodbe od šest mjeseci od dana pristupanja do čijeg isteka moraju biti zaprimljene prijave za odobrenje. |
(*3) SL L 165, 30.4.2004., str. 1. ” ”
(1) SL L 136, 30.4.2004., str. 1.
(2) SL L 257, 19.10.1968., str. 13. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Aktom o pristupanju iz 2003. (SL L 236, 23.9.2003., str. 33.) i stavljena izvan snage Direktivom Europskoga parlamenta i Vijeća 2004/38/EZ (SL L 158, 30.4.2004., str. 77.) s učinkom od 30. travnja 2006.
(*1) NACE: vidi 31990 R 3037: Uredba Vijeća (EEZ) br. 3037/90 od 9. listopada 1990. o statističkoj klasifikaciji ekonomskih djelatnosti u Europskoj zajednici (SL L 293, 24.10.1990., str. 1.),
(*2) NACE: vidi 31990 R 3037: Uredba Vijeća (EEZ) br. 3037/90 od 9. listopada 1990. o statističkoj klasifikaciji ekonomskih djelatnosti u Europskoj zajednici (SL L 293, 24.10.1990., str. 1.).
(3) SL L 316, 2.12.2009., str. 1.
(4) SL L 316, 2.12.2009., str. 27.
Dodatak PRILOGU V.
Popis (*1) lijekova, dostavljen od strane Hrvatske, za koje odobrenje za stavljanje u promet, dano u skladu s hrvatskim zakonodavstvom prije dana pristupanja, ostaje važeće sve do njegove obnove u skladu s pravnom stečevinom Unije ili do 30. lipnja 2017., ovisno o tome što je ranije.
Uvrštavanje na ovaj popis samo po sebi ne upućuje na to ima li dotični lijek odobrenje za stavljanje u promet u skladu s pravnom stečevinom Unije ili nema.
(*1) Vidjeti SL C 119 E, 24.4.2012.
PRILOG VI.
Ruralni razvoj (iz članka 35. stavka 2. Akta o pristupanju)
PRIVREMENE DODATNE MJERE RURALNOG RAZVOJA ZA HRVATSKU
A. Potpora za djelomično samoopskrbna poljoprivredna gospodarstva u postupku restrukturiranja
U zakonodavnom okviru za ruralni razvoj za programsko razdoblje 2014. –2020. u odnosu na Hrvatsku posebna potpora za djelomično samoopskrbna poljoprivredna gospodarstva dodjeljuje se poljoprivrednicima sukladno načelima utvrđenima u članku 34. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1698/2005, u pogledu zahtjeva odobrenih do 31. prosinca 2017., pod uvjetom da nikakve slične opće mjere i/ili potpora nisu predviđeni u novoj uredbi za ruralni razvoj za programsko razdoblje 2014. –2020.
B. Proizvođačke grupe
U zakonodavnom okviru za ruralni razvoj za programsko razdoblje 2014. –2020. u odnosu na Hrvatsku posebna potpora za olakšavanje uspostavljanja i administrativnog djelovanja proizvođačkih grupa dodjeljuje se, sukladno načelima utvrđenima u članku 35. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1698/2005, proizvođačkim grupama koje je službeno priznalo hrvatsko nadležno tijelo do 31. prosinca 2017., pod uvjetom da nikakve slične opće mjere i/ili potpora nisu predviđeni u novoj uredbi za ruralni razvoj za programsko razdoblje 2014. –2020.
C. Leader
U zakonodavnom okviru za ruralni razvoj za programsko razdoblje 2014. –2020. u odnosu na Hrvatsku minimalni doprinos EPFRR-a programu ruralnog razvoja za Leader određuje se prosječno na razini koja iznosi najmanje polovicu od postotka proračuna koji se primjenjuje na druge države članice ako je takav zahtjev utvrđen.
D. Dopune izravnim plaćanjima
|
1. |
Potpora se može dodijeliti poljoprivrednicima koji ispunjavaju uvjete za dodatna nacionalna izravna plaćanja ili potporu na temelju članka 132. Uredbe Vijeća (EZ) br. 73/2009. |
|
2. |
Potpora dodijeljena poljoprivredniku za godine 2014., 2015. i 2016. ne smije prijeći razliku između:
|
|
3. |
Doprinos Unije potpori koja se dodjeljuje na temelju ovog pododjeljka D u Hrvatskoj za godine 2014., 2015. i 2016. ne smije prijeći 20 % njezine odgovarajuće ukupne godišnje alokacije u okviru EPFRR-a. |
|
4. |
Stopa doprinosa Unije za dopune izravnim plaćanjima ne smije prijeći 80 %. |
E. Instrument pretpristupne pomoći - Ruralni razvoj
|
1. |
Hrvatska može nastaviti ugovarati ili preuzimati obveze u okviru programa IPARD na temelju Uredbe Komisije (EZ) br. 718/2007 od 12. lipnja 2007. o provedbi Uredbe Vijeća (EZ) br. 1085/2006 o uspostavljanju Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA) (1) sve dok ne počne ugovarati ili preuzimati obveze na temelju odgovarajuće uredbe koja se odnosi na ruralni razvoj. Hrvatska obavješćuje Komisiju o datumu na koji počinje ugovarati ili preuzimati obveze na temelju odgovarajuće uredbe koja se odnosi na ruralni razvoj. |
|
2. |
Komisija s tim ciljem usvaja potrebne mjere, u skladu s postupkom iz članka 5. Uredbe Europskoga parlamenta i Vijeća (EU) br. 182/2011. U tu svrhu Komisiji pomaže Odbor za program IPA iz članka 14. stavka 1. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1085/2006. |
F. Ex post evaluacija programa IPARD
U zakonodavnom okviru za ruralni razvoj za programsko razdoblje 2014. –2020. u pogledu provedbe programa IPARD u Hrvatskoj izdaci vezani za ex post evaluaciju programa IPARD predviđenu u članku 191. Uredbe Komisije (EZ) br. 718/2007 mogu biti prihvatljivi u okviru tehničke pomoći.
G. Modernizacija poljoprivrednih gospodarstava
U zakonodavnom okviru za ruralni razvoj za programsko razdoblje 2014. –2020. u odnosu na Hrvatsku maksimalna razina potpore za modernizaciju poljoprivrednih gospodarstava iznosi 75 % iznosa prihvatljivog ulaganja za provedbu Direktive Vijeća 91/676/EEZ od 12. prosinca 1991. o zaštiti voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla (2) u razdoblju od najviše četiri godine od dana pristupanja na temelju članka 3. stavka 2. i članka 5. stavka 1. te Direktive.
H. Poštovanje standarda
U zakonodavnom okviru za ruralni razvoj za programsko razdoblje 2014. –2020. u odnosu na Hrvatsku obavezni zahtjevi za upravljanje iz Priloga II. Uredbi Vijeća (EZ) br. 73/2009 koji su primjenjivi u tom programskom razdoblju poštuju se u skladu sa sljedećim rasporedom: zahtjevi iz točke A Priloga II. primjenjuju se od 1. siječnja 2014.; zahtjevi iz točke B Priloga II. primjenjuju se od 1. siječnja 2016. te zahtjevi iz točke C Priloga II. primjenjuju se od 1. siječnja 2018.
PRILOG VII.
Posebne obveze koje je preuzela Republika Hrvatska u pregovorima o pristupanju (iz članka 36. stavka 1. drugog podstavka Akta o pristupanju)
|
1. |
Nastaviti osiguravati djelotvornu provedbu svoje Strategije reforme pravosuđa i Akcijskog plana. |
|
2. |
Nastaviti jačati neovisnost, odgovornost, nepristranost i profesionalizam pravosuđa. |
|
3. |
Nastaviti poboljšavati učinkovitost pravosuđa. |
|
4. |
Nastaviti poboljšavati postupanje u domaćim predmetima ratnih zločina. |
|
5. |
Nastaviti osiguravati stalno ostvarivanje značajnih rezultata utemeljenih na učinkovitoj, djelotvornoj i nepristranoj istrazi, kaznenom progonu i sudskim odlukama u predmetima organiziranog kriminala i korupcije na svim razinama, uključujući korupciju na visokim razinama te u osjetljivim sektorima kao što je javna nabava. |
|
6. |
Nastaviti poboljšavati ostvarivanje rezultata u provedbi pojačanih mjera prevencije u borbi protiv korupcije i sukoba interesa. |
|
7. |
Nastaviti jačati zaštitu manjina, uključujući i kroz djelotvornu provedbu Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina (UZPNM). |
|
8. |
Nastaviti rješavati otvorena pitanja na području povratka izbjeglica. |
|
9. |
Nastaviti poboljšavati zaštitu ljudskih prava. |
|
10. |
Nastaviti u potpunosti surađivati s Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju. |
PRILOG VIII.
Obveze koje je preuzela Republika Hrvatska u vezi s restrukturiranjem hrvatske brodograđevne industrije (iz članka 36. stavka 1. trećeg podstavka Akta o pristupanju)
Poduzetnici u sektoru brodogradnje koje je potrebno restrukturirati (dalje u tekstu: „poduzetnici”) jesu sljedeći:
|
— |
Brodograđevna industrija 3. MAJ dioničko društvo, Rijeka (dalje u tekstu: „3. MAJ”) |
|
— |
BRODOTROGIR d.d., Trogir (dalje u tekstu: „Brodotrogir”) |
|
— |
BRODOGRAĐEVNA INDUSTRIJA SPLIT, dioničko društvo, Split (dalje u tekstu: „Brodosplit”) |
|
— |
BRODOSPLIT-BRODOGRADILIŠTE SPECIJALNIH OBJEKATA društvo s ograničenom odgovornošću, Split (dalje u tekstu: „BSO”) |
|
— |
BRODOGRADILIŠTE KRALJEVICA dioničko društvo za izgradnju i popravak brodova, Kraljevica (dalje u tekstu: „Kraljevica”). |
Hrvatska je pristala provesti restrukturiranje ovih poduzetnika putem njihove privatizacije na temelju javnog natječaja. Ponuditelji su dostavili planove restrukturiranja ovih poduzetnika, a prihvatile su ih Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja i Komisija. Planovi restrukturiranja uvrštavaju se u odgovarajuće ugovore o privatizaciji koji će biti sklopljeni između Hrvatske i kupaca poduzetnikâ.
Planovima restrukturiranja podnesenima za svakog od tih poduzetnika određuju se sljedeći ključni uvjeti koji se moraju poštovati u procesu restrukturiranja:
|
— |
Sve državne potpore koje su ti poduzetnici primili od 1. ožujka 2006. smatraju se potporama za restrukturiranje. Poduzetnici daju doprinos planu restrukturiranja iz vlastitih sredstava, koji mora biti stvaran, bez državnih potpora i mora predstavljati najmanje 40 % ukupnih troškova restrukturiranja. |
|
— |
Ukupni proizvodni kapacitet poduzetnikâ smanjuje se, u usporedbi s razinama od 1. lipnja 2011., s 471 324 CGT na 372 346 CGT. Poduzetnici smanjuju svoj proizvodni kapacitet najkasnije dvanaest mjeseci nakon potpisivanja ugovora o privatizaciji. Smanjenje kapaciteta provodi se trajnim zatvaranjem navoza, određivanjem navoza za isključivu vojnu proizvodnju u smislu članka 346. UFEU-a i/ili smanjivanjem površina. CGT je mjerna jedinica proizvodnje koja se izračunava u skladu s primjenjivim pravilima OECD-a. |
|
— |
Ukupna godišnja proizvodnja poduzetnikâ ograničava se na 323 600 CGT za razdoblje od deset godina, počevši od 1. siječnja 2011. Proizvodnja poduzetnikâ ograničava se na sljedeće razine (1):
Poduzetnici se mogu sporazumjeti o revidiranju svojih pojedinačnih ograničenja proizvodnje. Oni mogu na temelju obvezujućih sporazuma izrijekom odrediti koliki dio svoje pojedinačne proizvodne kvote (izraženo u CGT) ustupaju jedni drugima. Pritom se poštuje ukupno godišnje ograničenje proizvodnje od 323 600 CGT. |
|
— |
Planovima restrukturiranja također se određuje niz drugih mjera koje će svaki poduzetnik provesti kako bi se osigurala ponovna uspostava dugoročne održivosti. |
Sve naknadne izmjene ovih planova moraju biti u skladu s gore navedenim ključnim uvjetima u procesu restrukturiranja te se podnose Komisiji na prihvaćanje.
Poduzetnici neće primati nikakve nove potpore za sanaciju ili restrukturiranje prije isteka razdoblja od najmanje deset godina od dana potpisivanja ugovora o privatizaciji. Nakon pristupanja Hrvatske Komisija će Hrvatskoj naložiti da osigura povrat svih potpora za sanaciju ili restrukturiranje koje su dodijeljene u suprotnosti s ovom odredbom, sa složenim kamatama.
Planovi restrukturiranja, koje su prihvatile Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja i Komisija, uvrštavaju se u odgovarajuće ugovore o privatizaciji sklopljene između Hrvatske i kupaca poduzetnikâ. Ugovori o privatizaciji podnose se Komisiji na prihvaćanje te se potpisuju prije pristupanja Hrvatske.
Komisija pozorno prati provedbu planova restrukturiranja i ispunjavanje uvjeta utvrđenih u ovom Prilogu u pogledu razine državnih potpora, vlastitog doprinosa, smanjivanja kapaciteta, ograničenja proizvodnje i mjera poduzetih kako bi se osigurala ponovna uspostava održivosti.
To se praćenje provodi svake godine razdoblja restrukturiranja. Hrvatska u potpunosti poštuje sve oblike praćenja, a osobito:
|
— |
Najkasnije 15. siječnja i 15. srpnja svake godine do kraja razdoblja restrukturiranja Hrvatska Komisiji dostavlja šestomjesečna izvješća o restrukturiranju poduzetnikâ. |
|
— |
Ta izvješća sadržavaju sve informacije potrebne za praćenje procesa restrukturiranja, vlastitog doprinosa, smanjivanja kapaciteta, ograničenja proizvodnje i mjera poduzetih kako bi se osigurala ponovna uspostava održivosti. |
|
— |
Najkasnije 15. srpnja svake godine do kraja 2020. Hrvatska podnosi izvješća o godišnjoj proizvodnji poduzetnikâ u restrukturiranju. |
|
— |
Hrvatska obvezuje poduzetnike na otkrivanje svih relevantnih podataka koji bi se, u drugim okolnostima, mogli smatrati povjerljivima. Komisija osigurava da ne budu otkriveni povjerljivi podaci specifični za pojedinog poduzetnika. |
Komisija može u svakom trenutku odlučiti ovlastiti neovisnog stručnjaka da procijeni rezultate praćenja, provede sva potrebna istraživanja i podnese izvješće Komisiji. Hrvatska će u potpunosti surađivati s neovisnim stručnjakom kojeg imenuje Komisija te osigurati da taj stručnjak ima pun pristup svim informacijama koje su potrebne za provedbu zadaća koje mu je povjerila Komisija.
Nakon pristupanja Hrvatske Komisija će Hrvatskoj naložiti da osigura povrat svih potpora za sanaciju ili restrukturiranje koje su određenom poduzetniku dane od 1. ožujka 2006., sa složenim kamatama, ako:
|
— |
ugovor o privatizaciji za tog poduzetnika još nije potpisan ili u njega nisu u cijelosti uvršteni uvjeti utvrđeni u planu restrukturiranja, koji su prihvatile Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja i Komisija, ili |
|
— |
poduzetnik nije dao doprinos iz vlastitih sredstava koji je stvaran, bez državnih potpora i koji predstavlja najmanje 40 % troškova restrukturiranja, ili |
|
— |
smanjenje ukupnog proizvodnog kapaciteta nije provedeno u razdoblju od dvanaest mjeseci od potpisivanja ugovora o privatizaciji. U tom slučaju povrat potpora zahtijeva se samo od onih poduzetnika koji nisu ostvarili sljedeća pojedinačna smanjenja kapaciteta:
|
|
— |
je ukupno ograničenje proizvodnje za poduzetnike (to jest 323 600 CGT) prekoračeno u bilo kojoj pojedinačnoj kalendarskoj godini između 2011. i 2020. U tom slučaju povrat potpora zahtijeva se od onih poduzetnika koji su prekoračili svoja pojedinačna ograničenja proizvodnje (kako su izmijenjena pravno obvezujućim sporazumom s drugim poduzetnikom u sektoru brodogradnje, ako je to primjenjivo). |
(1) Godišnja proizvodnja određenog poduzetnika izračunava se na sljedeći način: početak proizvodnje broda je planirani dan rezanja čelika, a kraj proizvodnje je dan očekivane isporuke broda, kako je utvrđeno u ugovoru s kupcem (ili predviđeni dan isporuke nedovršenog broda kada dva poduzetnika dijele izgradnju broda). Broj CGT koji se odnosi na pojedini brod linearno se raspodjeljuje na kalendarske godine koje pokrivaju razdoblje proizvodnje. Ukupna proizvodnja pojedinog poduzetnika u određenoj godini izračunava se zbrajanjem iznosa CGT proizvedenih tijekom te godine.
PRILOG IX.
Obveze koje je preuzela Republika Hrvatska u vezi s restrukturiranjem sektora čelika (iz članka 36. stavka 1. trećeg podstavka Akta o pristupanju)
U pismu od 23. svibnja 2011. Hrvatska je obavijestila Komisiju da je primila priznanje duga od proizvođača čelika CMC Sisak d.o.o., koji odgovara potpori za restrukturiranje koju je taj poduzetnik primio tijekom razdoblja od 1. ožujka 2002. do 28. veljače 2007., uvećanoj za složene kamate (1). Primljena državna potpora, bez složenih kamata, iznosi 19 117 572,36 HRK.
Nakon pristupanja Hrvatske, u slučaju da CMC Sisak d.o.o. ne isplati ukupan iznos te potpore uvećan za složene kamate, Komisija će Hrvatskoj naložiti da osigura povrat svih potpora za sanaciju i restrukturiranje koje su tom poduzetniku dane od 1. ožujka 2006., sa složenim kamatama.
(1) Izračunava se u skladu s člancima 9. do 11. Uredbe Komisije (EZ) br. 794/2004 od 21. travnja 2004. o provedbi Uredbe Vijeća (EZ) br. 659/1999 o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu članka 93. Ugovora o EZ-u (SL L 140, 30.4.2004., str. 1.), kako je zadnje izmijenjena Uredbom Komisije (EZ) br. 1125/2009 (SL L 308, 24.11.2009., str. 5.).
|
9.11.2013 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 300/93 |
PROTOKOL
o određenim aranžmanima u vezi s mogućim jednokratnim prijenosom jedinica dodijeljene kvote izdanih na temelju kyotskog protokola uz Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o promjeni klime Republici Hrvatskoj te o pripadajućoj nadoknadi
VISOKE UGOVORNE STRANKE,
UTVRĐUJUĆI da je, s obzirom na specifične povijesne okolnosti koje su utjecale na Hrvatsku, dogovoreno izražavanje spremnosti za pružanje pomoći Hrvatskoj putem jednokratnog prijenosa jedinica dodijeljene kvote izdanih na temelju Kyotskog protokola uz Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o promjeni klime („Kyotski protokol”),
UTVRĐUJUĆI da bi bilo koji takav prijenos bio proveden samo jednom, da njime ne bi bio uspostavljen presedan te da bi on odražavao jedinstvenu i iznimnu prirodu situacije u kojoj je Hrvatska,
ISTIČUĆI da bi Hrvatska morala nadoknaditi bilo koji takav prijenos prilagodbom svojih obveza na temelju Odluke br. 406/2009/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o mjerama država članica za smanjivanje njihovih emisija stakleničkih plinova s ciljem ispunjavanja obveza Zajednice u pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2020. (1) kako bi se osigurala okolišna cjelovitost izbjegavajući povećanje ukupne količine dopuštenih emisija Unije i Hrvatske do 2020. godine,
SPORAZUMJELE SU SE O SLJEDEĆIM ODREDBAMA:
DIO I.
PRIJENOS
Članak 1.
Ovaj se dio primjenjuje na mjere koje se odnose na mogući jednokratni prijenos određenog iznosa jedinica dodijeljene kvote (Assigned Amount Units, dalje u tekstu: „AAU”) izdanih Hrvatskoj na temelju Kyotskog protokola.
Članak 2.
Do prijenosa će doći samo ako Hrvatska povuče svoju žalbu protiv odluke Ogranka za izvršenje Odbora za kontrolu pridržavanja obveza stranaka Kyotskog protokola u skladu sa svim mjerodavnim pravilima i rokovima za povlačenje žalbi, prije početka Konferencije UNFCCC-a u Durbanu (28. studenoga - 9. prosinca 2011.).
Bilo koji prijenos ovisi o utvrđivanju Stručnog revizijskog tima UNFCCC-a, nakon razdoblja za ispunjenje obveze, da Hrvatska nije uspjela ispuniti svoje obveze na temelju članka 3. Kyotskog protokola.
Do prijenosa će doći samo ako Hrvatska poduzme sve razumne napore kako bi ispunila svoje obveze na temelju članka 3. Kyotskog protokola, uključujući potpuno korištenje jedinica uklanjanja iz korištenja zemljišta, promjene korištenja zemljišta i šumarstva.
Članak 3.
Svaka odluka o prijenosu AAU-a donosi se u skladu s postupkom pregleda iz članka 5. Uredbe (EU) br. 182/2011 Europskoga parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (2). Komisiji pomaže Odbor za klimatske promjene osnovan člankom 9. Odluke br. 280/2004/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 11. veljače 2004. o mehanizmu za praćenje emisija stakleničkih plinova u Zajednici i za provedbu Kyotskog protokola (3). Taj se Odbor smatra odborom u smislu Uredbe Europskoga parlamenta i Vijeća (EU) br. 182/2011. Takva se odluka ne donosi u slučaju kada nije dano nikakvo mišljenje.
Iznos AAU-a koji se prenosi izvodi se iz iznosa AAU-a iz članka 2. Odluke Komisije 2006/944/EZ od 14. prosinca 2006. o određivanju razina emisija dodijeljenih Zajednici i svakoj od njezinih država članica na temelju Kyotskog protokola sukladno Odluci Vijeća 2002/358/EZ (4).
Nijedan prijenos ne prelazi ukupan iznos od 7 000 000 AAU-a.
DIO II.
NADOKNADA
Članak 4.
Ovaj se dio primjenjuje na nadoknadu koju osigurava Hrvatska u slučaju prijenosa AAU-a u skladu s odredbama dijela I.
Članak 5.
1. Hrvatska nadoknađuje prijenos svih AAU-a prilagodbom svojih obveza na temelju Odluke Europskoga parlamenta i Vijeća br. 406/2009/EZ, sukladno ovom članku.
Osobito se iznos, koji je jednak broju tona ekvivalenta ugljičnog dioksida prenesenih AAU-a, sukladno ovom članku oduzima od godišnjih emisijskih kvota Hrvatskoj kada one budu određene sukladno članku 3. stavku 2. Odluke Europskoga parlamenta i Vijeća br. 406/2009/EZ.
2. Komisija objavljuje iznose godišnjih emisijskih kvota Hrvatske, koji proizlaze iz oduzimanja provedenog u skladu sa stavkom 1.
(1) SL L 140, 5.6.2009., str. 136.
(2) SL L 55, 28.2.2011., str. 13.
(3) SL L 49, 19.2.2004., str. 1.
(4) SL L 358, 16.12.2006., str. 87. Odluka kako je izmijenjena Odlukom Komisije 2010/778/EU (SL L 332, 16.12.2010., str. 41.).
