11/Sv. 082

HR

Službeni list Europske unije

1

/

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

23.07.2013.

01

Opća, financijska i institucionalna pitanja

02

Carinska unija i slobodno kretanje robe

03

Poljoprivreda

04

Ribarstvo

05

Sloboda kretanja radnika i socijalna politika

06

Pravo poslovnog nastana i sloboda pružanja usluga

07

Prometna politika

08

Politika tržišnog natjecanja

09

Porezi

10

Ekonomska i monetarna politika i slobodno kretanje kapitala

11

Vanjski odnosi

12

Energetika

13

Industrijska politika i unutarnje tržište

14

Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata

15

Okoliš, potrošači i zaštita zdravlja

16

Znanost, informiranje, obrazovanje i kultura

17

Pravo poduzećâ

18

Zajednička vanjska i sigurnosna politika

19

Područje slobode, sigurnosti i pravde

20

Europa građana

i.

izvorna numeracija stranica, zajedno s datumom objave francuskog, talijanskog, njemačkog i nizozemskog izdanja Službenog lista, engleskog i danskog izdanja od 1. siječnja 1973., grčkog izdanja od 1. siječnja 1981., španjolskog i portugalskog izdanja od 1. siječnja 1986., finskog i švedskog izdanja od 1. siječnja 1995., češkog, estonskog, latvijskog, litavskog, mađarskog, malteškog, poljskog, slovačkog i slovenskog izdanja od 1. svibnja 2004. te bugarskog i rumunjskog izdanja od 1. siječnja 2007.

U numeraciji stranica postoje praznine jer svi akti objavljeni u to vrijeme nisu objavljeni u posebnom izdanju. Kada se prilikom citiranja akata upućuje na Službeni list, potrebno je navesti stranicu sukladno izvornoj numeraciji;

ii.

numeracija stranica posebnog izdanja neprekinuta je i ne smije se navoditi prilikom citiranja akata.

—

Zakonodavstvo („L”),

—

Informacije i objave („C”).

11/Sv. 082

HR

Službeni list Europske unije

3

L 015/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

17.01.2006.

(1)

Nakon pokretanja (2) antidampinškog ispitnog postupka 23. listopada 2004., Komisija je Uredbom (EZ) br. 628/2005 (3) uvela privremenu antidampinšku pristojbu na uvoz uzgojenog lososa podrijetlom iz Norveške u Zajednicu (Uredba o uvođenju privremene antidampinške pristojbe ili Privremena uredba). Privremene antidampinške pristojbe koje su preuzele oblik carinske pristojbe ad valorem u rasponu od 6,8 % do 24,5 % vrijednosti uvezenih proizvoda, primjenjuju se od 27. travnja 2005.

(2)

Komisija je Uredbom (EZ) br. 1010/2005 (4) (Uredba o izmjeni) od 1. srpnja 2005. izmijenila oblik privremenih mjera zamjenjujući carinske pristojbe ad valorem s minimalnom uvoznom cijenom od 2,81 eura po kilogramu koja odgovara cijeloj ribi (WFE) i produljuje trajanje privremenih mjera na dodatna tri mjeseca izmjenjujući Uredbu te uvodeći privremenu antidampinšku pristojbu.

(3)

Nakon objave Uredbe koja uvodi privremenu antidampinšku pristojbu, strane su bile obaviještene o činjenicama i razmatranjima na osnovu kojih je donesena Privremena uredba. Neke su stranke dostavile komentare u pisanom obliku. Komisija je svim zainteresiranim stranama omogućila saslušanje.

(4)

Po objavi Uredbe o izmjeni sve strane su obaviještene o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih je došlo do izmijene Privremene uredbe. Neke su strane dostavile komentare u pisanom obliku. Komisija je omogućila svim zainteresiranim stranama saslušanje.

(5)

Isto tako sve su strane obaviještene o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se misli preporučiti uvođenje konačnih antidampinških mjera i načina naplate iznosa osiguranih privremenim pristojbama. Nadalje, nakon objave tih informacija, dano im je odgovarajuće razdoblje za podnošenje primjedbi.

(6)

Usmeni i pisani komentari koje su dostavile zainteresirane strane su razmotreni, i prema potrebi su uzeti u obzir za donošenje konačnog zaključka.

(7)

Komisija je nastavila prikupljanje informacija potrebnih za donošenje konačnog zaključka. Pored kontrolnih posjeta obavljenih u prostorima trgovačkih društava spomenutih u uvodnoj izjavi 7. Uredbe o uvođenju privremene carinske pristojbe, trebalo bi napomenuti da su nakon uvođenja privremenih mjera obavljeni dodatni posjeti na licu mjesta u prostorima sljedećih korisnika i udruga korisnika Zajednice:

(8)

Budući da nisu zaprimljeni komentari na dotični proizvod i slične proizvode, potvrđuje se sadržaj i privremeni zaključci uvodnih izjava od 10. do 14. Privremene uredbe.

(9)

Kao što je utvrđeno u uvodnoj izjavi 18. Privremene uredbe, na osnovu tada raspoloživih podataka nije bilo moguće dodijeliti pojedinačnu dampinšku maržu dvama trgovačkim društvima. Međutim, kako je navedeno, u konačnoj fazi postupka, Komisija je nastavila ispitivanje. Dva predmetna trgovačka društva su naknadno pružila potrebne informacije kako bi omogućila donošenje pojedinačne konačne odluke.

(10)

U nedostatku dodatnih komentara na uzorkovanje, u potpunosti se potvrđuju privremeni zaključci kako je određeno u uvodnim izjavama 16. i 17. Privremene uredbe.

(11)

Nakon objave privremenih odluka, nisu zaprimljeni komentari o primijenjenoj metodologiji za utvrđivanje uobičajene vrijednosti za norveške izvoznike. U skladu s tim, privremeni zaključci se u tom pogledu, kako je određeno u uvodnim izjavama od 19. do 31. Privremene uredbe, konačno potvrđuju.

(12)

Ipak, izvjestan broj komentara upućen je u pogledu tretiranja pojedinih stavaka prilikom izračuna uobičajene vrijednosti u skladu s metodologijom određenom u uvodnoj izjavi 26. Privremene uredbe.

(13)

Kad se primjenjivala izračunana uobičajena vrijednost, Komisija je obračunala troškove proizvodnje dotičnog proizvoda tijekom ispitnog razdoblja. U slučajevima kada se troškovi nisu mogli izravno raspodijeliti, uzimali su se u obzir stvarni troškovi. Kada to nije bilo moguće, troškovi su raspodijeljeni na temelju povijesne raspodjele koju koristi dotično trgovačko društvo, ako su navedeni podaci bili dostupni i ako ih je trgovačko društvo potvrdilo ili, u nedostatku navedenih podataka, na temelju prometa, u skladu s člankom 2. stavkom 5. Osnovne uredbe.

(14)

Kada nije bilo moguće izravno obračunati pojedine troškove ispitnog postupka, takvi troškovi su se procjenjivali na temelju posljednjih dostupnih financijskih izvještaja nad kojima je izvršena revizija.

(15)

U privremenoj fazi, Komisija je uključila sve izvanredne izdatke koji se mogu primijeniti na dotični proizvod, koje su prijavila društva tijekom ispitnog postupka. Ti se izvanredni izdaci odnose na niz troškova karakterističnih za pojedino trgovačko društvo, ali najčešće uključuju smanjenje vrijednosti materijalne imovine, zatvaranje objekata za uzgoj, pogona za klanje i preradu te otpremninu za djelatnike. Neka su se trgovačka društva suprotstavila takvom postupanju iz dva razloga. Prvo, navodi se da se uopće ne trebaju uzimati u obzir izvanredni troškovi, budući da se radi o povremenim troškovima koji se u potpunosti trebaju izostaviti iz uobičajenog troška proizvodnje lososa. Zatim, kad bi se odlučilo uzeti u obzir te troškove, tada bi se pojedini troškovi raspodijelili na stvarno razdoblje na koje se odnose, primjerice u slučaju izvanrednih izdataka koji se tiču pogona za preradu, na korisni vijek trajanja tog pogona.

(16)

Vezano za zahtjev da se svi izvanredni izdaci trebaju izuzeti Komisija primjećuje da je norveška industrija lososa u fazi restrukturiranja izvjestan broj godina. Prema tomu, izvjestan broj trgovačkih društava prijavljuje izvanredne troškove duži niz financijskih godina. Stoga je jasno da predmetni izvanredni troškovi nisu povremena i izolirana pojava koja zahvaća tek poneko trgovačko društvo. Sasvim suprotno, ti su troškovi sustavni troškovi proizvodnje lososa. Isključujući sve navedene troškove dobila bi se vrijednost koja ne odgovara stvarnim troškovima proizvodnje, stoga se taj zahtjev mora odbaciti.

(17)

Vezano za drugi navod, Komisija primjećuje da izvanredni troškovi koji su uključeni radi donošenja privremenih odluka odgovaraju stvarnim troškovima koje je trgovačko društvo prijavilo tijekom ispitnog razdoblja, na osnovu donesenih financijskih odluka tih trgovačkih društava. Komisija je stoga pratila pristup koji su primijenila sama trgovačka društva.

(18)

Međutim, istina je da bi raspodjela troškova na neko vremensko razdoblje uklonila sve nedopuštene učinke izazvane vremenom kada su trgovačka društva odlučila prijaviti te troškove. Za dobivanje prosječnoga godišnjeg troška bilo bi idealno kad bi se svi izvanredni troškovi prijavljeni za pojedina sredstva raspodijelili na cjelokupni korisni vijek trajanja tih sredstava. Međutim, potrebno je primijetiti da niti jedno navedeno trgovačko društvo nije provelo takav obračun. Komisija je s druge strane odlučila uzeti u obzir prijavljene izvanredne troškove trgovačkih društava iz uzorka za posljednje tri godine, na osnovu posljednjih dostupnih financijskih izvještaja te raspodijeliti jednu trećinu tih troškova na proizvodnju lososa tijekom ispitnog postupka, na temelju prometa. Smatralo se da su te tri godine prikladne, budući da odgovaraju vremenskom razdoblju u kojem losos prelazi iz mladog lososa u lososa spremnog za izlov.

(19)

Nekoliko je trgovačkih društava tražilo i da se smanjivanje vrijednosti dozvola za uzgoj lososa i financijski troškovi ne uključe u troškove proizvodnje lososa. Vezano uz smanjivanje vrijednosti dozvole Komisija primjećuje da za uzgoj lososa u Norveškoj zakon predviđa valjanu dozvolu. Što se tiče smanjivanja vrijednosti financijskih troškova, Komisija primjećuje da se ti troškovi odnose prije svega na ulaganje raspoložive gotovine, često putem zajmova povezanim trgovačkim društvima iz sektora, i da dotična trgovačka društva nisu investicijska trgovačka društva.

(20)

Zbog ovih razloga Komisija potvrđuje da se ta smanjivanja vrijednosti odnose na nastale troškove koje dotična trgovačka društva moraju snositi. Nadalje se potvrđuje da bi se ti troškovi trebali pripisati osnovnim djelatnostima trgovačkog društva, a koje uključuju uzgoj lososa, stoga se zahtjev odbacuje. Kao u slučaju izvanrednih izdataka, smatralo se primjerenim raspodijeliti jednu trećinu troškova predmetnih trgovačkih društava nastalih u posljednje tri godine proizvodnji lososa, na temelju prometa.

(21)

Dva društva iz uzorka smatraju da se smanjivanje vrijednosti biomase ne bi trebalo uključiti u trošak proizvodnje lososa. Navodi se da se takvo smanjivanje vrijednosti odnosi na računovodstveno usklađivanje na temelju predviđene vrijednosti prodaje lososa u budućnosti, a koje ne predstavljaju stvaran trošak.

(22)

Ako su društva mogla dokazati da je takvo smanjivanje vrijednosti jednostavno rezultat promijenjenih tržišnih vrijednosti i nije uzrokovano drugim čimbenicima, kao što je bijeg, smrtnost ili bolest, Komisija je zaključila da se ti troškovi ne trebaju uključiti u izračun uobičajene vrijednosti i u tom smislu je zahtjev društava iz uzorka prihvaćen.

(23)

Zatraženo je da se profitna marža povezanih poduzeća treba oduzeti u trenutku procjene troška sirovina koje te strane kupuju. Obrazlaže se da bi taj pristup bio u skladu s pristupom koji su primijenila integrirana društva, tamo gdje se kod obračuna troška gotovog proizvoda uzima u obzir samo trošak proizvodnje, bez dobiti. U tom slučaju, zahtjev se usredotočuje prvenstveno na kupnju mladog lososa kod društava povezanih s društvima iz uzorka.

(24)

Kao odgovor na taj zahtjev treba naglasiti da institucije Zajednice nisu bile u položaju provjeriti trošak proizvodnje mladog lososa, budući da dotična društva nisu pružila te informacije. Stoga nije bilo moguće procijeniti moguću dobit ili gubitak na prodajama između povezanih poduzeća. Nadalje, nije bilo dokaza koji bi potvrdili da se primjena te cijene prijenosa odrazila na pouzdanost izračunane uobičajene vrijednosti lososa. Sukladno navedenom taj zahtjev se morao odbaciti.

(25)

Neka društva navode da se na hranu za životinje primjenjuju previsoki troškovi. Posebno navode da su troškovi hrane za ribe koje ugibaju prije izlova uključeni i u trošak hrane za ribe u izlovu i u troškove vezane za smrtnost.

(26)

Ta tvrdnja je ispitana i tamo gdje je utvrđeno da je trošak hrane za životinje dvaput uključen učinjeni su potrebni ispravci kako bi se uklonio spomenuti dvostruki obračun.

(27)

U nedostatku komentara o utvrđenju izvozne cijene, konačno se potvrđuju privremeni zaključci iz uvodnih izjava od 32. do 34. Privremene uredbe.

(28)

U nedostatku primjedbi o usporedbi uobičajene vrijednosti i izvoznih cijena, konačno se potvrđuju privremeni zaključci iz uvodne izjave 35. Privremene uredbe.

(29)

Za svih deset trgovačkih društava iz uzorka utvrđene su konačne pojedinačne dampinške marže u skladu s metodom iz uvodne izjave 36. Privremene uredbe, prilagođene prema potrebi, kako bi se uzeli u obzir zahtjevi iz uvodnih izjava od 11. do 26. ove Uredbe.

(30)

U nedostatku primjedbi o određivanju dampinške marže za društva koja ne čine uzorak, konačno se potvrđuju privremeni zaključci iz uvodnih izjava 38. i 39. Privremene uredbe.

(31)

Na sličan način, u nedostatku primjedbi o određivanju dampinške marže za društva koja nisu surađivala, konačno se potvrđuju zaključci iz uvodnih izjava 40. i 41. Privremene uredbe.

(32)

Na toj osnovi, konačne dampinške marže izražene kao postotak cijene CIF granica Zajednice, neplaćena pristojba, su sljedeće:

(33)

U skladu s člankom 9. stavkom 3. Osnovne uredbe, zaključuje se da je dampinška marža za društvo Nordlaks Oppdrett AS de minimis, budući da je dampinška marža tog društva niža od 2 %.

(34)

Nakon objave privremenih rezultata, Komisija je primila veliki broj pritužbi i zahtjeva vezanih za procjenu proizvodnje Zajednice, definiciju industrije Zajednice i odabir uzorka proizvođača Zajednice. Komisija je stoga produbila ispitni postupak i provela dodatne analize podataka koje su dostavili svi proizvođači Zajednice. Nadalje, prema potrebi, Komisija je zatražila više detaljnih informacija od svih trgovačkih društava koja su u privremenoj fazi činila industriju Zajednice. Na taj je način bilo moguće konačno utvrditi proizvodnju Zajednice i industriju Zajednice te poboljšati točnost i dosljednost podataka upotrijebljenih za procjenu svih pokazatelja štete.

(35)

Nekoliko je proizvođača izvoznika i proizvođača koji su povezani s norveškim izvoznicima ponovno poslalo zahtjev u kojem su izrazili potrebu da ih se uključi u definiciju proizvodnje Zajednice.

(36)

Komisija je preispitala sve argumente, upućene još tijekom privremene faze, koji potkrepljuju zahtjev. Međutim, s obzirom na odredbe članka 4. stavka 1. Osnovne uredbe, smatra se da je odnos između povezanih proizvođača te izvoznika ili uvoznika dampinških proizvoda takav da je doveo dotične povezane proizvođače do toga da postupaju drukčije u odnosu na nepovezane proizvođače.

(37)

Doista, podsjeća se da je pet proizvođača smještenih u Europskoj uniji koji su dio velike norveške skupine, uključeno u proizvodnju i prodaju dotičnog proizvoda, predalo pisane zahtjeve i odgovorilo na upitnike. Podnesci su odražavali argumente koje su norveški proizvođači istaknuli u sklopu ispitnog postupka. Iako je utvrđeno da se takav pad cijena i gubitak tržišnog udjela radi dotičnog dampinškog uvoza iz Norveške odrazio na trgovačka društva Europske unije, ta su se društva usprotivila pokretanju ispitnog postupka i uvođenju antidampinških mjera. Smatra se da je takvo ponašanje većim dijelom uvjetovano njihovim odnosom s izvoznicima iz dotične države. Stoga se, u skladu s Osnovnom uredbom, nije uzela u obzir proizvodnja ostalih proizvođača prilikom obračuna proizvodnje Zajednice. Stoga se potvrđuju tvrdnje iz uvodne izjave 44. Privremene uredbe.

(38)

Dodatni je ispitni postupak potvrdio da je procijenjena ukupna proizvodnja Zajednice dotičnog proizvoda bila oko 22 000 tona tijekom ispitnog postupka.

(39)

Što se tiče industrije Zajednice, detaljna analiza podataka koje je zaprimila industrija Zajednice pokazuje da pojedina trgovačka društva ili nisu više proizvodila losos, ili ga nisu proizvodila tijekom ispitnog postupka, ili su proizvodila isključivo pojedine vrste lososa, ili su potpala pod likvidacijsku prisilnu upravu tijekom ispitnog postupka, ili nisu pružila podatke u traženom obliku. Stoga se zaključilo da su se za definiciju industrije Zajednice mogli uzeti u obzir samo podaci koje je pružilo 15 proizvođača Zajednice koji su ili bili podnositelji prigovora ili proizvođači koji su izričito podržali prigovor. To je utjecalo na makroekonomske pokazatelje štete, utvrđene na razini čitave industrije Zajednice, posebno na pokazatelje o proizvodnji, proizvodnim kapacitetima, iskorištenosti kapaciteta, opsegu prodaje, tržišnom udjelu, zapošljavanju i produktivnosti. Revidirani podaci su detaljno opisani u uvodnim izjavama od 61. do 75.

(40)

Dodatni ispitni postupak pokazuje da je 15 proizvođača Zajednice koji surađuju i podnositelja prijave proizvelo 18 000 tona lososa tijekom ispitnog postupka. To predstavlja otprilike 82 % procijenjene ukupne proizvodnje Zajednice dotičnog proizvoda, kako je utvrđeno u uvodnoj izjavi 38., drugim riječima predstavlja glavni udio proizvodnje Zajednice. Stoga se smatra da proizvođači Zajednice podnositelji prijave čine industriju Zajednice u smislu članka 4., stavka 1. i članka 5. stavka 4. Osnovne uredbe.

(41)

Podsjeća se da je, s obzirom na veliki broj proizvođača uzgojenog lososa u Zajednici, u obavijesti o pokretanju postupka procjene štete predviđena primjena tehnika uzorkovanja.

(42)

U podnescima zaprimljenim nakon objave privremenih nalaza neke zainteresirane strane tvrde da uzorak proizvođača Zajednice nije reprezentativan. Navodi se da su pojedina trgovačka društva specijalizirana i u potpunosti ovise o proizvodnji organskog lososa koji se razlikuje od konvencionalnog lososa te da pokazatelji štete nisu točno utvrđeni.

(43)

Komisija je provela dodatnu analizu podataka proizvođača Zajednice, uključujući sve proizvođače koji ulaze u uzorak. Dodatna je analiza potvrdila da se osnovna proizvodnja proizvođača Zajednice temelji na proizvodnji konvencionalnog lososa. Međutim, tamo gdje je utvrđeno da su tvrtke iz uzorka proizvodile organski losos, Komisija je odlučila da se organski losos treba isključiti iz postojećeg ispitnog postupka, jer isti uglavnom ima veće troškove proizvodnje i više prodajne cijene. Stoga su svi pokazatelji štete koji slijede ponovno procijenjeni, isključujući organski losos iz analize.

(44)

Neki su proizvođači izvoznici primijetili da su pojedini pokazatelji štete utvrđeni na osnovu podataka provjerenih na razini uzorka, a pojedini, na osnovu podataka prikupljenih na razini industrije Zajednice kao cjeline. Na temelju toga su naveli da analiza štete nije utvrđena na objektivan način.

(45)

Taj se navod mora odbaciti. U slučaju uzorkovanja, ustaljena praksa pretpostavlja procjenu i analizu mikroekonomskih pokazatelja štete ili onih vezanih za rezultate na razini industrije Zajednice iz uzorka te procjenu i analizu makroekonomskih pokazatelja štete na temelju podataka prikupljenih na razini cjelokupne industrije Zajednice.

(46)

Podsjeća se da se analiza štete temelji na:

(47)

Informacije iz točke (b) mogu se dobiti iz raznih izvora, kao što su prigovori i odgovori na upitnik pristigli od pojedinih proizvođača te se mogu unakrsno provjeriti pomoću dostupnih podataka udruga proizvođača i vladinih izvora. Proizvođači izvoznici nisu potkrijepili dokazima niti objasnili kako i zašto ispitni postupak o šteti, koji se temelji na dva izvora navedena u točkama (a) i (b) nije objektivan ili nisu ukazali na to koji pokazatelj štete nije objektivno ispitan. Na temelju toga se njihov zahtjev morao odbaciti.

(48)

Pojedine zainteresirane strane su nadalje navele da pristup za utvrđivanje štete, koji je odabrala Komisija, može dati nereprezentativne rezultate, budući da su u privremenoj fazi podaci jednog društva iz uzorka, Celtic Atlantic Salmon, upotrijebljeni samo za izračun umanjene vrijednosti i podcijenjene vrijednosti, ali ne i za utvrđivanje pokazatelja štete. Nakon što je pažljivo razmotrila ovu tvrdnju i produbila ispitni postupak, Komisija je smatrala da treba obračunati umanjene vrijednosti i podcijenjene vrijednosti, isključujući dotičnu tvrtku iz uzorka, budući da dotični proizvođač nije proizveo uzgojeni losos tijekom ispitnog razdoblja i stoga pojedini podaci i zatražene informacije iz upitnika jednostavno nisu bili dostupni tom proizvođaču. Međutim, isključivanje podataka koje je dotično društvo pružilo nije značajno izmijenilo izračun umanjene vrijednosti i podcijenjene vrijednosti.

(49)

Na temelju toga je potvrđeno da su pokazatelji štete kao i umanjene vrijednosti te podcijenjene vrijednosti utvrđeni na osnovu provjerenih informacija koje je pružilo ostalih pet proizvođača Zajednice, kako je utvrđeno u uvodnoj izjavi 7. Privremene uredbe.

(50)

Dodatni je ispitni postupak pokazao da akumulirana proizvodnja pet proizvođača Zajednice koji su odabrani za uzorak i u potpunosti surađivali u ispitnom postupku iznosi 48 % proizvodnje uzgojenog lososa industrije Zajednice proizvedenog kod proizvođača koji su podržali prigovor. Stoga je potvrđeno da se odabir uzorka proizvođača Zajednice temelji na najvećem reprezentativnom opsegu proizvodnje koji se razumno mogao ispitati unutar raspoloživog razdoblja u skladu s člankom 17. Osnovne uredbe i da je taj uzorak potpuno reprezentativan.

(51)

Neki norveški proizvođači izvoznici su nadalje naveli da većina dokumentacije proizvođača Zajednice, koja stoji na raspolaganju zainteresiranim stranama radi pregleda, nije potpuna. Primijetili su da neki proizvođači Zajednice (uključujući i društva iz uzorka) nisu ispunila obrazac namijenjen odabiru uzorka proizvođača Zajednice. Nadalje su naveli da dva društva uključena u uzorak nisu odgovorila na antidampinški upitnik namijenjen proizvođačima Zajednice u traženom obliku. Proizvođači izvoznici su stoga zaključili da njihovo uključivanje u uzorak nije opravdano te da je stoga taj uzorak nereprezentativan.

(52)

Podsjeća se da je Komisija na temelju zaprimljenih primjedbi tijekom ispitnog postupka i nakon objave privremenih rezultata produbila ispitni postupak i zatražila od svih strana da upotpune dokumentaciju s obzirom na članak 19. Osnovne uredbe. Društva koja nisu pružila zatražene informacije ili koja nisu dala detaljnija objašnjenja isključena su iz ispitivanja. U tom kontekstu, treba ipak primijetiti da su sve tvrtke uključene u uzorak podvrgnute ispitivanju na licu mjesta tijekom kojeg su prikupljene informacije koje su nedostajale. Kompletirana dokumentacija u javnoj verziji je stavljena na raspolaganje svim zainteresiranim stranama, a neke od njih su ju detaljno pregledale nekoliko puta. Stoga se smatra da je odabir tih proizvođača Zajednice opravdan i da je uzorak proizvođača Zajednice reprezentativan.

(53)

U nedostatku primjedbi vezanih za potrošnju, potvrđuju se privremeni rezultati iz uvodnih izjava od 50. do 53. Privremene uredbe.

(54)

U nedostatku novih informacija ili dostavljenih dokaza, potvrđuju se nalazi o uvozu u Zajednicu iz Norveške (opseg, tržišni udio i prosječne cijene) kako je utvrđeno u uvodnim izjavama od 54. do 59. Privremene uredbe.

(55)

Za potrebe obračunavanja razine sniženja cijena tijekom ispitnog postupka, metoda primijenjena tijekom privremenog razdoblja upotrijebljena je i u konačnoj fazi. Ponderirana prosječna prodajna cijena pet trgovačkih društava odabranih iz uzorka proizvođača Zajednice uspoređena je za svaku pojedinu vrstu proizvoda s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom proizvođača izvoznika iz Norveške iz uzorka. Ova je usporedba učinjena na usporedivim vrstama lososa iz uzgoja na istoj trgovinskoj razini to jest za prodaju prvom neovisnom kupcu. Ta je usporedba učinjena nakon odbijanja rabata i popusta, dok su cijene bile CIF cijene na granici Zajednice nakon carinjenja.

(56)

Cijene proizvođača Zajednice uključenih u uzorak uzete su u obzir kao franko tvornica to jest isključujući troškove prijevoza i na trgovinskim stadijima koji se mogu usporediti s onima dotičnih uvoza. Na one proizvođače Zajednice iz uzorka, koji su prodavali losos izravno iz njihovih uzgajališta uz odbitak pristojbe koja se plaća prerađivačkoj tvornici, primijenjeno je usklađenje na više kako bi se uzeli u obzir troškovi prerade i ambalaže te time postigle cijene usporedive s onima drugih proizvođača iz uzorka i uvozom koji podliježe ispitnom postupku. Takvo je usklađenje učinjeno na temelju stvarno plaćene pristojbe prerađivačkom pogonu ili na temelju troškova nastalih kod ostalih proizvođača iz uzorka za iste djelatnosti.

(57)

Usporedba cijena pokazala je da su cijene lososa podrijetlom iz Norveške dovele do znatnog sniženja u odnosu na cijene industrije Zajednice na tržištu Zajednice tijekom ispitnog postupka. Prosječna snižena marža izražena kao postotak cijena industrije Zajednice iznosi otprilike 12 % odnosno ta vrijednost pokazuje da je kao i u privremenoj fazi došlo do značajnog snižavanja cijena.

(58)

Podsjeća se da je u uvodnoj izjavi 89. Privremene uredbe privremeno utvrđeno da je industrija Zajednice pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 3. Osnovne uredbe.

(59)

Više je zainteresiranih strana izrazilo sumnju u tumačenje podataka u odnosu na situaciju industrije Zajednice kako je predstavljena u uvodnim izjavama od 63. do 89. Privremene uredbe. Izjavile su da podaci nisu pokazali nikakvu materijalnu štetu, jer su pojedini pokazatelji štete, kao proizvodnja, proizvodni kapacitet, opseg prodaje i zaliha, pokazali pozitivno kretanje. Istodobno, priznajući da perspektive poslovanja industrije Zajednice nisu vrlo pozitivne, dotične strane navode da to ne bi trebalo navesti na zaključak da je industrija Zajednice pretrpjela materijalnu štetu.

(60)

S obzirom na te navode, Komisija je nastavila ispitivanje o šteti. Podsjeća se da, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 40., industriju Zajednice sad čini 15 proizvođača Zajednice podnositelja prigovora i, kao što je navedeno u uvodnoj izjavi 49., za uzorak je odabrano pet proizvođača Zajednice podnositelja prigovora. Na toj osnovi zaključeno je kako slijedi.

(61)

Proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta industrije Zajednice u cjelini razvili su se kako slijedi:

Tablica 1.

Proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta

(62)

Kao što je prikazano u tablici, proizvodnja industrije Zajednice tijekom razmatranog razdoblja ukupno se povećala za 5 %. Između 2001. i 2002. proizvodnja se povećala za 8 % i nakon toga pala za otprilike 1 % i ponovno pala za 2 % tijekom razdoblja ispitivanja, zadržavajući se ispod granice iz 2002. Promatrani trendovi su u skladu s rezultatom iz privremene faze.

(63)

Tijekom razmatranog razdoblja, proizvodni kapacitet se povećao za 21 %. Najveći rast zabilježen je 2002. (+ 14 %). Podsjeća se da je proizvodnja lososa iz uzgoja u Zajednici učinkovito ograničena dozvolama vlade koje utvrđuju najveću količinu žive ribe koja se može držati u vodi na pojedinom mjestu i u određeno doba. Stoga gore navedene vrijednosti odražavaju teorijski kapacitet na temelju ukupne dozvoljene količine, a ne na temelju fizičkog kapaciteta kaveza za ribe ili drugog proizvodnog materijala koji industrija Zajednice koristi. Stoga se smatra da te vrijednosti koje se odnose na kapacitet nisu odlučujuće u analizi, budući da je stvarni proizvodni kapacitet niži.

(64)

Stupanj iskorištenosti kapaciteta je najprije pao za 5 % između 2001. i 2002. da bi dodatno pao 2003. za otprilike 7 %, a tijekom razdoblja ispitnog postupka za otprilike 2 %.

(65)

Vrijednosti koje slijede odnose se na prodaju industrije Zajednice neovisnim kupcima na tržištu Zajednice.

Tablica 2.

Opseg prodaje, tržišni udio, prosječne jedinične cijene u EZ-u

(66)

U razdoblju od 2001. do razdoblja ispitnog postupka, opseg prodaje industrije Zajednice povećao se za 7 %. Drugim riječima, industrija Zajednice uspjela je povećati svoj opseg prodaje za otprilike 1 100 tona. Taj bi se rezultat trebao promatrati s obzirom na povećanje potrošnje Zajednice koja je u istom razdoblju dosegla 80 000 tona.

(67)

Budući da industrija Zajednice nije uspjela u potpunosti imati koristi od rasta tržišta, njezin ukupni tržišni udio smanjio se tijekom razmatranog razdoblja za 7 %. Najprije se smanjio između 2001. i 2002., kasnije se neznatno povećao 2003. i naglo ponovno smanjio tijekom razdoblja ispitnog postupka, zadržavajući se uvelike ispod tržišnog udjela iz 2001. S obzirom na ograničeni tržišni udio industrije Zajednice, svaki gubitak, čak i mali, ima ogromni utjecaj na njezino gospodarsko stanje.

(68)

U razdoblju od 2001. do razdoblja ispitnog postupka, prosječne prodajne cijene industrije Zajednice pale su za 9 %. Do najvećeg pada cijena došlo je između 2002. i 2003.

(69)

Tijekom razmatranog razdoblja, potrošnja Zajednice povećala se za 15 % i industrija Zajednice povećala je svoj opseg prodaje za 7 %. Međutim, u istom razdoblju prodajne cijene Zajednice smanjile su se za 9 % i tržišni se udio industrije Zajednice smanjio za 7 %. Istodobno se uvoz iz Norveške povećao za otprilike 35 % i tržišni udio uvoza po niskim dampinškim cijenama povećao se za 8,6 postotnih bodova. To potvrđuje da je industrija Zajednice samo u manjem opsegu sudjelovala u rastu tržišta tijekom razmatranog razdoblja.

(70)

Profitabilnost prodaje EZ-a predstavlja prihod dobiven od prodaje lososa iz uzgoja na tržištu Zajednice od strane proizvođača Zajednice iz uzorka. Povrat investicije i novčani tok mogu se mjeriti na razini najužeg asortimana proizvoda, koji uključuje sličan proizvod, prema članku 3. stavku 8. Osnovne uredbe. U tom kontekstu treba podsjetiti da losos iz uzgoja predstavlja preko 95 % gospodarske djelatnosti industrije Zajednice iz uzorka.

Tablica 3.

Profitabilnost, povrat investicije i novčani tok

(71)

Kao što prikazuje tablica, industrija Zajednice je 2001. ostvarila pozitivan rezultat glede profitabilnosti dosežući 8 %. Između 2001. i 2002., profitabilnost je zabilježila negativno kretanje, gubeći 14,9 postotnih bodova rezultirajući gubitkom od 6,9 %. Od tog trenutka nadalje industrija Zajednice je uvijek bila u gubitku. Trebalo bi primijetiti da se stanje dodatno pogoršalo između 2002. i 2003. s gubitkom prihoda od 9 %, drugim riječima gubitkom dodatnih 2,1 postotnih bodova. Tijekom razdoblja ispitnog postupka, potražnja lososa je bila velika i istodobno s objavom privremenih zaštitnih mjera industrija Zajednice je mogla povećati prodajne cijene za otprilike 5 % između 2003. i razdoblja ispitnog postupka. To je dovelo do smanjenja gubitka, koji je svejedno ostao značajan (– 5 %). Od početka do kraja razmatranog razdoblja, pad profitabilnosti dosegao je 13 postotnih bodova.

(72)

Tijekom razmatranog razdoblja povrat investicije i novčani tok zabilježili su negativan trend sličan onom profitabilnosti.

(73)

Između 2001. i razdoblja ispitnog postupka, zapošljavanje izravno vezano za proizvodnju lososa iz uzgoja od strane industrije Zajednice (u cjelini) se smanjilo za 3 %. Između 2001. i 2002. dolazi do rasta (+ 9 %) koji se objašnjava povećanjem proizvodnje u istom razdoblju. Kao što prikazuje tablica, radi pogoršanja gospodarske situacije industrije Zajednice rast zapošljavanja iz 2002. nije se mogao održati. U razmatranom razdoblju zabilježeno je sve veće korištenje automatizacije. Brojke vezane za broj zaposlenih proizvođača Zajednice izravno povezanih s proizvodnjom lososa iz uzgoja koji nisu bili povezani s norveškim izvoznicima mora se promatrati s obzirom na interese Zajednice kao što je opisano u uvodnoj izjavi 112.

(74)

Kao rezultat rasta proizvodnje i pada zaposlenosti, industrija Zajednice povećala je produktivnost u razmatranom razdoblju za 8 %.

(75)

S obzirom na pogoršanje gospodarske situacije industrije Zajednice, plaće su se smanjile za 13 % tijekom razmatranog razdoblja. Vrijednost ukupnih plaća odražava smanjenje zaposlenosti, ali pokazuje ujedno i smanjenje prosječnih plaća po zaposleniku u industriji.

(76)

Dodatno ispitivanje nije utjecalo na ostale pokazatelje štete. Stoga se potvrđuju privremeni rezultati u pogledu zaliha, ulaganja, sposobnosti povećanja kapitala, oporavka od prethodne prakse dampinga i opsega stvarne dampinške marže, iz uvodnih izjava 68., 78., 79., 83. i 84. Privremene uredbe.

(77)

Tijekom razmatranog razdoblja, dok je tržište Zajednice bilo karakterizirano održivim rastom potražnje s obzirom na porast potrošnje od 15 % ili za 80 000 tona, razina cijena dampinškog uvoza smanjila se za 16 % tijekom istog razdoblja. Uvoz lososa iz Norveške, glavne države izvoznice, po niskim dampinškim cijenama nastavio se bez prekida u velikim i rastućim količinama na tržištu Zajednice (+ 35 %). Kao rezultat toga tržišni se udio Norveške povećao za 17 % ili za 8,6 postotnih bodova. Između 2002. i 2003. povećanje opsega uvoza iz Norveške (+ 20 %) i pad cijena (– 13 %) bili su osobito izraženi. Ispitni je postupak pokazao da su od tada cijene lososa na tržištu Zajednice ostale na vrlo niskoj razini.

(78)

U pogledu gospodarskog stanja industrije Zajednice, sveukupna procjena pokazatelja štete pokazuje da se stanje u razmatranom razdoblju postepeno pogoršalo. Dok su pojedini čimbenici pokazali pozitivna kretanja tijekom razmatranog razdoblja (proizvodnja, kapacitet, opseg prodaje), većina pokazatelja pokazuje negativan trend: prodajne cijene (– 9 %), tržišni udio (– 7 %), profitabilnost (– 13 %), zapošljavanje (– 3 %), plaće (– 13 %), novčani tok i povrat investicije. Gospodarsko stanje industrije Zajednice se najviše pogoršalo u razdoblju od 2002. i 2003.

(79)

Kad je riječ o općem kretanju proizvodnje (+ 5 %) i opsegu prodaje (+ 7 %), utvrđeno je da je do takvih povećanja došlo u razdoblju veće potražnje na tržištu Zajednice (+ 15 %). Međutim, industrija Zajednice imala je samo male prednosti od tržišnog rasta što joj je omogućilo da izbjegne veći gubitak tržišnih udjela tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(80)

Nadalje, treba primijetiti da je do povećanja opsega prodaje industrije Zajednice došlo u trenutku kada su cijene na tržištu Zajednice značajno padale. To je dovelo do znatnog smanjenja profitabilnosti, od pozitivnog trenda (8 % u 2001.) do značajnoga gubitka do kraja razmatranog razdoblja. Povrat investicije i novčani tok doživio je slično kretanje kao profitabilnost. Isto tako su se i plaće smanjile u razmatranom razdoblju (– 13 %).

(81)

Trebalo bi primijetiti da je najveći pad profitabilnosti (– 2,1 postotnih bodova) i prodajnih cijena (– 12 %) zabilježen između 2002. i 2003.

(82)

Vodeći računa o svim tim čimbenicima, donesen je konačni zaključak da je industrija Zajednice pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 3. Osnovne uredbe.

(83)

Nekoliko je zainteresiranih strana dovelo u pitanje tumačenje vrijednosti uvoza podrijetlom iz trećih zemalja, kako je izneseno u uvodnim izjavama od 94. do 99. Privremene uredbe. One navode da su vrijednosti pokazivale uzročno-posljedičnu vezu između niskih cijena uvoza iz nekih trećih zemalja i stanja industrije Zajednice. Te su strane izjavile da je ukupna prosječna uvozna cijena iz trećih zemalja isključujući Norvešku i prosječne uvozne cijene nekih država ispod uvozne cijene iz Norveške. Nadalje se navodi da Komisija nije uspjela dokazati da divlji losos nema utjecaja na stanje industrije Zajednice te da divlji i uzgojeni losos nisu međusobno zamjenljivi.

(84)

Primijećeno je da niti jedna zainteresirana strana nije dovela u pitanje vrijednosti koje se odnose na cijene i apsolutne količine uvoza podrijetlom iz ostalih trećih zemalja, već njihovo tumačenje. Također, niti jedna strana nije osporila činjenicu da statistika o uvozu ne razlikuje uzgojeni losos od divljeg lososa te da je cijena divljeg lososa niža od cijene lososa iz uzgoja.

(85)

Stoga je važno podsjetiti da statistika o uvozu ne razlikuje losos iz uzgoja i divlji losos. Ipak, ustanovljeno je da je okus divljeg lososa puno drukčiji od okusa lososa iz uzgoja. Štoviše, ispitivanje je pokazalo da se za razliku od lososa iz uzgoja, divlji losos ne prodaje na tržnici kao svježi proizvod, nego se uglavnom prodaje u konzervama. Stoga je posve jasno da ti proizvodi nisu u međusobnoj tržišnoj utakmici. To objašnjava činjenicu da je cijena divljeg lososa manja u odnosu na losos iz uzgoja i zašto ti proizvodi nisu međusobno zamjenljivi za korisnike i potrošače. Naposljetku, primjećuje se da niti jedna zainteresirana strana nije iznijela dokaze u pogledu navodne međusobne zamjenljivosti divljeg lososa i lososa iz uzgoja. Na toj osnovi, navodi su se morali odbaciti.

(86)

Ako se izdvojeno razmotre ukupne prosječne cijene nekih država, primjerice Sjedinjenih Američkih Država i Kanade, iste se doimaju niže od uvoznih cijena iz Norveške. Međutim, na temelju informacija prikupljenih tijekom ispitivanja, većinu uvoza iz SAD-a i Kanade čini divlji losos, koji je, kao što je objašnjeno, jeftiniji od lososa iz uzgoja i s njim nije međusobno zamjenljiv. S obzirom na rezultate iz uvodne izjave 85., malo je vjerojatno da je uvoz iz te dvije zemlje mogao imati značajan utjecaj na stanje industrije Zajednice.

(87)

Što se tiče ostalih zemalja izvoznica koje nisu obuhvaćene ovim ispitivanjem, primijećeno je da, dok je prosječna uvozna cijena iz Čilea bila iznad razine onih industrije Zajednice, tijekom razdoblja ispitnog postupka uvozna cijena iz Farskih otoka je bila niža od onih koje naplaćuju norveški proizvođači izvoznici na tržištu Zajednice. Međutim to ne treba prikriti činjenicu da se opseg uvoza iz Čilea smanjio za 7 % (ili za 1 895 tona), a iz Farskih otoka za 8 % (ili za 3 397 tona) tijekom razmatranog razdoblja, dok se uvoz iz Norveške povećao za 35 % (ili za 93 366 tona). Takva kretanja treba promatrati s obzirom na kretanje potrošnje koja se povećala za 15 % tijekom istog razdoblja.

(88)

Povrh toga, u razdoblju između 2001. i 2003., kada se stanje Zajednice najviše pogoršalo, kretanje uvoza iz Čilea i Farskih otoka pokazalo je neke sličnosti s kretanjima industrije Zajednice. Dok se opseg uvoza iz Čilea značajno smanjio za 26 % (ili za 6 987 tona), a iz Farskih otoka povećao samo za 2 % u odnosu na potrošnju (16 %), uvoz iz Norveške povećao se za 31 % (ili za 82 631 tonu) tijekom istog razdoblja. S obzirom na gore navedeno, mora se primijetiti da, iako se ne može u potpunosti isključiti činjenica da je prisutnost lososa niske cijene podrijetlom iz te dvije zemlje utjecala na tržište Zajednice, njegova prisutnost ne poništava uzročno-posljedičnu vezu između povećanih količina dampinškog uvoza iz Norveške i štete prouzročene industriji Zajednice.

(89)

Dodatnim ispitnim postupkom ustanovljene su neke razlike u razini izvoza industrije Zajednice i dobiveni su rezultati prikazani u tablici.

(90)

Neke su zainteresirane strane navele da su na kretanje izvoza industrije Zajednice negativno utjecala uvozna ograničenja na losos iz uzgoja koja su uvele Sjedinjene Američke Države tijekom 2003. godine. Zainteresirane su strane zaključile da se šteta izazvana slabim izvoznim kretanjem ne može pripisati norveškom uvozu.

(91)

U tom kontekstu trebalo bi primijetiti da nisu iznijeti dokazi u pogledu američkih ograničenja uvoza. Ako i postoje, ta ograničenja nisu imala materijalan učinak na izvoznu djelatnost industrije Zajednice. Nadalje, izvozna djelatnost industrije Zajednice bila je ograničene prirode tijekom razmatranog razdoblja. Ona je predstavljala otprilike 1 % proizvodnje industrije Zajednice 2001. i manje od 3 % tijekom razdoblja ispitnog postupka. Suprotno navodima, tablica jasno pokazuje da se izvoz industrije Zajednice značajno povećao tijekom razmatranog razdoblja. Na temelju takvih rezultata i s obzirom na tešku situaciju na tržištu Zajednice, materijalna šteta koju trpi industrija Zajednice ne može se pripisati promjenama razine izvoza.

(92)

U svakom slučaju, Komisija primjećuje da se podaci vezani za cijene i profitabilnost, korišteni u procjeni štete, temelje samo na prodaji industrije Zajednice neovisnim kupcima Zajednice. Stoga se navod da promjena u kretanju izvoza industrije Zajednice ima štetan učinak po industriju Zajednice, koji nije potkrijepljen dokazima, trebao odbaciti.

(93)

Jedna je interesna strana navela da je objava znanstvene studije koja je utvrdila da je škotski losos navodno imao visoki stupanj onečišćenja, mogla prouzročiti značajne gubitke opsega prodaje i imati negativan učinak na prodajne cijene industrije Zajednice tijekom razmatranog razdoblja.

(94)

Međutim, ispitni je postupak pokazao da su se proizvodnja i prodaja na domaćem tržištu, kao i opseg izvozne prodaje proizvođača Zajednice, povećali tijekom razmatranog razdoblja.

(95)

Na temelju gore navedenih činjenica i u nedostatku dodatnih dokaza, navod se morao odbaciti.

(96)

Jedna zainteresirana strana ponovila je navod prema kojem su stopa smrtnosti lososa u Irskoj koja je veća od normalne te pojava epidemija u Ujedinjenom Kraljevstvu i Irskoj 2002. i 2003. mogli izazvati značajan gubitak opsega proizvodnje i prodaje industrije Zajednice.

(97)

Međutim, ispitni je postupak pokazao da su gore navedene pojave ograničene na mali broj gospodarstava te nisu imale značajan učinak na cjelokupnu vrijednost prodaje i proizvodnje u Zajednici s obzirom da su predmetne količine bile male. Kao što je objašnjeno gore i u uvodnim izjavama 62. i 65., opseg proizvodnje i prodaje Zajednice povećao se 2002. i 2003.

(98)

Zbog toga se, i u nedostatku dokaza, taj navod morao odbaciti.

(99)

Na temelju gore navedenih činjenica i razmatranja te u nedostatku dokaza ili drugih utemeljenih primjedbi o uzročnosti, ovim se potvrđuju zaključci iz uvodnih izjava od 90. do 111. Privremene uredbe.

(100)

Komisija podsjeća da se analiza interesa Zajednice tijekom privremene faze temeljila na niskom stupnju suradnje prerađivača (korisnika). Stoga je Komisija nastavila ispitni postupak interesa Zajednice potičući prerađivače (korisnike) na davanje dodatnih značajnih odgovora na upitnike, provodeći dodatne ispitne postupke na licu mjesta u prostorima korisnika i udruga korisnika navedenih u uvodnoj izjavi 7. te prikupljajući dodatne informacije.

(101)

Nadalje, nakon objave privremenih rezultata, zainteresirane strane, posebno prerađivači i udruge prerađivača, uputile su brojne zahtjeve za ponovnim provjerama, posebno u vezi s utjecajem mjera na njihovu djelatnost i vezano uz oblik mjere.

(102)

Trebalo bi primijetiti da su nakon objave namjere Komisije da se promijeni oblik privremene pristojbe, zaprimljene općenito pozitivne reakcije u pogledu odabira minimalne cijene uvoza u obliku promjenljive pristojbe.

(103)

Neke su zainteresirane strane primijetile da je s obzirom na nisku zaposlenost u industriji Zajednice, s jedne strane i visoki stupanj zaposlenosti u industriji korisnika, s druge strane, potrebno donijeti alternativne mjere u korist industrije Zajednice, drukčije od uvođenja antidampinških mjera.

(104)

U tom kontekstu Komisija primjećuje da alternativne mogućnosti i antidampinške mjere imaju drukčije pravne okvire i različite namjene. Podsjeća se da su se niske cijene dampinškog uvoza lososa iz uzgoja iz Norveške štetno odrazile na industriju Zajednice. S obzirom na vrstu štete koju je industrija Zajednice pretrpjela, smatra se da bi se u nedostatku mjera neizbježno dodatno pogoršala situacija industrije Zajednice. Izostanak donošenja mjera bi najvjerojatnije izazvalo dodatnu štetu i srednjoročno mogući nestanak te industrije, ako se uzmu u obzir nastali gubici tijekom razmatranog razdoblja. Stoga na temelju rezultata tijekom razdoblja ispitnog postupka, Komisija smatra da je industrija Zajednice u opasnosti, osim ako se ne ispravi niska razina dampinških uvoznih cijena. Budući da je ispitni postupak pokazao postojanje štetnog dampinga, najprikladnije djelovanje podrazumijeva uvođenje antidampinških mjera i stoga alternativne mogućnosti nisu uzete u obzir.

(105)

Ako se antidampinške mjere ne uvedu, povećat će se rizik pojave velikih količina norveškog lososa na tržištu Zajednice. Takva situacija neće pružiti potrebnu dugoročnu stabilnost neophodnu za uzgajivače lososa u Zajednici kako bi se oporavila od trenutačne dampinške prakse i može dovesti u opasnost sve napore restrukturiranja koje je industrija Zajednice do sada poduzela. S obzirom na veliki broj uzgajališta koja su zatvorena posljednjih godina u EU-u, Komisija smatra da u nedostatku mjera koje mogu ukloniti učinke štetnog dampinga, postoji visoki stupanj rizika da će industrija Zajednice nestati u srednjoročnom razdoblju.

(106)

Uvođenjem konačne antidampinške pristojbe ponovno bi se uspostavili pravedni trgovinski uvjeti, a industrija Zajednice imala bi koristi od napora učinjenih na restrukturiranju iz posljednjih godina. Pod tim uvjetima, industrija će Zajednice moći ostati održivi proizvođač koji će biti sposoban ponuditi uzgojeni losos visoke kvalitete i vjerojatno se proširiti. Posebno, očekuje se da će se industrija Zajednice moći vratiti u profitabilno stanje poput onog iz 2001. U međuvremenu, s obzirom na kapacitete uzgajivača koji su bili prisiljeni obustaviti svoje aktivnosti tijekom razmatranog razdoblja, ne treba isključiti mogućnost da industrija Zajednice može udvostručiti svoj tržišni udio.

(107)

Održivost industrije Zajednice imat će više pozitivnih učinaka na korisnike i potrošače lososa. Proizvodi visoke kvalitete koje nudi industrija Zajednice i dalje će bili dostupni svim korisnicima i potrošačima. Nadalje, razumno je očekivati da će nakon restrukturiranja i s većim tržišnim udjelom, industrija Zajednice bolje nadzirati vlastite troškove i profit zahvaljujući ekonomiji razmjera, što nije mogla učiniti s obzirom na pritisak kojemu je bila izložena radi uvoza dampinških proizvoda. To će se materijalizirati u jačanje financijske situacije industrije Zajednice, učinkovitiju konkurentnost i stabilne cijene lososa u korist svih strana na tržištu Zajednice.

(108)

Naposljetku bi trebalo imati na umu da brojni potrošači Zajednice djeluju u udaljenim i ruralnim područjima EU-a gdje je izravno i neizravno zapošljavanje uzgajivača lososa iznimno važno za lokalnu zajednicu. Postoji rizik da se takva radna mjesta zatvore, ako industrija Zajednice nije zaštićena od dampinškog uvoza po niskim cijenama podrijetlom iz Norveške. U protivnom, ako se mjere uvedu, razumno je očekivati da će se s očekivanim poboljšanjem situacije industrije Zajednice kao što je gore opisano, povećati broj radnih mjesta.

(109)

U nedostatku dodatnih primjedbi potkrijepljenih dokazima o interesu industrije Zajednice, ovime se potvrđuju zaključci iz uvodnih izjava 113. i 116. Privremene uredbe.

(110)

Nakon objave privremenih zaključaka i nakon dodatnog ispitivanja, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 100., prerađivači uzgojenog lososa uputili su više zahtjeva. Nakon dodatnog ispitivanja, poboljšala se suradnja između uvoznika i prerađivača. Trgovačka društva koja su u konačnoj fazi postupka uputila smislene odgovore na upitnik sada predstavljaju otprilike 18 % ukupnog uvoza iz Norveške tijekom ispitnog postupka i otprilike 11 % potrošnje (u odnosu na 9 % uvoza i 6 % potrošnje u privremenoj fazi).

(111)

Uvoznici i prerađivači (korisnici) smatraju da bi pristojbe ad valorem povećale njihove troškove, smanjile opseg prodaje i mogle dovesti do gubitka radnih mjesta, pa čak i do premještaja pogona. Navode nadalje da je zaposlenost u prerađivačkom sektoru ribe puno veća nego u sektoru uzgoja ribe, koji ipak u nekim slučajevima otvara radna mjesta u regijama s niskom stopom zaposlenosti. Prerađivači su također naglasili potrebu da potrošači i trgovci i dalje imaju na raspoloženju losos iz uzgoja dobre kvalitete i niskih cijena. Međutim, oni općenito smatraju da je minimalna uvozna cijena prihvatljiviji oblik mjere u odnosu na pristojbu ad valorem.

(112)

Glavni troškovi koji nastaju pri dimljenju ili ostalim načinima prerade lososa vezani su za kupnju lososa i zapošljavanje. Što se zapošljavanja tiče, tijekom dodatnog ispitnog postupka Komisiji su dostavljene studije i podnesci s različitim vrijednostima. Za ovaj ispitni postupak, korist tih studija i obrazaca je ograničena. U tom kontekstu, trebalo bi primijetiti da se dostavljene studije ne odnose na razdoblje ispitnog postupka, ne pokrivaju baš predmetni proizvod i djelomično se temelje na različitim parametrima koji ne ulaze u ovaj ispitni postupak. Stoga se Komisija obvezala izvršiti provjere na licu mjesta kod nadležnih udruga. Na temelju svih prikupljenih informacija, najvjerodostojnija procjena pokazuje da u Zajednici sektor prerade lososa izravno zapošljava oko 7 500 radnika.

(113)

Dodatni ispitni postupak pokazuje da losos iz uzgoja predstavlja oko 48-54 %, a plaće otprilike 6-12 % ukupnih troškova prerađivača. U normalnim tržišnim uvjetima (odnosno u situaciji razumne cijene sirovina i dobre maloprodajne cijene), prerađivači očekuju dobit od redovitog poslovanja u iznosu od 5 do 12 %. To su potvrdili prerađivači koji su surađivali i izvijestili o podacima o profitabilnosti. Dodatno je ispitivanje pokazalo da dobit može biti i veća tijekom dobrih vremena. Na kraju distributivnog lanca, trgovci na malo mogu očekivati profitnu maržu između 6 i 11 %.

(114)

Zabrinutost koju su iskazali korisnici industrije je legitimna jer oni strahuju da bi negativni utjecaj predloženih mjera na njihove troškove mogao dovesti do smanjenja profitabilnosti. Međutim, u postojećim okolnostima i s obzirom na predloženu minimalnu cijenu uvoza, svaki utjecaj na troškove korisnika može biti malen ili nepostojeći.

(115)

U najboljem slučaju, tržišni će uvjeti ostati nepromijenjeni tj. cijene će ostati dosta iznad razine minimalne uvozne cijene. U tom slučaju se minimalna uvozna cijena uopće neće odraziti na troškove korisnika. Neće se primijeniti pristojba, u slučajevima kada se uvoz provodi po CIF cijeni na granici Zajednice koja je jednaka ili viša od utvrđene minimalne uvozne cijene.

(116)

U najgorem slučaju, uvođenjem mjera trošak koji će korisnici snositi za nabavu sirovine bit će jednak minimalnoj uvoznoj cijeni, to jest na razini stvarnih troškova proizvođača uvećanih za razumnu dobit od isporuka na tržištu Zajednice. Iako ovakav scenarij ne odražava postojeće uvjete na tržištu, Komisija smatra da se u tom slučaju ne može isključiti činjenica da će uvođenje antidampinških pristojbi imati negativni učinak na uvoznike i prerađivače jer bi se pristojbe, ako postoje, izravno plaćale prilikom uvoza bez obzira na razinu uvozne cijene. Međutim, u tom kontekstu podsjeća se da je mjera predložena u obliku minimalne uvozne cijene, koju čini najniža cijena i čiji je cilj osigurati proizvođačima Zajednice prodaju njihovog lososa u Zajednici po cijenama, prema pravilu, najmanje pristojbe, koje im dopuštaju pokrivanje troškova i omogućuju profitnu maržu koja bi se u normalnim uvjetima mogla očekivati kad dampinški uvoz ne bi postojao. Pristojbe će se naplaćivati samo u nekim iznimnim slučajevima, kada cijena franko granice Zajednice za uvoz iz Norveške bude manja od minimalne uvozne cijene i tada bude na razini koja odgovara razlici između uvozne cijene i minimalne uvozne cijene. Nadalje, cijelo se tržište lososa, od proizvodnje do isporuke potrošačima, treba voditi načelima lojalne konkurencije. Ti će uvjeti omogućiti da se troškovi na odgovarajući način odraze na prodajne cijene u svakoj fazi distributivnog lanca. Kad se tržište oporavi od učinaka štetnog dampinga, korisnici mogu očekivati mogućnost povećane dobave iz izvora EU-a i ostalih trećih zemalja. U biti kada svi subjekti na tržištu djeluju u jednakim tržišnim uvjetima gdje vladaju dobri poslovni običaji, razni izvori dobave mogu pružiti najveći izbor proizvoda i kvalitete. Cijene koje se utvrđuju na temelju tržišnih pokazatelja trebaju imati pozitivan učinak na proizvodne i distributivne lance te omogućiti veću stabilnost i predvidljivost cijena i troškova.

(117)

Ako se ne uvedu mjere i ako cijena norveškog izvoza ponovno dostigne prethodne dampinške razine, korisnici bi mogli neko vrijeme imati koristi od nelojalnog dampinškog uvoza. Međutim, za tržište takva situacija nije dugoročno održiva. Cijene lososa prema korisnicima, za isporuke na tržištu Zajednice, bit će manje od troškova proizvođača. Ako ponovno dođe do dampinga, norveški uvoz, koji čini 60 % potrošnje Zajednice, spriječit će izvoz iz izvora trećih zemalja koje ne prakticiraju damping. Korisnici neće moći odabrati druge izvore dobave ili kvalitete. Činjenica da se cijene neće utvrđivati prema tržišnim pokazateljima dovest će do njihove promjenljivosti te će se negativno odraziti na konačne proizvode namijenjene potrošačima. Na kraju, to bi moglo utjecati na profitabilnost prerađivača.

(118)

Stoga će primjena minimalne uvozne cijene imati s jedne strane samo manje posljedice na troškove uvoznika i prerađivača. Zapravo, ako se tržišne cijene zadrže iznad minimalne uvozne cijene, neće uopće biti financijskih posljedica. S druge strane, smatra se da takvi tržišni uvjeti trebaju spriječiti premještanje pogona, budući da su uvozne pristojbe na prerađeni losos visoke. Stoga prerađivačka industrija Zajednice treba i dalje imati pristup odgovarajućoj dobavi sirovina.

(119)

Kako je utvrđeno u uvodnoj izjavi 140., Komisija se obvezuje nadzirati razvoj tržišta Zajednice vezano za losos iz uzgoja. Ako se na temelju tog nadzora pojave dokazi prima facie koji pokazuju da postojeća mjera više nije potrebna ili dostatna za suzbijanje štetnog dampinga, Komisija bi mogla razmotriti mogućnost pokretanja revizije na temelju članka 11. stavka 3. Osnovne uredbe i provesti ispitivanje u kratkom roku. To će Komisiji omogućiti brzu reakciju, ako tržišne cijene u dužem vremenskom razdoblju padnu ispod razine minimalne uvozne cijene.

(120)

Sa zainteresiranim se stranama raspravljalo o pitanju budućeg zapošljavanja. Međutim, kao u slučaju analize utjecaja troškova na mjere, nema dokaza da će na zapošljavanje u ovom sektoru, utjecaj eventualne antidampinške mjere uvedene na uvoz lososa iz Norveške, biti bilo kakav drukčiji osim malen.

(121)

Dodatno je ispitivanje potvrdilo da minimalna cijena uvoza i njezina predložena razina predstavlja najprikladniji oblik mjere (vidjeti uvodnu izjavu 128.). Stoga se smatra da mogući negativni učinci minimalne cijene uvoza za uvoznike/prerađivače/korisnike ne mogu nadmašiti prednosti koje proizvođači Zajednice mogu imati od uvođenja antidampinških mjera, što predstavlja minimalno potrebno za uklanjanje ozbiljne pretrpljene štete i za sprječavanje svakog ozbiljnog pogoršavanja situacije proizvođača Zajednice. Usto bi trebalo primijetiti da ostaju na raspolaganju različiti izvori dobave iz ostalih trećih država.

(122)

U nedostatku daljnjih primjedbi potkrijepljenih dokazima o interesu neovisnih uvoznika te prerađivača (korisnika), potvrđuju se zaključci iz uvodne izjave 128. Privremene uredbe.

(123)

U nedostatku primjedbi potkrijepljenih dokazima koje se odnose na interes proizvođača mladog lososa i hrane za životinje, dobavljača i proizvođača u EZ-u vezanih za norveške proizvođače/uvoznike, potvrđuju se zaključci iz uvodnih izjava od 117. do 121. Privremene uredbe.

(124)

Kako je predmetni proizvod potrošački proizvod, Komisija je obavijestila razne organizacije potrošača o otvaranju ispitnog postupka. Jedna je strana odgovorila i izjavila da su korisni prehrambeni učinci lososa široko prepoznati te da bi umjetno podizanje cijena lososa potrošačima otežalo odabir dobrih namirnica. Izražena je i zabrinutost da bi zbog svakog povećanja cijena losos iz uzgoja mogao postati manje dostupnim te bi to moglo zaustaviti rast tržišta u onim državama članicama čiji je bruto domaći proizvod po glavi stanovnika (BDP) manji od prosjeka.

(125)

Smatra se da će, ako se uvedu antidampinške mjere, gospodarski subjekti i dalje imati pristup neograničenim količinama uvoza, ali po primjerenim cijenama. Nadalje, uzimajući u obzir veličinu marže između cijene cijelih riba franko uzgajalište i maloprodajne cijene prerađenih proizvoda lososa, smatra se da mjere vjerojatno neće imati materijalni učinak na maloprodajne cijene, budući da nije vjerojatno da će se moguće povećanje cijena potpuno odraziti na potrošače. Zapravo, po trenutačnim tržišnim cijenama koje su uvelike iznad minimalne uvozne cijene, ne bi bilo nikakvog utjecaja. Čak i u slučaju najgoreg scenarija će utjecaj na potrošače vjerojatno biti mali. Nadalje, razine cijena koje stvaraju gubitak vjerojatno nisu održive u srednjem i dugoročnom razdoblju. Stoga se ne očekuje da će antidampinške mjere imati značajne negativne posljedice na potrošače.

(126)

S obzirom na zaključke iz Privremene uredbe i uzimajući u obzir podneske raznih strana te rezultate dodatnog ispitivanja, Komisija zaključuje da ne postoje obvezujući razlozi zbog kojih se ne bi uvele konačne antidampinške mjere na uvoz norveškog lososa iz uzgoja. Stoga se potvrđuje zaključak iz uvodne izjave 131. Privremene uredbe.

(127)

U svjetlu konačnih zaključaka koji su postignuti vezano za damping, štetu, uzrok i interes Zajednice, antidampinške mjere trebale bi se uvesti kako bi se spriječila dodatna šteta za industriju Zajednice, prouzročena dampinškim uvozom. Uzele su se u obzir utvrđene dampinške marže i vrijednosti pristojbe koja je potrebna da bi se uklonila šteta koju je pretrpjela industrija Zajednice. Utrđeno je da je ukupna štetna marža bila iznad 2 % i stoga se ne može smatrati de minimis. Ponderirana prosječna štetna marža, koja je bila niža od ponderirane prosječne dampinške marže, iznosila je 14,6 %.

(128)

Međutim, nakon objave činjenica koje su dovele do donošenja Uredbe o izmjeni, neke zainteresirane strane su izričito odbacile pristojbe ad valorem, a u korist uvođenja minimalne uvozne cijene. Stoga, s obzirom na te primjedbe i rezultate dodatnog ispitivanja, potvrđuje se minimalna uvozna cijena kao prikladan oblik antidampinške mjere.

(129)

U skladu s člankom 9. stavkom 4. Osnovne uredbe, konačna bi se pristojba trebala utvrditi na razini dampinške marže ili štetne marže. Radi primjene tog pravila utvrđena je minimalna cijena uvoza koja nije štetna. U svrhu provjere te metode, za svako su se trgovačko društvo izračunale minimalne uvozne cijene, koje ne podliježu dampingu, na temelju stvarne vrijednosti te su usklađene s neto cijenom franko granica Zajednice. Te su cijene uspoređene s minimalnom uvoznom cijenom koja nije štetna i izračunana je prema metodi iz uvodne izjave 131. U svim slučajevima minimalna uvozna cijena koja nije štetna bila je niža od minimalne uvozne cijene koja ne podliježe dampingu.

(130)

Kod izračuna minimalnih uvoznih cijena koje ne podliježu dampingu, norveške krune su se morale konvertirati u eure. U privremenoj fazi, Komisija je za tu konverziju valute primijenila srednji devizni tečaj u tri godine. Više je društava navelo kako bi ispravan tečaj trebao biti onaj koji je bio na snazi tijekom razdoblja ispitnog postupka. Odgovarajući na taj navod, Komisija primjećuje da prosječan ciklus proizvodnje lososa traje tri godine. Budući da značajni troškovi, a koji su uključeni u uobičajenu vrijednost, nastaju upravo u tom proizvodnom ciklusu, Komisija smatra da je srednji tečaj u tri godine prikladan za izračun minimalnih uvoznih cijena koje ne podliježu dampingu. Stoga se primjedba odbacuje.

(131)

Što se tiče razine cijene koja nije štetna, potrebne za uklanjanje učinaka štetnog dampinga, morali su se uzeti u obzir rezultati dodatnog ispitivanja. Prilikom izračuna iznosa pristojbe potrebnog za uklanjanje učinaka štetnog dampinga, uzeto je u obzir da mjere trebaju omogućiti industriji Zajednice pokrivanje troškova proizvodnje i postizanje ukupne dobiti prije oporezivanja koja odgovara rezultatu koji bi industrija tog tipa razumno mogla postići u normalnim uvjetima tržišnog natjecanja tj. ako ne postoji dampinški uvoz, na prodaji sličnog proizvoda u Zajednici. Na temelju toga je za industriju Zajednice izračunana cijena sličnog proizvoda koja nije štetna. Cijena koja nije štetna dobivena je dodavanjem profitne marže od 8 % u odnosu na promet troškovima proizvodnje. Troškovi proizvodnje su unakrsno provjereni na temelju prosječne prodajne jedinične cijene industrije Zajednice iz uzorka (2,77 EUR/kg) i prosječnoga gubitka industrije Zajednice iz uzorka (5 % gubitka) tijekom razdoblja ispitnog postupka. Profitna marža od 8 % utvrđena je na temelju dobiti ostvarene tijekom 2001. (vidjeti tablicu 3.) i predstavlja strogo određeni minimum koji bi industrija Zajednice mogla očekivati ako ne postoji štetni damping.

(132)

Losos iz uzgoja se općenito prodaje u raznim oblicima (očišćen s glavom, očišćen bez glave, cijeli riblji fileti, ostali fileti ili dijelovi fileta). Stoga je minimalna uvozna cijena, koja nije štetna, obračunana za svaki oblik proizvoda posebno kako bi se odrazili troškovi nastali tijekom njihove pripreme. U tom smislu, različite minimalne uvozne cijene temelje se na rezultatima ovog ispitnog postupka. One su izračunane uglavnom na temelju faktora konverzije koji su utvrđeni Uredbom Vijeća (EZ) br. 772/1999 (5) i korišteni u ovom ispitnom postupku. Što se tiče cijelih ribljih fileta i fileta razrezanih u komadiće, uzeti su u obzir troškovi prerade.

(133)

Neće se platiti pristojba ako je uvoz izvršen po CIF cijeni na granici Zajednice koja je jednaka ili viša od utvrđene minimalne uvozne cijene. Ako se izvoz provodi po nižoj cijeni, morat će se platiti razlika između trenutačne cijene i utvrđene minimalne uvozne cijene. Budući da bi se štetan damping uklonio ako bi cijene uvoza iz Norveške bile jednake ili više od minimalne uvozne cijene, prikladno je primijeniti minimalnu uvoznu cijenu na sav uvoz iz Norveške, uz izuzetak jednog društva za koje je utvrđena dampinška marža de minimis kako je navedeno u uvodnoj izjavi 33.

(134)

S obzirom na opseg dampinških marži utvrđenih za proizvođače izvoznike iz Norveške i razinu štete prouzročene industriji Zajednice, Komisija smatra da bi iznose osigurane privremenim antidampinškim pristojbama koje su uvedene Privremenom uredbom, kako je izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1010/2005, trebalo konačno naplatiti u visini iznosa konačnih pristojbi koje su uvedene. U mjeri u kojoj su konačne pristojbe niže od privremenih pristojbi, konačno se naplaćuju samo oni iznosi osigurani do razine konačne pristojbe.

(135)

Privremene antidampinške pristojbe u obliku pristojbi ad valorem, između 6,8 % i 24,5 %, za proizvode iz uvoza, koje su utvrđene Uredbom (EZ) br. 628/2005, i primijenjene tijekom razdoblja od 27. travnja 2005. do 4. srpnja 2005., svejedno se oslobađaju. Naplata pristojbi ad valorem bila bi neproporcionalna u odnosu na uklanjanje štetnog dampinga, budući da su u tom razdoblju tržišne cijene bile značajno više od minimalne uvozne cijene koja je uvedena s obzirom na besprimjerna i nepredvidljiva tržišna kretanja. Iznosi osigurani privremenom antidampinškom pristojbom u skladu s Uredbom (EZ) br. 1010/2005 na uvoz lososa iz uzgoja podrijetlom iz Norveške se konačno naplaćuju, uzimajući u obzir konačno utvrđenu minimalnu uvoznu cijenu. Iznosi osigurani privremenom antidampinškom pristojbom u skladu s Uredbom (EZ) br. 1010/2005 na uvoz lososa iz uzgoja podrijetlom iz Norveške oslobađaju se ako prelaze konačnu stopu pristojbe.

(136)

Nakon objave, neke su strane navele da bi se, u odnosu na druge mjere, minimalna uvozna cijena mogla teže primijeniti i izazvati lažne izjave u vezi s carinskom vrijednosti robe. Zapravo, s obzirom da postoje naznake prema kojima je vidljivo da je došlo do izbjegavanja minimalne uvozne cijene otkako je uvedena 1. srpnja 2005. te da ovaj sektor tržišta nudi mogućnosti sporazuma o kompenzaciji, potrebno je uvesti dvostruki sustav mjera. Minimalna uvozna cijena (vidjeti uvodne izjave od 129. do 133.) i fiksna pristojba čine dvostruki sustav mjera. U skladu s člankom 9. stavkom 4. Osnovne uredbe, fiksna je pristojba izračunana na temelju ponderirane prosječne štetne marže, budući da je ista bila niža od ponderirane prosječne dampinške marže. Kako bi se osiguralo učinkovito poštivanje minimalne uvozne cijene, uvoznici trebaju biti svjesni da, ako naknadna provjera uvoza dokaže da je i. neto cijena franko na granici Zajednice, stvarno plaćena od strane prvog neovisnog kupca u Zajednici (cijena nakon uvoza), niža od neto cijene franko na granici Zajednice prije plaćanja carine, što proizlazi iz carinske deklaracije; i da je ii. cijena nakon uvoza niža od minimalne uvozne cijene, retroaktivno se primjenjuje fiksna pristojba na dotične transakcije, osim ako primjena fiksne pristojbe uvećane za cijenu nakon uvoza dovede do iznosa (stvarno plaćena cijena uvećana za fiksnu pristojbu) koji ostaje niži od minimalne uvozne cijene. U tom slučaju primjenjuje se vrijednost pristojbe jednake razlici minimalne uvozne cijene i cijene nakon uvoza. Carinske bi vlasti trebale smjesta obavijestiti Komisiju ako se otkriju naznake o lažnoj izjavi.

(137)

U tom kontekstu i u svrhu rješavanja postavljenih sumnji, Komisija namjerava uvesti tri posebna stupa da osigura primjenljivost mjera i njihovo poštivanje. Prvo, Komisija upućuje na Uredbu Vijeća (EEZ) br. 2913/92 od 12. listopada 1992. o Carinskom zakoniku Zajednice (6), inter alia, njegov članak 78., prema kojem carinska tijela mogu pregledavati komercijalne isprave i podatke vezane za postupke uvoza i izvoza predmetne robe ili naknadne komercijalne postupke vezane za istu robu. Takvi se pregledi mogu izvršavati u prostorima deklaranta, kod svih ostalih osoba koje su izravno ili neizravno poslovno uključene u spomenute radnje, ili svake druge osobe koja u poslovne svrhe raspolaže predmetnim dokumentima i podacima. Carinske vlasti mogu također i provjeriti robu.

(138)

Zatim, kako bi se na najbolji mogući način izbjegao rizik apsorpcije mjera, posebno između povezanih trgovačkih društava, institucije Zajednice iskazuju namjeru za neodgodivim pokretanjem revizije u skladu s člankom 12. stavkom 1. Osnovne uredbe te namjeru da takav uvoz registriraju u skladu s člankom 14. stavkom 5. Osnovne uredbe, ako se pribave dokazi o takvom ponašanju.

(139)

Institucije Zajednice oslanjat će se, inter alia, na informacije vezane za nadzor uvoza dobivene od državnih carinskih tijela, kao i na informacije koje dostavljaju države članice u skladu s člankom 14. stavkom 6. Osnovne uredbe.

(140)

Naposljetku, Komisija se obvezuje pratiti kretanje tržišta lososa iz uzgoja u Zajednici. Ako na temelju tog praćenja, proizađu dokazi prima facie koji ukazuju da postojeća mjera više nije potrebna ili dostatna za suzbijanje štetnog dampinga, Komisija može razmotriti pokretanje revizije na temelju članka 11. stavka 3. Osnovne uredbe te u kratkim rokovima obaviti ispitni postupak,

(a)

oslobađaju se oni osigurani iznosi koji premašuju iznos konačne pristojbe;

(b)

kada su konačne pristojbe više od privremenih pristojbi, konačno se naplaćuju samo iznosi koji su osigurani privremenim pristojbama.

11/Sv. 082

HR

Službeni list Europske unije

26

L 096/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

04.04.2007.

(1)

Vijeće je Uredbom (EZ) br. 1522/2000 (2) uvelo konačnu antidampinšku pristojbu na uvoz sintetičkih rezanih poliesterskih vlakana (RPV) podrijetlom iz Australije, Indonezije i Tajlanda.

(2)

Vijeće je Uredbom (EZ) br. 2852/2000 (3) uvelo konačnu antidampinšku pristojbu na uvoz RPV-a podrijetlom iz Republike Koreje i Indije.

(3)

Vijeće je Uredbom (EZ) br. 1799/2002 (4) uvelo konačnu antidampinšku pristojbu na uvoz RPV-a podrijetlom iz Bjelarusa.

(4)

Vijeće je Uredbom (EZ) br. 428/2005 uvelo konačnu antidampinšku pristojbu na uvoz RPV-a podrijetlom iz Narodne Republike Kine (NRK) i Saudijske Arabije i izmijenilo i obnovilo na pet godina mjere koje se odnose na Republiku Koreju.

(5)

Sve ove Uredbe navode se dalje u tekstu kao „izvorne Uredbe”. Ispitni postupci koji su doveli do mjere uvedene izvornim Uredbama navode se dalje u tekstu kao „početni ispitni postupci”. Nakon revizije nakon isteka mjera u vezi s uvozom RPV-a podrijetlom iz Australije, Indije, Indonezije i Tajlanda (5), Vijeće je Uredbom (EZ) br. 1515/2006 (6) stavilo izvan snage antidampinške pristojbe u pogledu takvih uvoza.

(6)

Napominje se da je novi antidampinški postupak u vezi s uvozom RPV-a podrijetlom iz Malezije i Tajvana pokrenut 12. travnja 2006. (7) i da su privremene mjere uvedene Uredbom (EZ) br. 2005/2006 (8).

(7)

Osnova za pokretanje ove revizije bila je informacija koju je dostavio korejski proizvođač izvoznik Saehan Industries Inc., koja je navela da poliesterska rezana vlakna niskog tališta (PNT), kako su definirana dolje u uvodnoj izjavi 20., trebaju biti isključena iz opsega proizvoda, budući da se čini da imaju različita osnovna fizikalna i kemijska svojstva i krajnje uporabe u usporedbi s ostalim vrstama RPV-a. Posebno, za razliku od ostalih vrsta RPV-a, čini se da PNT ima inherentna vezivna svojstva.

(8)

Nakon što je, nakon savjetovanja sa Savjetodavnim odborom, utvrđeno da postoje dostatni dokazi za opravdavanje pokretanja parcijalne privremene revizije, Komisija je putem obavijesti (obavijest o pokretanju revizije) objavljene u Službenom listu Europske unije  (9) najavila pokretanje parcijalne privremene revizije u skladu s člankom 11. stavkom 3. osnovne Uredbe, ograničene u opsegu na ispitivanje opsega proizvoda antidampinških mjera na uvoz RVP-a podrijetlom iz NRK-a, Saudijske Arabije, Bjelarusa, Australije, Indonezije, Tajlanda, Republike Koreje i Indije. Napominje se da je ova revizija pokrenuta na vlastitu inicijativu Komisije.

(9)

Komisija je službeno obavijestila vlasti NRK-a, Saudijske Arabije, Bjelarusa, Australije, Indonezije, Tajlanda, Republike Koreje i Indije (dotične zemlje) i sve ostale poznate dotične strane, tj. proizvođače/izvoznike u dotičnim zemljama i njihova udruženja, korisnike i uvoznike u Zajednicu i njihova udruženja te proizvođače u Zajednici i njihova udruženja, o pokretanju revizije ispitnog postupka. Zainteresirane strane imale su priliku iznijeti svoje stavove u pisanom obliku i tražiti saslušanje u roku određenom u obavijesti o pokretanju revizije. Svim zainteresiranim stranama koje su to tražile te su pokazale da postoje posebni razlozi da ih se sasluša, odobreno je saslušanje.

(10)

Komisija je poslala upitnike svim stranama, za koje se znalo da se na njih odnosi ispitni postupak, i svim drugim stranama koje su postale poznate u rokovima određenima u obavijesti o pokretanju revizije.

(11)

S obzirom na opseg revizije, nije određeno razdoblje ispitnog postupka za ovu reviziju. Podaci dobiveni upitnicima obuhvaćaju razdoblje od 1998. do 2005. (dotično razdoblje). Za dotično razdoblje zatraženi su podaci o obujmu i vrijednosti prodaja/kupnji, obujmu i kapacitetu proizvodnje za sve tipove RPV-a i PNT-a. Nadalje, od dotičnih strana zatraženi su komentari o svim razlikama ili sličnostima između PNT-a i drugih vrsta RPV-a s obzirom na njihov proizvodni postupak, tehničke karakteristike, krajnje uporabe, zamjenjivost itd.

(12)

Dovoljno cjeloviti odgovori iz upitnika dobiveni su od jednog tajlandskog, dva korejska i jednog saudijskog proizvođača izvoznika RPV-a, četiri proizvođača RVP-a iz Zajednice, pet korisnika i dva uvoznika RPV-a u Zajednici. Nekoliko drugih strana podnijelo je svoje komentare, uključujući udrugu korisnika i udrugu proizvođača RPV-a u Zajednici.

(13)

Komisija je tražila i potvrdila sve podatke koje je smatrala neophodnima za procjenu je li potrebna izmjena opsega postojećih mjera.

(14)

Napominje se da, budući da su u listopadu 2006., nakon usporednih revizija nakon isteka, mjere za uvoz RPV-a podrijetlom iz Australije, Indije, Indonezije i Tajlanda stavljene izvan snage (vidjeti uvodnu izjavu 5.), ova revizija postala je zastarjela s obzirom na te zemlje te se njezini nalazi odnose samo na mjere o RPV-u podrijetlom iz NRK-a, Saudijske Arabije, Bjelarusa i Republike Koreje.

(15)

Dotični proizvod je jednoobrazno definiran u svim izvornim Uredbama kao sintetička rezana poliesterska vlakna, negrebenana, nečešljana ili na drugi način obrađena za predenje, podrijetlom iz NRK-a, Saudijske Arabije, Bjelarusa, Australije, Indonezije, Tajlanda, Republike Koreje i Indije (dotični proizvod) i trenutačno je obuhvaćen oznakom KN 5503 20 00. Obično se navodi kao rezana poliesterska vlakna ili RPV.

(16)

Radi ocjene trebaju li se PNT i druge vrste RPV-a smatrati kao jedinstveni proizvod ili dva različita proizvoda, ispitano je dijele li PNT i druge vrste RPV-a iste osnovne fizičke i tehničke karakteristike i krajnje uporabe. U tom smislu ocijenjeni su i proizvodni proces, zamjenjivost i razlika između PNT-a i drugih vrsta RPV-a.

(17)

RPV je osnovni materijal koji se koristi u različitim fazama postupka proizvodnje tekstilnih proizvoda. RPV se koristi bilo za predenje, tj. izradu filamenata za proizvodnju tekstila, nakon miješanja ili nemiješanja s drugim vlaknima poput pamuka i vune, bilo za primjene koje ne uključuju tkanje, poput punjenja ili. obloga određenih tekstilnih proizvoda poput jastuka, automobilskih sjedala i jakni.

(18)

RPV se prodaje u različitim vrstama proizvoda za uporabu u predenju ili primjenama koje ne uključuju tkanje, koji imaju jednokomponentni ili dvokomponentni sastav i imaju različite specifikacije, poput deniera/deciteksa, čvrstoće, sjaja, stupnja kvalitete itd. Ove vrste proizvoda nisu uvijek zamjenjive jedan s drugim (npr. vlakna za predenje i ona za primjene koje ne uključuju tkanje, jednokomponentna i dvokomponentna vlakna, vlakna s posebnim termičkim svojstvima, poput slabo gorivih vlakana itd.). Međutim, početni ispitni postupci utvrdili su da su fizičke i kemijske karakteristike i krajnje uporabe ovih vrsta uglavnom iste. Nadalje, iako svaka vrsta proizvoda nije zamjenjiva sa svakom drugom vrstom proizvoda, postoji barem djelomična zamjenjivost i uporaba koja se preklapa među različitim vrstama proizvoda, pri čemu ni jedan od njih nije jasno odvojen od barem nekoliko drugih.

(19)

Treba primijetiti da PNT nije novi proizvod. Međutim, PNT, kao jedan od vrsta RPV-a, nije bio zasebno ispitan u okviru početnih ispitnih postupaka, budući da nijedna dotična strana nije istaknula njegove navodne različite fizičke i tehničke karakteristike. Ova je revizija potvrdila da se PNT, koji se prvotno prerađivao u 1980.-ima i njime se trgovalo u zemljama poput Japana, Tajvana i Zajednice, tijekom početnih ispitnih postupaka već prerađivao i njime se trgovalo u značajnim količinama od strane barem tri proizvođača u Zajednici i barem u jednoj dotičnoj zemlji, tj. Republici Koreji. Zapravo je za uvoz RVP-a iz Republike Koreje, uključujući i PNT, utvrđeno da je dampinški i da je nanio štetu industriji Zajednice.

(20)

PNT je vrsta dvokomponentnog RVP-a. To je poliestersko vlakno niskog tališta sa strukturom jezgre/omotača; sastoji se od poliesterske jezgre i omotača od poliesterskog kopolimera. Kada se zagrije, vanjski kopolimerni omotač tali se na nižoj temperaturi nego poliesterska jezgra i rastaljeni omotač djeluje poput ljepila. Ima nekoliko podtipova PNT-a s različitim sastavom, što rezultira, na primjer, različitim temperaturama taljenja.

(21)

PNT se temelji na istoj sirovini i ima isti izgled kao druge vrste RVP-a. Međutim, po definiciji, sadrži dva različita poliesterska polimera. U tom kontekstu, treba primijetiti da PNT nije jedini dvokomponentni RVP; postoje brojni drugi dvokomponentni RVP-i, za koje se uvijek smatralo da čine jedinstveni proizvod za potrebe antidampinških postupaka.

(22)

Neki korisnici iz Zajednice i jedan proizvođač izvoznik tvrdili su da se PNT i druge vrste RVP-a, bilo jednokomponentni ili dvokomponentni, temelje na različitim sirovinama. Udruga proizvođača iz Zajednice i određeni proizvođači iz Zajednice tvrdili su da su osnovne sirovine svih vrsta RVP-a, uključujući PNT, iste. U tom pogledu treba primijetiti da se sve vrste RVP-a, uključujući PNT, temelje na tereftalnoj kiselini (TFK) i etilen glikolu (MEG). Ove sirovine su osnovni sastojci, kojima se mogu dodati aditivi ili dodatni sastojci radi osiguranja određenih posebnih svojstava vlakna, poput niske temperature taljenja u slučaju PNT-a. Stoga se odbacuje tvrdnja da se PNT temelji na različitim sirovinama.

(23)

Jedan proizvođač izvoznik također je tvrdio da čimbenik „izgleda” nije relevantan u analizi fizičkih i tehničkih karakteristika različitih proizvoda ili vrsta proizvoda. U tom pogledu, napominje se da izgled sam po sebi ne bi inače predstavljao dovoljnu osnovu za definiranje dotičnog proizvoda, posebno što se tiče kemijskih proizvoda. Međutim, to ne znači da taj čimbenik treba potpuno zanemariti. U ovom konkretnom slučaju, isti izgled predstavlja dodatni element za nalaz da se PNT i druge vrste RVP-a ne mogu lako razlikovati jedan od drugoga. Ova se tvrdnja stoga odbacuje.

(24)

S obzirom na gore navedeno, zaključuje se da se ne može smatrati da PNT ima različite osnovne fizičke i kemijske karakteristike u odnosu na druge vrste RVP-a, posebno onih s dvokomponentnim sastavom.

(25)

Podsjeća se da su početni ispitni postupci utvrdili da se može, s proizvodnog gledišta, napraviti općenito razlikovanje između djevičanskog RVP-a, proizvedenog iz nerabljenih sirovina, i regeneriranog RVP-a, proizvedenog iz recikliranog poliestera.

(26)

U pogledu PNT-a, ova revizija ispitnog postupka pokazala je da ne postoji značajna razlika između proizvodnje PNT-a i drugih dvokomponentnih vrsta RVP-a. Utvrđeno je da bi se svaki proizvođač drugih dvokomponentih vrsta RVP-a lako mogao prebaciti na proizvodnju PNT-a. Dvokomponentni sustavi predenja koriste se u Zajednici i drugdje više od 20 godina. Proizvodnja dvokomponentnih vlakana složenija je od proizvodnje jednokomponentnih vlakana; međutim, razlika između dva sustava nije takva da se treba smatrati značajnom.

(27)

Neki korisnici iz Zajednice tvrdili su da ne bi bilo troškovno učinkovito prebaciti se na proizvodnju PNT-a. Tvrdilo se da bi, iako su proizvodne linije za PNT i druge dvokomponentne vrste RVP-a u osnovi iste, prebacivanje na proizvodnju PNT-a zahtijevalo određene izmjene, posebno promjenu strojeva za predenje i prouzročilo bi značajne zastoje. Stoga, iako je prebacivanje na proizvodnju PNT-a ili obratno tehnički izvedivo, ne bi bilo učinkovito i to bi moglo utjecati na raspoložive kapacitete za PNT. Udruga proizvođača iz Zajednice i jedan proizvođač iz Zajednice tvrdili su da je proizvodni proces za sve dvokomponentne RVP-ove u osnovi isti i da prebacivanje na proizvodnju PNT-a nema tehničkih nedostataka, nego da isključivo ovisi o silama tržišta poput potražnje i cijena. Nadalje, tvrdili su da postoji dovoljan ukupni kapacitet za podmirenje potrebe za PNT-om u Zajednici ako bi uvjeti na tržištu to dopuštali. U tom pogledu, treba primijetiti sljedeće. Prvo, zaključak da ne postoji značajna razlika između proizvodnje PNT-a i drugih vrsta RVP-a nije bio osporen. Drugo, isplativost prebacivanja na proizvodnju PNT-a ili obratno može značajno varirati od proizvođača do proizvođača, ali ga neki proizvođači iz Zajednice i čine. Konačno, hoće li se proizvođač prebaciti na proizvodnju PNT-a ovisi ponajvećma o prodajnim cijenama koje može ostvariti na tržištu za različite vrste RVP-a. Također, u tom pogledu u Zajednici ili u dotičnim zemljama izvoznicama ne postoje proizvođači isključivo PNT-a. Stoga ova tvrdnja ne može promijeniti zaključke u vezi proizvodnog procesa.

(28)

Proizvodni proces, koji kao takav nije presudan za definiciju proizvoda, ne može se stoga ni u kojem slučaju smatrati kao čimbenik za razlikovanje između PNT-a i drugih vrsta RVP-a.

(29)

PNT se zbog svoje niske temperature taljenja obično koristi kao komponenta u termički vezanim tehničkim primjenama koje ne uključuju tkanje i u termički vezanim primjenama punjenja. Glavne krajnje uporabe su kod sljedećih grupa proizvoda: kućanstvo (pokućstvo, madraci, jastuci), automobili (sagovi, filtri), osobna higijena (pelene, apsorbensi), odjeća (izolacija). U svim svojim primjenama PNT se miješa i tali s drugim vlaknima RVP-a i obično predstavlja oko 15 % opsega takvih mješavina.

(30)

Neki korisnici iz Zajednice tvrdili su da samo u normalnim termički vezanim vatama za pokućstvo i posteljinu PNT predstavlja oko 15 % mješavine. U određenim drugim primjenama, poput slojeva za spajanje i odvajanje, udjel PNT-a u mješavini varira između 35 % i 50 %, a kod primjena za filtriranje zraka LMP predstavlja do 70 % mješavine. U tom pogledu, treba dodati da u nekim drugim primjenama, poput izolacijske vate u odjeći, PNT predstavlja manje od 15 % mješavine. Revizija ispitnog postupka pokazala je da relativni obujam PNT-a u njegovim različitim krajnjim primjenama doista varira, ali u velikoj većini primjena je komponenta u manjini (ukupno prosječno oko 15 %) u usporedbi s drugim vrstama RVP-a koje se miješaju u ovim proizvodima. Ocjena iz uvodne izjave 29. stoga se potvrđuje.

(31)

Glavni korisnici PNT-a u Zajednici su industrije koje ga koriste za primjene koje ne uključuju tkanje. Ova trgovačka društva obično koriste cijeli niz drugih vrsta RVP-a koje pripadaju grupi koja ne uključuje tkanje. Ne postoje posebni korisnici PNT-a u Zajednici. Također je utvrđeno da nema značajne razlike u distribucijskim kanalima PNT-a i drugih vrsta RVP-a. Podsjeća se da se PNT uvijek koristi pomiješan s drugim vrstama RVP-a.

(32)

Jedan je proizvođač izvoznik tvrdio da činjenica što isti korisnici koriste PNT i druge vrste RVP-a i što su distribucijski kanali PNT-a i drugih vrsta RVP-a u osnovi isti ne dovodi do toga da su PNT i druge vrste RVP-a „istovjetni proizvodi”. Doista, ova činjenica sama po sebi ne dovodi do toga da PNT i druge vrste RVP-a treba smatrati jedinstvenim proizvodom; međutim, pokazuje da ne postoje razlike između PNT-a i drugih vrsta RVP-a u pogledu njihove distribucije. Drugim riječima, s gledišta distribucije, ne postoje razlozi za isključenje PNT-a iz opsega mjera. Dodatno, kao što je prikazano u uvodnoj izjavi 29., PNT ima iste krajnje uporabe kao i druge vrste RVP-a, budući da se može koristiti jedino u mješavini s tim vlaknima. Tvrdnja se stoga odbacuje.

(33)

S obzirom na gore navedeno, zaključuje se da PNT i druge vrste RVP-a imaju iste osnovne krajnje uporabe i distribuiraju se istim kanalima.

(34)

Kako je gore prikazano, iako PNT nema različite osnovne fizičke i kemijske karakteristike u odnosu na druge vrste RVP-a, ima određena različita svojstva. Međutim, u mnogobrojnim primjenama PNT se može zamijeniti drugim vrstama RVP-a koristeći različite tehnologije vezivanja, poput vezivanja RVP-a smolom ili termičkog vezivanja RVP-a uz uporabu drugih vlakana koja vezuju taljenjem. Stoga je u bitnome zamjenjiv s drugim vrstama RVP-a.

(35)

Neke su strane osporile prethodno navedeni zaključak u pogledu zamjenjivosti PNT-a s drugim vrstama RVP-a. Jedan je proizvođač izvoznik tvrdio da, budući da vezivanje smolom i vezivanje uporabom drugih vlakana koja vezuju taljenjem zahtijeva zamjenu PNT-a smolom i vezivnih vlakana koja nisu od poliestera, ne postoji zamjenjivost PNT-a s drugim vrstama RVP-a. Neki korisnici iz Zajednice tvrdili su da bi uporaba drugih tehnologija vezivanja osim onih koje su gore navedene rezultirala drukčijim svojstvima određenih krajnjih proizvoda i zbog toga u određenim primjenama takva zamjena nije moguća. Ove su tvrdnje dalje ispitane. Ispitni je postupak pokazao da, iako različite tehnologije vezivanja nisu uvijek zamjenjive jedna s drugom u svim krajnjim primjenama, određena zamjenjivost postoji i stoga je PNT za određene primjene u konkurenciji s RVP-ovima vezanima smolom i RVP-ovima vezanima vezivnim vlaknima koja nemaju strukturu jezgra/omotač. Stoga se ne može općenito zaključiti da ne postoje zamjene za PNT i da nije zamjenjiv s određenim drugim vrstama RVP-a.

(36)

Jedan proizvođač izvoznik također je napomenuo da njegova tvrdnja o prijetnji okolišu i zdravlju radnika, koju predstavljaju određene kemijske smole, nije pravilno ispitana. U tom pogledu, napominje se da ta tvrdnja nije relevantna u ovom konkretnom slučaju, budući da u određenim primjenama vezivanje smolom ne može biti zamijenjeno drugim tehnologijama vezivanja i, u svakom slučaju, vezivanje smolom mora biti u skladu sa svim zahtjevima zaštite okoliša u Zajednici i u njezinim državama članicama. Ova se tvrdnja stoga odbacuje.

(37)

Ne postoji nikakva vizualna i opipljiva razlika između PNT-a i drugih vrsta RVP-a. Poprečni presjek PNT-a drukčiji je od jednokomponentnih vlakana; međutim, nije uvijek drukčiji od poprečnog presjeka drugih dvokomponentnih vrsta RVP-a. Podsjeća se da PNT postoji u brojnim varijantama s, na primjer, različitim temperaturama taljenja. Stoga jasna razlika na temelju temperature taljenja nije moguća. Zbog toga se čini da se PNT ne može lako razlučiti od drugih vrsta RVP-a i da bi pouzdana identifikacija ove vrste proizvoda zahtijevala uporabu sofisticirane opreme.

(38)

Neki korisnici iz Zajednice nisu se složili s gornjim zaključkom da se PNT ne može lako razlučiti od drugih vrsta RVP-a, posebno u odnosu na temperaturu taljenja. Tvrdilo se da bi talište komponente omotača PNT-a, iako varira između 110 °C i 190 °C, uvijek bilo znatno niže od tališta drugih vrsta RVP-a, koje je navodno oko 255 °C. Napominje se da gornje granice temperatura taljenja potvrđuju da PNT, kao i druge vrste RVP-a, postoji u brojnim varijantama i da njihova identifikacija nije uvijek lako izvediva. Stoga se zaključak iz uvodne izjave 37. ne može izmijeniti.

(39)

Jedan proizvođač izvoznik tvrdio je da sama činjenica da je PNT vizualno sličan drugim vrstama RVP-a ne može predstavljati temelj za neisključenje PNT-a iz opsega mjera. Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 23., iako „izgled” sam po sebi inače nije presudan za odgovor na pitanje trebaju li različite vrste proizvoda potpadati pod „jedinstveni proizvod”, on predstavlja dodatan element u analizi (vidjeti također uvodnu izjavu 16.). Činjenica da se različite vrste proizvoda ne mogu lako razlučiti jedna od druge ne može se zanemariti. Tvrdnja se stoga odbacuje.

(40)

Gore navedeni nalazi pokazuju da PNT i druge vrste RVP-a dijele iste osnovne fizičke i tehničke karakteristike i imaju iste osnovne krajnje uporabe. U brojnim primjenama, PNT je izravno ili neizravno u konkurenciji s drugim vrstama RVP-a na tržištu Zajednice. Na temelju toga zaključuje se da se PNT i druge vrste RVP-a trebaju smatrati kao jedan jedinstveni proizvod i da se parcijalna privremena revizija u odnosu na opseg proizvoda za primjenu postojećih antidampinških treba prekinuti.

(41)

Sve zainteresirane strane obaviještene su o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se došlo do gore navedenih zaključaka. Nakon te obavijesti stranama je dan vremenski rok za ulaganje prigovora.

(42)

Usmene i pisane primjedbe koje su strane uputile razmotrene su, ali nisu promijenile zaključke na snazi da se ne izmijeni opseg proizvoda antidampinških mjera za uvoz PNT-a.,

11/Sv. 082

HR

Službeni list Europske unije

32

L 109/8

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

23.04.2007.

(1)

Nakon ispitnog postupka („početni ispitni postupak”), Vijeće je Uredbom (EZ) br. 1174/2005 (2) uvelo konačnu antidampinšku pristojbu na uvoz ručnih vozila za prijevoz paleta i njihovih osnovnih dijelova iz Narodne Republike Kine („NRK”)

(2)

Na temelju informacija koje su bile na raspolaganju Komisiji, nakon određenih promjena nakon početnog ispitnog postupka u vezi sa strukturom jednog kineskog proizvođača izvoznika kojem nije odobrena primjena tretmana tržišnog gospodarstva u tom ispitnom postupku, konkretno trgovačkog društva Ningbo Ruyi Joint Stock Co., Ltd. („Ningbo Ruyi”), činilo se da su u slučaju tog trgovačkog društva prevladali uvjeti tržišnog gospodarstva. U osnovi, bilo je dostatnih dokaza prima facie koji su navodili na zaključak da društvo Ningbo Ruyi ispunjava kriterije članka 2. stavka 7. točke (c) Osnovne uredbe. U tom kontekstu, smatrano je da su se promijenile okolnosti na temelju kojih su postojeće mjere bile utvrđene i čini se kako su te promjene trajne naravi.

(3)

Utvrdivši, nakon savjetovanja sa Savjetodavnim odborom, da postoje dostatni dokazi za pokretanje parcijalne privremene revizije u skladu s člankom 11. stavkom 3. Osnovne uredbe, Komisija je objavila obavijest („obavijest o pokretanju postupka”) (3) i započela ispitni postupak na vlastitu inicijativu, opsegom ograničen na određivanje posluje li društvo Ningbo Ruyi u uvjetima tržišnog gospodarstva te, ako da, na određivanje trebaju li njegova pojedinačna dampinška marža i carinska stopa biti temeljene na njegovim vlastitim troškovima/domaćim cijenama.

(4)

Komisija je službeno obavijestila društvo Ningbo Ruyi i njegovog povezanog uvoznika Jungheinrich AG, kao i predstavnike zemlje izvoznice i industrije Zajednice o pokretanju revizije. Zainteresirane stranke dobile su priliku iskazati svoja stajališta u pisanom obliku i zatražiti saslušanje.

(5)

Komisija je društvu Ningbo Ruyi također poslala obrazac za podnošenje zahtjeva za primjenu tretmana tržišnog gospodarstva („MET”) i upitnik te je primila odgovore u rokovima određenima u tu svrhu. Komisija je tražila sve podatke koje je smatrala potrebnima za određivanje MET-a i dampinga, analizirala je dostavljene podatke i provela provjere na lokacijama povezanih trgovačkih društava:

(6)

Ispitni postupak u vezi s dampingom obuhvatio je razdoblje od 1. travnja 2005. do 31. ožujka 2006. („razdoblje revizije ispitnog postupka” ili „RRIP”).

(7)

Definicija dotičnog proizvoda odgovara definiciji korištenoj u početnom ispitnom postupku iz uvodne izjave 1. Dotični proizvod su ručna vozila za prijevoz paleta („HPT”), bez vlastitog pogona, korištena za rukovanje materijalima uobičajeno skladištenima na paletama te njihovi osnovni dijelovi, tj. šasija i hidraulički sklop, podrijetlom iz NRK-a, koja se trenutačno mogu razvrstati u oznake KN ex 8427 90 00 i ex 8431 20 00 (oznake TARIC 8427900010 i 8431200010).

(8)

Sadašnja revizija pokazala je da HPT-ovi koje u NRK-u proizvodi društvo Ningbo Ruyi i koji se prodaju na kineskom tržištu imaju iste osnovne fizičke značajke i iste načine korištenja kao i HPT-ovi se izvoze u Zajednicu. Stoga se ti proizvodi smatraju istovjetnim proizvodom u smislu članka 1. stavka 4. Osnovne uredbe.

(9)

U skladu s člankom 2. stavkom 7. točkom (b) Osnovne uredbe, u antidampinškim ispitnim postupcima koja se odnose na uvoz podrijetlom iz NRK-a uobičajena vrijednost određuje se u skladu sa stavcima 1. do 6. navedenog članka za one proizvođače za koje se utvrdilo da ispunjavaju kriterije utvrđene u članku 2. stavku 7. (c) Osnovne uredbe, odnosno ako se pokaže da uvjeti tržišnog gospodarstva prevladavaju u vezi s proizvodnjom i prodajom istovjetnog proizvoda. Ti su kriteriji u sažetom obliku određeni u nastavku:

(10)

Trgovačko društvo Ningbo Ruyi zatražilo je MET na temelju članka 2. stavka 7. točke (b) Osnovne uredbe. Dosljedna je praksa Zajednice da ispitati ispunjava li grupacija povezanih trgovačkih društava uključenih u proizvodnju i/ili prodaju dotičnog proizvoda u cjelini uvjete za MET. Prema društvu Ningbo Ruyi, u NRK-u postojalo je samo jedno takva povezano trgovačko društvo – Jungheinrich Shanghai. Društvo Ningbo Ruyi odgovorilo je na obrazac za podnošenje zahtjeva za MET u danom roku.

(11)

Tijekom ispitnog postupka predstavnici industrije Zajednice tvrdili su da se čini kako postoje razna trgovačka društva povezana s društvom Ningbo Ruyi, koje to trgovačko društvo nije propisno objavilo u podacima predanima Komisiji, uključujući i revidirane financijske izvještaje. Prema industriji Zajednice, neobjavljivanje povezanih trgovačkih društava u financijskim izvještajima predstavlja povredu pravila IAS 24 (Objavljivanje povezanih stranaka) te su predstavnici industrije zatražili od Komisije da provjeri to pitanje.

(12)

Tijekom provjera otkriveno je da postoje povezana trgovačka društva koja nisu objavljena u revidiranim financijskim izvještajima (povreda pravila IAS 24) ili u odgovorima na obrazac za podnošenje zahtjeva za MET i na upitnik. U tom pogledu, vrijedi napomenuti da su i obrazac za podnošenje zahtjeva za MET i upitnik zahtijevali od društva Ningbo Ruyi da opiše svoju globalnu korporativnu strukturu i povezana trgovačka društva, uključujući matična društva, podružnice ili druga povezana trgovačka društva, neovisno o tome jesu li ili nisu uključeni u proizvodnju i/ili prodaju dotičnog proizvoda. Nadalje, od društva Ningbo Ruyi zatraženo je da priloži obrazac za podnošenje zahtjeva za MET za svaku podružnicu ili drugo povezano društvo u NRK-u koje je proizvođač i/ili izvoznik HPT-ova i da dostavi podatke o svim drugim povezanim trgovačkih društvima.

(13)

Prema Izvješću revizora društva Ningbo Ruyi i financijskim izvještajima za godinu koja je završila 31. prosinca 2005. („Izvješće za 2005.”) te odgovorima u obrascu za MET i upitniku, društvo Ningbo Ruyi imalo je samo tri povezana trgovačka društva u razdoblju revizije ispitnog postupka: Jungheinrich AG, Jungheinrich Shanghai i Ruyi Hong Kong. Ispitni postupak je međutim pokazao da kineski dioničari društva Ningbo Ruyi također imaju kontrolne udjele u društvima Ningbo CFA Co., Ltd. („Ningbo CFA”) i Ningbo Free Trade Zone Ruyi International Trading Co., Ltd. („NFTZ”).

(14)

Postoje i druga trgovačka društva koja su u posjedu rođaka kineskih dioničara društva Ningbo Ruyi: CFA Tools Co., Ltd. („CFA Tools”), društvo sa sjedištem u Hong Kongu, te Zhejiang Tianyou Import & Export Co., Ltd. („Tianyou”).

(15)

Sva gore navedena trgovačka društva koja društvo Ningbo Ruyi nije objavilo povezana su stoga s društvom Ningbo Ruyi za potrebe trenutačne revizije. Tri trgovačka društva trgovali su HPT-ovima tijekom razdoblja revizije ispitnog postupka, a sva imaju dozvolu za trgovanje HPT-ovima. Čini se da su uglavnom izvozili u zemlje izvan Zajednice. Najmanje tri četvrtine obujma prodaje o kojemu je društvo Ningbo Ruyi izvijestilo kao o domaćoj prodaji zapravo se odnosilo na izvoznu prodaju kanaliziranu putem neobjavljenih domaćih povezanih kupaca i nepovezanih kupaca.

(16)

U konačnici, priroda transakcija između društva Ningbo Ruyi i društva Ningbo Jinmao Import & Export Co., Ltd. („Ningbo Jinmao”), koje u početnom ispitnom postupku navedeno kao povezano trgovačko društvo (društvo Ningbo Ruyi prodalo je svoj udio dionica u studenome 2003.), predstavlja indikaciju da ta dva trgovačka društva i dalje imaju bliske veze u poslovanju HPT-ovima. Društvo Ningbo Jinmao kupilo je više od polovine HPT-ova o kojima je društvo Ningbo Ruyi izvijestilo kao o domaćoj prodaji tijekom razdoblja revizije ispitnog postupka, a potom je prodalo značajnu količinu društvu NFTZ, koje ih je izvezlo. Društvo NFTZ nije izravno kupilo ni jedan HPT od društva Ningbo Ruyi. Činjenica da je društvo Ningbo Jinmao jedan od ključnih klijenata društva Ningbo Ruyi i da prodaje velik dio svojih kupljenih količina društvu NFTZ pokazuje da je društvo Ningbo Ruyi znalo ili je trebalo znati da većina prodaje društvu Ningbo Jinmao ne može predstavljati domaću prodaju, budući da je društvo NFTZ, povezano trgovačko društvo, izvozilo proizvode koje je kupilo društvo Ningbo Jinmao.

(17)

Nakon određenog vremena poslije neposrednih provjera, društvo Ningbo Ruyi dostavilo je određene nove informacije u vezi s MET statusom nekih od tih neobjavljenih povezanih trgovačkih društava, tvrdeći da se određivanje MET-a za čitavu grupaciju i dalje može provesti. To se navodilo na temelju tvrdnje da neobjavljivanje nije bilo namjerno te zbog toga što uključenost tih povezanih strana u prodaju proizvoda na koji se odnosi ispitni postupak nije bila značajna. Iz istih razloga, društvo Jungheinrich AG, partner društva Ningbo Ruyi, također je tvrdilo da se te nove informacije trebaju uzeti u obzir, a MET odobriti.

(18)

Neovisno o tome je li ili nije postojala ikakva namjera da se ispitni postupak omete svojedobnim neobjavljivanjem povezanih stranaka, činjenica je da su odgovori u upitniku bili u značajnoj mjeri nepotpuni, do mjere koja je onemogućila provjeru postojanja ili nepostojanja uvjeta tržišnog gospodarstva za grupaciju društva Ningbo Ruyi tijekom provjera provedenih u NRK-u. Budući da provjere nisu bile moguće na lokacijama neobjavljenih povezanih stranaka, razmjer u kojem se grupacija društva Ningbo Ruyi bavila HPT-om može jedino biti predmet nagađanja.

(19)

U svakom slučaju, propust društva Ningbo Ruyi da u svojim financijskim izvještajima objavi sve svoje povezane stranke predstavlja kršenje pravila IAS 24. Cilj pravila IAS 24 jest osigurati da financijska izvještaji jedne organizacije sadrže objavljene podatke potrebne kako bi se svratila pažnja na mogućnost da je na njezin financijski položaj i dobit ili gubitak utjecalo postojanje povezanih stranaka te transakcije i nepodmirena salda s takvim strankama. U okviru antidampinškog ispitnog postupka, takva objava je potrebna kako bi se institucijama omogućilo da ispitaju ispunjava li neka grupacija povezanih trgovačkih društava u cjelini uvjete za MET.

(20)

Kršenje pravila IAS 24 pokazuje da revizija financijskih izvještaja društva Ningbo Ruyi nije provedena u skladu s IAS-om te baca sumnju na pouzdanost računa društva Ningbo Ruyi. To dovodi do neuspjeha društva Ningbo Ruyi u ispunjavanju drugog kriterija utvrđenog u članku 2. stavku 7. (c) Osnovne uredbe.

(21)

Iako se u ovoj reviziji mogu primijeniti odredbe članka 18. Osnovne uredbe u vezi s nesuradnjom, napominje se da je Komisija pokrenula ovu reviziju na vlastitu inicijativu, budući da je imala dokaze prima facie da za društvo Ningbo Ruyi prevladavaju uvjeti tržišnog gospodarstva, a što je društvo Ningbo Ruyi naknadno propustilo dokazati. Posljedično zaključuje se da ne postoji potreba za pozivanjem na članak 18. Osnovne uredbe, već je dovoljno završiti reviziju i zadržati postojeću mjeru na snazi.

(22)

S obzirom na rezultate ispitnog postupka, reviziju treba prekinuti bez izmjene razine carine primjenjive na društvo Ningbo Ruyi, koja se treba održati na razini konačne antidampinške pristojbe utvrđene u početnom ispitnom postupku, tj. 28,5 %.

(23)

Zainteresirane stranke obaviještene su o osnovnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se namjeravalo prekinuti ovu reviziju i održati postojeću antidampinšku pristojbu na uvoz HPT-ova koje proizvodi društvo Ningbo Ruyi. Sve stranke dobile su mogućnost da dostave primjedbe. Primljene primjedbe nisu bile takve naravi da izmijene zaključke.

(24)

Nakon objave, predstavnici industrije Zajednice tvrdili su da treba primijeniti odredbe Osnovne uredbe o nesuradnji (članak 18.) i da društvo Ningbo Ruyi treba kazniti preostalom carinom od 46,7 % kao proizvođača izvoznika koji ne surađuje.

(25)

Društva Jungheinrich AG i Ningbo Ruyi smatrali su da je propust društva Ningbo Ruyi u objavi svih svojih povezanih trgovačkih društava bio malen i nenamjeran te da nije imao učinka na financijsku situaciju društva Ningbo Ruyi. Stoga bi društvu Ningbo Ruyi trebalo odobriti MET ili barem nižu pojedinačnu stopu carine.

(26)

Propust u objavi svih povezanih trgovačkih društava, posebno budući da su tri od četiri neobjavljena povezana trgovačka društva bila uključena u posao s HPT-ovima, a preostalo trgovačko društvo imalo je dozvolu za trgovanje HPT-ovima, ne može se smatrati malenim, budući da nije omogućio određivanje jesu svi kriteriji za MET ispunjeni za sva trgovačka društva (a ne samo drugi kriterij koji se odnosi na računovodstvo), u skladu sa standardnom praksom Zajednice. Nadalje, nevažno je pitanje je li propust da se objave sva povezana trgovačka društva bio nenamjeran. Činjenica koju se ne dovodi u pitanje jest da ta povezana trgovačka društva nisu čak bila objavljena ni u financijskim izvještajima društva Ningbo Ruyi, a što je samo po sebi pokazalo da u najmanju ruku nije ispunjen drugi kriterij članka 2. stavka 7. točke (c) Osnovne uredbe. Slijedom toga, tvrdnju da je propust objave tih povezanih trgovačkih društava bio malen, nenamjeran i bez ikakvog učinka ne može se prihvatiti.

(27)

Na kraju, kako je određeno u uvodnoj izjavi 3., ova revizija opsegom je ograničena na određivanje posluje li društvo Ningbo Ruyi u uvjetima tržišnog gospodarstva, a nova dampinška marža izračunala bi se samo ako bi se prethodno društvu Ningbo Ruyi odobrio MET. Stoga, budući da MET nije odobren, za društvo Ningbo Ruyi ne može se ovom revizijom odrediti nova dampinška marža, viša ili niža od postojeće.

(28)

Ovu reviziju stoga treba prekinuti bez ikakve izmjene Uredbe (EZ) br. 1174/2005,

11/Sv. 082

HR

Službeni list Europske unije

36

L 338/39

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

12.12.2008.

(1)

Na plenarnom zasjedanju Procesa Kimberley u Delhiju revidiran je popis sudionika koji ispunjavaju minimalne zahtjeve postupka certificiranja Procesa Kimberley.

(2)

Adrese tijela PK-a nekih sudionika treba ažurirati.

(3)

Prilog II. treba izmijeniti na odgovarajući način,

11/Sv. 082

HR

Službeni list Europske unije

43

L 348/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

08.12.2008.

(1)

Članak 17. stavak 1. Sporazuma o partnerstvu i suradnji između Europskih zajednica i njihovih država članica i Republike Kazakstana (1) propisuje da se trgovina određenim proizvodima od čelika uređuje posebnim sporazumom o količinskim ograničenjima.

(2)

Bilateralni sporazum između Europske Zajednice i Vlade Republike Kazakstana o trgovini određenim proizvodima od čelika (2) sklopljen 19. srpnja 2005. prestao je važiti 31. prosinca 2006. Od 2007. i 2008. autonomne mjere uspostavljene Uredbom Vijeća (EZ) br. 1870/2006 (3), odnosno Uredbom Vijeća (EZ) br. 1531/2007 (4), uređivale su trgovinu određenim proizvodima od čelika između Europske zajednice i Kazakstana.

(3)

Do potpisivanja i stupanja na snagu novog sporazuma ili pristupanja Kazakstana Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO) trebalo bi uspostaviti količinska ograničenja od 2009.

(4)

S obzirom na to da uvjeti na kojima su se temeljila količinska ograničenja za 2007. i 2008. ostaju nepromijenjeni, primjereno je da se količinska ograničenja za 2009. određuju na istoj razini kao i za 2007. i 2008.

(5)

Potrebno je osigurati načine za upravljanje tim režimom u Zajednici kako bi se olakšala provedba novog Sporazuma predviđajući što je više moguće slične odredbe.

(6)

Potrebno je osigurati provjeru podrijetla tih proizvoda i u tu svrhu uspostaviti odgovarajuće metode upravne suradnje.

(7)

Proizvodi koji su stavljeni u slobodnu zonu ili uvezeni u skladu s dogovorima koji uređuju carinska skladišta, privremeni uvoz ili unutarnju proizvodnju (sustav suspenzije) ne bi se trebali uračunati u ograničenja utvrđena za predmetne proizvode.

(8)

Za učinkovitu primjenu ove Uredbe potrebno je uvođenje zahtjeva za uvoznu dozvolu Zajednice za puštanje predmetnih proizvoda u slobodan promet u Zajednici.

(9)

Kako bi se osiguralo da ne dođe do prekoračenje količinskih ograničenja, potrebno je odrediti postupak upravljanja na temelju kojeg nadležna tijela država članica ne izdaju uvozne dozvole prije pribavljanja potvrde od Komisije da su odgovarajuće količine još na raspolaganju u okviru predmetnog količinskog ograničenja,

—

dva slova koji označuju zemlju izvoznicu:

—

dva slova koja označuju odredišnu državu članicu kako slijedi:

—

jednoznamenkasti broj koji označuje kvotnu godinu koja odgovara posljednjoj znamenci predmetne godine, npr. „9” za 2009,

—

dvoznamenkasti broj koji označuje tijelo za izdavanje dozvola u zemlji izvoznici,

—

peteroznamenkasti broj koji teče redom od 00 001 do 99 999 dodijeljen određenoj državi članici odredišta.

(a)

puno ime i adresu izvoznika;

(b)

puno ime i adresu uvoznika;

(c)

točan opis robe i oznaku (oznake) TARIC;

(d)

zemlju podrijetla robe;

(e)

zemlju otpreme;

(f)

odgovarajuću skupinu proizvoda i količinu predmetnih proizvoda;

(g)

neto težinu prema tarifnom broju TARIC;

(h)

vrijednost CIF proizvoda na granici Zajednice prema tarifnom broju TARIC;

(i)

navod jesu li predmetni proizvodi slabije ili nestandardne kvalitete;

(j)

prema potrebi, datume plaćanja i isporuke i preslik teretnice i kupoprodajnog ugovora;

(k)

datum i broj izvozne dozvole;

(l)

bilo koju internu oznaku koja se upotrebljava u administrativne svrhe;

(m)

datum i potpis uvoznika.