(1)

Direktivom 2009/148/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (4) nastoji se zaštititi radnike od rizika za njihovu sigurnost i zdravlje zbog izlaganja azbestu na radu. Dosljedna razina zaštite od rizika povezanih s izlaganjem azbestu na mjestu rada predviđena je u toj direktivi okvirom općih načela kako bi se državama članicama omogućilo da osiguraju dosljednu primjenu minimalnih zahtjeva. Cilj je tih minimalnih zahtjeva zaštititi radnike na razini Unije, a države članice mogu utvrditi strože odredbe.

(2)

Odredbe ove Direktive trebale bi se primjenjivati ne dovodeći u pitanje odredbe Direktive 2004/37/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (5) koje su povoljnije za radnike u pogledu zdravlja i sigurnosti na radu.

(3)

Azbest je izrazito opasna karcinogena tvar koja i dalje utječe na razne gospodarske sektore, kao što su obnova zgrada, rudarstvo i vađenje, gospodarenje otpadom i gašenje požara, u kojima je rizik od izlaganja radnika visok. Azbest je razvrstan kao karcinogen kategorije 1.A na temelju Priloga VI., dijela 3. Uredbe (EZ) br. 1272/2008 Europskog parlamenta i Vijeća (6). Prema europskoj statistici profesionalnih bolesti, on je daleko najčešći uzrok raka povezanog s radom te je potvrđeno da se čak 78 % slučajeva raka povezanog s radom u državama članicama može povezati s izlaganjem azbestu. Kad ih se udahne, azbestna vlakna u zraku mogu dovesti do teških bolesti kao što su mezoteliom i rak pluća, a od trenutka izlaganja može proći prosječno 30 godina prije pojave prvih znakova bolesti, koja u konačnici dovodi do smrtnih slučajeva povezanih s radom. Ova se Direktiva stoga primjenjuje na sve aktivnosti, uključujući građevinske radove, radove obnove i rušenja, gospodarenje otpadom, rudarstvo i gašenje požara, tijekom kojih su radnici izloženi ili bi tijekom svojeg rada mogli biti izloženi prašini iz azbesta ili materijala koji sadržavaju azbest.

(4)

U skladu s pristupom „zdravlje u svim politikama”, zaštita zdravlja radnika od izlaganja azbestu ima međusektorsku dimenziju i relevantna je za brojne politike i aktivnosti Unije, posebno u području okoliša, u kojima djelovanje Unije treba, među ostalim, doprinijeti zaštiti zdravlja ljudi. Unija također ima važnu ulogu na međunarodnoj razini u pružanju primjera u pogledu sprečavanja bolesti povezanih s azbestom te u suradnji s drugim međunarodnim organizacijama i trećim zemljama kako bi se postigla globalna zabrana azbesta. Osim toga, ova se Direktiva primjenjuje u sinergiji s drugim inicijativama Unije.

(5)

Postoje vrste izlaganja azbestu koje ne proizlaze iz aktivnog rukovanja azbestom. Takve vrste izlaganja uključuju pasivno izlaganje, kod kojeg su radnici koji rade u blizini osobe koja radi s materijalima koji sadržavaju azbest ili u prostorima u kojima se materijali koji sadržavaju azbest raspadaju u strukturi zgrade izloženi azbestu, i sekundarno izlaganje, kod koje su osobe izložene azbestnim vlaknima koje su osobe koje su na radnome mjestu izložene azbestu donijele kući, većinom u odjeći ili kosi. I pasivno i sekundarno izlaganje može znatno utjecati na zdravlje. Iako su u Uniji zabranjeni svi oblici azbesta, azbest je i dalje prisutan u nekim objektima, posebno zgradama sagrađenima prije zabrane, što može dovesti do izlaganja na radnome mjestu i izlaganje izvan radnog mjesta ako se materijal koji sadržava azbest u zgradi poremeti ili ošteti. Stoga ostaje nužno izbjegavati izlaganje azbestu u svakom obliku. U pogledu pasivnog izlaganja radnika azbestu, Direktivom Vijeća 89/391/EEZ (7) i Direktivom 2009/148/EZ od poslodavaca se zahtijeva da raspolažu procjenom svih rizika za zdravlje i sigurnost radnika na radu koja će se izraditi utvrđivanjem potencijalnih opasnosti, uključujući one koje proizlaze iz pasivnog izlaganja azbestu, te da uspostave potrebne preventivne i zaštitne mjere za zaštitu sigurnosti i zdravlja radnika, pri čemu je načelo izbjegavanja rizika uvijek osnova za sve mjere koje se trebaju provesti. U pogledu sekundarnog izlaganja azbestu ili materijalima koji sadržavaju azbest, zahtjevi u pogledu sigurnosti i zdravlja na radu predviđeni ovom Direktivom važno su sredstvo za izbjegavanje takvog izlaganja.

(6)

Žene su posebno ugrožene od određenih vrsta izlaganja azbestu, uključujući sekundarno izlaganje. Raspodjela aktivnosti na radnome mjestu po spolu predstavlja čimbenik rizika za praćenje, dijagnozu, liječenje i prepoznavanje bolesti povezanih s azbestom. Stoga je od presudne važnosti uzeti u obzir rodno uvjetovane razlike u izlaganju azbestu i zdravstvene komplikacije nakon takvog izlaganja kako bi se bolje spriječile i otkrile bolesti uzrokovane takvim izlaganjem.

(7)

Uslijed najnovijih znanstvenih i tehnoloških postignuća u tom području ima prostora za poboljšanje zaštite radnika izloženih azbestu, a time i za smanjenje vjerojatnosti da će ti izloženi radnici oboljeti od bolesti povezanih s azbestom. Budući da je azbest karcinogen bez utvrđenog praga, znanstveno nije moguće utvrditi razinu ispod kojih izlaganje ne bi štetno utjecalo na zdravlje. Umjesto toga može se utvrditi odnos izlaganja i rizika, čime se olakšava utvrđivanje granične vrijednosti izlaganja na mjestu rada („granična vrijednost”) jer se uzima u obzir prihvatljiva razina prekomjernog rizika. Stoga bi trebalo revidirati graničnu vrijednost i metodologiju mjerenja azbesta kako bi se snižavanjem razina izlaganja povećala zaštita radnika od bolesti na radu povezanih s azbestom.

(8)

Odstupanje od pojedinih odredaba Direktive 2009/148/EZ u pogledu povremenog izlaganja i izlaganja niskog intenziteta predviđeno tom direktivom ne bi se trebalo primjenjivati na karcinogene tvari bez utvrđenog praga, kao što je azbest, u pogledu zahtjeva koji se odnose na evidentiranje izlaganja i medicinski nadzor radnika iz te direktive.

(9)

Europskim planom za borbu protiv raka, koji je predstavljen u Komunikaciji Komisije od 3. veljače 2021., podržava se potreba za djelovanjem u području zaštite radnika od karcinogenih tvari. Poboljšana zaštita radnika izloženih azbestu bit će važna i u kontekstu zelene tranzicije i provedbe europskog zelenog plana, posebno uključujući val obnove za Europu, pokrenut Komunikacijom Komisije od 14. listopada 2020. U preporukama građana u okviru Konferencije o budućnosti Europe, koja je trajala od travnja 2021. do svibnja 2022., naglašena je važnost pravednih radnih uvjeta, posebno u kontekstu revizije Direktive 2009/148/EZ.

(10)

U okviru vala obnove za Europu, čiji je cilj dekarbonizacija zgrada, borba protiv energetskog siromaštva i jačanje suvereniteta Unije s pomoću energetske učinkovitosti, ključno je da sigurno odstranjivanje i odlaganje materijala koji sadržavaju azbest bude prioritet jer popravak, održavanje, inkapsulacija ili pakiranje mogu dovesti do odgode odstranjivanja, što pak može produljiti rizike od izlaganja radnika. Stoga bi poslodavci pri procjeni toga uključuje li neka aktivnost rizik od izlaganja azbestu ili materijalu koji sadržava azbest ili je vjerojatno da će uključivati takav rizik, trebali razmotriti potpuno odstranjivanje azbesta kao najpoželjnije rješenje u odnosu na svaku drugu aktivnost rukovanja kad god je to izvedivo i korisno za zaštitu radnika. Osim toga, hitno je potrebno osposobiti radnike koji su izloženi ili će vjerojatno biti izloženi azbestu. Kako bi se omogućili minimalni uvjeti za osposobljavanja visoke kvalitete, u prilogu Direktivi 2009/148/EZ trebalo bi utvrditi minimalne zahtjeve u pogledu osposobljavanja, među ostalim konkretne zahtjeve za radnike u specijaliziranim poduzećima za odstranjivanje azbesta.

(11)

Obvezujuća granična vrijednost za azbest, koja se ne smije prekoračiti, važna je sastavnica općih mjera za zaštitu radnika utvrđenih Direktivom 2009/148/EZ uz odgovarajuće mjere upravljanja rizikom i osiguravanje odgovarajuće opreme za zaštitu organa za disanje i druge osobne zaštitne opreme.

(12)

Graničnu vrijednost za azbest utvrđenu u Direktivi 2009/148/EZ trebalo bi revidirati uzimajući u obzir ocjene Komisije te najnovije znanstvene dokaze i tehničke podatke. Potrebne su pojačane preventivne i zaštitne mjere radi provedbe te revidirane granične vrijednosti u svim državama članicama.

(13)

U ovoj Direktivi trebalo bi utvrditi revidiranu graničnu vrijednost s obzirom na raspoložive informacije, uključujući najnovije znanstvene dokaze o učinku na zdravlje i tehničke podatke, na temelju iscrpne procjene socioekonomskog utjecaja i dostupnosti protokola i tehnika za mjerenje izlaganja na radnom mjestu. Te bi se informacije trebale temeljiti na mišljenjima Odbora za procjenu rizika Europske agencije za kemikalije (ECHA) osnovanog Uredbom (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća (8) i na mišljenjima Savjetodavnog odbora za sigurnost i zdravlje na radu osnovanog Odlukom Vijeća od 22. srpnja 2003. (9).

(14)

Trenutačno dostupne tehnologije za mjerenje azbestnih vlakana ne omogućuju mjerenje pri vrlo niskim koncentracijama kada se broje tanka vlakna. Kako bi se osigurala visoka razina zaštite zdravlja radnika uz propisno razmatranje izvedivosti mjerenja, pri primjeni takvih tehnologija trebalo bi stoga odlučiti hoće li se brojiti tanka vlakna ili primijeniti niske granične vrijednosti koncentracije. Neke države članice odlučile su se za nižu graničnu vrijednost bez brojenja tanjih vlakana, dok su se druge odlučile za višu graničnu vrijednost i brojenje tankih vlakana. Kako bi se zajamčio uravnotežen pristup, trebalo bi utvrditi različite granične vrijednosti, ovisno o veličini vlakna uzetoj u obzir za potrebu mjerenja azbestnih vlakana u zraku, odnosno vlakna širine između 0,2 i 3 mikrometra kao i, od trenutka tehnološkog prijelaza na elektronsku mikroskopiju, vlakana širine manje od 0,2 mikrometra.

(15)

Uzimajući u obzir relevantno znanstveno stručno znanje i uravnotežen pristup kojim se istodobno osigurava odgovarajuća zaštita radnika na razini Unije, trebalo bi utvrditi revidirane granične vrijednosti, koje bi, ovisno o metodi brojenja vlakana koja se primjenjuje u pojedinoj državi članici, trebale iznositi 0,002 vlakna po cm3, pri brojenju vlakana širine između 0,2 i 3 mikrometra, ili 0,01 vlakna po cm3, pri brojenju vlakana širine manje od 0,2 mikrometra, kao osmosatni vremenski ponderirani prosjek.

(16)

Komisija je provela savjetovanje u dvije faze sa socijalnim partnerima na razini Unije u skladu s člankom 154. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Obratila se i Savjetodavnom odboru za sigurnost i zdravlje na radu, koji je donio mišljenje u kojem se navode informacije za uspješno uvođenje revidiranih opcija graničnih vrijednosti. Europski parlament donio je 20. listopada 2021. rezoluciju (10) u kojoj poziva na donošenje prijedloga za ažuriranje Direktive 2009/148/EZ kako bi se ojačale mjere Unije za zaštitu radnika od prijetnje azbesta.

(17)

Iako optička mikroskopija ne omogućuje brojenje najmanjih vlakana koja su štetna za zdravlje, ona je trenutačno najraširenija metoda koja se primjenjuje za redovito mjerenje koncentracije azbesta. Budući da se granična vrijednost od 0,01 vlakna/cm3 može izmjeriti fazno kontrastnom mikroskopijom, za uvođenje te granične vrijednosti nije potrebno prijelazno razdoblje. U skladu s mišljenjem Savjetodavnog odbora za sigurnost i zdravlje na radu, trebalo bi upotrebljavati suvremeniju i precizniju metodu koja se temelji na elektronskoj mikroskopiji ili bilo kojoj drugoj metodi koja daje jednakovrijedne ili točnije rezultate, te ujedno uzeti u obzir potrebu za odgovarajućim razdobljem tehničke prilagodbe i većom dosljednošću među različitim metodologijama koje se trenutačno primjenjuju na razini Unije. Kako bi se omogućilo dovoljno vremena za ispunjavanje novih zahtjeva povezanih s mjerenjem azbestnih vlakana razdoblje prenošenja trebalo bi biti šest godina. Komisija je u dobrom položaju da podrži države članice i olakša im zamjenu metodologije, posebno izradom smjernica.

(18)

Mjerenje azbestnih vlakana u zraku analitičkim metodama koje se temelje na elektronskoj mikroskopiji predstavljalo bi znatno poboljšanje u pogledu praćenja azbesta jer će omogućiti brojenje tanjih vlakana. Prijelaz na elektronske mikroskope, ili na bilo koju drugu metodu koja daje ekvivalentne ili točnije rezultate, mogao bi dovesti do utvrđivanja znatno većeg broja vlakana od onih koji se mogu otkriti s pomoću fazne kontrastne mikroskopije. Državama članicama i poslodavcima potrebno je vrijeme da steknu iskustvo u brojenju vlakana pomoću elektronske mikroskopije, da provedu poboljšane preventivne mjere i prikupe nove podatke o izlaganju koji proizlaze iz kombinirane primjene granične vrijednosti i metode zasnovane na elektronskoj mikroskopiji. To će iskustvo biti važno kako bi se utro put za procjenu izvedivosti daljnjeg smanjenja graničnih vrijednosti.

(19)

Uzimanje uzoraka azbesta trebalo bi odgovarati osobnom izlaganju radnika azbestu. Zbog toga bi trebalo uzimati uzorke u redovitim vremenskim razmacima tijekom određenih operativnih faza u reprezentativnim i realističnim situacijama u kojima su radnici izloženi azbestnoj prašini.

(20)

Uzimajući u obzir zahtjeve koji se odnose na smanjenje izlaganja utvrđene u Direktivi 2009/148/EZ i Direktivi 2004/37/EZ, poslodavci bi trebali osigurati da se rizici povezani s izlaganjem radnika azbestu na radu svedu na najmanju moguću mjeru, a u svakom slučaju na najnižu razinu koja je tehnički moguća.

(21)

Potrebne su posebne mjere kontrole i mjere opreza, među ostalim upotrebom najsuvremenije tehnologije, za radnike koji su izloženi ili bi mogli biti izloženi azbestu radi smanjenja koncentracije azbestnih vlakana u zraku na tehnički najnižu moguću razinu ispod granične vrijednosti, putem mjera kao što su usisavanje prašine na izvoru te čišćenje i održavanje prostora. Za rad u zatvorenom prostoru potrebne su posebne mjere za zaštitu radnika, kao što su odstranjivanje prašine, opskrba svježim zrakom i upotreba filtara HEPA. Podvrgavanje radnika postupku dekontaminacije i povezano povećanje zahtjeva u pogledu osposobljavanja važni su elementi znatnog doprinosa smanjenju rizika povezanih s takvim izlaganjem.

(22)

Važne su preventivne mjere za zaštitu zdravlja radnika izloženih azbestu i predviđene obveze država članica u pogledu nadzora njihova zdravlja, posebno nastavak zdravstvenog nadzora nakon prestanka izlaganja. Prilog I. Direktivi 2009/148/EZ, koji se odnosi na zdravstveni nadzor radnika, trebalo bi ažurirati s obzirom na postojeća saznanja o bolestima koje mogu biti uzrokovane izlaganjem azbestu. Važno je da se Prilog I. redovito revidira kako bi odražavao razvoj znanstvenih spoznaja.

(23)

Sustav obavješćivanja važan je kako bi se nadležnim tijelima država članica omogućio nadzor nad radovima tijekom kojih bi moglo doći do remećenja azbesta te omogućiti, prema potrebi, intervenciju nadležnih tijela kako bi se osigurala zaštita uključenih radnika.

(24)

Poslodavci bi trebali poduzeti sve potrebne korake kako bi na temelju informacija dobivenih od vlasnikâ prostora, ali i drugih izvora informacija, uključujući relevantne registre, utvrdili jesu li prisutni materijali koji bi mogli sadržavati azbest. Ako takve informacije nisu dostupne, poslodavac bi trebao osigurati da kvalificirani subjekt u skladu s nacionalnim pravom i praksom provede ispitivanje prisutnosti materijala koji sadržavaju azbest te bi trebao dobiti rezultate takvog ispitivanja prije početka rada. Na temelju primljenih informacija poslodavac bi prije početka svakog projekta odstranjivanja azbesta, ili prije svakog rušenja, održavanja ili obnove, trebao zabilježiti informacije koje se odnose na prisutnost ili pretpostavljenu prisutnost azbesta u zgradama, brodovima, zrakoplovima ili drugim instalacijama izgrađenima prije stupanja na snagu zabrane azbesta u državi članici. Važno je da poslodavci te informacije priopće radnicima koji bi mogli biti izloženi azbestu kao posljedica rada s njime, održavanja ili drugih aktivnosti. Identifikacija materijala koji sadržavaju azbest ne bi trebala osloboditi poslodavca obveze provođenja procjene rizika kako je predviđeno ovom Direktivom.

(25)

Direktivu 2009/148/EZ trebalo bi redovito ažurirati kako bi se uzelo u obzir najnovija znanstvena i tehnološka postignuća. Sva takva ažuriranja trebala bi uzeti u obzir procjenu različitih vrsta azbestnih vlakana i njihovih štetnih utjecaja na zdravlje. U kontekstu sljedeće evaluacije na temelju članka 22. te direktive Komisija bi trebala procijeniti postoji li potreba za proširenjem područja primjene te direktive, a posebno na erionit, riebakit, vinčit, rihterit i fluoroedenit, te postoji li potreba za dodatnim mjerama kako bi se osigurala zaštita od sekundarnog izlaganja azbestu na radnome mjestu. Komisija bi trebala podnijeti izvješće Europskom parlamentu i Vijeću u kojem navodi rezultate svoje procjene nakon savjetovanja sa socijalnim partnerima. Izvješće bi, prema potrebi, trebalo biti popraćeno zakonodavnim prijedlogom za odgovarajuću izmjenu Direktive 2009/148/EZ.

(26)

Postoji potreba da se poslodavcima, osobito malim i srednjim poduzećima, pruži dostatna i ciljana tehnička potpora pri provedbi ove Direktive.

(27)

Prije obavljanja radova rušenja ili odstranjivanja azbesta poduzeća bi od nadležnih tijela trebala dobiti dozvole koje se mogu obnoviti u skladu s nacionalnim pravom i praksom.

(28)

Vatrogascima i osoblju hitnih službi prijeti opasnost od izlaganja azbestu tijekom rada. Stoga je važno da poslodavci tih radnika procijene, u skladu s ovom Direktivom, rizik od izlaganja radnika azbestu i da poduzmu potrebne mjere za zaštitu sigurnosti i zdravlja tih radnika. Kako bi se poslodavcima pružila potpora u poduzimanju takvih mjera, važno je da Komisija izradi smjernice kojima se uzimaju u obzir posebnosti aktivnosti tih radnika i informacije o rizicima njihovog izlaganja. Takve smjernice trebale bi se temeljiti na najboljim praksama dostupnima u državama članicama i na savjetovanju s relevantnim dionicima. U tu bi svrhu trebalo uspostaviti sustavniju razmjenu najboljih praksi među državama članicama.

(29)

Važno je da Komisija u suradnji s Savjetodavnim odborom za sigurnost i zdravlje na radu izradi i izda smjernice najkasnije dvije godine od datuma stupanja na snagu ove Direktive kako bi se olakšala provedba ove Direktive. Te bi smjernice prema potrebi trebale uključivati rješenja za pojedine sektore. Takve bi smjernice trebale uključivati i smjernice za poslodavce o tome kako, pri procjeni rizika od izlaganja azbestu ili materijalima koji sadržavaju azbest, prednost dati odstranjivanju azbesta ili materijala koji sadržavaju azbest pred drugim oblicima rukovanja azbestom.. Te bi smjernice, prema potrebi, trebalo preispitati svakih pet godina, posebno s obzirom na tehnološki i znanstveni napredak u području tehnologije identifikacije, mjerenja azbesta i upozoravanja na njega.

(30)

Osim što izaziva patnju ukrajinskog naroda, ruska ratna agresija na Ukrajinu nanosi znatnu štetu infrastrukturi, stambenim objektima i općenito izgrađenom okolišu. S obzirom na to da je Ukrajina zabranila upotrebu azbesta tek 2017., predstojeća obnova zemlje uključuje znatan rizik za radnike, posebno one koji rade s ruševinama. Stoga je važno da poslodavci Unije pri provedbi aktivnosti ponovne izgradnje u trećim zemljama na odgovarajući način uzmu u obzir rizike izlaganja radnika azbestu.

(31)

S obzirom na predstojeće povećanje toplinske obnove zgrada nužno je podržati istraživanje i razvoj kako bi se osigurala najveća moguća razina zaštite radnika koji su izloženi azbestu ili koji bi mogli biti izloženi azbestu.

(32)

S obzirom na to da cilj ove Direktive, odnosno zaštitu radnika od rizika za njihovu zdravlje i sigurnost koji se pojavljuju ili bi se mogli pojaviti zbog izlaganja azbestu na radu, uključujući sprečavanje takvih rizika, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog opsega i učinaka ove Direktive on na bolji način može ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(33)

Direktivu 2009/148/EZ trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

1.

u članku 1. stavku 1. dodaje se sljedeći podstavak:

„Odredbe Direktive 2004/37/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (*1) primjenjuju se uvijek kada su povoljnije u pogledu zaštite zdravlja i sigurnosti radnika na radu.

(*1)  Direktiva 2004/37/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o zaštiti radnika od rizika zbog izloženosti karcinogenim, mutagenim ili reproduktivno toksičnim tvarima na radu (šesta pojedinačna direktiva u smislu članka 16. stavka 1. Direktive Vijeća 89/391/EEZ) (SL L 158, 30.4.2004., str. 50.).”;"

2.

članak 2. zamjenjuje se sljedećim:

(*2)  Uredba (EZ) br. 1272/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o razvrstavanju, označivanju i pakiranju tvari i smjesa, o izmjeni i stavljanju izvan snage Direktive 67/548/EEZ i Direktive 1999/45/EZ i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1907/2006 (SL L 353, 31.12.2008., str. 1.)."

(*3)  Broj iz CAS registra.”;"

3.

članak 3. mijenja se kako slijedi:

4.

u članku 4. stavku 3. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Obavijest uključuje najmanje kratki opis:

Države članice osiguravaju da nadležna tijela u skladu s nacionalnim pravom čuvaju informacije iz drugog podstavka točke (d) samo onoliko dugo koliko je potrebno kako bi se osiguralo da radnici koji obavljaju poslove povezane s azbestom budu primjereno osposobljeni, uzimajući u obzir dugoročne učinke azbesta na zdravlje radnika.”;

5.

članak 6. zamjenjuje se sljedećim:

(*4)  Direktiva 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o otpadu i stavljanju izvan snage određenih direktiva (SL L 312, 22.11.2008., str. 3.).”;"

6.

članak 7. mijenja se kako slijedi:

7.

članak 8. zamjenjuje se sljedećim:

8.

članak 10. mijenja se kako slijedi:

9.

u članku 11. prvi stavak zamjenjuje se sljedećim:

„Prije početka radova na rušenju, održavanju ili obnovi prostora izgrađenih prije stupanja na snagu zabrane azbesta u državi članici, poslodavac poduzima sve potrebne korake za utvrđivanje prisutnosti materijala koji bi mogli sadržavati azbest, osobito prikupljanjem informacija od vlasnika prostora ili od drugih poslodavaca kao i iz drugih izvora, uključujući relevantne registre. Ako takve informacije nisu dostupne, poslodavac osigurava da kvalificirani subjekt u skladu s nacionalnim pravom i praksom ispita prisutnost materijala koji sadržavaju azbest te da dobije rezultate takvog ispitivanja prije početka rada. Na zahtjev i isključivo u svrhu poštovanja obveza utvrđenih u ovom stavku, poslodavac stavlja na raspolaganje drugom poslodavcu sve informacije dobivene u okviru takvog ispitivanja.”;

10.

u članku 12. prvi stavak mijenja se kako slijedi:

11.

u članku 13. stavku 2. drugom podstavku točka (c) zamjenjuje se sljedećim:

12.

članak 14. mijenja se kako slijedi:

13.

članak 15. zamjenjuje se sljedećim:

14.

u članku 18. stavak 1. briše se;

15.

umeće se sljedeći članak:

16.

članak 19. mijenja se kako slijedi:

17.

članak 21. zamjenjuje se sljedećim:

18.

umeće se sljedeći članak:

19.

u Prilogu I. točka 1. zamjenjuje se sljedećim:

20.

tekst naveden u Prilogu ovoj Direktivi umeće se kao Prilog I.a.