—

uzimajući u obzir premošćujuće klauzule u Ugovorima EU-a,

—

uzimajući u obzir članak 31. stavak 3. i članak 48. stavak 7. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) i članak 81. stavak 3. drugi podstavak, članak 153. stavak 2., članak 192. . drugi podstavak, članak 312. stavak 2., drugi podstavak i članak 333. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 12. rujna 2018. naslovljenu „Snažniji globalni akter: učinkovitije donošenje odluka u području zajedničke vanjske i sigurnosne politike EU-a” (COM(2018)0647),

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 15. siječnja 2019. naslovljenu „Prema učinkovitijem i demokratskijem odlučivanju o poreznoj politici EU-a” (COM(2019)0008),

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 9. travnja 2019. naslovljenu „Učinkovitije i demokratskije donošenje odluka u okviru energetske i klimatske politike EU-a” (COM(2019)0177).

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 16. travnja 2019. naslovljenu „Učinkovitije donošenje odluka u području socijalne politike: utvrđivanje područja za poboljšan prelazak na glasovanje kvalificiranom većinom” (COM(2019)0186),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. veljače 2017. o poboljšanju funkcioniranja Europske unije korištenjem potencijala Ugovora iz Lisabona (1),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. veljače 2017. o mogućim promjenama i prilagodbama aktualnog institucijskog ustroja Europske unije (2),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 9. lipnja 2022. o pozivu na sazivanje konvencije radi revizije Ugovorâ (3),

—

uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika, kao i članak 1. stavak 1. točku (e) te Prilog III. Odluci Konferencije predsjednika od 12. prosinca 2002. o postupku odobrenja izrade izvješća o vlastitoj inicijativi,

—

uzimajući u obzir mišljenja Odbora za vanjske poslove i Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku,

—

uzimajući u obzir pismo Odbora za proračune,

—

uzimajući u obzir izvješće Odbora za ustavna pitanja (A9-0208/2023),

A.

budući da je jednoglasnost u Vijeću postala jedna od najvećih prepreka donošenju brzih, učinkovitih i ambicioznih odluka; budući da Vijeće jednoglasno odlučuje čak i u situacijama u kojima je Ugovorima predviđeno glasovanje kvalificiranom većinom;

B.

budući da su, iako je poželjan široki dogovor među državama članicama, neke države članice iskoristile svoje pravo veta, blokiranja ili odgode postupka donošenja odluka EU-a, osobito kako bi izrazile zabrinutost ili čak izvršile neprimjeren pritisak na druga nepovezana pitanja; budući da je to zabrinjavajuće jer bi jednoglasnost trebala biti uravnotežena visokom razinom odgovornosti i biti u skladu s načelom lojalne suradnje iz članka 4. stavka 3. UEU-a;

C.

budući da sve veći broj izazova i prijetnji, uključujući rusku ratnu agresiju na Ukrajinu, kao i moguća buduća proširenja EU-a, naglašava potrebu za hitnom reformom postupaka donošenja odluka Unije, među ostalim za dodjelu dostatnih sredstava u okviru preispitivanja višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) 2021. – 2027. u sredini programskog razdoblja 2024.;

D.

budući da je u nekoliko navrata jednoglasno glasovanje spriječilo EU da djeluje brzo i učinkovito u pitanjima povezanima sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom (ZVSP) i donese važne odluke u područjima energetske politike i politike okoliša; budući da je zbog nacionalnih veta usporeno odobrenje nekoliko ključnih politika u području oporezivanja, poput Direktive Vijeća o uspostavi globalne najniže razine oporezivanja multinacionalnih grupacija u Uniji (4), te je blokirano usvajanje prijedloga poput zajedničke konsolidirane osnovice poreza na dobit; budući da bi te ključne politike također mogle imati koristi za jedinstveno tržište i sposobnost Unije da ostvari svoje gospodarske, zelene, socijalne i digitalne ciljeve;

E.

budući da su premošćujuće klauzule mehanizmi predviđeni Ugovorima kako bi donošenje odluka EU-a postalo fleksibilnije; budući da se njima ne mogu povećati ili smanjiti nadležnosti EU-a te da se njima mogu samo izmijeniti pravila o donošenju odluka dopuštanjem prelaska s jednoglasnog odlučivanja na glasovanje kvalificiranom većinom i/ili uvođenjem redovnog zakonodavnog postupka u posebnim slučajevima u kojima je Ugovorima predviđen poseban zakonodavni postupak;

F.

budući da postoje dvije vrste premošćujućih klauzula:

G.

budući da u 94 slučaja iz Ugovorâ Europsko vijeće ili Vijeće može djelovati jednoglasnim glasovanjem; budući da se u 67 od tih slučajeva premošćujuće klauzule mogu koristiti za prelazak s jednoglasnog glasovanja na glasovanje kvalificiranom većinom (5); budući da se u drugim slučajevima u kojima je predviđena jednoglasnost, kao što je redovni postupak revizije Ugovorâ, pristupanje novih država članica i odluke s vojnim ili obrambenim implikacijama, ne mogu koristiti premošćujuće klauzule;

H.

budući da je 2018. i 2019. Komisija predstavila četiri komunikacije koje sadrže prijedloge za aktivaciju premošćujućih klauzula u području vanjske i sigurnosne politike, porezne politike, energetske i klimatske politike te socijalne politike;

I.

budući da je Parlament pozvao na aktivaciju premošćujućih klauzula u više od 40 rezolucija otkad je Ugovor iz Lisabona stupio na snagu;

J.

budući da Vijeće nikad nije provelo daljnje mjere na temelju tih prijedloga te je tek nedavno nakon više godina održalo prvu konkretnu raspravu o aktivaciji premošćujućih klauzula;

K.

budući da su premošćujuće klauzule korištene samo jednom, i to 2004. kako bi se prešlo na glasovanje kvalificiranom većinom i na suodlučivanje u određenim odlukama u području viza, azila, migracija i slobodnog kretanja osoba (6); budući da nijedna premošćujuća klauzula od tada nije aktivirana;

L.

budući da se na Konferenciji o budućnosti Europe predlaže prelazak s jednoglasnog odlučivanja na glasovanje kvalificiranom većinom kako bi se poboljšali postupci donošenja odluka EU-a i osigurala sposobnost EU-a da djeluje brzo i učinkovito, zadržavajući pritom jednoglasnost u nekoliko područja, odnosno primanju novih zemalja u EU i promjene temeljnih načela EU-a kako je navedeno u članku 2. UEU-a i Povelji EU-a o temeljnim pravima (7);

M.

budući da je Parlament u svojoj Rezoluciji od 9. lipnja 2022. pozvao na konvenciju o reviziji Ugovora i predložio prelazak s jednoglasnog odlučivanja na glasovanje kvalificiranom većinom u relevantnim područjima, uključujući aktivaciju premošćujućih klauzula;