Uredba o VIS-u

KLJUČNE TOČKE

Napomena čitatelju: ova je uredba izmijenjena nekoliko puta. U ovom se sažetku uzima u obzir sadržaj Uredbe, kako je izmijenjena, gdje su te izmjene zapravo stupile na snagu.

Svrha

Svrha je VIS-a, izvorno uspostavljenog Odlukom 2004/512/EZ, poboljšati primjenu zajedničke vizne politike, konzularne suradnje i savjetovanja između središnjih viznih tijela:

• pojednostavnjenjem postupka prijavljivanja za izdavanje vize;
• sprečavanjem „trgovanja vizama”;
• pomaganjem u borbi protiv krivotvorenja;
• pojednostavnjenjem kontrola na vanjskim graničnim prijelazima i na nacionalnim područjima;
• pomaganjem kod identifikacije osoba koje ne ispunjavaju uvjete za ulazak, boravak ili boravište na nacionalnim područjima;
• olakšanjem provedbe Uredbe (EU) br. 604/2013 kojom se utvrđuje država članica nadležna za razmatranje zahtjeva za azil državljanina zemlje koja nije članica EU-a (vidjeti sažetak);
• doprinosom u sprečavanju ugrožavanja unutarnje sigurnosti država članica.

U specifičnim slučajevima, nacionalna tijela i Europol mogu zatražiti pristup podacima unesenima u VIS u svrhu sprečavanja, otkrivanja i istraga terorističkih i kaznenih djelovanja.

U VIS se unose sljedeće kategorije podataka:

• alfanumerički podaci o podnositelju zahtjeva i vizama koje se traže, izdaju, odbijaju, poništavaju, oduzimaju ili produljuju;
• fotografije;
• otisci prstiju;
• veze s ostalim zahtjevima za izdavanje vize i dosjeima osoba koje zajedno putuju.

Kategorije podataka u zajedničkom repozitoriju podataka o identitetu

Sljedeći se podaci unose u zajednički repozitorij podataka o identitetu (CIR):

• prezime, ime(na), datum rođenja, spol;
• prezime pri rođenju (bivše(-a) prezime(-na)), mjesto i zemlja rođenja, sadašnje državljanstvo i državljanstvo pri rođenju;
• informacije o putnim ispravama, uključujući:
  • vrstu i broj,
  • državu koja izdaje ispravu,
  • nadležno tijelo koje ju je izdalo,
  • datum isteka važenja.

Pristup VIS-u

• Samo propisno ovlašteno osoblje nadležnih tijela može unositi, mijenjati ili brisati podatke u VIS-u;
• Podatke u VIS-u može koristiti samo propisno ovlašteno osoblje nadležnih tijela za izdavanje viza i nadležnih tijela koje provode kontrole na prijelazima vanjskih granica, kontrole useljenja i azil.
• Nadležna tijela s pristupom VIS-u moraju osigurati sljedeće:
  • korištenje VIS-a ograničeno je na ono što je potrebno, prikladno i proporcionalno za izvršavanje njihovih zadataka;
  • pri korištenju VIS-a, ne diskriminiraju se podnositelji zahtjeva za vizu i imatelji vize te se poštuje njihovo ljudsko dostojanstvo i integritet.

Unos podataka tijela nadležnih za vize

• Tijelo nadležno za vize izrađuje dosje, gdje je zahtjev prihvatljiv, prema Zakoniku o vizama iz Uredbe o izmjeni (EZ) br. 810/2009 (vidjeti sažetak). Unosi podatke navedene u članku 9. Uredbe (EZ) br. 767/2008 u VIS.
• U slučaju odluke o izdavanju vize, tijelo nadležno za vize unosi druge podatke, na primjer:
  • tijelo koje izdaje vizu;
  • vrsta vize;
  • broj naljepnice vize;
  • područje na koje vlasnik vize ima pravo putovati;
  • datumi početka i isteka važenja vize;
  • broj odobrenih ulazaka na vizi na područje.
• Potrebno je navesti temelje za donošenje odluke o:
  • odbijanju, poništenju ili povlačenju vize; ili
  • produljenju njezina roka važenja.

Korištenje VIS-a

VIS koriste:

• nadležna tijela za izdavanje viza koja obrađuju zahtjeve i donose odluke u vezi s tim zahtjevima;
• međusobno središnja nadležna tijela za izdavanja viza radi savjetovanja i zahtjeva za ispravama;
• nadležna tijela za izdavanje viza u svrhe izvješćivanja i statističkih podataka (bez da se pritom identificiraju pojedinačni podnositelji zahtjeva).

Pristup drugih tijela VIS-u

• Uredbom o izmjeni (EU) 2017/2226 o uspostavi sustava ulaska u EU i izlaska iz EU-a (EES) (vidjeti sažetak) ostvarene su učinkovitije i brže granične kontrole putem sigurnog komunikacijskog kanala između središnjih sustava EES-a i središnjeg VIS-a. Izravno ostvarivanje uvida u podatke između EES-a i VIS-a moguće je samo ako je to predviđeno i Uredbom (EZ) br. 767/2008 i Uredbom (EU) 2017/2226.
• Nadležna tijela za vize koja koriste VIS mogu ostvariti uvid u EES iz VIS-a:
  • tijekom obrade zahtjeva za izdavanje viza i donošenja odluka o njima;
  • radi preuzimanja i izvoza podataka u vezi s vizom izravno iz VIS-a u EES u slučaju ako je viza poništena, oduzeta ili produljena.
• Granična tijela koja koriste EES mogu ostvariti uvid u VIS iz EES-a radi:
  • preuzimanja podataka u vezi s vizom izravno iz VIS-a te njihova uvoza u EES;
  • provjere vjerodostojnosti i važenja vize;
  • provjere jesu li državljani zemalja koje nisu članice EU-a, koji su izuzeti od obveze posjedovanja vize i čiji osobni dosje nije zabilježen u EES-u, bili prethodno registrirani u VIS-u;
  • ako se identitet nositelja vize provjerava pomoću otisaka prstiju, provjere identiteta nositelja vize pretraživanjem VIS-a pomoću otisaka prstiju.
• Tijela nadležna za provedbu kontrola na području država članica mogu pretraživati podatke s isključivom svrhom provjere identiteta imatelja vize i/ili vjerodostojnosti vize i/ili toga jesu li ispunjeni uvjeti za ulazak, boravak ili boravište.
• Nacionalna tijela nadležna za azil mogu imati pristup podacima u isključive svrhe:
  • određivanja države članice nadležne za obradu zahtjeva za azil; i
  • obrade zahtjeva za azil.

Rad VIS-a

• Od lipnja 2018. Europska agencija za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima (eu-LISA) odgovorna je za operativno upravljane Središnjim VIS-om i nacionalnim sučeljima koji se spajaju na nacionalne sustave država članica.
• Operativno upravljanje VIS-om sastoji se od svih zadaća potrebnih za 24-satni rad VIS-a sedam dana u tjednu. Zadaće uključuju rad na održavanju i tehničkim razvojima koji su potrebni radi osiguravanja operativne kvalitete rada sustava na zadovoljavajućoj razini.
• Svaka država članica EU-a odgovorna je za:
  • razvoj, organizaciju, rad i održavanje svog nacionalnog sustava te upravljanje njime;
  • osiguranje sigurnosti podataka prije i tijekom prijenosa na nacionalno sučelje te, u tu svrhu, donošenje sigurnosnog plana;
  • upravljanje pristupom VIS-u od strane propisno ovlaštenog osoblja svojih nadležnih nacionalnih tijela;
  • preuzimanje troškova koji proizlaze iz njihova nacionalnog sustava.
• Podaci u VIS-u ne smiju se priopćiti zemljama koje nisu članice EU-a ili međunarodnim organizacijama osim ako to nije ključno za potvrdu identiteta državljanina zemlje koja nije članica EU-a u pojedinačnim slučajevima.

Sigurnost podataka, odgovornost i zaštita

• Država članica koja je unijela podatak u VIS mora osigurati njegovu sigurnost prije i tijekom prijenosa na nacionalno sučelje. Svaka država mora osigurati sigurnost podataka primljenih iz VIS-a te donijeti sigurnosni plan u odnosu na svoj nacionalni sustav.
• Svaka osoba ili država članica koja je pretrpjela štetu zbog nezakonitog postupka obrade ili bilo koje druge radnje koja nije u skladu s Uredbom (EZ) br. 767/2008 ima pravo na naknadu štete od države članice odgovorne za pretrpljenu štetu.
• Svaka zemlja i eu-LISA moraju voditi evidenciju o svim postupcima obrade podataka u okviru VIS-a, kao i evidenciju o propisno ovlaštenom osoblju za unos i preuzimanje podataka.
• Svaka država članica mora od nacionalnog nadzornog tijela, uspostavljenog u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 (vidjeti sažetak), zatražiti nadzor zakonitosti obrade osobnih podataka od strane te države. Europski nadzornik za zaštitu podataka nadzire aktivnosti agencije eu-LISA.

Primjena

Ova se uredba kao schengenski instrument primjenjuje na države članice uz iznimku Irske. Danska je odlučila primijeniti Uredbu, kao i Island, Norveška i Švicarska.

Nedavne izmjene Uredbe (EZ) br. 767/2008

S ciljem rješavanja sigurnosnih izazova te promjene migracijskih obrazaca, u tijeku su napori kojima se razne informacijske sustave EU-a želi učiniti interoperabilnima. Uredba (EZ) br. 767/2008 stoga se mijenjala nekoliko puta da bi se taj rad uzeo u obzir – iako se ove promjene neće primijeniti do datuma koji još treba odlučiti; to neće biti prije 2023. Izmjene su sljedeće.

• Uredba (EU) 2019/817 o interoperabilnosti informacijskih sustava EU-a u području pravosuđa, slobode i sigurnosti (vidjeti sažetak).
• Uredba (EU) 2021/1134 o izmjeni Uredbe (EZ) br. 767/2008, kao i dva usko vezana dokumenta, Zakonik o vizama (Uredba (EZ) br. 810/2009 – vidjeti sažetak) i Zakonik o schengenskim granicama (Uredba (EU) 2016/399 – vidjeti sažetak). Njome se, između ostalog, jačaju provjere podobnosti koje se poduzimaju prije donošenje odluke o odobrenju izdavanja vize.
• Uredba (EU) 2021/1152 o izmjeni Uredbe (EZ) br. 767/2008 u pogledu interoperabilnosti VIS-a s Europskim sustavom za informacije o putovanjima i odobravanje putovanja uspostavljenim Uredbom (EU) 2018/1240 (vidjeti sažetak).