Kretanje prema konkurentnoj, održivoj i sigurnoj energiji za Europu

Europska unija želi do 2050. smanjiti emisije stakleničkih plinova na razine manje za 80-95 % od razina iz 1990. godine. Ima jasan plan do 2020. godine. Trenutno postavlja novi smjer za ambicije dekarbonizacije za sljedeća 3 desetljeća kako bi pružila sigurnost ulagačima, vladama i građanima.

DOKUMENT

Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija: Energetski plan za 2050. (COM(2011) 885 završna verzijaod 15.12.2011.).

SAŽETAK

Europska unija želi do 2050. smanjiti emisije stakleničkih plinova na razine manje za 80-95 % od razina iz 1990. godine. Ima jasan plan do 2020. godine. Trenutno postavlja novi smjer za ambicije dekarbonizacije za sljedeća 3 desetljeća kako bi pružila sigurnost ulagačima, vladama i građanima.

ŠTO RADI OVA KOMUNIKACIJA?

Energetski plan istražuje različite scenarije postizanja konkurentnog gospodarstva s niskim udjelom ugljika do 2050., istodobno pružajući sigurnost opskrbe energijom. Prikazuje kako su ciljevi dekarbonizacije mogući koji god da se scenarij odabere.

KLJUČNE TOČKE

Kako bi se postigao novi energetski sustav, Plan utvrđuje sljedeće faktore:

• postojeća strategija Europa 2020., sa svojom mogućnošću pomaganja u smanjivanju emisija do 40 % do 2050., mora biti provedena u potpunosti;
• glavni naglasak trebao bi biti na energetskoj učinkovitosti, posebice u novim i starim zgradama, prijevozu, proizvodima i uređajima;
• obnovljivi izvori energije imaju potencijal pružiti oko 30 % cjelokupne potrošnje energije u EU-u do 2030;
• viša javna i privatna ulaganja potrebna su u tehnološkim inovacijama za istraživanje i razvoj kako bi se energija s niskim udjelom kisika učinila komercijalno dostupnom;
• mijenjanje plina ugljenom i uljem može, s postojećim tehnologijama, smanjiti emisije najkasnije do 2030. ili čak 2035.;
• cijene energije moraju bolje odražavati stvarne troškove, posebice u slučaju novih ulaganja. Što se navedeno ranije učini, bit će jednostavnije prebaciti se na sustav s niskim udjelom kisika;
• nova energetska infrastruktura, za električna vozila na primjer, i objekti za skladištenje potrebni su unutar EU-a kao i u susjednim državama;
• sigurnost i garancija tradicionalnih i novih izvora energije mora ostati od najveće važnosti;
• EU bi trebala šire i više koordinirano pristupiti međunarodnim energetskim odnosima i koracima kako bi se uhvatila u koštac s klimatskim promjenama;
• moraju se uspostaviti konkretni koraci za ciljeve koji se mogu postići, kao i pružiti vodstvo ulagačima s obzirom da EU čini sljedeći korak uspostavljajući politički okvir za 2030.

POZADINA

Europski energetski sustav mora se promijeniti iz klimatskih, sigurnosnih i gospodarskih razloga. Energetskim ulaganjima potrebno je dugo vremena da postignu rezultate. Odluke donesene danas već oblikuju energetski sustav 2050. s obzirom da se postarala infrastruktura polako mijenja i novi oblici energije razvijaju. U toj preobrazbi ulagači, javni i privatni, trebaju imati jasnu ideju smjera u kojemu ide EU.

Također pogledajte mrežne stranice Europske komisije o energetskoj strategiji i Planu za 2050.

VEZANI DOKUMENTI

Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija - Energija 2020., strategija za konkurentnu, održivu i sigurnu energiju (COM(2010) 639 završna verzija od 10.11.2010.).

Posljednje ažuriranje 30.07.2015