Pogranični promet na vanjskim kopnenim granicama

KLJUČNE TOČKE

Uvjeti ulaska i boravka

Pogranični promet odnosi se na redoviti i učestali prijelaz vanjske granice EU-a od strane državljana susjednih zemalja koje nisu članice EU-a a koji borave u pograničnim područjima EU-a iz opravdanih razloga.

Ti stanovnici pograničnih područja mogu prijeći vanjsku kopnenu granicu zemlje EU-a pod uvjetom da:

• posjeduju dozvolu izdanu za taj prijelaz (i putovnicu, ako se to zahtijeva na temelju bilateralnog sporazuma),
• nisu osobe za koje je u Schengenskom informacijskom sustavu izdano upozorenje, i
• ne smatraju se prijetnjom javnom redu.

Tim je osobama dopušteno ostati u pograničnom području u maksimalnom trajanju predviđenom bilateralnim sporazumom između zemlje EU i susjedne zemlje koja nije članica EU-a. Boravak ne smije biti duži od tri mjeseca.

Uredba se primjenjuje na Island i Norvešku jer predstavlja razvoj schengenske pravne stečevine (tj. postojećih propisa EU-a o schengenskom području – području u Europi bez unutarnjih granica u kojem se građani, mnoge državljane zemalja koje nisu članice EU-a i turisti mogu slobodno kretati bez graničnih provjera) i na Švicarsku i Lihtenštajn. Ne primjenjuje se na Irsku i Ujedinjenu Kraljevinu (¹).

Dozvole

Stanovnici pograničnog područja dobivaju dozvolu ograničenu na pogranično područje koja vrijedi od jedne do pet godina.

Te dozvole imaju iste sigurnosne značajke kao i boravišne dozvole.

Naknade će biti iste kao one koje se plaćaju za kratkotrajne vize za višekratni ulazak. Međutim, zemlje EU-a mogu odlučiti smanjiti ili čak ukinuti naknade. Na temelju Uredbe (EU) 2017/1954 o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1030/2002 o obrascu EU-a za boravišne dozvole za državljane trećih zemalja, sigurnosne značajke dozvola za pogranični promet usklađene su s onima za dozvole boravka kako bi bile sigurnije i kako bi se spriječile prijevare. Prilog Uredbi (EU) 2017/1954 sadržava tehničke specifikacije za obrazac prednje strane i poleđine kartice. Te specifikacije uključuju fotografiju nositelja isprave koja se sigurno uključuje u tijelo kartice i osigurava difrakcijskim optički varijabilnim zapisom, materijal od kojeg se kartica izrađuje (polikarbonat ili jednakovrijedni sintetički polimer), te boju, postupak ispisa i tehnike koje se moraju primjenjivati.

Sporazumi o provedbi režima pograničnog prometa

Zemlje EU-a mogu sklopiti sporazume o pograničnom prometu sa susjednim zemljama koje nisu članice EU-a. One mogu i zadržati postojeće sporazume pod uvjetom da su oni u skladu s ovom Uredbom. Nadalje, zemlje EU-a moraju osigurati da zemlje koje nisu članice EU-a primjenjuju načelo uzajamnosti i dodijele tretman usporediv s tretmanom prema građanima EU-a koji žele putovati u njihovo pogranično područje.

Ti sporazumi mogu omogućiti stanovnicima pograničnih područja korištenje:

• graničnih prijelaza koji su otvoreni samo za stanovnike pograničnog područja,
• posebne trake na običnim graničnim prijelazima,
• iznimnih odobrenja stanovnicima pograničnih područja za prijelaz granice izvan službenih graničnih prijelaza i izvan za to određenih sati.

Zemlje EU-a moraju primjenjivati učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće kazne u slučajevima zlouporabe režima pograničnog prometa. One uključuju mogućnost poništavanja ili opoziva dozvole.

Uključivanje Kaliningradske oblasti (regije) i određenih poljskih upravnih okruga u područje koje se smatra pograničnim područjem

Ova je Uredba izmijenjena Uredbom (EU) br. 1342/2011 kako bi se Kaliningradska oblast i određeni poljski upravni okruzi uključili u područje koje se smatra pograničnim područjem u svrhu bilateralnog sporazuma između Poljske i Rusije. Taj je bilateralni sporazum suspendiran od 4. srpnja 2016.

Komunikacija Komisije iz 2016.

Tijekom 2015. EU je posjetilo više od 50 milijuna osoba koje nisu građani EU-a, što predstavlja više od 200 milijuna graničnih prijelaza na vanjskim granicama Schengenskog područja. Osim tih redovitih tokova putovanja, sukobi na Bliskom istoku i drugdje samo u 2015. izazvali su 1,8 milijuna nezakonitih graničnih prijelaza na europskim vanjskim granicama. Imajući u vidu te brojke i s obzirom na terorističke napade krajem 2015. i početkom 2016., Europska komisija objavila je komunikaciju u kojoj se utvrđuju opcije kako postojeći i budući informacijski sustavi mogu poboljšati upravljanje vanjskim granicama i unutarnjom sigurnosti u EU-u. Na taj je način pokrenut rad na poboljšanju arhitekture upravljanja podacima EU-a koje je u potpunosti u skladu s temeljnim pravima, posebno u vezi sa zaštitom osobnih podataka.