Europski zakon o klimi

SAŽETAK DOKUMENTA:

Uredba (EU) 2021/1119 o uspostavi okvira za postizanje klimatske neutralnosti i o izmjeni uredaba (EZ) br. 401/2009 i (EU) 2018/1999 („Europski zakon o klimi”)

ČEMU SLUŽI OVA UREDBA?

Uredbom se:

uspostavlja okvir za postizanje klimatske neutralnosti u Europskoj uniji (EU) do 2050. (odnosno uravnoteživanje emisija i uklanjanja stakleničkih plinova* koji se odnose na cijeli EU i uređeni su pravom EU-a);
uz obvezujući cilj klimatske neutralnosti u EU-u do 2050., uključuje cilj ostvarivanja negativnih emisija u EU-u nakon toga;
omogućuje utvrđivanje obvezujućeg cilja EU-a u pogledu neto domaćeg smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2030. za najmanje 55 % (u odnosu na razine iz 1990.) i utvrđivanje klimatskog cilja za 2040. najkasnije šest mjeseci od prvog globalnog pregleda stanja na temelju Pariškog sporazuma;
uvode pravila da bi se osigurao neprekinuti napredak u ostvarenju globalnog cilja prilagodbe iz Pariškog sporazuma (vidjeti sažetak).

KLJUČNE TOČKE

Institucije EU-a i države članice EU-a moraju poduzeti sve potrebne mjere da bi ispunile ciljeve Uredbe, uzimajući pritom u obzir pravednost, solidarnost i troškovnu učinkovitost.

Uredbom se osniva neovisni Europski znanstveni savjetodavni odbor za klimatske promjene. Upravljački odbor Europske agencije za okoliš imenuje 15 članova Savjetodavnog odbora na mandat od četiri godine nakon otvorenog postupka odabira. Biraju se na temelju svoje znanstvene izvrsnosti, širokog stručnog znanja i stručnog iskustva u području znanosti o klimi i okolišu. Viši znanstveni stručnjaci, njih 15, imenuju se u osobnom svojstvu.

Zadaće Odbora uključuju:

razmatranje najnovijih znanstvenih spoznaja iz izvješća Međuvladina panela o klimatskim promjenama (IPCC) i znanstvenih klimatskih podataka, posebno u pogledu informacija relevantnih za EU;
pružanje znanstvenih savjeta i sastavljanje izvješća o postojećim i predloženim mjerama EU-a;
doprinošenje razmjeni neovisnih znanstvenih spoznaja;
utvrđivanje mjera i mogućnosti potrebnih za ostvarenje ciljeva EU-a;
podizanje svijesti o klimatskim promjenama i njihovim učincima.

Države članice također moraju:

osnovati nacionalno savjetodavno tijelo za klimu koje će pružati stručne znanstvene savjete relevantnim nacionalnim tijelima;
uspostaviti višerazinski dijalog o klimi i energiji koji uključuje lokalna tijela, civilno društvo, poslovnu zajednicu, ulagatelje i druge relevantne dionike te javnost;
dostaviti svoju 30-godišnju strategiju Europskoj komisiji do 1. siječnja 2029. te je dostavljati svakih deset godina nakon toga, ažurirajući je prema potrebi svakih pet godina.

Uredbom se definiraju sljedeće prijelazne mjere EU-a čiji je cilj pomoći EU-u da ostvari svoj cilj klimatske neutralnosti do 2050.

Smanjenje EU-ovih neto emisija stakleničkih plinova za najmanje 55 % do 2030. (u usporedbi s 1990.); Komisija je u srpnju 2021. iznijela niz zakonodavnih prijedloga radi unapređenja zakonodavstva i uključivanja novih inicijativa u provedbu tog novog cilja. Potom će pratiti napredak zakonodavnih prijedloga da bi utvrdila hoće li se novi cilj postići.
Ograničavanje doprinosa neto uklanjanja na 225 milijuna tona ekvivalenta CO₂ da bi se osiguralo da se do 2030. ulože dostatni napori za ublažavanje klimatskih promjena. U cilju povećanja EU-ova ponora* ugljika u skladu s ciljem klimatske neutralnosti na razini Uniji do 2050., Uredbom se također omogućuje Uniji da nastoji postići veću količinu neto ponora ugljika 2030.
Dopuštenje Komisiji da klimatski cilj za 2040. predloži u roku od šest mjeseci od prvog globalnog pregleda stanja iz Pariškog sporazuma. Prijedlogu treba priložiti izvješće s projekcijom okvirnog proračuna EU-a za stakleničke plinove za razdoblje 2030.–2050.
Zahtjev prema kojem je Komisija dužna u roku od šest mjeseci od svakog globalnog pregleda stanja na temelju Pariškog sporazuma Europskom parlamentu i Vijeću predati izvješće o napretku EU-a i država članica u pogledu ostvarivanja ciljeva Uredbe.

Prilagodba klimatskim promjenama zahtijeva:

od institucija EU-a i država članica
- jačanje kapaciteta za prilagodbu, jačanje otpornosti i smanjenje osjetljivosti na klimatske promjene
- osiguranje da su politike prilagodbe koherentne, da se uzajamno podupiru, da pružaju korist za sektorske politike, da doprinose integraciji tih mjera u sva područja politike te da naglasak osobito stave na najosjetljivije osobe i sektore;
od Komisije donošenje
- strategije EU-a za prilagodbu
- smjernica, do 30. srpnja 2022., kojima se utvrđuju zajednička načela i prakse za utvrđivanje, klasifikaciju i upravljanje klimatskim rizikom pri planiranju, razvoju, provedbi i praćenju projekata i programa;
od država članica donošenje i primjenu sveobuhvatnih nacionalnih strategija i planova prilagodbe, uzimajući pritom u obzir posebno osjetljive sektore kao što su poljoprivreda, vodoopskrbni i prehrambeni sustav, kao i sigurnost opskrbe hranom, uz potrebu promicanja rješenja utemeljenih na prirodi i ekosustavima.

Ocjena napretka EU-a i nacionalnog napretka od Komisije zahtijeva da:

do 30. rujna 2023. i svakih pet godina nakon toga ocijeni napredak EU-a i država članica u ostvarenju cilja klimatske neutralnosti do 2050. i ciljeva prilagodbe te da ocijeni jesu li mjere EU-a i nacionalne mjere poduzete za ostvarenja tih ciljeva dosljedne;
ocijeni jesu li nacrti mjera ili zakonodavstva EU-a, uključujući proračunske prijedloge, dosljedni s ciljevima za 2030. i 2040. te s ciljevima klimatske neutralnosti do 2050.;
redovito ocjenjuje relevantne nacionalne mjere i izdaje preporuke državi članici u kojoj utvrdi nedosljednosti u ostvarenju cilja klimatske neutralnosti ili da je ostvaren neodgovarajući napredak u poboljšavanju kapaciteta za prilagodbu, jačanju otpornosti i smanjenju osjetljivosti na klimatske promjene.

Komisija uključuje:

sve segmente društva, uključujući javnost, socijalne partnere i dionike, kako bi im omogućila i osnažila ih da pridonose ostvarenju poštenog, socijalno pravednog, klimatski neutralnog društva otpornog na klimatske promjene;
sektore gospodarstva koji pripremaju indikativne dobrovoljne planove za klimatsku neutralnost.

Uredbom se izmjenjuju:

Uredba (EZ) br. 401/2009 o Europskoj agenciji za okoliš i Europskoj informacijskoj i promatračkoj mreži za okoliš (vidjeti sažetak) i Uredba (EU) 2018/1999 o upravljanju energetskom unijom (vidjeti sažetak).

OTKAD SE OVA UREDBA PRIMJENJUJE?

Primjenjuje se od 29. srpnja 2021.

POZADINA

U prosincu 2019. Europsko vijeće poduprlo je cilj o klimatski neutralnom EU-u do 2050. u skladu s ciljevima Pariškog sporazuma donesenoga u sklopu Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama.
Komisija je 4. ožujka 2020. usvojila prijedlog o Europskom zakonu o klimi kao važnom elementu europskog zelenog plana (vidjeti sažetak).
Mjere EU-a za troškovno učinkovito smanjenje emisija stakleničkih plinova već su vrlo dobro razvijene. U razdoblju od 1990. do 2019. emisije su smanjene za 24 %, a gospodarstvo je zabilježilo rast za 60 %. Kamen temeljac klimatske politike EU-a jest sustav trgovanja emisijama uspostavljen Direktivom 2003/87/EZ (vidjeti sažetak).
Za više informacija vidjeti:
- Europski zakon o klimi (Europska komisija).

KLJUČNI POJMOVI

Staklenički plinovi: svi plinovi koji mogu upijati infracrveno zračenje s površine zemlje i ponovno ga vratiti natrag na zemlju.

Ponor: rezervoar koji uklanja ugljični dioksid iz atmosfere.

GLAVNI DOKUMENT

Uredba (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. lipnja 2021. o uspostavi okvira za postizanje klimatske neutralnosti i o izmjeni uredaba (EZ) br. 401/2009 i (EU) 2018/1999 („Europski zakon o klimi”) (SL L 243, 9.7.2021., str. 1.–17.)

VEZANI DOKUMENTI

Komunikacija od Komisije ka Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Europski zeleni plan (COM(2019) 640 final, 11.12.2019.)

Uredba (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime, izmjeni uredaba (EZ) br. 663/2009 i (EZ) br. 715/2009 Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva 94/22/EZ, 98/70/EZ, 2009/31/EZ, 2009/73/EZ, 2010/31/EU, 2012/27/EU i 2013/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva Vijeća 2009/119/EZ i (EU) 2015/652 te stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 328, 21.12.2018., str. 1.–77.)

Sukcesivne izmjene i dopune Uredbe (EU) 2018/1999 uključene su u izvorni tekst. Ovaj pročišćeni tekst namijenjen je isključivo dokumentiranju.

Komunikacija Komisije Europskom parlamentu i Vijeću – Razdoblje nakon Pariza: procjena implikacija Pariškog sporazuma i prilog Prijedlogu odluke Vijeća o potpisivanju, u ime Europske unije, Pariškog sporazuma donesenog na temelju Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (COM(2016) 110 final, 2.3.2016.)

Uredba (EZ) br. 401/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o Europskoj agenciji za okoliš i Europskoj informacijskoj i promatračkoj mreži za okoliš (Kodificirana verzija) (SL L 126, 21.5.2009., str. 13.–22.)

Direktiva 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. listopada 2003. o uspostavi sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Zajednice i o izmjeni Direktive Vijeća 96/61/EZ (SL L 275, 25.10.2003., str. 32.–46.)

Vidjeti pročišćeni tekst.

Posljednje ažuriranje 29.07.2021

Top