Europski pravni instrumenti

Pojam europskih pravnih instrumenata odnosi se na instrumente dostupne europskim institucijama za provođenje svojih zadataka. Instrumenti popisani u članku 288. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) jesu:

• uredbe: obvezujuće su u cijelosti i neposredno se primjenjuju u svim zemljama EU-a;
• direktive: obvezuju zemlje EU-a u pogledu rezultata koje je potrebno postići, moraju biti transponirane u nacionalni zakonski okvir te stoga za svaku državu članicu ostavljaju prostora za manevriranje u pogledu oblika i sredstava primjene;
• odluke: u cijelosti su obvezujuće za one kojima su upućene;
• preporuke i mišljenja: neobvezujući su, deklaratorni instrumenti.

Nadalje, člankom 290. UFEU-a uvodi se mogućnost prema kojoj europski zakonodavac Komisiji delegira ovlast za donošenje nezakonodavnih akata opće primjene radi dopune ili izmjene elemenata zakonodavnih akata koji nisu ključni.

Uz instrumente popisane u članku 288. UFEU-a, u praksi su razvijene čitave serije jedinstvenih dokumenata: međuinstitucionalni sporazumi, rezolucije, zaključci, komunikacije, zelene knjige i bijele knjige.

U okviru ZVSP-a koriste se posebni pravni instrumenti, poput mjera i stajališta EU-a.